Atomsko jezgro, elektronski omotač, relativna atomska masa
Prema savremenom modelu, ATOM SE SASTOJI OD
JEZGRA i
ELEKTRONSKOG OMOTAČA
JEZGRO ATOMAJEZGRO atoma čine čestice koje
nazivamo NUKLEONI.
TO SU :
PROTONI I NEUTRONI
protoni
neutroni
ELEKTRONSKI OMOTAČELEKTRONSKI OMOTAČ je prostor oko jezgra (deo atoma) u kome se
kreću
ELEKTRONI.
OSOBINE SUBATOMSKIH ČESTICA
PROTONI, NEUTRONI i ELEKTRONI nazivaju se i SUBATOMSKE čestice.
Atom, kao i subatomske čestice imaju svoju masu, koja se izražava
unificiranom atomskom jedinicom mase ili u ( u = 1,67 x 10-24 g)
OSOBINE SUBATOMSKIH ČESTICA
Naelektrisanje subatomskih čestica se izražava
relativnim naelektrisanjem.
Izračunava se poređenjem sa najmanjim jediničnim naelektrisanjem subatomske
čestice, protona ili elektrona.
Karakteristike PROTONA
p+
PROTON (p) je pozitivno naelektrisanačestica. njegova masa iznosi 1u, anjegovo relativno naelektrisanje +1.
Karakteristike NEUTRONA
no
NEUTRON (n) je neutralna, nenaelektrisana čestica. Masa neutrona približno je jednaka masi protona (1u), a njegovo relativno naelektrisanje je 0.
Karakteristike ELEKTRONA
e-
ELEKTRON (e) je negativno naelektrisana čestica. Masa elektrona je oko 2000 puta manja od mase protona i neutrona, a njegovo relativno naelektrisanje je – 1.
čestica oznaka masa (g) masa (u)relativno
naelektrisanje
proton p+ 1,67 x 10-24 1 + 1
neutron no 1,67 x 10-24 1 0
elektron e- 9,1 x 10-28 0 - 1
KARAKTERISTIKE SUBATOMSKIH ČESTICA
Karakteristike ATOMA
Merenjem je ustanovljeno da je JEZGRO naelektrisano pozitivno, dok je ATOM kao celina
ELEKTRONEUTRALAN.
To znači da je ukupno pozitivno naelektrisanje jednako ukupnom negativnom naelektrisanju,
odnosno da je u atomu
BROJ PROTONA = BROJU ELEKTRONA
ATOMSKI i MASENI BROJ
Atomi hemijskih elemenata međusobno se razlikuju po broju protona u jezgru.
Broj protona u jezgru nekog hemijskog elementa određuje njegov identitet i naziva
se ATOMSKI ili REDNI broj - Z
Z = N ( p+ ) = N ( e - )
ATOMSKI i MASENI BROJ
MASENI BROJ – Ajednak je broju nukleona u jezgru,
odnosno zbiru broja protona i neutrona.
A = N ( p+ ) + N ( n o)
STVARNA MASA ATOMA
Kako je masa elektrona mnogo manja od mase protona i neutrona (zanemarljivo
mala), onda je
masa atoma jednaka zbiru masa svih protona i neutrona u jezgru.
STVARNA MASA ATOMA
Stvarna masa atoma nekog elementa (E) predstavlja proizvod njegovog masenog broja
i unificirane atomske jedinice mase
m (E) = A x u*Ne postoji vaga koja može da meri masu atoma
RELATIVNA ATOMSKA MASA
Kako su stvarne mase atoma izuzetno male i teške za računanje, bilo je potrebno izabrati
neku jedinicu mase koja bi služila za poređenje, odnosno u odnosu na koju bi
izražavali stvarne mase atoma.Za jedinicu za poređenje izabrana je
unificirana jedinica mase – u.
RELATIVNA ATOMSKA MASA
Poređenjem stvarne ili apsolutne mase atoma sa unificiranom jedinicom mase, dobijamo
neimenovani broj koji nazivamo
RELATIVNA ATOMSKA MASA i obeležavamo ga sa Ar.
RELATIVNA ATOMSKA MASA
Relativna atomska masa (Ar) je broj koji pokazuje koliko puta je
stvarna masa atoma veća od unificirane jedinice mase (u).
u je jednako 1/12 mase atoma
ugljenika koji u svom jezgru ima 12 nukleona, odnosno
unificirana jedinica mase je zapravo masa jednog protona ili neutrona.
RELATIVNA ATOMSKA MASA
Ar = 𝑚𝑎
𝑢ma – stvarna masa atoma
u – unificirana atomska jed
Masa najlakšeg patuljka uzeta je kao jedinica za poređenje,
odnosno,njegova Ar = 1, drugi patuljak
ima Ar = 2, a treći Ar = 3,3
IZOTOPIVeliki broj hemijskih elemenata ima
relativne atomske mase koje nisu celi brojevi.
Razlog tome jeste što ti elementi imaju svoje IZOTOPE.
IZOTOPIIZOTOPI
su atomi hemijskog elementa koji se razlikuju po masenom broju,
odnosno po broju neutrona.
Relativna atomska masa - IZOTOPI
Kod hemijskih elementa koji imaju svoje izotope, relativna atomska masa se izračunava kao srednja
vrednost masa svih izotopa. Iz tog razloga vrednost Ar nije ceo broj.
PRIMERIzračunaj relativnu atomsku masu litijuma (Li), koji u prirodi ima dva izotopa Li čiji je A = 6 i Li čiji je A = 7. Zastupljenost izotopa sa 6 nukleona je 6%, dok je izotop sa 7 nukleona u prirodi zastupljen sa 94%.
(A 6Li x zastupljenost u % + A 7Li x zastupljenost u%)Ar =--------------------------------------------------------------------
100
Ar = (6 x 6 + 7 x 94) / 100 = 6,94
ELEKTRONSKI OMOTAČ
ELEKTRONSKI OMOTAČPrema danas prihvaćenom modelu atoma,
elektroni ne mogu da zauzmu bilo koji položaj u elektronskom omotaču.
Oni zauzimaju pojaseve na određenoj udaljenosti od jezgra, koji se nazivaju
ENERGETSKI NIVOI.
ENERGETSKI NIVOI
ENERGETSKI NIVOI
su delovi elektronskog omotača po kojima se kreću elektroni.
Atomi danas poznatih elemenata u elektronskom omotaču sadrže do 7
energetskih nivoa.
ENERGETSKI NIVOI Energetski nivoi (n) se obeležavaju brojevima od 1 do 7 ili velikim slovima abecede – K, L, M, N, O, P i Q.
Nalaze se na različitom rastojanju od jezgra –najbliži jezgru je nivo K (n=1), a najudaljeniji nivo Q (n=7).
ENERGETSKI NIVOI Nivoi se razlikuju i po energiji, tako nivo K ima najnižu, a nivo Q najvišu energiju.
Broj elektrona u nekom nivou ograničen je njegovom veličinom.
Tako nivo K prima najviše 2 elektrona, nivo L najviše 8 elektrona, nivo M najviše 18 elektrona, nivo N najviše 32 elektrona itd.
ENERGETSKI NIVOI Elektroni popunjavaju nivoe redom – prvo potpuno popune nivo najniže energije.
Elektroni se u energetskim nivoima svrstavaju u parove, a delovi prostora koje zauzimaju elektronski parovi nazivaju se ORBITALE.
U nivou K mogu da se smeste 2 elektrona, tj. jedan elektronski par koji zauzima jednu orbitalu.
ENERGETSKI NIVOIRaspored elektrona po energetskim nivoima
naziva se
ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA.Poslednji energetski nivo koji sadrži elektrone
naziva se
VALENTNI NIVO, a elektroni u njemu VALENTNI ELEKTRONI.
VALENTNI ELEKTRONI
Sličnost između nekih hemijskih elemenata potiče od jednakog
broja VALENTNIH ELEKTRONA u njegovoj elektronskoj
konfiguraciji.
Još nešto o izotopima• Skoro svaki hemijski element u prirodi ima svoje izotope (atome sa različitim brojem neutrona).
• Na primer : VODONIK se javlja u obliku 3 vrste atoma (ima 3 izotopa) :
• PROTIJUM – H – ima 1 proton, 1 elektron, nema neutrone,
• DEUTERIJUM – D – ima 1 proton, 1 elektron i 1 neutron,
• TRICIJUM – T – ima 1 proton, 1 elektron i 2 neutrona
PRIMENA IZOTOPA• Izotopi nekog hemijskog elementa se razlikuju po stabilnosti.
Manje stabilni izotopi se vremenom raspadaju, oslobađajući energiju. Ta pojava se naziva RADIOAKTIVNOST, a oslobođena energija RADIOAKTIVNO ZRAČENJE.
• Radioaktivni izotopi se koriste :
• u medicini za lečenje nekih bolesti ili prilikom snimanja nekih organa ili tkiva.
• u arheologiji i geologiji za određivanje starosti fosila ili stena.
• kao nuklearno gorivo u nuklearnim elektranama, za izradu nuklearnog oružja.