GRAD OSIJEK

PRIJEDLOG PROJEKTA

Uvoenje sustava GIS-a zelenih povrina grada Osijeka "Zeleni katastar"

Osijek, rujan 2010.g.

SADRAJ:1. 2. Uvod Sadraj projekta

2.1. Opis problematike / potrebe 2.2. Trajenje projekta 2.3. Opravdanost projekta 3. Predstavljanje projekta

3.1 GIS 3.2 Gis zelenih povrina 3.3. Vanost izrade katastra zelenih povrina 3.4. Analiza stanja 3.5. Lokacija 3.6 SWOT analiza 3.7. Ciljevi projekta 4. Provedba projekta 4.1. Tehnike predpostavke 4.1.1. Hardware 4.1.2. Software 4.1.3. Karte 4.2. Savjetodavna pomo 4.3. Redosljed provedbe aktivnosti 4.3.1. Izrada raunalnog programa i baze podataka GIS-a 4.3.2. Izrada tematskih vektora podloga 4.3.3. Prikupljanje i unos podataka o objektima evidencije 4.3.4. Unoenje i obrada podataka izrada GIS-a zeleni katastar 4.3.5. Planiranje, upravljanje, periodina kontrola i auriranje podataka 5. Analiza trokova 5.1. Trokovi po godinama trajanja projekta 5.2. Projektni / financijski plan Zakljuak

6.

GIS je kratica za geoinformacijski sustav zelenila, odnosno, baza podataka o sadraju gradskog zelenila, ukljuujui tu i urbanu opremu. Jo jednostavnije: GIS sadri popis i opis stabala, travnjaka, grmlja, staza, ivica, cvjetnjaka, urbane opreme i igralita u gradu. 1

1. UvodDobro ouvana priroda grada Osijeka najvee je blago koje se prenosi iz generacije u generaciju. Bogatstvo parkova i ureenih povrina donijelo je gradu Osijeku epitet jednog od najljepih gradova u Hrvatskoj, vlasnika 3 zelene vrpce. Grad Osijek nalazi se i na samoj granici podruja predloenih u mreu NATURA 2000 te svojim primjerom i ovim svojevrsnim pilot projektom ima dunost osigurati racionalno i sistematino upravljanje svojim krajobraznim ljepotama. Briga o prirodnim bogatstvima i o biolokoj raznolikosti postaje bitna tema i predmet moralne odgovornosti cijele zajednice. Iz dana u dan sve ozbiljnije nas zaokupljaju pitanja kako se upravlja prostorom, znamo li dovoljno o biolokoj raznolikosti koja nas okruuje, kakav e uinak na nju imati koja aktivnost i sl. Neosvijetene znaenja ouvane prirode i odrivog razvoja na zatitu prisiljavaju nacionalno zakonodavstvo, meunarodne konvencije, direktive i obvezujue smjernice Europske unije. esti su estoki sukobi izmeu onih kojima su kratkoroni ciljevi i zarada pod svaku cijenu glavni motivi i onih koji nisu voljni ba uvijek zamijeniti jedinstvene prirodne kreacije sa prometnicom ili odlagalitem. Svrha ovog projekta je izmeu ostalog i ukazati na vanost inventarizacije i sistematizacije stabala i zelenih povrina u gradu Osijeku te sve prednosti koje donosi njegova izrada. Takoer, izrada GIS-a zelenih povrina mogla bi predstavljati prvi vaniji korak u stvaranju sustava informacija grada. Njegova izrada je dugotrajan proces prikupljanja i obrade podataka, ali su rezultati vidljivi gotovo odmah jer se unos vri po unaprijed utvrenim sektorima. Osim toga, praksa ovakvog i slinih inventarizacijskih sustava primjenjena je u gotovo svim europskim gradovima. Procijenjeno je da u gradu Osijeku postoji oko 15.000 stabala i nebrojeno mnogo kvadrata javnih zelenih povrina. Ukoliko elimo dobro razvijenu infrastrukturu koja e zadovoljiti potrebe graana, a ujedno zadrati nisku cijenu odravanja, onda moramo implementirati prostorne informacijske sustave u svim podrujima djelovanja (prometnice, javna rasvjeta, podzemni i nadzemni vodovi, zgrade i sl.). Izrada GIS-a zelenih povrina predstavlja vrlo vaan temelj u daljnjem razvoju te infrastrukture.

2

2. Saetak projekta2.1. Opis problema/potrebe Grad Osijek kao etvrti grad po veliini u Hrvatskoj jo uvijek nema sistematian i precizan katastar zelenih povrina i stabala. Svake godine, poslije zimskog perioda, gradsko komunalno poduzee zapoinje odravanje zelenih povrina te sjeu i obrezivanje stabala. Svakodnevno zeleni telefoni mrea zelenih udruga u regiji zaprimaju u prosjeku dva poziva dnevno vezano uz neodravana i zaputena stabla koja mogu ozbiljno ugroziti ljudske ivote, to smo, naalost, nekoliko puta bili svjedocima. Kako bi se osiguralo sistematino i pojednostavljeno upravljanje aktivnostima odravanja zelenih povrina i stabala u gradu Osijeku namee se kao nunost kreiranja potpune i transparentne baze podataka o svakoj zelenoj povrini i svakom stablu u gradu Osijeku kako bi na osnovu iste komunalno poduzee grada Osijeka, kao korisnik, moglo sistematino i preventivno postupati prema istima. Osim toga, graani kao direktni uivaoci krajobraznih ljepota grada imaju pravo uvida u njegovo transparentno i racionalno upravljanje. Potreba za kreiranjem katastra zelenih povrina nailazi svoje uporite i u injenici da jednom kreirana, postaje osnovom za planiranje dinamike odravanja kao i precizan pokazatelj realnog stanja javnih zelenih povrina i stabala na odreenom podruju. Prilikom prikupljanja atributivnih podataka o objektima od interesa i njihovom analizom moemo dobiti jasan uvid u meusobne odnose koji vladaju izmeu razliitih sadraja u prostoru. Ta injenica je od iznimne vanosti zbog planiranja buduih infrastrukturnih zahvata (izgradnju ili obnovu vodovodne mree, kanalizacije, tramvajske pruge ili sl.) jer pokazuje preciznu lokaciju svake toke, a samim time i uspjeno obavljanje svih planova. Inventarizacija i odgovorno upravljanje javnim zelenim povrinama dugogodinja je praksa mnogih europskih gradova.

2.2. Trajanje projekta Iskustveno trajanje prve 4 faze projekta je cca 2 godine, te bi bio podijeljen u razliite faze s obzirom na vrstu provoene aktivnosti: 3

Faza 1.: Izrada raunalnog programa i korisnike baze podataka GIS-a-od 4 mjeseca Faza 2.: Izrada tematskih vektorskih podloga-od 8 mjeseci do 1,5 godine Faza 3.: Prikupljanje i unos podataka o objektima evidencije-od 6 mjeseci do 2 godine Faza 4.: Unoenje i obrada podataka, izrada zelenog katastra-1-2 godine Faza 5.: Planiranje, upravljanje, periodino kontroliranje i auriranje podatakatrajno

Potrebno je naglasiti da se veina opisanih faza odvija sinkronizirano po unaprijed utvrenim katastarskim sektorima tj. nakon geodetskog mjerenja odmah slijedi unos podataka o objektima evidencije zatim obrada podataka itd. Cjelokupno kreiranje GIS baze podataka zelenih povrina i stabala je dugotrajan proces jer ovisi o mnogim faktorima koji su ponekad izvan direktne kontrole izvoaa (vremenski uvjeti). Kao model za razradu aktivnosti provedbe projekta posluio je pilot projekat GIS - Katastar zelenila Zagrebakog holdinga, podrunice Zrinjevac u gradu Zagrebu.

2.3. Opravdanost projekta Ulaganje u okoli je moralna obveza svakog graanina-ist i zdrav okoli je nasljeen od prijanjih generacija Mogunost javnog uvida u zeleni katastar omoguava transparentnost rada gradskih slubi Nepostojanje jasne evidencije broja i veliine zelenih povrina i stabala u gradu Osijeku Stabla reguliraju lokalnu mikro-klimu i da nije njihovih kronji, temperatura bi bila i za nekoliko stupnjeva vea Javne zelene povrine podiu kvalitetu ivota svakog graanina Gradska stabla doprinose ouvanju bioloke raznolikosti-grad Osijek je okruen NATURA 2000 podrujima Relativno niska razina financijskih ulaganja u izradu i odravanje zelenog registra 4

Stabla, kao plua svakog grada omoguavaju zdraviji ivot, vana su za ouvanje lokalne i regionalne bioloke raznolikosti Od izvanredne je vanosti za strunjake iz raznih oblasti Izrada zelenog katastra smanjuje i pojednostavljuje potrebno vrijeme za prikupljanje, obradu i izdavanje dokumentacije te smanjuju opseg gradske administracije oko izdavanja naloga za zahvate na gradskim stablima i javnim zelenim povrinama

Izrada katastra u skladu je sa direktivama EU-gotovo svaka zemlja lanica ga koristi Smanjenje utjecaja pojedinaca i moguih protupropisnih radnji na javnim zelenim povrinama ili gradskim stablima Izrada digitalne karte omoguava pregled svih infrastrukturnih jedinica poput vodovoda, kanalizacije, tramvajske pruge i njihovu meusobni odnos Mogunost dugoronog planiranja uzgoja veih sadnica stabala Mogunost aplikacije softvera na zatiena prirodna podruja poput Kopakog rita Mogunost apliciranja za dobivanje sredstava iz fondova EU

3. Predstavljanje projekta3.1. GIS Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruenih njima. U najstroem smislu to je raunalni sustav (software) sposoban za integriranje, spremanje, ureivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. U openitijem smislu GIS je orue "pametne karte" koje doputa korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika (istraivanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i ureivanje podataka. GIS obrauje prostorne podatke. Prostorni podaci su informacije povezane s prostornim poloajem. Dakle, GIS omoguuje povezivanje aktivnosti koje su prostorno povezane. Ono to je GIS danas jest objedinjavanje tehnika prostornih analiza i digitalnih prostornih podataka s raunalnom tehnologijom. Ukratko, GIS je sustav za:

Prikupljanje Obradu Analizu 5

Upravljanje prostornim podacima i njima pridruenim svojstvima.

U konkretnom sluaju, GIS zelenih povrina sadri popis i opis svih javnih zelenih povrina i stabala u gradu i predstavlja kompleksnu bazu podataka o istima. Baza podataka se moe po potrebi nadograivati sa ostalim sadrajima (igralita,ivice, urbana oprema, staze i sl.). Tehnologija geografskog informacijskog sustava moe se koristiti za znanstvena istraivanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i od izvanredne je koristi za strunjake iz razliitih oblasti. Prednosti integriranog GIS sustava: Olakava upravljanje, planiranje i donoenje pravilnih poslovnih odluka i radnih naloga Osigurava transparentnost rada Prostorna komponenta daje potpuno intuitivniji i pristupaniji prikaz stvarnog stanja zelenih povrina i stabala u gradu Ubrzava, smanjuje i pojednostavljuje procese vezane uz izdavanje dokumentacije, cjelokupne administracije i evidencije Javno je dostupan putem interneta, edukativne je naravi GIS je interaktivna aplikacija gdje graani mogu svojim prijedlozima i sugestijama utjecati na ureenje i odravanje zelenih povrina 3.2. GIS zelenih povrina GIS zelenih povrina obuhvaa formiranje tematskih vektorskih podloga te sadri podatke o lokaciji, koliini, sastavu i stanju zelenih povrina, stabala i ostalih objekata od interesa (kanti za smee, klupa i sl.). Interaktivna baza podataka u svakom trenutku prua sve relevantne informacije o ovim objektima od interesa, te prua uvid u aktivnosti ili zahvate koji se nad njima trebaju obaviti. Iako se implementacija GIS-a zelenih povrina u ovom projektu odnosi na popisivanje gradskog drvea i javnih zelenih povrina grada Osijeka, ona u svojoj budunosti moe sadravati cjelokupnu zelenu imovinu grada (ivice, grmove,igralita, urbanu opremu i sl.) i veih zemljopisnih povrina u uoj i iroj okolici grada. Neki od modula koji se mogu koristiti u izabranom GIS softverskom rjeenju su: 6

Evidencija objekata i njihovih atributa (povrina travnjaka, dinamika odravanja, obujam debla i kronje, nazivi na hrvatskom i latinskom jeziku, fotografije objekata i sl.)

Pristup informacijama pretraivanjem tekstualnih podataka Pristup informacijama oznaavanjem objekata na planu Mogunost povezivanja sa multimedijalnim sadrajima poput videa ili fotografija Mogunost pohranjivanja razne dokumentacije uz objekte od interesa Izdavanje radnih naloga Dnevna evidencija izvrenih radova Praenje izvravanja i ostvarivanja zadanih planova

3.3. Vanost izrade katastra zelenih povrina

Iako je inventarizacija samo jedan od elemenata GIS-a i nije sama po sebi svrha, bitno je napomenuti i taj vaan segment u izradi katastra zelenih povrina.

Pod pojmom inventarizacija (popisivanje) podrazumijeva se primjena niza postupaka koji e dati popis stabala i zelenih povrina nekog podruja, s manje ili vie obilnim prateim podacima ili atributima. Takav kvalitativan rezultat zapravo je tek prvi, ali i prijeko potreban korak svake inventarizacije. Naime, iz njega izvire popis odabranih jedinica, to je okosnica svih ostalih postupaka i potrebne dinamike odravanja. Ti popisi odgovaraju na pitanje to imamo. Cjelovita inventarizacija ima i drugu bitnu sastavnicu, a ta se sastoji od pridruivanja jedinicama prostorne informacije, tj. podataka o njihovom lokalitetu. Taj se dio inventarizacije naziva kartiranjem objekata od interesa, a zahtjevnost postupaka varira ovisno o veliini podruja koje se oznaava, bogatstvu vrsta, odabranoj metodologiji, sezoni i sl. Popisana stabala i zelene povrine odgovara na pitanje gdje imamo. Rezultati omoguuju cijeli niz aktivnosti kao to su planiranje dinamike odravanja, pregled poklapanja sa ostalim planovima infrastrukturne izgradnje, planiranje novih sadnica , definiranje eventualnih zatienih vrsta i sl. U isto vrijeme, inventarizacija zelenih povrina i stabala omoguiti e i jasnije planiranje potrebnih trokova za njihovo odravanje. 7

Inventarizacija zelenih povrina u gradu Osijeku prva je faza dugoronog plana sistematizacije krajobrazne i bioloke raznolikosti kako u samom gradu Osijeku, tako i u njegovoj iroj okolici.

3.4. Analiza stanja Trenutno analizirano stanje zelenih povrina i stabala u gradu Osijeku pokazuje brojne nedostatke. Prva zamjerka odnosi se nedostatak sistematinosti u provoenju potrebnih aktivnosti, posebno u sektoru odravanja stabala (neplanirana izmjenska sadnja stabala, stihijsko ruenje, neusklaenost sa ostalim planovima prostornog ureenja, obnavljanja ulica i sl.). Druga zamjerka odnosi se na nepostojanje kompletne i transparentne baze podataka koja bi obuhvaala sva stabla (procijenjeno je da se u gradu Osijeku nalazi oko 15.000 stabala) koja se nalaze na zemljitu grada Osijeka kao i popis svih javnih zelenih povrina.

3.5. Lokacija Osijek se svojom lokacijom nalazi u vrlo vanom poloaju-na granicama NATURA 2000 predloenih podruja, te je stoga od velikog znaaja i svojevrsan pilot projekt detaljne sistematizacije prirodnog bogatstva lokalnog podruja. Projekt u svojoj provedbi obuhvaa katastarsko podruje grada Osijeka, odnosno virtualne granice prema Slici 2. i to:

Na sjeveru -desna obala Drave Na jugu -juna obilaznica (dijelom prema Slici 2.) Na zapadu -prikljuna cesta na junu obilaznicu (kod Peveca i Emmezete) Na istoku -do industrijske zone zakljuno sa tvornicom eera OSIJEK

Nakon utvrene lokacije podruja provoenja projekta, pristupit e se ralanjivanju iste prema logikim cjelinama (gradskim etvrtima). Geodetski se projekt provodi u dvije faze (prema Slici 1.) i to: 1.faza - iri dio sredita grada od cca 200 ha gdje je izvreno detaljno geodetsko

8

snimanje (stabla, zelene povrine sa svom komunalnom opremom, staze i sl.) Ova faza je u provedbi. 2.faza - ostali dio utvrenog podruja provoenja projekta od cca 1400 ha gdje e se geodetski snimiti stabla i zelene povrine. Faza je predviena ovim projektnim prijedlogom

Slika 1.: Plan geodetskog snimanja GIS-a Zelenog katastra Grada Osijeka (prva faza oznaeno 200 ha, druga faza oznaeno 1400 ha)

Slika 2.: Google snimak katastarskog podruja Grada Osijeka

9

3.6. SWOT analiza

Snage Veliki broj javnih zelenih povrina i stabala Visoka razina ulaganja u ist i lijep okoli Savjetodavna i tehnika pomo pri implementaciji projekta

Slabosti Nepostojanje sistematine i transparentne baze podataka Stihijska sadnja i ruenje Lo image u javnosti Nedostatak novca u gradskoj upravi za provoenje ovakvih aktivnosti Teko odreivanje granice izmeu javnog i privatnog

Prilike Relativno niski trokovi za provedbu projekta uvoenja zelenog katastra GIS pododsjek za provedbu projekta je sastavni dio uprave grada Osijeka Pozitivna iskustva u funkcioniranju katastra u drugim gradovima Poboljanje image-a u javnosti Odrivost Mogunost koritenja sredstava iz pretpristupnih fondova EU

Prijetnje Kompliciranost unosa podataka i njihovog auriranja Nepodudaranje planovima Interesi pojedinaca i protupropisno ponaanje Nerazumjevanje i izostanak suradnje sa raznim upravljakim strukturama sa prostornim

10

3.7. Ciljevi projekta Kratkoroni ciljevi: Spreavanje nekontrolirane sjee stabala u gradu Osijeku Spreavanje unitavanja javnih zelenih povrina Izrada javno dostupnog katastra zelenih povrina Poveanje transparentnosti rada komunalnog poduzea Osvjetavanje javnosti o potrebama ulaganja u zelenilo i stabla Osigurati odrivost kroz ulaganje u okoli Edukacija stanovnika o prirodnim bogatstvima grada

Dugoroni ciljevi: Odrivo gospodarenje zelenim povrinama i stablima Kontrolirani, planski i mjerljivi zahvati ureenja i odravanja zelenih povrina i stabala u gradu i iroj okolici Poveanje fonda i kvalitete stabala Smanjenje gradske administracije oko problema evidentiranja i provoenja zahtjeva za ruenjem stabala ili zahvata na javnim zelenim povrinama Smanjenje utjecaja pojedinaca i moguih protupropisnih radnji na javnim zelenim povrinama i stablima grada Osijeka Uvoenje smjernica Europske unije, te smjernica za formiranje mree NATURA 2000 Osiguranje zdravijeg i ljepeg grada za budue generacije

4. Provedba projekta4.1. Tehnike pretpostavke 4.1.1. Hardware Raunalo - Grafika radna stanica s periferijom Monitor LCD 24 11

-

Pisa Laser color A4 i A3 Multifunkcijski pisa Copy-Scan-fax UPS Prijenosna raunala za rad na terenu Modem za beinu vezu za rad na terenu Foto aparat GPS runi ureaj Router za DSL flat konekciju

Grafike radne stanice Radne stanice su svojim izgledom sline osobnim raunalima, ali ih brzinom rada, memorijskim prostorom i kvalitetom monitora viestruko nadmauju. Grafike radne stanice su posebno pogodne i modificirane za primjenu u GIS-u.

Grafika radna stanica s monitorom Prijenosna - terenska raunala Terenska raunala (tablet PC) posebno su oblikovana za prikupljanje i unos podataka na terenu. Rade na standardnim operacijskim sustavima (Windows). Kao dodatak omoguuju GSM i mobilnu komunikaciju, kao i integriranu kameru. esto imaju posebno razvijeni softver i ekran osjetljiv na dodir.

12

Tablet PC GPS ureaj Prenosni GPS ureaj za satelitsko pozicioniranje na terenu.

Runi GPS ureaj

4.1.2. Software Operativni sustav Microsoft Windows XP profesional SP2 ili Windows 7 Microsoft Office 2007 ili noviji Software tipa Cad GIS map Web aplikacija namjenjena za unos i administraciju GIS-a Map software (karte) za GPS ureaj 13

4.1.3. Karte Od Grada Osijeka postojei ORTO PHOTO plan (snimano iz zraka) u mjerilu 1:10000 Od Dravne geodetske uprave - digitalni ili skenirani katastarski plan u mjerilu 1:1000 i 1:2500 Digitalne karte (vodova, kanalizacije i sl.) Orijentacijske karte u raznim mjerilima (1:500; 1:1000)

4.2. Savjetodavna pomo Savjetodavnu pomo u realizaciji ovog projekta pruilo je zagrebako komunalno podrunica Zrinjevac, koji isti projekt od 2003. razvija u gradu Zagrebu. Grad Osijek se svrstava meu pionire takovog projekta u naoj zemlji.

4.3. Redoslijed provedbe aktivnosti Zbog utvrenog obujma potrebnih aktivnosti , cijeli projekt odvijati e se u pet faza. Iako je cjelokupan projekt podijeljen po fazama, sve aktivnosti se odvijaju paralelno i upravo zato nije mogue jasno definirati prestanak jedne, a poetak druge aktivnosti. Naime, prva faza bile bi podijeljene na segmente ( dijelove grada Osijeka ) pa bi ve nakon zavretka prvog segmenta prve faze za taj dio uslijedila druga faza i tako do kraja projekta. Prednost ovakvog naina provedbe projektnog prijedloga vidimo u injenici da su prvi rezultati vidljivi odmah nakon prvih terenskih prikupljanja podataka i njihovog unoenja u ve pripremljenu bazu podataka. Nakon utvrenog cilja projekta, pristupa se razradi planiranih aktivnosti. U tom smislu uputno je okupiti sve zainteresirane imbenike i zajedno napraviti model podataka koji e biti od interesa za svakog od njih. Zbog koliine podataka koji se moraju unositi, Zeleni katastar e biti izraivan po sektorima.

4.3.1. Faza-Izrada raunalnog programa i pripadajue baze podataka GIS-a zelenih povrina Grada Osijeka Zeleni katastar

14

Izvoa: Zavod za informatiku Osijek izabran putem najbolje ponude Procjenjeno trajanje: od 4 mjeseca Isporuka raunalnog programa ukljuuje: Izrada web aplikacije prilagoene za GIS orjentirane aplikacije Izrada SQL baze podataka za GIS preuzimanje GIS kompltibilnih podataka od voditelja geodetskih aktivnosti i njihovo postavljanje u bazu podataka dizajn elemenata i objekata u aplikaciji izradu relacijske baze podataka konfiguriranje glavnog posluitelja, postavljanje sustava na isti testiranje aplikacije obuku korisnika

U izraivanju korisnike baze podataka sadrani su: Evidencija objekata Sustav intervencije Sustav kontrole Dostupnost javnosti (uz objavu na slubenoj web stranici) Filtracija podataka Odreivanje prava pristupa Planiranje i kontrola poslovanja komunalnih slubi

Izrada raunalnog programa je u tijeku, a tijek njezine izrade moe se pratiti na http://gis.zio.hr/zeleni/

4.3.2. Faza-Izrada tematskih vektorskih podloga 15

Izvoa: Geodetska sluba odabrana putem javnog natjeaja/ Geodetska sluba grada Osijeka Procijenjeno trajanje: od 8 mjeseci do 1,5 god Izradom tematskih vektorskih podloga i geodetskim snimanjem odabranih toaka obavlja se prvi korak u kreiranju GIS-a stabala i javnih zelenih povrina.

Razrada plana na karti grada Osijeka Razrada plana prema logikim cjelinama Obilazak terena i izrada plana rada Preuzimanje postojee katastarske i topografske baze Terensko snimanje toaka od interesa (stabla, zelene povrine) Prenoenje snimljenih podataka u raunalo Obrada podataka i izrada karata

Razrada plana na karti grada Osijeka Odreivanje granica zadatka. Na preglednoj karti grada Osijeka sitnijeg mjerila HTZ-1:25000 odreuje se podruje zadatka koje je obuhvaeno ovim projektom. Inplementiranjem skenirane karte u GIS aplikaciju omoguuje nam se oitavanje povrine zadatka i pojedinih cjelina. U ovoj fazi, radi lakeg sagledavanja cjeline, oitavanje vrimo u hektarima, iako nam je dostupan podatak u m2. Razrada plana prema logikim cjelinama. Kako je predvieno trajanje zadatka dvije godine, na preglednoj karti grada Osijeka, inplementiranoj u GIS aplikaciju, odreuju se granice pojedinih faza, oitavaju se povrine za potrebe terminskog i financijskog plana. Preuzimanje postojee katastarske i topografske baze Od Grada Osijeka treba preuzeti postojei orto foto plan u mjerilu 1:10000, koji e se implementiran u GIS aplikaciju povremeno ukljuivati radi lake vizualizacije projekta. 16

Od Dravne geodetske uprave treba preuzeti digitalni ili skenirani katastarski plan u mjerilu 1:1000 i 1:2500. Podruje grada pokriva oko 110 listova katastarskog plana ija je digitalizacija u tijeku u DGU ali jo nije dostupna pa e se u prvoj fazi koristiti iskljuivo skenirani katastarski planovi. Implementacijom katastarskog plana u GIS, omoguuje nam se pregled i granice titulara vlasnitva. Terensko snimanje toaka od interesa (stabla, zelene povrine) Prije poetka geodetskog terenskog snimanja toaka od interesa, od DGU treba preuzeti numeriku geodetsku osnovu koju ine na terenu stabilizitane trigonometrijske, poligonske i GPS toke. Rekognosciranjem terena treba napraviti inventuru stanja i po potrebi za odreena podruja progustiti postojeu geodetsku mreu toaka trigonometrijskim ili gps opaanjima .

Prostorni podaci dijele se u tri skupine: 1.Vektorski prikaz tokastih objekata koristi prostorne koordinate (x, y, z) za prikaz poloaja jedinki GIS-a (drvea, grmlja....) 2. Vektorski prikaz linijskih objekata koristi prostorne koordinate pri definiranju lomnih i graninih toaka linija putova, prijelomnica, slojnica... 2. Vektorski prikaz povrinskih objekata koristi prostorne koordinate pri definiranju lomnih toaka i graninih linija pojedinih povrinskih objekata obuhvaenih GIS-om (travnjaci, cvijetnjaci, parkovi...).

Vektorski prikaz jedinki GIS-a, po potrebi, preklapa se preko rasterske podloge radi cjelovitijeg prikaza stanja na terenu, to omoguuje i grubu kontrolu tonosti i cjelovitosti unosa podataka. Istovremeno u GIS moe biti implementirano vie

vrsta rasterskih podloga (digitalni orto foto, skenirane karte, katastarski planovi), koje se po potrebi tematskog prikaza pojedinano ukljuuju kao podloga. Nakon izrade tematskog vektorskog plana, pristupa se terenskom prikupljanju informacija o stablima i zelenim povrinama Snimanje toaka od interesa vri se trigonometrijskom metodom upotrbom Totalnih mjernih stanica ili GPS metodom upotrebom GPS RTK sustava. Prihvatljivija je trigonometrijska metoda jer GPS sustav oteano radi u okruenju gustog raslinja.

17

Slika 5: Totalna stanica - imaju u sebi raunalo, memoriju i elektroniki daljinomjer te omoguavaju jednostavnije snimanje detalja, iskolavanja te bre i preciznije izvoenje radova.

Prenoenje snimljenih podataka u osnovni posluitelj Snimljeni podaci, unose se u bazu podataka osnovnog posluitelja gdje se dalje obrauju u geodetskim aplikacijama, nakon ega postaju itljivi GIS aplikacijama, te se inplementiraju u bazu podataka.

Obrada podataka i izrada karata Konana obrada podataka vri se u web aplikaciji. Nakon to je formirana GIS baza, koja obuhvaa orto-foto, katastarski plan i geodetski snimljene toke od interesa, formira se digitalna karta u koje se na terenu unose umarski, botaniki i hortikulturni podaci o pojedinoj toki od interesa. Podaci iz raunala se usnimavaju u GIS bazu. Kada je baza kompletirana za odreeno podruje, GIS sustav omoguuje ukljuivanjem tematski odabrane grupe nivoa ispis tematskih karata na papiru upotrebom plotera do A0 formata ili izradu prezentacija na raunalu. U konanici cijeli sustav e biti udomljen na internet u sklopu GIS sustava Grada Osijeka, te e biti dostupan svim graanima na uvid i analizu. Dakle, drugu fazu projekta obavit e ovlatena struna pravna osoba registrirana za obavljanje geodetskih poslova, kadrovski ekipirana strunim osobljem s iskustvom rada na GIS aplikacijama, izabrana kao najpovoljniji ponuditelj po raspisanom javnom natjeaju. 18

4.3.3. Faza- Prikupljanje i unos podataka o objektima evidencije Izvoai: Tvrtka za krajobraznu arhitekturu Procijenjeno trajanje: od 6 mjeseci do 2 godine

Kao to je reeno u prethodnom dijelu projekta, umarskom dijelu posla prethodi geodetski i dijelom informatiki dio:

-

Unos geografskih podataka zaprimljenih od strane geodeta Unos podataka i evidentiranje unosa Prilagoavanje sustavu i priprema za identifikaciju objekata na terenu Unos podataka na mobilni ureaj i priprema za umarski dio unosa atributa, fotografiranje i sl.

O koliini podataka koji se prikupe na terenu, tj. prilikom opisa svakog stabla ili grma, ovisi i koliina informacija koja se moe dobiti iz projekta i upotreba tih podataka. Snaga glavnog raunala treba biti dovoljna za kvalitetnu i brzu obradu i analizu podataka koji se mogu filtrirati na bezbroj naina, ovisno o potrebi korisnika.

Ova faza provedbe projekta obuhvaa slijedee radove: Obilazak strunog osoblja prema unaprijed zadanim tokama Identifikacija vrste stabla Objektivno procjenjivanje stanja stabla Ocjenjivanje osjetljivosti odreenih vrsta stabala na zagaenja - odreeno vrstom drvea Odreivanje zatienih vrsta stabala Unoenje podataka u prijenosno raunalo Periodino kontroliranje i auriranje podataka

Obilaenje evidentiranih toaka i odreivanje zadanih atributa na objektima evidencije.

19

S obzirom da se ocjenjivanje stanja vri empirijski, kriteriji za ocjenjivanje moraju biti podjednaki kod svih ocjenjivaa. Realizacija ove faze projekta ovisiti e o vremenskim uvjetima i godinjem dobu u kojem se vri ocjenjivanje. Prije samostalnog rada svi ocjenjivai trebaju neko vrijeme raditi zajedno kako bi se ostvario cilj da kriteriji ocjenjivanja budu jednaki. Unos podataka u prijenosno raunalo: Primarni unos-Unos prostornih podataka, unos matinih podataka

U GIS-u zelenih povrina svaki ucrtani i oznaeni objekt potrebno je opisati sa to vie atributa poput: Latinski i hrvatski naziv stabla Prostorni raspored stabla Zatitne elemente na stablu Promjer debla Promjer kronje Visina stabla Rupe na deblu Oteenje korijena Oteenje kore Potrebni zahvati Vrsta zelene povrine Veliina zelene povrine

Smatramo da bi za potrebe grada Osijeka i svih korisnika bilo potrebno prilikom opisa stabala unijeti slijedee atribute:

20

atribut redni broj stabla latinski naziv kategorija zatite promjer debla promjer kronje visina stabla prostorni raspored nagnutost ope zdravs. stanje oteenje kore oteenje ilita oteenje kronje rupe u deblu gljive potrebni zahvati prijedlog zatite fotografija

stupnjevi atributa 1.....n zatiena vrsta, rijetka vrsta, zatieno stablo i sl. u stupnjevima po 10 cm, poetak do 5, 6 - 10 i dalje po10 do 5m, 6 - 10 , 11 - 15 i td do 5m, 6 - 10 , 11 - 15 i td grupa, drvored, ostalo ima, nema zdravo, bolesno, suho ima, nema ima, nema ima, nema ima, nema ima, nema da, ne; podprozor- vrsta zahvata ( orezivanje kronje, sanacija rana isl.) opcija, samo za zatiene vrste ili stabla ili zanimljivije primjerke

Tablica 2.: prijedlog atributa za stabla

Po potrebi se moe dodati jo atributa ako se ocijeni da je to potrebno radi efikasnijeg planiranja radova i sl. Fotografirati se moe pojedinano svako stablo, ili odreene cjeline (pogled na ulicu, park i sl.) a zbog potrebe detaljnije arhive podataka kao i mogunosti vizualnog uvida i usporedbi stanja izvrenih zahvata na zelenim povrinama u odreenom vremenskom periodu.

21

Primjer unoenja atributa stabala

Podaci se, dakle, unose u terensko raunalo i redovito se prenose u grafiku stanicu. Kako bi podaci bili uvijek toni i kvalitetni, dugoroni plan je da se svako stablo obavezno pregleda u redovitim intervalima, a ne duim od 5 godina. U sluaju poduzimanja odreenih zahvata na stablu, pregled moe biti i ei tj. u kraim vremenskim intervalima. Pored toga, prilikom obilaska zelenih povrina od strane zaposlenih u Unikomu R.J. Zelenilo, korisniku katastra, moe se evidentirati svaka novonastala promjena. Bez mogunosti redovitog auriranja podataka projekat zelenog katastra ne bi imao ni priblino takvu kvalitetu i upotrebljivost. Samo auriranje podataka omoguuje trajnu vrijednost zelenom katastru. Planiranje radova koji se tiu uklanjanja ili zamjene stabala trebalo bi biti iskljuivo u nadlenosti strunih osoba Grada Osijeka koje su zaduene za zeleni katastar odnosno u nadlenosti - Odsjeka zatite okolia i energetske uinkovitosti. Time bi se sprijeilo i neovlateno uklanjanje stabala po gradu bez plana i reda, pa i posebno vrijednih primjeraka. Podaci prikupljeni tokom terenskog obilaska stabala i zelenih povrina omoguit e razne vrste planiranja. Ovisno o GIS-u ostalih korisnika prostora moi e se planirati radovi oko zelenih povrina vezano za bilo koji tip infrastrukturnih zahvata, sadnja novih stabala, 22

uklanjanje onih koja smetaju na trasama vodovoda, elektrovoda, kanalizacije, tramvajskih pruga i td. Takoer e biti olakano planiranje uzgajanja sadnica za zamjensku sadnju kako bi se izbjeglo da se stihijski nabavljaju sadnice ili da su premalene za sadnju.

Provedba ove faze predviena je ovim projektnim prijedlogom.

4.3.4. Faza-unoenje i obrada podataka, izrada zelenog katastra

Trajanje: od 1 do 2 godine Ovo je centralni dio projekta za unos, spremanje i evidenciju podataka. Auriranje podataka tijekom dugog razdoblja, te praenje kompletnog stanja zelenila u gradu tijekom godina. Redovito auriranje omoguava kvalitetnu sliku stanja na terenu i promjene na istima.

1. Faza Izrada baze podataka, primjena i izrada vizualnih znaajki objekata Administracija web aplikacije i elemenata Kontrola uneenih podataka na terenu i auriranje istih u bazi Vizualne korekcije i finaliziranje web suelja

2. Faza

3. Faza Publikacija projekta na web i administriranje istog Evidencija radova, i promjena na objektima, te ostalih radova na zelenim povrinama Naknadni unos infrastrukturnih instalacija na zelenim povrinama drugih korisnika i promjene na floru i faunu Briga o ekolokoj raznolikosti i uinku na zelenilo Odgovaranje na upite graana, te proslijeivanje zahtijeva

Opis informatikih aktivnosti po fazama

1. Faza 23

Unos geografskih koordinata objekata na zelenim povrinama, i samih povrina, se vri na nain da geometri dostavljaju geografske koordinate s opim ID oznakama svakog objekta (drvo,grm,travnjak,cvijenjak,ardinjera i sl.) zelenila. Podaci se unose u bazu podataka (SQL). Grupirane u razliite slojeve(layere), svaka vrsta zelenila i komunalnih objekata ima zaseban sloj.

Slojevi su razvrstani i imenovani vrstom ili namjenom, razlikujemo ih ikonama ili bojama. Na aplikaciji je mogue mjenjati i vidljivost slojeva. Kada se izvri usklaivanje olakan je rad na terenu i odravanju.

2. Faza Po zavretku umarskog dijela i unosa u bazu, svaki objekt je upotpunjen od strane umarskih strunih suradnika s atributima koji su bitni za svaki objekt. Vri se auriranje i usporedba ID-a. U grafikoj stanici se svi atributi mogu ispraviti. Po potrebi se mogu dodavati i novi, te brisati neki nepotrebni. Usklauju se s podlogom na karti. 3. Faza Da bi graani kao krajnji korisnici imali uvid u stanje zelenila, pregled svoje ulice ili poslali neki upit za isto, podaci koje smo prikupili e se objaviti na internetskom portalu grada. Graani e na jednostavan nain moi saznati npr. kakvo je stablo pred njegovom kuom ili zgradom, u kakvom je stanju, poslati upit za intervenciju i sl. Isti podaci se moraju prilagoditi i zatititi, te implementirati u bazu. Razliiti korisnici mogu imati razliiti pristup. Od iskljuivo pregleda do administriranja putem web aplikacije. Takoer se mogu organizirati internetski upiti graana za stanje zelenih povrina na odreenom prostoru grada , pritube, zahtijevi za uklanjanje stabala ili zamjensku sadnju itd. 24

Ovaj nain rada omoguava kontrolu radova na zelenim povrinama, promjene na istima, planiranje i provoenje infrastrukturnih radova, kontroliranje i evidentiranje druge vrste objekata i komunalne opreme. Tijekom sezonskih radova mogue je kontrolirati radove na zelenilu i upuivati na propuste, pritube graana i zahtijeve. U suradnji s gradskim poduzeima i koordinirati sadnju i potrebu za sadnicama i sl.

4.3.5. Faza- Planiranja, upravljanja, periodinog kontroliranja i auriranja podataka Ova faza je trajnog karaktera. Na osnovu dobivenih i auriranih podataka sa zelenim povrinama se upravlja po naelima odrivog razvoja i svi potrebni zahvati se pomno planiraju od strane strunog osoblja. Auriranja podataka odnosi se na kontrolne preglede i evidentiranje svih intervencija na objektima od interesa. Ova faza je trajna aktivnost osiguravanja vitalnosti cjelokupnog projekta i njegovog aktivnog koritenja.

5. Analiza trokova5.1. Trokovi po godinama trajanja projekta FINANCIJSKI PLAN ZA 2011/12. GOD.- projektni prijedlog za natjeaj FZOEU 25

GIS zelenih povrina1. Idejni projekt GIS - zelenih povrina ...................................................42.700,00 kn 2. Kupovina informatike i tehnike opreme............................................59.870,00 kn 3. Izrada raunalnog programa i pripadajue baze podataka GIS-a prostornih podataka zelenila Grada Osijeka.....................................125.000,00 kn 4. Administrativni trokovi (uredski materijal, tel., internet i sl.)...............38.700,00 kn 5. Geodetska firma izrada tematskih vektorskih podloga i geodetsko snimanje odabranih toaka, ukupno 1.400 ha..................528.900,00 kn 6. Firma za krajobraznu arhitekturu i umarstvo - prikupljanje i unos podataka o objektima na terenu (cca 15.000 stabala) u tablet PC (terensko raunalo)..........................................................258.300,00 kn 7. Unoenje, obrada i auriranje podataka sa terena (geodetski podaci, podaci o komunalnoj opremi i ureajima, atributni podaci za zelene povrine i raslinje) - cca 30.000 do 50.000 podataka.........156.000,00 kn 8. Trokovi organiziranja, voenja i nadzora provedbe projekta, trokovi animiranja i educiranja graana i javnosti, organiziranje radionica sa buduim korisnicima projekta GIS Zelenila i upotrebom podataka, izrada strunih publikacija, organiziranje i odravanje WEB stranice i slini poslovi na prezentaciji projekta.....180.000,00 kn Ukupna vrijednost projekta .................................................................1.389.470,00 kn Grad Osijek............................................................................................ 833.682,00 kn ili 60% Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost ................................. 555.788,00 kn ili 40 % Do sada u projekt uloeno (grad Osijek).................................................212.809,00 kn

Detaljan dvogodinji financijski plan nalazi se u prilogu.

6. Zakljuak Izrada GIS-a zelenih povrina je dugotrajan proces koji obuhvaa koordinaciju razliitih faza u njegovom kreiranju Putem katastra grad Osijek mora pruiti opravdati epitet zelenog grada i pruiti primjer dobrog upravljanja krajobraznim ljepotama Pozitivan omjer uloeno-dobiveno Sadanje stanje drvea i zelenih povrina zahtjeva sistematizaciju i racionalnije upravljanje 26

GIS, sa svim svojim karakteristikama, omoguuje daljnju nadogradnju sa ostalim sadrajima te se moe aplicirati i na zatiena prirodna podruja u okolici (PP Kopaki rit, Papuk)

GIS dugorono opravdava poetna ulaganja Mogunost koritenja znanja i iskustava preko ve implementiranih projekata Javnost GIS-a omoguava transparentnost rada gradskih slubi GIS se moe koristiti u edukativne svrhe Ovakva sistematizacija omoguava poboljanje fonda zelenih povrina Smanjuju se trokovi administracije-nema duplih poslova

za Grad Osijek gradonaelnik Kreimir Bubalo dipl.oec.

27