Transcript
  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    1/183

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    2/183

    Genadij Petrovi Malahov

    LECENJE DVESTA

    NAJRASPROSTRANJENIJIH

    OBOLJENJA

    (PREVOD S RUSKOG)

    BEOGRAD2007.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    3/183

    SADRAJ

    OT) RUSKOG IZDAVAA 11

    UVOD 13

    PRAKTINE PREPORUKE ZA PRIMENULEKOV ITI H TERAPIJA., 13

    OPTI PODACI O LEKOVITOM

    BILJU 79

    Stanja fitopreparata 79

    Terapi je leenja 82

    RECEPTI I PREPORUKE ZA

    LEENJE OBOLJENJA 87

    A D EN O I D I T I S 87A D E N O M PROST ATE 90

    A F T E 92

    ALE R G I J A 93

    A N E M I J A ( MALO KR VN OS T) 95

    A N G I N A 100

    AR TR ITIS 10 4

    A S T M A 107

    ATER OS KLER OZ A 108

    BEL O PRA NJE 110

    BEONA 111

    BLEFARITIS 112

    B O LU GRL U 113

    BOI , U U IM A 114

    BOL U JETRI, SLEZ1NI, POD RE BR ICI I

    U N OJ KESI 115

    BOL U E LU CU I CR EV IM A 116

    BOL U BUBRLZIMA I MOKRANOJ

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    4/183

    B E I C I

    BOL U OIMA

    BRADAVICE

    BRONHITIS

    B RONHIJ ALNA ASTMA

    CIROZA JETRECISTA NA JAJNICIMA

    CISTITIS

    IR NA ELUCU 1

    DVANAESTOPALANOM CREVU

    DEPRESIJA (MELANHOLIJA)

    DERMATITIS

    DIJABETES

    EKCEM

    ENCEFALIT1S

    E N D O M E T R I T I S

    EROZIJA GRLIA MATERICE

    FAR1NGITIS

    FIBROM

    F U R U N K U L ( I R )

    GAJMOR1TIS (MAKSILARNI SINUSITIS)

    GASTRITIS

    GINGIVIT IS

    GLAVOBOLJA

    G L O M E R U L O N E F R I T I S

    G LUVOA(G UB ITAK SLUHA)

    GLJIVINA OBOLJENJA KOE

    GOJAZNOST (L1POMATOZA)

    G ORUICA

    GREVI

    GREVI U BUBREZIMA

    GRE VI U CR EV IM A 165

    GR EV I U JETRI 166

    GRIP 167

    GROZNICA 168

    GUB ITA K APET ITA 169

    GUAVOST 170

    HEMOROID1 171

    HEPATITIS 175

    HEPATITIS HRON IN I 179

    HERPES 186

    HIPER TONI NA BOLE ST 188

    HIPOTON1JA 191

    HOLECISTITIS 192

    INVAZI JA GLI STA 196

    IIJAS 199KAME N U BUB REZ IM A (LIT IJAZA] 200

    KA ME N U UI 202

    KAALJ 207

    KATARAKTA 209

    KIJAVICA(RINITIS) 210

    KILA 212

    KLIMAKS 213

    KOL1TIS 215KOLPITIS 218

    KONJUKTIVITIS 220

    KOZM ETI KI DEFEKTI KOE 221

    KRATKO VIDOST 223

    KRVARENJA 225

    LARING1T1S 226

    LIAJ 227

    LUPUS 229

    117

    118

    118

    122

    125

    127

    129

    130

    132

    135

    137

    137

    141

    142

    143

    144

    146

    147

    149

    150

    153

    155156

    . 157

    . 159

    . 159

    . 160

    . 162

    . 163

    . 164

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    5/183

    MALARIJA 2 3 1

    MA MU ZE NA PETI 232

    MAS NO TKI VO (LIPOM ) 235

    MASTOPATIJA 236

    METEORIZAM 238

    MITHSLRI 240MUCANJE 242NAP RSL INE NA NOG AM A 244

    NEFRITIS 245N E K O N T R O L I S A N O M O K R E N J E

    (ENUREZA) 247

    N E P LO DN O S T 2 4 9NEPRI JATAN ZA DA H IZ USTA 251

    NESANICA 252

    N E U RO DE RMI T I S 2 5 6

    OPAD ANJE KOSE 257

    OPEKOTINE 258

    OSPE 259

    O S T E O HO N DRO ZA 2 61

    O S T E O P O RO ZA 2 64

    PARAL IZE. PARE ZE 265

    PARAPROCTITIS 266

    PARODONTOZA 268

    PIELONEFRIT1S 269

    PLEUR1TIS 270PNE UMO NIJ A (UPALA PLUA ) 272

    POD AGR A (KOSTOB OLJ A) 276

    POLI ARTR ITIS 277

    POLIPI 278

    P O RE ME A J ME N S T RU A LN O G

    CIKLUSA 281

    PREHLADA 283

    PROLIV 285

    PROSTATITIS 286

    PSORIJAZA 287

    RADIKUL1TIS 289

    RAK 291

    RANE 299

    RAN E OD LE ANJA 300

    REUMATIZAM 301

    SIND ROM IIRON1NOG UMOR A 303

    SKLEROZA 305

    SR ANE MAN E 310

    STENOKARD 1 JA (ANGI NA PEKTO RIS) 312STOMATITIS 313

    SVRAB 314

    UGA 316

    TONZILITIS 317

    TRAHOMA 318

    T RO MBO F LE BI T I S 3 2 0

    T U BE RKU LO ZA 3 2 2

    UJEDI 324UM OR NO GU 324

    UPAL A DES NI 325

    UPALA JAJNI KA 326

    UPALA MODANE OPNE ILI

    KI MEN E MO DINE 327

    UPALA VAGINE (KOLPITIS.

    VAGIN IT IS) 32 8

    VA G I N A L NE I N F E K CI JE 32 9

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    6/183

    VARI KONO PROI RENJE VENA 331

    VITILIGO 335

    VRTOGLAVICA 336

    ZATVOR 337

    ZNOJENJE 346

    ZUBOBOLJA 348

    ULJEVI 352

    UTICA 352

    PREGLED LEKOVITOG BILJA 362

    OD RUSKOG IZDAVAA

    Za ljude koji ele da due godina sauvaju zdravlje

    i da ive dugoveno, kao i da se oslobode raznih oboljenja,

    namenjenaje serija knjiga uvenih autora, lekara, narodnih

    lekara, lekarafitoterapeuta o leenju vie od 200 najras

    pr o s t r a nj enijih obolj e nj a.

    uveni autor knjiga o samoozdravljenju G. P. Mala

    hov predlae, proverene kroz njegovu viegodinju praksu,

    recepte leenja urinom, ienjem organizma, lekovitim

    travama i daje preporuke za leenje razmatranih oboljenja.

    Ve vam je poznato kakve mere za izleenje pos toje

    i kako da ih pravilno primenjujete.

    U knjizi je korieno iskustvo italaca u leenju raz-nih oboljenja. Unikatnost se sastoji u tome, to se, sjedne

    strane, u njoj daju najraznovrsniji metodi leenja, a sa druge

    strane sadre se preporuke samog autora, koje e vam

    pomoi da izbegnete greke, da ne ustuknete pred pote-

    koama.

    Metodi ienja organizma koji su predloeni upore

    do s receptima leenja lekovitim travama, sa karakteristika-

    ma individualnih osobina i biolokih ritmova oveka, poma-u svakom oveku da izvri korekciju vlastitog programa

    samoleenja i da postigne najbolji efekat leenja.

    Preparati od lekovitih biljaka dokazali su svoju pred-

    nost u odnosu na hemijske lekove: pri njihovoj upotrebi u

    oveji organizam dospeva itav kompleks njemu bliskih

    (srodnih) bioloki aktivnih materija.

    ajevi, odvari, ekstrakti, ulja i masti od biljnih siro-

    vina deluju na organizam blae, bolje ih podnose bolesnici,

    znatno rede izazivaju sporedne alergijske reakcije. U pos

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    7/183

    lednje vreme l ekoviti preparati od biljaka sve vie se prime

    njuju u kompleksnom leenju bolesnika. Najefikasnija he

    mijska sredstva, leei jedan organ, unitavaju druge orga-

    ne i, kao posledica. organizam u eelini. Preparati biljnog

    porekla , sade jstvuj ui u og rani eno m obi mu sa elijama or-

    ganizma i normalizujui njegovu delatnost. ne nanose tetu

    organizmu.

    Svi recepti, koji su prezentirani u knjizi, proraunati

    su za odraslog oveka. Zbog toga deci do tri godine starosti

    dozu treba smanjiti od 3 do 5 puta, deci od tri do sedam

    godina 23 puta, deci od sedam do etrnaest godina

    1.52 puta.

    Po pravilu, ovek esto poinje da obraa panju

    na svoje lino oseanje (zdravstveno stanje) tek posle toga,

    kada mu se pojave prvi simptomi oboljenja.U traenju puta ka ozdravljenju ljudi poinju da se

    lece sami, i esto prema linom miljenju koriste recepte

    narodne medicine, zaboravljajui pri lom. da na prvi pogled

    be zo pa sn a sredst va, mo gu biti ne sa mo ko ri sn a, ve i t etna

    po organizam. Da se to ne bi desilo, potrebno je znati tanu

    dijagnozu oboljenja. Pre nego pristupite leenju u domaim

    uslovima. konsultujte se sa lekarom, koji e vam postaviti

    tanu dijagnozu i tek posle toga ponite da sainjavate vla-stiti program samoizleenja. koristei se preporukama i re-

    ceptima uvenog autora.

    Lekovite sile ovejeg organizma zaista su neiscrp-

    ne, ubeen je autor. One e vam omoguili da pobedite

    bolest, da oz dr av it e, po moi e vam da po n et e no vi ivot,

    pun radosti i veselja. Odlino ete izgledati i uvek ete bili u

    formi. Moete da se ponovo rodite! elimo vam zdravlja!

    UVOD

    U toj knjizi uoptio sam moje iskustvo steeno le

    enjem najrasprostranjenijih oboljenja, raunajui na lo,

    da ono moe biti korisno i vama, mojim dragim itaocima.

    Neki recepti su preuzeti iz vaih pisama, u kojima sa mnomdelile radost izleenja i lugu poraza (neuspeha). Nadam se

    da e vam recepti i preporuke navedene u knjizi pomoi u

    sanioizleenju.

    PRAKTINE PREPORUKE ZAPRIMENU LEKOVITIH

    TERAPIJA

    Pristupajui samoleenju, treba uzeli u obzir svoj uz-

    rast, individualnu konstituciju, bioloke ritmove organizma

    i godinje doba. Praksa pokazuje, da se uspeh samoizleenja

    u prvom redu sastoji u potpunom i sistematskom ienju

    organizma, io ini glavne komponente dobrog zdravlja

    pravilno razmiljanje, psihiko spokojslvo, normalandnevni raspored, dovoljna motorna aktivnost, ishrana mo-

    nolitnim produktima pravilnim redosledom i optimalnim

    kombinovanjem, odsustvo glupih navika, umerene terapije

    elienja organizma. Pre svega:

    1. Odred ite kojem konslil ucion om tipu prip ada te.

    2. Uzmite u obzir svoj uzrast.

    3. Usaglasite sve mere leenja sa bioritmolokim fa-

    ktorima i osobenostima godinjeg doba.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    8/183

    4. Precizirajle. koji su organi aktivni za vreme vaeg

    leenja, a koji su slabi.

    5. Imajte u vidu porodinu mikroklimu, meusobne

    odnose sa najbliima. Od toga, lakoe. zavisi kvalitet proce-

    sa samoizleenja.

    Tek posle takvog testiranja" moe se pristupili pla-

    niranju, a zatim realizaciji samoizleenja. Ukoliko to ne

    uradite ili se prema nabrojanim preporukama lakomisleno

    odnosite, tada moete naneti tetu svom zdravlju.

    Pravilno izaberite vreme leenja:

    Najbolje vreme za leenje bilo kojeg organa je

    vr em e nj eg ov e na jvee ak ti vn os ti u to ku go di ne . Na pr imer ,

    najbolje je istili jetru u vreme njene 72dnevne aktivnosti

    tokom godine.

    S ciljem profilakse odravajte svoje slabe organeu vremenu njihove najslabije aktivnosti. Na primer, srce po-

    dravajte zimi; bubrege leti; jetru ujesen; plua u pro

    lee.

    istite i obnavljajte organe u vreme njihove naj-

    ve e ak ti vn os ti . Za je tru je to pr ole e ; za srce le to ; za

    bu br eg e zi ma; za pl u a je sen ; za e lud ac vr em e iz me u

    godinjih doba (prelaska iz jednog u drugo godinje doba).

    N ika da ne stimuliite po prirodi jake or gane, jer epo zakonu antagonizma oni jo vie guiti suprotne slabe or-

    gane. Na primer, stimulacija bubrega zimi jo vie gui srce

    i, obrnuto, stimulacija srca leti jo vie gui, u to vreme.

    slabe bu breg e. To se odno si i na jetru i plua .

    Radi sprovodenja nekih zdravstvenih preporuka i

    terapija trebae vam lunarni kalendar (informaciju o fazama

    Meseca moete nai u bilo kom kalendaru).

    Prva faza lunarnog meseca poinje sa mladim rnese

    com i zavrava se prvom etvrtinom. U loj fazi organizam

    se stee (gri) i tada se moe najbolje fiziki opteretiti.

    Druga faza lunarnog meseca poinje sa prvom etvr-

    tinom do punog meseca. U toj fazi organizam se iri i tada

    je najbolje sprovoditi terapije ienja, vezane za ienje

    organizma, posebno jetre.

    Trea faza lunarnog meseca poinje od punog mese-

    ca i zavrava se sa treom etvrtinom. U toj fazi organizam

    se stee (gri) i moe se najbolje fiziki opteretiti.

    etvrta faza lunarnog meseca poinje sa treom

    etvrtinom i zavrava se u etvrtoj etvrtini. U toj fazi orga-

    nizam se iri i tada je najbolje primenjivati terapiju ienja

    debelog creva.

    Tokom etiri faze postepeno se aktiviraju odgovara-ju i or ga ni o ve j eg or ga ni zm a. Zbo g lo ga t o sv ak a faza

    traje u proeku 7,5 dana, ona se obino deli na tri jednaka

    vre me nska de la (p ri bl i no po 2,3 2,5 da na ), za vreme

    kojih je aklivan odgovarajui ,,deo*' organizma.

    Prva faza vreme aktivnosti sledeih organa i sis-

    tema:

    U prvoj treini aktivni su: mozak, lice, gornja eljusti oi.

    U drugoj treini aktivni su: eustahijeva truba, donja

    eljust, grlo, vrat i vratni prljenovi.

    U poslednjoj treini aktivni su: ramena, ruke (do

    lakata), plua i nervni sistem.

    Druga faza vreme aktivnosti sledeih organa i sis-

    tema:

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    9/183

    U prvoj treini aktivni su: grudi, deo lela iznad ut-

    robe (trbuha) i lakatni zglobovi.

    U drugoj treini aktivni su: srce, grudni deo kime,

    una kesa i jetra.

    Uposlednjoj treini aktivni su: eludac, tanko i de-

    belo cre vo i or ga ni tr bun e dupl je.

    Trea laza vreme aktivnosti sledeih organa i sis-

    tema:

    U prvoj treini aktivni su: bubrezi i deo oko krsta

    (slabina).

    U drugoj treini aktivni su: polne lezde. mokrana

    beika i pr av o cr ev o.

    U poslednjoj treini aktivni su: trtini zglobovi, zad-

    njica i butne kosti.

    etv rta faza vre me aktivnost i sle dei h organa i sis-tema:

    U prvoj treini aktivni su: kotani sistem, kolena i

    koa.

    U drugoj treini aktivni su: lanci nogu, zapea

    ruku.

    U poslednjoj treini aktivni su: stopala nogu. peri-

    staltika creva i lenosti u telu.

    Za vreme aktivnosti organa mogu se namenski spro

    vodi ti me re leenja, ozdravlj enja i jaanja or ga ni zm a.

    Dnevna aktivnost organa i funkcije organizmavezane za nju:

    Jetra 13 sal a

    Plua 35 sati

    Debelo crevo 57 sati

    eludac 7 9 sali

    Pankreas (guteraa) 911 sa li

    Srce 1113 sati

    Tanko crevo 13 15 sati

    Mokrana beika 15 17 sali

    Bubrezi 17 19 sati

    Perikard 1921 satTri grejaa" 21 2 3 sata

    una kesa 23 1 sat

    Pojam tri grejaa" oznaava funkciju metabolizma

    U elijama ovejeg organizma. (U elijama organizma do-

    lazi do asimilacije hranljivih materija, koje su upotreblja-

    vane i pr ev ar en e u el ud a no c re vn om tr aktu .)

    Dnevni bioritmovi oveka. Vano je znali, da semaksimum i minimum aktivnosti raznih biolokih procesa

    vr em en sk i ne po kl ap a. Tako se . na pr imer, mak sima lne vr ed

    hosti temperature tela i krvnog pritiska uoavaju u 18 sali.

    lelesne teine u 20 sali, trenutne zapremine disanja u

    13 sati, leukocita u krvi u 23 sata. Treba obratiti panju

    na karakter periodinih (povremenih) promena temperature

    tela, poto od njih, kao i od ritma disanja zavisi nivo razmene

    materija. Utvreno je. da smanjenje temperature tela moeda izazove prestrojavanje fiziolokih ritmova i samim tim da

    povea ivotni vek. Pri poveanju temperature tela (na pri-

    mer, kod oboljenja od gripa) bioloki sati oveka, obrnuto,

    poinju da teku bre.

    Radna sposobnost organa krvotoka u razliito vreme

    dan a takod e je razliita. Dv a puta dnev no ona se nagl o sma-

    njuje: oko 13 i o ko 21 sat. U to vrem e nije po eljn o pod

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    10/183

    vr gava ti se ve i m fizikim na pr ez an ji ma , de js lv u vi so ki h

    temperatura i nedostatku kiseonika.

    Ak tiv no st or ga na za st varanje krvi ra sp or e en a je

    prema sledeem: kotana sr u ranim jutarnjim satima,

    slezina i limfni vorovi oko 1720 sati. U ranim jutarnjim

    salima u krvotok dospeva najvea koliina mladih eritrocita.

    Maksimum hemoglobina u krvi uoava se od 11 do 13 sati,a minimum od 16 do 18 sati. Maksimum eera u krvi

    uoava se od 9 do 10 sati ujutro, a minimum uvee i preko

    noi.

    Karakteristian je dnevni bioritam i za organe pro-

    ba ve, lako se u je tr i na iz me ni no stvaraju u i gl ik og en .

    U prvoj polovini dana stvara se maksimalna koliina ui i

    samim tim se obezbeduju optimalni uslovi za probavu hrane

    (na primer, masti). U drugoj polovini dana jetra nagomilavaglikogen i vodu. Pri tom se njene elije zapreminski povea-

    vaju sk or o tri pu ta .

    U jutarnjim satima pojaava se peristaltika ereva i

    motorna funkcija eluca. ienjem creva u organizmu se

    stvara deficit kuhinjske soli i vode. U to vreme stvara se e

    ludani sok najmanje kiselosti.

    Uvee je najizraenija funkcija luenja bubrega.

    Njen minimum je u vremenskom razmaku izmeu 2 satanoi i 5 asova ujutro.

    Rukovodei se tim podacima, mogu se regulisati

    vr em e uz im an ja hr an e, njena ko li i na i kv al it et . U st vari ,

    u prvoj polovini dana treba da prcovladava hrana bogata

    be lan ev in am a i ma sna hr ana, a u dr ug oj hr an a bo ga ta

    ugljenim hidratima i mlena hrana.

    Tokom dana ovek vie puta osea podizanje fizio-

    loke aktivnosti. Danju su to periodi od 10 do 12 i od 16

    do 18 sati, kada je organ izam maks imal no otporan na kise

    oni ko gla dova nje. To vrem e je najpovoljnije za fiziki rad

    i donoenje odluka.

    Nou se fizioloke aktivnosti podiu od ponoi do

    1 sat posle ponoi. To vreme esto koriste intelektualci za

    stvaralaki rad.

    Maksimum fizioloke aktivnosti je od 5 do 6 sati

    ujutro.

    Poznavajui bioloke ritmove organizma, dnevne

    i mesene aktivnosti organa i sistema, moe se pristupali

    leenju. Bez obzira na to, da ne bi pravili greke pri izboru

    i da bi pravilno primenili metode leenja treba da odredite

    svoju individualnu konstituciju. U pojmu ivotnih prin-

    cipa termin zdravlje oveka" oznaava, da su sva tri

    ivotna principa vetru, ui i sluzi meusobno uravnoteenai dovoljno snana.

    ivotni princip vetra. Odgovara za cirkulaciju u

    organizmu. Ovaj pojam obuhvata itav kompleks pokreta:

    kretanje vazduha za vreme udisaja i izdisaja, brzina

    misaonih procesa, kretanje krvi. limfe i drugih tenosti,

    brzina odvi janja hemi js ki h reakci ja u e li ja ma i bi ol o kih

    procesa uopte, odstranjivanje ekskrementa, mokrae, slinaitd. Zbog toga to se ivotni princip vetra sastoji iz primar-

    nih elemenata prostora i vazduha, koji nemaju nikakve

    tvrde niti tene supslance, ali poseduju osobine (kvalitete)

    suvoe i hladnoe, viak tog principa ima isuujue i ras

    hlaujue dejslvo na organizam. Oslonac (osnovni poloaj)

    log ivotno g principa je donji deo tela: od pupk a do slopal a

    nogu (uglavnom pravo crevo).

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    11/183

    Ukoliko je veiar u normali nae razmiljanje je

    dobro (jasno), imamo mnogo energije, ereva lunkeioniu

    dobro, sve cirkulacije u organizmu su u harmoniji.

    Simptomi poveanju ivotnog principa vatra su sle

    deei:

    1. Mokraa prozrana, kao voda, jako se peni (pe

    nua), posle stajanja ostaje isla;

    2. Jezik suv, crven, hrapav, u ustima opor stran ukus:

    3. Kaalj sa mutnim ispljuvkom (lajmom), zatvo-

    ri;

    4. Komplikacije vetrovitih poremeaja uoavaju se

    leti, a u toku dana poetkom veernjeg sumraka i pri svi-

    tanju;

    5. U slabinama, sakrumu (krstima) i zglobnim udub

    ljenjima (jamama), a takode i u mnogim drugim zglobovimaosea se bol, kao od udaraca (batina);

    6. Mravljenje, suvoa koe. jaki. otri bolovi na

    zatiljku, u grudima i u vilicama;

    7. Javlja se elja za kretanjem, disanje konfuzno

    (nejasno), svest iritirana (razdraljiva);

    8. Glava se koi (trne) i javlja se vrtoglavica, um u

    uima, nesanica, drhtavica i protezanje.

    ivotni princip ui.Odgovara za odravanje tem-

    perature tela i odvijanje svih fiziolokih reakcija: probava

    hrane, razmena materija, imunitet itd. To je apstraktna

    (zamilj ena) toplola, odvojena od materijalnog tela. To je

    vatra organizma.

    u se sastoji iz primarnih elemenata vatre i

    vode,pa zbog toga predstavljavruu i vlanu tvorevinu sa

    preovladavanjemvruih svojstava nadvodenim.Pri preko

    mernom poveanju tog ivotnog principa u organizmu se

    nagomilava vrelina, podie se temperatura tela, remeti se

    probava hrane. Oslonac ui je srednji deo tela od dija-

    fragme do pupka.

    Simptomi prekomernogpoveanja ivotnog principa

    ui su slcdei:

    1. Mokraa crvenouta, sa jak im mir isom i pa rom;

    2. Jezik sa debelom naslagom, u ustima kiseo strani

    ukus;

    3. Ispljuvak (lajm) crvenout, prilino slan; ed;

    4. Komplikacija unih poremeaja uoava se u

    je sen, a u toku dana u podne i u pono;

    5. Glavobolja, telo gori, suvoa u nozdrvama;

    6. U oima utocrveni oblai, iznenadni grevi;

    7. Nou nesanica, a danju je nemogue zaspati;

    8. Znojenje, zadah od tela.

    ivotni princip sluzi. Odgovara za materijalni

    deo tela, to jest za adheziju (spajanje) molekula i njihovo

    oblikovanje. Pri lome ovaj princip funkcionie na nivou

    molekule, elije, organa i tela u celini. To je oslonac orga-

    nizma.

    Sluz se sastoji iz primarnih elemenata zemlje ivode, pa zbog toga predstavlja hladnu i sluznu tvore-

    vinu. Kod prekomernog poveanja tog ivotnog principa u

    organizmu se nagomilava hladna sluz, koja se u prvom redu

    skuplja u gornjem delu telaod temena do dijafragme. Zato

    se ta mesla smatraju osloncem ivotnog principasluzi

    Simptomi prekomernog poveanja ivotnog principa

    sluzi su sledei:

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    12/183

    1. Mokraa bela, sa neznatnom parom i zadahom

    (mirisom);

    2. Jezik i desni su beli, u ustima bljutav (neslan)

    stran ukus;

    3. Sline i lajm u grudima i glavi, potitenost, tegobe

    u telu;

    4. Komplikovanje sluznih poremeaja uoava se

    u prolee (uopte za vreme vlanog, hladnog vremena), u

    toku dana uvee ili ujutro;

    5. Oni kapci oteeni, oi beliaste:

    6. Apetit je naruen, probava hrane oslabljena;

    7. Nema toplote, telo otie, pojavljuju se bubuljice

    na koi;

    8. Bolovi u bubrezima i karlici, zglobovi slabo pok-

    retni, svrab koe;

    9. Slabo pamenje, sanjivost. slabost (malaksalost).

    U zavisnosti od toga, koji od ivotnih principa preo

    vladava u oveku, formira se njegova konstituci ja.

    KONSTITUCIJA VETRA

    Takvi ljudi (slika 1A) su posrbljeni, suvonjavi, bledi,priljivi, slabo podnose hladnou, pri njihovom kretanju uje se

    prasak zglobova.

    Oni su siromani, nedugoveni, telom mali, vole pesme,

    smeh, borbu, pucnjavu, daju prednost slatkom, kiselom, vruem,

    po navikama su slini supovima, jastrebovima i lisicama.

    CZudi

    Ljudi sa vrlo izraenom konstitucijom ovog lipa

    obino su fiziki slabo razvijeni. Imaju spljoten grudni

    ko, ispod koe se dobro uoavaju vene i tetive (ile). Oni

    su crnopurasti (mrke boje koe), njihova koa je hladna, gru-

    ba, suva i ispucala. Na telu imaju nekoliko mladea ta mne

    boje.

    Rastom su ili suvie niski ili visoki, nene su telesne

    konstrukcije, i dobro im se istiu zglobovi i kosti zbog

    slabo razvijenih miia. Njihova kosa je retka, kovrdava,

    trepavice su tanke (fine), oi su bezstrasne. Oi mogu biti

    upale, male, suve, sa mutnim i suvim spoljanjim i unutra-

    njim opnama (koicama). Nokti su grubi i lomljivi (krhki).

    Vrh nosa je izvi jen i zadignut.

    Fizioloki procesi se odvijaju brzo. Ces to se javljaj u

    problemi sa probavom hrane. Vrlo teko se popravljaju

    (debljaju). Oboavaju slatko, kiselo i slano, vole vrue

    napitke i alkohol. Stvaranje mokrae je nedovoljno, stolica

    je suva, oteana i u maloj kol iini. Skloni su znojenju

    (naroito leti) vie. nego drugi tipovi konstitucija. San im

    je brz, povr an i zahteva manje vr emena nego kod drugih .

    Ruke i noge su im esto hladne.

    Svojstveni su im entuzijazam i ivost, opreznost i

    smirenost. Oni hodaju i govore brzo, ali se brzo umaraju.Psiholoki, oni se karakteriu brzim shvatanjem

    (percipiranjem), ali slabim pamenjem. Tako, momentalno

    shvativi neto, oni to mogu brzo zaboraviti. Imaju malu

    snagu volje sa sklonou ka psihikoj neuravnoteenosti,

    malodunosti, strpljivosti i smelosti.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    13/183

    A B C

    Slika 1. Osnovne konstitucije ljudi:

    A ko ns ti tu ci ja ve tr a; B ko ns ti tu ci ja u i ;

    C konstitucija sluzi.

    Trude se da brzo zarade novac i isto tako brzo ga tro-

    e. Vole da se bave onim vrstama sporta u kojima se zahteva

    br zi na sa nai zme ni n im odm ar an je m.

    KONSTITUCIJA UI

    Ljudi konstitucije ui (slika IB) imaju predispozicije(skloni su) za e i glad; kosa i tela kod njih su ukaste boje,

    izotrenogsu unio. oholi. Znojese i zaudarajunaznoj.Bogatstvo i telo su im proseni. Skloni su slatkom, gor-

    kom, oporom, prohladnom. Po navikama su slini tigrovima, maj-

    munima i jakasima (demonima).

    udi

    Ti ljudi su srednjeg rasta, vitki, elegantni. Njihov

    grudniko je iri negokod ljudi konstitucije vetra. Kod

    njih su manje izraene vene i tetive. Prema nekim podacima

    imaju mnogo mladea i pega, plaviastih ili braonkasto

    crveni h po boji. Miii s u im srednje razvijeni, zbog eg a je

    njihov kostur manje izraenu poredenjusa ljudimavetra.

    Boja lica im moe bili ukasta, crvenkasta, sa nijan-

    som boje meda, a moe biti i svetla. Koa im je meka, topla

    i prijatna pri dodiru. Kosa je tanka (fina), svilenkasta, rida

    ili braonkasta, sa tendencijom da rano sedi i opada. Njihove

    oi mogu biti sive, zelene ili meenobraonkaste; pogled

    im je otar, prodoran, a one jabuice umereno isturene.

    Konjukti va (venjaa) ovih ljudi je vlana, cr venk ast a, a

    nokti meki; oblik nosa zaotren, vrh nosa sa tendencijom da

    pocrveni.

    Fizioloki procesi u organizmu odvijaju se bolje

    nego kod lica sa konstitucijom vetra. Razmena materija je

    uglavnom aktivna, creva dobra, to se ispoljava kroz odli-

    an apetit. Lica sa ovom konstitucijom su sklona uzimanju

    ve e ko li i ne hr an e i na pi ta ka . Vole hr an u sl at ko g, go rk og

    i oporog ukusa, u prohladnom stanju, a takodc hladne

    napitke. San im je srednje duine i normalan. Oni stvaraju

    veliku ko li i nu mo kr ae i ek skr em en ta (u gl av no m u teboje i te no g) . Sk lo ni su znojenju. Temperatura tela im je

    malo poviena (u smislu kone pokrivke), ruke i noge su im

    obino tople (ak i pri jakom mrazu). Ne podnose mnogo

    sunevu svetlost.ne vole vr u in u (k upan jeu parnom kupa-

    tilu) i izbegavaju teak rad.

    Ljudi sa navedenom konstitucijom su asloljubivi,

    inteligentni, otroumni, skloni su da budu dobri govornici.

    Svoju emocionalnost ispoljavaju burno, naroito emocije

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    14/183

    gncva, mrnje i zlobe (po navikama su slini tigrovima,

    majmunima i demonima "').

    Oni vole da demonstriraju svoj materijalni procvat,

    iako ne raspolau velikim bogatstvom. Vole da se bave onim

    vr st am a sp or ta u ko ji ma se ispoljava ju in div id ua ln e os ob in e

    linosti (lepota tela, osobine volje, misaone sposobnosti,

    kultura): boks, auto trke, tenis, umelniko klizanje, ah.

    KONSTITUCIJA SLUZI

    Kod ljudi konstitucije sluzi (slika 1C) tela je prohladno,zglobovi i kosti se ne istiu, oni .su mesnati i beti. Po obliku su

    okrugli. Glad, e, patnje podnose lako.

    Tela su kod njih krupna, ive dugo, bogato, imaju vrst

    san. Imaju iroku duu, po prirodi imaju dobru narav. Slini supo navikama lavovima i bivo/ima.

    Czudi

    Telo kod ljudi ove konstitucije je dobro razvijeno.

    Grud ni ko im je irok, ven e i tetive se ne vide, mus kul at ura

    je do br o ra zv ij ena, kost i se ne ispoljavaju. Sk lon i su de b-

    ljanju.

    Njihova lica su vesela, ivahna i svella, koa meka.bl is tava, ma sna (m o e biti hla dn a i bl ed a) . Ko sa je gu sta ,

    meka, tamne boje. Oi su im plave ili braon, beonjae vrlo

    ve li ke , be le i pr iv la n e, a ko nj uk li va (v e nj a a) be z ten de n-

    cija za crvenilom.

    Fizioloki procesi u organizmu ovih ljudi se odvi-

    ja ju us por en o, apet it je um er en . On i vo le hra nu ljuto g,

    gorkog i oporog ukusa (nemaju nita protiv da popiju al-

    kohol i popue). Stolica im je meka, blede boje, evakua

    ci ja se odvija pola ko. Znojenje je kod njih umo ren o, s an

    zdrav i drugotrajan. Ruke su na dodir prohladne i vlane.

    Oni imaju veliku ivotnu sposobnost, raspolau dobrom

    samokontrolom. Vole terapije vezane za toplotu: parna

    kupatila, masae. Prema mnogim liavanjima. nestaicama

    (ivotnim, u ishrani) i tekom radu odnose se suzdranije,

    nego prethodni tipovi. Obino su zdravi, sreni i miro-

    ljubivi.

    Psiholo ki su skloni strpljenju, spokojnosti , pratanju

    i ljubavi. Ali umeju da budu lakomi (gramzivi), privreni

    sopslvenom posedu. Njihovo shvatanje je sporije nego kod

    prethod nih tipova konstitucija, ali zato kada je dn om neto

    shvate, oni to pamte celog ivota.

    Umeju da zarauju pare i da ih razumno troe. Kao

    rezultat toga, uspevaju da se obogate.

    Fizikom kulturom i sportom slabo se bave, vie

    vo le da po sm at ra ju sa si ra ne .

    MEOVIT1 TIPOVI KONSTITUCIJA

    1. uni + sluzni lip. Ti ljudi objedinjuju u sebi

    sve prednosti i nedostatke ovih tipova. Visoki su rastom,

    prekrasne telesne konstrukcije. Upravo takva kombinacija

    omoguava da se dugotrajnim radom zadovolji svoja sujeta

    (oholost).

    2.uni+ vetroviti tip. Uglavnom su to ljudi srednjeg

    rasla (ogromna veina stanovnitva), lako se oduevljavaju,

    ali dalje od svoje etvrti ili graa oni ne ele nita da znaju.

    Zadovoljavaju se malim i trenutnim stvarima.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    15/183

    3. Vetroviti + sluiti tip. Po pravilu, to su jake li-

    nosti, na promenu situacije reaguju brzo, nepokolebljivo,

    sprovode svoju liniju, dre situaciju u svojim rukama.

    4. Uravnoteeni tip. Drevni mudr aci su ga smatra li

    najboljim, poto su kod njega ivotni principi vetra. ui i

    sluzi priblino isti. To su, po pravilu, dugoveni ljudi, koji

    intuitivno oseaju Prirodu, Kosmos, vole harmoniju u sve-

    mu i ne zapadaju ni u kakve krajnosti. Mnogi duhovni uite-

    lji oveanstva pripadali su tom tipu konstitucije.

    Kako istiti organizam. Svako leenje treba poeti

    od ienja organizma. Ponekad je dovoljno samo oistiti

    organizam da bi ovek ozdravio.

    Organizam treba poeti istiti od debelog creva.

    IENJE DEBELOG CREVA

    Od davnina klistiri se smatraju najefikasnijim i naj

    prislupanijim sredstvom za ienje ne samo debelog cre-

    va, ve i celog organizma. Oni pomau oveku da se izbavi

    od 80 posto oboljenja, pa zbog toga ne polcenjujte taj jedno-

    stavan (prost) i efikasan nain obnavljanja zdravlja.

    Klistiri za proiavanje stimuliu debelo crevo da

    se prazni. Oni se rade sa gumenim krukama (irigatorima)zapremine 50100 grama. Priprema tenosti za klistiranje:

    u 50100 grama tople vode rastvoriti jednu kafenu kaiicu

    kuhinjske soli, ili ulja. ili sapuna. Za klistiranje se moe ko-

    ristili i sve ili ukuvan urin.

    U sluaju upornih zatvora rade se klistiri samo sa

    uljem. Radi toga zagrejati 50200 mililitara biljnog ulja

    (sLincokretovog, maslinovog, sezamovog, lanenog, konop

    ljanog itd.) do temperature tela i pomou gumene kruke

    uneti u debelo crevo.

    Lekoviti klistiri lece ne samo sluzokou debelog

    creva, ve i, upijajui se u krv, podstiu ozdravljenje celog

    organizma. Radi dobijanja lekovitih sastava u toplu vodu

    dodaju se razne materije, odvari od trava.

    U tom sluaju najbolje je koristiti lekovile klistire

    sa malom zapreminom tenosti od 50 do 200 grama. Klis-

    tiranje se obino vri uvee.

    Na primer, ekstrakt kamilice spreava stvaranje ga-

    sova u debelom crevu i ispoljava blago koagulaciono dej

    slvo na sluzokou. Kamilica se ukuvavapo proraunu: supe

    na kaika cvetova kamilice na 200 grama vode od ega se

    46 aa ekstrakta koristi zajedno klistiranje.

    Kod hroninog kolitisa primenjuje se rastvor per

    mangana (voda treba da bude bledo roze boje).

    Za izbacivanje polipa i parazita primenjuju se klistiri

    sa ukuvanim urinom do jedne treine ili jedne etvrtine prvo-

    bitne zapr emine. Kod bakleri jskosluzne patologi je najbol je

    je primenjival i ivu vod u" (vodu sa alkalnim svojstvima) .

    Kako pravilno primeniti klistir za ienje

    Potrebno vam je lone Esmarha i gumena kruka (iri

    gator ) zapremine najmanje 100 grama. Klistiranje je poelj no

    vriti posle pranjenja debelog creva ujutro ili uvee.

    Nalili 11,5 litar urina u lone Bsmar ha (termo*

    for), obesi li na visinu najmanje 1,5 metar iznad pod a. Na

    lone privrstiti gumeno crevo. iji slobodan kraj namazati

    uljem ili vazelinom. Gumeno crevo presaviti da voda ne bi

    isticala (ukoliko imate slavinicu. zatvoriti je). Zauzeti pozu

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    16/183

    na kulenima i laklovima (karlica mora bili iznad ramena),

    uvui gumeno crevo u debelo crevo na dubinu 1025 cen-

    timetara, otpustiti crevo (odvrnuti slavinicu) i postepeno

    putati tenost u debelo crevo.

    Posle toga treba lei na leda i malo podii karlicu.

    Korisno je napraviti stoj na ramenima ili zabaciti noge iza

    glave. U takvom poloaju ostati 3060 sekundi. Zatim mirnoodleati na leima ili desnom boku 515 minuta, ukoliko ne

    bu de te im al i j akih po tr eb a za nu dom. i m se po ja vi nu da

    idite u toalet.

    Mikroklistiri

    Kod energetskog razbalansiranja organizma (dehid

    riranost. suvoa i smanjivanje toplotnih sposobnosti) primenjuju se klistiri sa mlekom i uljem.

    Sastav za mikroklistiranje se u toplom stanju, pomo-

    u gumene kruke, uliva u debelo crevo (terapiju je prepo-

    ruljivo primenjivati na zalasku sunca). Zatim treba malo

    odleati. Po pravilu, organizam sam dri u sebi taj sastav

    onoliko vremena, koliko mu je potrebno. Rezultat terapije

    je da se as im il uj e i ne ut ra li se sup sta nc a suv o e i hl adno e,

    koja je izazvala navedene poremeaje. Suvoa i vrsto a(tvrdoa) neutralist! se vlagom mleka i smekavaju uljem,

    a hladnoa toplotom, koja se sadri u mleku i dodatno

    javl ja pri nj eg ov om kvar enju . Po pr av il u, po sl e 23 ta kv a

    mikroklistira stolica postaje meka, laka i poprima oblik

    kobasice. Osim toga, prirodno se normalizuje mikroflora

    creva.

    Prvi sastav, mleko 100 grama, pretopljeni maslac

    20 grama. Sastav se koristi protiv zatvora, ovjeg ekskre

    menta. stvaranja gasova, suenja i dehidracije organizma.

    Drugi sastav: osnova, kao kod prvog (mleko i

    pretopljeni maslac), kojoj se dodaje prslovet dumbira ili

    bi bera . odno sno ml ev en e cr ve ne pa pr ik e. Taj sa st av do-

    punski neutralise sluz u organizmu i poveava toplotne

    sposobnosti organizma, pa se zato moe preporuiti gojaz

    nim, flegmatinim ljudima.

    Trei sastav: osnova, kao kod prvog, dodati pola

    kafene kaiice (510 grama) kuhinjske soli. To pojaava

    dejslvo prvog sastava.

    etvrti sastav: osnova, kao kod prvog, dodati pola ili

    je dn u sup en u ka i ku za si en og od va ra pe li na ili po la ka fe ne

    kaiice isitnjenog belog luka. To pomae kod poremeajau ui.

    Isprobajte sve varijante i odaberite najpovoljniju za

    vas.

    IENJE JETRE

    ienje jetre pomou travaOsim maslinovog ulja i limunovog soka za ienje

    je tre pr im en ju ju se pr a ko vi na ba zi trava.

    Prvi dan (dan uoi leenja): do 21 sat pripremiti pra-

    ak od semena sledeih komponenata u jednakim delovima

    (po jednu ka lenu kai icu): mirodija, mo ra, korijanar.

    kim i anis. Semena sipati u mlin za kalu i samleti u prah.

    Ukoliko ne naete seme moraa, umesto njega uzmite

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    17/183

    dve doze mirodije (mora ima jae ejslvo od mirodije).

    Samleveno seme sipajle u aicu.

    Mirodija, mora, korijandar, kim i anis su biljke

    koje imaju izrazita svojstva vetra"". To znai da oni dodaju,

    pobuuju u organizmu obrtnooscilirajuu energiju. Upravo

    je la ene rgija po tre bn a da bi u po st al a to n ijom i da bi se

    primorala jetra i una kesa da vre snanije kontrakcije

    izbacuju u, a sa njom i neistoe.

    Seme tih biljaka ima izraena fitoncidna svojstva

    i snano deluje na patogene mikroorganizme, koji ive u

    cluanocrevnom traktu, jetri, unom mehuri i u samoj

    ui.

    Uzeti 5 kafenih kaiica listova sene (Cassia acu

    tifolia Delile). samleti u mlinu za katu i sipati u drugu a-

    icu.Uzeli 8 kafenih kaiica korenja revnik (Rheum

    palmatum). samleti u mlinu za katu i sipali u treu aicu.

    Koren revnika moe se zameniti sa 8 kafenih kaiica kru

    ine.

    U svojim knjigama vie puta sam ukazivao na to, da

    je gl av na tajna us pe no g i enja je tr e sna n o pr ol er iv an je

    (proliv). Kod nekih ljudi, iz raznih razloga, nema dovoljno

    energije za snano proterivanje. dok kod drugih energija nemoe da se pravilno usmeri nadole.

    Primenjujui senu i revnik biljna purgalivna sred-

    stva, mi ne samo da slinui/ieino energiju, ve je i pravilno

    usmeravamo nadole prema izlazu. Rezultat zajednike

    primene (ih biljnih sredstava je da stimuliemo potrebnu

    energiju u organizmu, razraujemo u. ubijamo kolonije

    mikroba, sve to otkidamo i snano izbacujemo iz organizma.

    Praak iz tri aice dobro promeati, ponovo samleti

    u mlinu za kalu. sipali u au i pokriti.

    U 21 sat uzeli jed nu kafenu kaiicu pra ka i raz-

    mutiti u 50 miligrama svee vode i odmah popiti. Zatim

    popiti jo 50 miligrama svee vode.

    Navedena koliina praka dovoljna je za tri oveka.

    Ukoliko jetru isti jedan ovek, ostatak praka treba sau-

    vati . Uk ol ik o im at e zatvor , mo et e ga uz im at i uv e e po

    jednu ka fenu ka i i cu .

    Drugi dan leenja. Ce o dan ne jest i. Ujutro pos le

    stolice primenili klislir za ienje sa 11,5 liter tople vode.

    Zatim piti praak , po jed nu kafenu kaiicu na 50 milig rama

    svee vode, prema sledeoj emi: u 08.00, 10.30, 13.00

    i 15.30 sati. U 17 sati popiti topli odvar (aj) od semena

    trava, kojeg treba pripremiti ujutro:Kora kruinejedna kafena kaiica. list eukaliptusa

    jed na kafena k aiica, cvetovi kamilice jedn a s upena

    kaika, smilje jedna supena kaika. Tu smesu trava posle

    uzimanja praka, tj. u 08.00 sati, preliti sa 400 miligrama

    kljuale vode, kuvati na blagoj vatri 5 minuta, skinuti sa

    va tr e, um ot at i u de be li pe k ir i os taviti da od stoj i do 17 sa ti .

    Posle proeediti i popiti.

    Cvetovi kamilice i smilje su trave koje blagotvornodeluju na jetru i podstiu njenu funkciju. Kora kruine

    stimulie proliv i peristaltiku creva. List eukaliptusa, zahva-

    ljujui svojim posebnim svojstvima, razreuje u, otvara

    une kanale i ubrzava tok tenosti.

    U 18 sati popili 120150 miligrama toplog mas-

    linovog ulja i odmah zatim popiti sok od gejpfruta ili limuna

    (koliko elite). Zatim na deo tela oko jetre privezati toplu

    grejalicu (vrua se ne preporuuje) i lei na desni bok.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    18/183

    U 23 sala ponoviti sve to je uraeno u 18 sati

    (maslinovo ulje 120150 miligrama, sok i grejalica). Na

    lome se zavrava terapija za taj dan. Leite da spavate.

    Trei dan oporavak. Ujutro, posle stolice, uraditi

    klistir za ienje i ponoviti ga 23 puta svakog drugog

    sata. Ukoliko je stolica spontana, tada posle svake stolice.

    To podstiee bolje ienje i smanjuje intoksikaciju na raun

    povratne asimilacije une ljake (neistoa).

    Posle prvog klistiranja popiti 1502 00 mil igr ama

    soka od krom pira (najbolje iz neo ie nog roze krom pira )

    i 30 minula odleali mirujui. (Sok od krompira piti ujutro

    jo 67 dan a. ) Po elji mo e se pit i sok od a rg ar ep e ili

    smesa so ka od jab uke i soka od cvekle u odn osu 5: 1.

    U 1 4 sati moet e poet i da jed ete , pridr avaj ui se

    sedmonevne ograniene dijele: kae, sokovi, krompir pire.kiselomleni produkti, supe od povra, biljno ulje i drugo.

    Prvog dana oporavka moe se piti aj od trava sa

    medom.

    Tok om nedelje posle ienja jetr e organ izam treba

    odmoriti. Prekinuti sa svim terapijama. Probava hrane treba

    sama da se normal i zuje.

    Dvostruko ienje jetre

    To ienje jetre vri se na isti nain kao i obino

    ienje, ali se ponavlja sledeeg dana. Na primer, danas

    istile jetru pomou maslinovog ulja i limunovog soka i

    sledeeg dana ponavljate isto ienje.

    Prvu terapiju ienja poeti uvee oko 19 sati. Radi

    toga pomou grejalice dobro zagrejati jetru i produiti i dalje

    grejat i. Toga dan a do 1415 sati jest i lake salate i mal o ka e

    na vodi i pili svee isccdene sokove.

    Sledeeg dana , ujutro, uraditi klistir za ienje (mo -

    gu i dva), da bi se oistilo debelo crevo. itav dan piti sokove

    u bilo kojim koliinama, ali samo svee pripremljene. Mogu

    se jesti i salate od povra. Bilo koji drugi produkti, ak i

    kae. nisu poeljni.

    Tokom tog dana produiti zagrevanje jetre pomou

    grejalice i u 19 sati ponovo piti maslinovo ulje i limunov sok.

    Sledeeg dana, ujutro, klistir za proiavanje i prelazak na

    uobiajenu ishranu.

    Da bi preki nuli s uvie jak pro liv pos le ie nja jet re,

    jed ite riu i ku va ni kr om pi r. Opo r uk us tih nam ir ni ca zau s-

    tavlja proces proliva. Toga dana uzimajte to manje povra,

    vo a i so ko va .Efekat dvost ruko g ienja jet re je mn ogo bolji.

    ldeomotorno ienje jetre

    Jetra se moe istiti pomou ideomotornih pokreta.

    Najpovoljnije vreme za ideomolomo ienje jetre

    je vr em e njene ma ksim alne ak ti vn ost i: od 23 do 3 sa ta (v re -

    me aktivnos ti u ne kese je od 23 do 1 sal, a jet re od 1 do 3sata). Meutim, dobar efekat ienja moe se postii i od

    20 do 22 sata.

    Uspeh id omot orno g ienja jetre i un e kese um

    nogom zavisi od prethodne pripreme, koja se sprovodi sva-

    kodnevno tokom itavog perioda ienja (oko 2 nedelje).

    U prethodnu pripremu spadaju: promena Ishrane

    smanjivanjem belanevinasle i masne hrane i poveanjem

    koliinepovra i voa u dnevnom obroku hrane; svakodnevno

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    19/183

    zagrevanje gtejalicom (termoforom i slino) dela lola oko

    je tr e (o ko2030 minuta) pred seansu ideomotornog ie-

    nja; stiskanje stomaka posle zagrevanja grejalicom; svako-

    dnevno uzimanje smesa od trava za izbacivanje ui.

    Samo ideomotorno ienje jetre odvija se ovako:

    posle prethodne pripreme ukljuiti muziku, zauzeti udobnu

    pozu i opusti ti se. Konce nlri sati se na jetr u i u svesti stvorili

    jasnu sl iku, koju nakalemit i" na je tr u.

    Zamiljeni lik jetre treba da se skuplja i iri prema

    laktu muzike. U poetku skupljanje i irenje ide u smeru

    . .goredole, , i traje oko 8 minuta. Zatim krai odmor i produ-

    iti sa skupljanjemirenjem u smeru desnolevo", lakode

    8 minuta.

    Zavrni deo ideomotornog ienja jetre i une kese

    sastoji se u tome, da posle kraeg odmora (23 minuta) za-miljate, oko 6 minuta, prilivni talas" u jetri, koji u smeru

    toka kroz une kanale izlazi iz. jetre i une kese. Na laj

    nain, lo, to se slreslo" bie blagovremeno isprano u dva

    naestopalano crevo i dalje napolje kroz debelo crevo.

    Ideomotorno ienje jetre treba raditi dve nedelje,

    svakoga dana po pola sata.

    Za vreme terapije ienja mogu se javiti slabiji bo-

    lovi u predel u jet re ili oseaj m un ine to je prir odn a reak-cija organizma.

    Tokom dvonedeljnog perioda ienja jetre u eks

    krementu se moe videti uno kamenje zelene, tamnosive

    i crne boje, kao i stara u koja podsea na mazut. Kada se

    kamenje prestane pojavljivati u ekskremenlu, ekskremenl

    poprimi svezu utu boju, to ukazuje da treba zavriti sa

    ienjem.

    Po zavretku dvonedeljnog ienja jetre, s ciljem

    profila kse, treb a je istiti sva kog drug og, tree g ili etvr tog

    dana po 20 minuta. To e odravati jetru u dobrom stanju.

    ienje jetre leti

    ienje jetre pom ou maslin ovog ulja i li muno vog

    soka je grubo" ienje iste se samo uni kanali i

    una kesa od vrstih (kompaktnih) tvorevina. Jetru je

    poeljno oistiti i na elijskom nivou. Najbolje sredstvo za

    lo je gladovanje, ali se to moe uradili i pomou biljaka

    i njihovih soko va. Le to je upravo najpovo ljnije vrem e za

    takvo ienje.

    Salate i sok od maslaka sa lucerkom su dobri anti

    oksidanti i obnavljai tkiva jetre. To je odlino sredstvo zaienje i leenje hepatitisa i kamenja u ui. Kamilica i

    grozninica (Scutellaria galericulata) nezamenjivi su kod

    trovanja alkoholom i lekovima. Takode je korisno lie od

    maline, nana, lie od umske jagode, kovrdavi kiseljak

    (Rumex crispus), hajduka trava, alfija, blagovanj (Hvsso

    pus officinalis), rumarin, iris, delelina, poljski 1 j uti (Ranun-

    culus polyantliemus) i ma j Oran (Origanum ma/orana).

    Moe se pili koncentrovani ekstrakt od petrovca, heloneje irazlika (sve zajedno) svakoga dana po dve supene kaike

    23 p uta dnev no . Pe run odst ranjuje zag uen je jet re, a

    lie maline ili umske (domae) jagode pojave zastoja u

    njoj. Koren lincure zajedno sa rotkvom stimulie rad jetre,

    poboljava apetit i probavu. Petrovac je koristan kod utice.

    Samo ienje jetre zasniva se na leenju sokovi-

    ma tokom odreenog vremenskog perioda. Treba poeti

    sa trodnevnom dijetom na jabukama ili cilrusima, a zatim

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    20/183

    prei na svee produkte. Kao dopunu njima jesti kuvane

    bo bo ve (g ra a k, soju i sl i no ) i pa su lj . Iz be ga va ti hr an u koja

    sadri tetne materije, ne puiti i ne konzumirati alkoholne

    napitke. Pijte koliko elite istog jabukovog i soka od

    argarepe, jednom u nekoliko dana ujutro popijte au soka

    od evekle malim gutljajima, polako. Ukoliko se pojavi

    svrab na koi, ujutro popijte au vrue vode sa sokom odpolovine limuna.

    Sema petodnevne terapije sokom za ienje jet-

    re (trudite se. kao stoje ve navedeno, da pijete samo proti

    je vu ili na ma gn el isan u vo du) :

    Prvi dan 300 gra ma soka od arg arep e, po 100 gra-

    ma soka od evekle i krastavaca.

    Drugi elan po 300 grama soka od argarepe i spa

    naa.Trei dan 500 grama soka od argarepe.

    etvrti dan 100 grama soka od evekle i 300 grama

    soka od argarepe.

    Peti dan po 60 grama soka od celera i peruna i

    300 grama soka od argarepe.

    Radi ubrzanja procesa ienja klistirajte se sa obi-

    nim i ukuvanim urinom.

    Za vreme petodnevne kure ienja svakoga danaili svakog drugog dana primenjujte proiavajuesmek

    avajue kupke, dodajui u toplu vodu po pola do jednog

    litra ukuvanog urina. Trudile se da celo lelo bude pod vodom

    i da u kadi ostanete 2530 minuta. Za vreme kupke moete

    oselili muninu, ali e se ona izgubiti do kraja kupke, pa

    zato ne izlazite iz kade pre vremena. Zatim se dobro obriite

    i odleite u postelji jedandva sata, da bi se dobro preznojili.

    Izvesno vreme oseaete slabost. Preko noi moete staviti

    oblogu sa ricinusovim uljem ili urinom na stomak i jetru. To

    e stimulisati creva na ienje.

    Za obloge, kupke i pripremanje ulja za masau ko-

    ristite elarska ulja kamilice (razne vrste), smilja, limuna,

    limunske vrbene, lipe, hajduke trave i moraa. Isparljive

    materije tih ulja kroz kou lako prodiru u organizam i

    podstiu izbacivanje nei stoa iz jetre. To podsti u i eliksiri

    od cvetova.

    Eliksir od cvetova malo podstie ienje jetre od

    neisto a. Masla ak i enjenj jaaju jetru, podst iu obnav-

    ljanje tkiva, a eukaliptus pomae kod upalnih procesa u

    je tr i.

    Za vreme ienja jetre trudite se da se to manje

    razdraujete. Jetra je mesto gde se stvara energija gneva i

    mrnje, koja kvari krv, stvara mnog o une ljake (neis toa )i izaziva zastoj energije. Nauite se da kontroliete svoje

    emocije i zapamtite, da one u prvom redu unitavaju vas.

    IENJE KRVI

    ienje jetre treba poeti sa trodnevnom terapijom

    sokovima (moe se produiti i do 57 dana). Koriste se sve-

    e iscedeni sokovi od voa i povra crvene boje: sok odvi nje , kljukve {pyococcus microcarpus), evekle, groa,kupine, crvenog kupusa itd.

    Sokovi crvene boje stimuliu reprodukciju krvi, zasi

    uju organizam spektrom crvene boje, koja izbacuje pato-

    logiju, kao i bioloki aktivnim materijama.

    Prirodna, aktivirana voda, koja u organizam dospe

    va sa so ko vi ma , omogu ava da se br zo iz ba cu je ras tvo re na

    ljaka iz krvi.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    21/183

    Da bi pomogli organizmu da to bolje izbacuje tok-

    sine, primenjujte klistire.

    Terapija ienja krvi moe se pojaati odlaskom sva-

    kog drugog dana u saunu. Posle saune odmah popiti udarnu

    dozu soka. Ukoliko vas posle toga protera, to znai da se

    je tra uspeno ist i.

    IENJE BUBREGA

    ienje bubrega jelovim uljem

    loje, moda, najprostiji i najefikasniji nain ie-

    nja bubrega. Sastoji se iz dve uzastopne etape: jednu nedelju

    piju se diuretici, a sledee nedelje njima se dodaje 5 kapi

    je lo vog ulja i sve to pije se 3 put a dnev no, na 30 minutapre jela. im se u mokrai pojavi talog (obino 34 dana),

    ponite primenjivati dopunske preporuke za izbacivanje

    kamenja i peska kroz mokrane kanale. Posle dve nedelje

    ienja odmorite organizam (12 nedelje) i ponovite istu

    kuru leenja, i dalje ponavljajte sve dotle, dok ne postignete

    eljeni rezultat.

    Upozorenje. Smesu diuret ika i je lovog ulja treba

    piti kroz slamicu, jer moe da rastvori emajl na zubima!Neki ljudi sipaju ga u kapsule od lekova i gutaju.

    Originalno ienje bubrega

    U 5070 grama svee mokrae rastvorili 5 kapi

    jelovog ulja. Zati m 12 minuta snano mukat i da se sve

    dobro izmea i popili u jednom gutljaju. Obratite panju da

    smesa ne dodiruje zube. Moete piti i kroz slamicu. Da bi

    zatitili zube, prethodno moete isprati usta biljnim uljem.

    Smesu mokrae sa jelovim uljem piti prema ranije

    opisanoj emi (ienje bubrega jelovim uljem) ili 3 puta

    dnevno 1520 minuta pre jela. Kura leenja traje od 5 do

    7 dana. Posle pauze od 23 dana ponoviti kuru. Tako spro-

    vesti od 2 do 5 kura. Po pot reb i moete ponovit i posle 12

    meseca.

    ienje bubrega semenom lana

    To je sredstvo za ienje bubrega kojeg su vie-

    struko proverili ruski seoski lekari. Uzeti kafenu kaiicu

    semena lana na au vode i skuvati.

    Dva dana piti po pola ae odvara od semena lana,

    svakog drugog sata.

    Poto je od var od lana dosta gust, pre uzimanja

    treba ga razblaiti toplom vodom (poeljno je da se voda

    prethodno magnetise bolje isti). Ukoliko vam se uini da

    odvar od lana ima neprijatan ukus. moete u njega dodati

    limunov sok.

    Jednostavno ienje bubrega odvarom od trava

    Pripremite odvar od troskota, listova breze i isit

    njenih plodova ipka. Po 23 supene kaike svake kompo-

    nente sipajte u litarsku teglu. Sadraj prelijte kljualom

    protijevom vodom, teglu zatvorite i postavile je u lonac sa

    kljualom vodom, a ispod nje stavite neku tkaninu. Lonac

    drite na slaboj vatri 1520 minut a, skinite sa vatre i ostavite

    da odstoji.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    22/183

    Uvee popili 2 ae kao aj, a u preostalom od varu

    rastvoriti 2 supene kaike soli i u tom rastvoru natopiti vu-

    nenu tkaninu. Tkaninu ocediti i du celih lea staviti kao

    zagrevajuu oblogu. Dopunski na deo tela oko bubrega sta-

    vit i grejal icu (l er mo fo r) . Ob lo gu drali pr ek o no i .

    U poetku mokraa moe da vam bude mutna, a

    alim e postati prozrana i ista. Istovremeno e se istiti

    zglobovi i kima, prestae bolovi, oistie se svaka elija

    organizma.

    S obzirom da su komponente ekstrakta nekodljive,

    primcnjujle ekstrakt dok ne postignete eljeni rezultat to

    jest i stu mo kr a u.

    ienje bubrega pomou lubenice

    Ta prijatna terapija ienja primenjuje se leti, u

    sezoni lubenica. Treba stvoriti zalihe lubenica i hleba od

    proklija le pe nice . elite da jed ete lubeni ca, elite da

    pijete lubenica, mnogo ste gladni lubenica sa hlebom.

    Za vreme ienja poeljno je prisustvo ukuana , zbog toga,

    to e vam moda biti potrebna pomo kada pone da izlazi

    pesak i kamenii. Ko ima slabo srce, treba unaprcd da

    pripremi korvalol. validol, niador (amonijak). Poeljno jestalno primenjivati kupku sa toplom vodom i pripremljenim

    odvarom od trava. Zapamtite, to je mala operacija bez

    noa.

    Tu terapiju ienja moete kombinovati sa drugim

    sredstvima za ienje organizma od kamena: pijenjem sve-

    e isceenih sokova, fizikim vebama i drugim. Takvo

    ienje traje 23 nedelje do postizanja zadovoljavajuih

    rezultata.

    IENJE ORGANIZMA OD SOLI

    ienje od soli pomou lovorovog lista

    U 300 grama kljuale vode spustiti 5 grama lo-

    vo ro vo g li a, kuvati 5 mi nu la , sk inuti sa vatre i sipali u

    lermos da odstoji. Rastvor procediti i piti s prekidima

    tokom celog dana u manjim gutljajima. Ne srne se popiti

    sve odjednom, jer mogu nastupiti komplikacije. Terapiju

    ponavljati tri dana. Posle pauze od nedelju dana kura se

    moe ponoviti.

    Nemojte se uditi, ukoliko vam mokraa bude ru-

    iasta i b udete mo kril i skoro svaki h pola sata. Stvar je u

    tome, to soli poinju tako intenzivno da se rastvaraju, da

    nadraLiju mokranu beiku.Da se soli veoma dobro rastvaraju moete se uveriti

    posle dve nedelje. Ukoliko vas ne budu boleli i izvrtali se

    zglobovi, prestanu bolovi koji su vas muili cele godine,

    vi de e te da sve post aje do vo lj no po kr et lj ivo i bo lo vi

    nestaju.

    ienje organizma sisanjem biljnog ulja

    Uzeti jednu kafenu kaiicu (najvie do supene ka-

    ike) biljnog ulja (najbolje od suncokreta), staviti u prednji

    deo usta i sisati, kao bombonu. Ulje se ne srne gutati. Terapija

    se sprovodi lako, slobodno, bez naprezanja i traje 1520

    minula. Ulje je u poetku gusto, zatim je teno (idko), kao

    voda , po sl e e ga ga tr eb a ispl junuti . Ispl junuta te n os l treba

    da bude bela, kao mleko. Ukoliko je uta, proces sisanja nije

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    23/183

    doveden do kraja. Ispljunuta leenost je inficirana i mora se

    ispljunuti u klozetsku solju.

    Za vreme sisanja organizam se oslobaa od mik-

    roba, toksina, pojaava se razmena gasova, aktivira se i

    norma l i zuje raz men a materija. Tu terapiju treba pri me

    njivali jednom dnevno, najbolje natate, moe uvee pred

    spavanje.

    Upozorenje, prilikom primene datog metoda mogu

    se pojaviti privremene komplikacije, posebno kod ljudi koji

    bolu ju od vie obol jenja. To je rezult at slabl jen ja a ri t a

    oboljenja. Koliko puta i kako dugo primenjivati tu terapiju

    svaki ovek odluuje sam, polazei od stanja vlastitog

    zdravlja. Akutna oboljenja lce se lako i brzo, za dve

    nedelje. Leenje hroninih oboljenja moe potrajati mnogo

    due.

    IENJE ORGANIZMA OD PARAZITA

    ienje od parazita pomou trojke"

    To je ekstrakt od ljuske oraha, trave pelina i praka

    od karanlilia. Istovremenim uzimanjem te tri komponente

    u organizmu se unitavaju svi odrasli paraziti, njihove larvei jajaca, kao i patogeni mikroorganizmi i gljivice.

    1. Ekstrakt od orahaPrvi dan: 1 kap kapni te u pola a e vod e (to je prib-

    lino 100 milil itara ). Poeljno je uzimati na glad an elud ac,

    na primer pre jela.

    Drugi dan : 2 kapi u 0,5 1 a e vo de .

    Tre i da n: 3 kapi u 0,5 1 ae vo de .

    etvrti dan: 4 kapi u 0,5 1 ae vode.

    Peti da n: 5 kapi u 0,5 1 a e vod e.

    esti dan: 2 kafene kaiice istovremeno u 1 ai

    vo de .

    Posle nalivanja ekstrakta u vodu saekati 15 minuta.

    Ukoliko v am je telesna teina preko 70 kilogr ama, m oet e

    uzeti dve i po kafene kaiice na au vode.

    Ne treba sipali ekstrakt od oraha u vruu vodu jer to

    unitava njegovu protivparazitnu jainu.

    2. Uzimanje pelina (u prahu)

    Prvi dan: uzmite prstohvat pre jela (sa vodom).

    Drugi dan: 1/4 kafene kaiice pre jela (sa vodom).

    Trei dan: 1/3 kafene ka ii ce pre jel a.

    etvrti dan: 1/2 kafene kaiice.

    Produite da poveavate dozu do 14. dana, kada mo-

    ete uzimati po pola supene kaike. Ne morate uzeti svudozu istovremeno, moete je uzeti u 23 puta pre jela.

    Tokom 6 dana uzimajte po pola supene kaike, a za-

    tim po pola supene kaike jednom nedeljno.

    3. Karanfilie (u prahu)

    Prvi dan: 1/5 kafene ka iic e 3 puta dne vno pr e jel a.

    Drugi dan: 1/4 kafene kaiice 3 puta dnevno pre

    jela.

    Tre eg do dese tog dana: 1/3 kafene kai ice 3 putadnevno pre jela.

    Posle desetog dana: kafena kaiica jed no m nedelj-

    no.

    Va no je sh vati ti , da se u po e tk u treba lei li pr ot iv

    parazita sa tri navedene komponente, a dalje sa ciljem pro-

    filakse uzimati njihove udarne doze jed no m nedeljno t okom

    itavog ivota.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    24/183

    Ruska varijanta trojke". U trojku" ulazi: povratio

    (cvetria koarica), trava od pelina i praak od karanliliea.

    Jedna doza pra ka od cvetov a povratia je 1 g ram, a dnevna

    do 3 grama . Za pelin doza je 200300 mili gra ma i do 1

    grama dnevno, a za sve praak karanlil iea 0,5 i 1,5 gram.

    Poeljno je uzeti sve tri kompon ent e odjednom (pov

    rati, pelin i karanlili), u kapsulama za lekove.

    Panjal Kod ira na elucu i erozivnih gastritisa

    ne preporuuje se uzimanje trojke1'. Opre zno primenj i va-

    ti ovu terapiju kod hipertonije, jer karanlili poveava

    arterijski pritisak. Ne poinjali navedeno leenje za vreme

    menstruaeije ovi preparati izazivaju obilne menstruacije.

    Ovo leenje je kontrai ndikativno za trudnice jer mo e izaz-

    vati abortus.Ruska trojka*1 uzima se na sledei nain.

    Prvi dan 1 kapsulu (jedna doza) na pola sata pre

    je la .

    Drugi dan 1 kapsulu pre doruka i pred ruak .

    Trei dan i itavu narednu nedelju 1 kapsulu (por-

    ciju) trojke" 3 puta dnevno: pre doruka, pre ruka i pre

    veere .

    Dalje, uzimati trojku" jednom nedeljno do krajaivota.

    v

    ienje pomou pelina

    Pomou pelina vri se potpuno ienje od protozoa.

    Organizam treba postepeno privikavali na pelin. U poetku,

    prvog dana, stavljati po jedan suvi cveti na jezik, natopiti

    pljuvakom i sa pljuvakom progutati, a moe se uzeti i sa

    vodom. 1 tako svaka 2 sata od jut ra do veeri . Drugog dana

    se ve mogu gutati po 2 cvelia i za 4 dana dozu poveati do

    pune kalene kaiice pelina. Od petog dana uzimati pelin 3

    puta dnevno pre jela i uvee (4. put) tokom 14 dana, ak se

    moe uzimati i do 30 dana (samo ga ne smeju uzimati lica

    sa individualnom konstitucijom vetra"), dovodei dozu sa

    pune kafene kaike do 1/4 1/3 kalene kaiiee. Sada seona moe vakati i drati u ustima, jer deziniikuje zube,

    desni i usnu duplju. (Kod nekih ljudi moe pucati emajl na

    zubima, to ukazuje na prepobudenost ivotnog principa

    vetra11. Posle prestanka uzimanja pelina emajl se moe

    obnovili.)

    Klistiranje poeti od drugog dana kursa leenja i

    primenjivati ih 7 dana uvee. U poetku obian klistir sa 2

    litra vode, poevi sa pola litra, sa toplim ekstraktom pelina(4243C). Posle pranjenja debelog creva uradili drugi

    mikroklistir sa 50100 grama odvara od pelina, koji se

    zadrava preko noi. Istovremeno sa klistirima treba poeti

    sa ispiranjem (pricom) vagine i uretre 2 puta dnevno, ujutro

    1 uvee , topl im od varom pel ina (4243 C).

    Odvar od pelina priprema se na slede i nain: 1

    kal'ena kaika pelina na 1 litar vode. Kuvati ne vie od 30

    sekundi i ostavili da odstoji 710 minuta. Treba se ispirali2 puta dnevno prve nedelje, jednom druge nedelje, i lako

    do 30 dana sa istovremenim zakapavanjem u nos, oi i ui.

    Ispiranje produiti do prestanka svih simptoma infekcije

    mokranih kanala. Posle toga prolilaktiki primenjivati

    terapiju obavezno 2 puta godinje, u prolee i jes en, od 14

    do 30 dana.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    25/183

    Ak o se us lc d pr im en c pelina bu de po bu i va o ve ta." ,

    treba ga smirivati" pomou toplih kupki i mazanjem tela

    maslinovim uljem.

    IENJE ORGANIZMA

    GLADOVANJEM

    Jakim dejslvom ienja gladovanje unitava u orga-

    nizmu sve patoloke procese.

    Kada su velikom specijalisti za gladovanje G. A.

    Vojtovi u post av il i pitanje , mo e li se gl ad ov at i sam osta lno

    u doma im uslovi ma, on je odgo vorio: Drev na civilizacija

    nije imala bolnice. Zbog toga se leenje, izmeu ostalog i

    leenje gladovanjem, sprovodilo u domaim uslovima".

    Kada je leenje gladovanjem kontraindikativno:

    Kod ena druga polovina trudnoe i dok traje

    dojenje. Poodmakli stadij um tuberkuloze sa nepokretnou

    oveka.

    Poodmakli stadijum zloudnih tumora (metastaza)

    sa nepokretnou oveka. Poodmakli stadijum zloudnih oboljenja krvi sa

    nepokretnou oveka.

    Poodmakli stadijum dil'uznih oboljenja vezivnog

    tkiva sa nepokretnou oveka.

    Niz psihikonervnih oboljenja u poodmaklom

    sladijumu sa nepokretnou oveka ili slaboumnou (se

    nilnou).

    Difuzni (rasprostranjeni) gnojni procesi unutra-

    njih organa (abscesi, gangrena i drugi).

    Kod sv ih oboljenja zabranje no je gladova nje uk oli ko

    je o ve k, us le d bole st i, ne po kr et an . Ali to ne zna i da se ko d

    njih ne moe postii pozitivni efekat leenja gladovanjem. U

    sluaju, kada su svi metodi i sredstva iscrpljeni, celishono

    je pr im en it i gl ad ov an je , ak i u ne po kre tno m sl anju. Pritome se moe postii ubedljiv pozitivni efekat terapijama

    ienja, obinom masaom i masaom urinom.

    Rokovi gladovanja i efekat ozdravljenja

    Gladovanje u trajanju 13 dana aktivira centralni

    nervni sistem po principu stresa zbog nedostatka hranljivih

    materija; rastereuje probavni sistem, omoguava mu dapredahne, isti krv i donekle meuelijsku tenost i podstie

    aktivnost limfocila.

    Gladovanje u trajanju 37 dana, pored navede-

    nog, dobro isti meuelijsku tenost; obnavlja epitclno

    tkivo tankog creva i eluca; suzbija razne upale; ispoljava

    bl ag ot vo rn o de js tvo na obnavljanju slu zo ko e e ns ki h po l

    nih organa.

    Gladovanje od 7 do 14 dana, pored navedenog,potpuno isti i obnavlja epite eludanocrevnog trakta

    (ukoliko u njemu nema ozbiljne patologije); delimino isti

    je tr u i ve zi vn o tkivo (telo postaje el as ti nij e) ; re gu li e rad

    sranovaskularnog sistema; dobro rastereuje sve elije

    organizma od ljake (neistoa); moe da resorbuje neke

    infiltrate, tumore, ciste, nestaju polipi.

    Gladovanje od 14 do 21 dan, pored navedenog,

    pot pun o isti i obnavlja elije jet re i bubreg a, kao i vei

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    26/183

    ne lezda unutranje sekrecije; moe podstai izbacivanje

    kamenja iz une kese i mokrane beike, resorbovali glavni

    deo nataloene soli i presovane sluzi, kao i raznih tumora

    (dojke, polnih organa itd.); odlino isti i obnavlja vezivno

    tkivo i kou; delimino isti kotano tkivo.

    Devet pravila gladovanja

    Svaki razuman ovek moe samostalno gladovati.

    Radi toga treba se pridravati 9 pravila, do kojih sam doao

    na osnovu linog iskustva i razmatranja preporuka i iskus-

    tava drugih ljudi.

    Klasino"gladovanje u trajanju 2030 dana.

    Prvo pravilo. Radi boljeg zapoinjanja gladova-

    nja uzeti veu dozu nekog purgativa (magnezijuma ili soBarbara'* u koliini najmanje 60 grama, rastvoriti u 300

    400 mililitara vode i popili u jednom obroku). Purgativ se

    uzima pre odustajanja od hrane, imajui u vidu sledee

    ciljeve:

    Prvo, pri ienju eluca i creva bre se ukljuuju

    mehanizmi za prebacivanje na kvalitetni unutranji reim

    ishrane.

    Drugo, bre se gubi oseaj gladi.Kod ljudi, koji nisu potpuno oistili creva, jo 23

    dana zadrava se oseaj gladi.

    U retkim sluajevima purgativ se moe ponovo

    uzeti posle 23 dana gladovanja, ukoliko ovek koji gladuje

    u ekskremcntu uoava veliki koliinu ekskrementnog kame-

    nja. Ponovno uzimanje purgativa bez posebne potrebe nije

    poeljno, 'lb moe za izvesno vreme naruiti jonsku raz

    menu u ovejem organizmu, izazvati muninu, pa ak i

    povraanje.

    Moje preporuke: ukol iko ne elite da uzimate pur-

    gativ, zaponite gladovanje pomou nekoliko (23) dvoli

    tarskih klistira za ienje ili uradite ank Prakalanu sa

    24 litra vode.

    Drugo pravilo. Reim pijenja. Za vreme klasinog**gladovanja dnevno treba piti najmanje dva litra vode. Voda

    se moe poeti piti odmah im pone da deluje purgativ.

    Dejstvo purgat iva podstie izbacivanje natrij uma i vode

    iz ovejeg organizma kroz creva. Ukoliko su kod oveka

    koji gladuje izraeni otoci, prva dva dana moe ograniili

    uzimanje vode do litra. Otoci, koji su ak otporni na leenje

    tekovima, postepeno nestaju.

    Ograniavanje koliine vode celishodno je i u slua-je vi ma kada ovek gladuje s povienom telesnom te mpe-

    raturom. U lom sluaju temperatura e se prirodno, bez

    dopunskih terapija i sredstava, sniavati i za 23 dana, po

    pravilu, normalizovali.

    Kod normalne telesne temperature reim pijenja

    je pot reban radi kval itetni jeg razlaganja mast i. Za vr eme

    gladovanja moe se piti i vie od dva litra vode, na primer,

    56 litara i vie, i u lom sluaju voda se ne zadrava u orga-nizmu. Jednostavno e vas vie terati da mokrite i mokraa

    e bili svetlija.

    Obino se pije sveza voda sa izvora ili esme (filtr-

    irana). Moe se piti prokuvana voda, deslilovana, od otop-

    ljenog snega (ukoliko je sneg ist), prolijeva, vrua i hladna.

    Nisu uoene neke bitne razlike u postizanju lekovito

    proiilaklikog efekta pri promeni sastava vode, iako mnogi

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    27/183

    istiu da otopljenu vodu piju sa velikim zadovoljstvom, a

    da deslilovana bolje cisti organizam od neistoa.

    Od 34 dana gladovanja ljudima, koji teko podnose

    stadijum narastajue acidoze, preporuujem da u reim

    pijenja ukljue jo pola litra mineralne vode. Ugljen dioksid

    (CO.)U organizmu se nalazi u pel osnovnih varijanti, medu

    kojima su i bikarbonati. kojih ima u mineralnoj vodi. Bikarbonat i, kao bui'eri (odbojnici), ubl aavaju razvoj ac idoznog

    vrhunca .

    Pijte tenosti po potrebi, ali ne suvie. Pijte vodu

    takve temperature, koja vam je najprijatnija.

    Tree pravilo. Reim kretanja. Treba se kretat i na

    svee m vazduhu u proeku 1520 kilo metara dne vno. Prven-

    stveno etati van grada u umi. na planinama, oko reka,

    je zera , mora itd. U gradskom pakl u etati na mest ima gdeima manje transporta, gde se nalaze zone odmora, parkovi,

    skverovi i umarci.

    Osobe sa malom telesnom teinom treba da reim

    kretanja ogranie do 510 kilometara dnevno.

    Potpuna nepokretnost je relativna kontraindikacija

    (zabrana) za gladovanje, poto se, u tom sluaju, kod ljudi

    mogu stvoriti ekskremenlni epovi, koji u znatnom stepenu

    spreavaju antitoksini efekat lekovitog gladovanja. Ljudi

    koji gladuju pri tom se ne oseaju komotno. Kod njih se

    uoava slabost, lupanje srca i drugi simptomi intoksikacije,

    ali nemaju nikakvih drugih komplikacija.

    U lelnje doba preporuuje se etnja na vazduhu u

    lakoj odei, po mogunosti u kupaim kostimima. Kada

    je prohladno vreme treba obui topl iju odeu. Poel jno je

    etali takvim tempom da se blago oznojile, a jo je bolje

    dobro se oznojiti. To je teko postii, poto se za vreme

    gladovanja sui koa i sluzokoe.

    Reim kretanja prilagodite svom linom osea

    nju. Svako sledee gladovanje sprovodiete ponovom, i

    to niste mogli postii ranije, postiele za vreme sledeeg

    gladovanja. Ukoliko ste prvih dana gladovanja samo leali,

    sledeih umereno etali, u daljem loku gladovanja moete

    aktivno vebali fizike vebe.

    etvrto pravilo. Vodene terapije. Radi boljeg izba-

    civanja neistoa iz organizma kroz kou, jaanja kone

    bari jere i borbe protiv suvoe koe i sluzokoa preporuuje

    se tuiranje ili kupka najmanje jednom dnevno. Dobro je

    primenjivati konlrastno tuiranje, smenjujui naizmenino

    toplu i hladnu vodu. Za gojazne osob e dobar je tu arko,

    kojim se istovremeno masira trup i udovi. Jednom u 57dana preporuuje se pariti u banji ili sauni.

    Za vreme lekovitog gladovanja sauna nije kontra

    indikalivna kod ishemije i niza drugih oboljenja srca.

    Za vreme primene vodenih terapija ne treba esto

    upotrebljavali sapun. Dovoljno gaje koristiti jednom u 7

    10 dana. Moe se izvriti svojevrsno masiranje istrljati

    likom od lipe svaki deo tela dok nc pocrveni.

    U zavisnosti od individualne konstitucije odaberiteza vas najprihvatljivije vodene terapije.

    Peto pravilo. Klistiri za ienje. Klistirati se treba

    priblino nakon 24 sata posle dejstva purgativa.

    Klistiranje se vri na uobiajen nain. Esmarhovo

    lone napunili sa lilar i po prokljuale vode. Temperatura

    vode ne srne prelaz iti 36 C. U vodu dodati 23 krista lia

    hipermangana tako da voda poprimi svetloroze boju. Dalje

    se postupak odvija kao to je ve opisano. Ukoliko su se

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    28/183

    stvorili ekskrementni epovi, poeljno je ponovili klisti-

    ranje i to sa veom koliinom vode. Ukoliko bolesnik ima

    hemoroide, erozije, polipe ili gnojne rane (ir) na crevima, u

    vo du za kl is ti ranje um es to hip er man ga na do da je se ra st vo r

    kamilice ili nane. kantariona i niza drugih trava. Obino se

    klistiranje vri pred primenu vodenih terapija.

    Da li se klistirati ili nezavisi od duine trajanja gla-dovanja, zagaenosti organizma, individualne konstitucije i

    teine oboljenja. U krajnjoj meri. jednom u dva do tri dana

    klistirajte se sa rastvorom soli ili urinom. Na osnovu izba-

    enog sadraja creva odluite se, treba li da ponovite slede-

    eg dana ili ne. Ukoliko iz vas izlazi mnogo neistoa, klisti-

    rajte se dvaput dnevno ujutro i uvee. Ukoliko ih je malo.

    tada svaki drugi, pa ak i trei dan.

    esto pravilo. Masaa i samomasaa. Ujutro i uve-e u trajanju od 30 minula preporuuje se masirati krvne

    sudove, masirajui naizmenino razne delove gornjih i

    donjih ekstremiteta (udova), naizmenino golenice i ramena,

    kukove sa podramenieama, zatim kruna masaa stomaka.

    Masiranje grudnog koa treba da vri maser ili neko od

    ukuana. Izmeu lopatica i nie u trajanju 1015 minuta

    masiranje vriti pritiskanjem grudnog koa pesnieama ili

    prstima.Masirajte se uku van im urinom . Efeka t je bolji.

    Sedmo pravilo. Higijena usne duplje. Za vreme

    gladovanja ogromna koliina neistoa (ljake) odstranjuje

    se gornjim putem" kroz nos i usta. Jezik je jako obloen.

    Pojavljuju se naslage u usnoj duplji. Kroz usnu duplju iz

    maksilarnih i eonih sinusa moe slobodno izlazili gnoj,

    kao i iz zuba, obolelih od paradentoze. Ciste se od gnojnih

    sadraja krajnici, ukoliko u njima postoje gnojne kesice i

    epovi. Kadi odstranjivanja tih neistoa preporuuje se

    naizmenino ispiranje usne duplje hladnom vodom, odva

    rima od trava i rastvorom sode bikarbona. Ispiranje usne

    duplje treba vriti pre svakog pijenja vode, to jest najmanje

    67 puta dnevno.

    Osino pravilo. Za vreme gladovanja ne preporuuje

    se nosili sintetiku odeu.

    Deveto pravilo. Ne kontaktirati sa hranom. Naru-

    avanje tog pravila smanjuje lekovitoprolilaktiki efekat

    gladovanja za oko 50%.

    Kao najbolje vreme za gladovanje preporuio bih

    vani vr em e po sl ov a. Im a ih e ti ri . Biraj te koj i va m je na j-

    pogodniji i gladujle 1, 2, 3 ili 4 puta godinje od 7 do 30

    dana.

    Prethodna priprema pre gladovanja

    Pomou raznih terapija ienja rasteretite svoj

    organizam od neistoa.

    Klisliranjem oistite debelo crevo od ekskremen

    tnog kamenja i druge patologije. Za vreme gladovanja vie

    nee bili snanih pranjenja iz njega, to e vam utedeti

    energiju za drugi lekoviti rad u organizmu. ienje jetre omoguie vam da izbegnete krizna

    stanja za vreme gladovanja.

    Primenom parnih terapija odslraniete veliki deo

    toksina iz tenih sredina organizma.

    Terapija sokovima dopunski e isprali vezivno

    tkivo i izleiti bubrege.

    Preporuujem da promenite ishranu i uzimate to

    vi e bi ljne hr an e. Od re ci te se ve sl a ki h (t or te , ko la i, o ko

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    29/183

    lade, bombone i slino) i meovitih produkata (sendvii,

    pie, kaurma, krompir s mesom i slino). Postavite sebi

    pravilo da ne jedete nou i ne pijete posle jela. U tom sluaju

    za vreme gladovanja nee biti jakih pranjenja i lako ete

    podneti gladovanje, odmah poeti istiti organizam na elij

    skom nivou.

    Posle prethodnog ienja organizma poniteda gladujete u dane Bkadai (jedanaesti dan posle punog i

    mlad og meseca) po 24 36 sati, a posle 12 mese ca prakti

    kujte jedno 23dnevno gladovanje u drugoj ili etvrtoj

    lai lunarnog meseca. Posle 23 meseca slinog programa

    gladovanja biete spremni za 57dnevno gladovanje. Ve

    ete imati dovoljno vlastitog iskustva.

    Kako pravilno gladovati 2442 sata

    Gladovanje u trajanju od 24 sata treba zapoeli

    posle doruka tekueg dana i gladovati do doruka sledeeg

    dana. Ne preporuuje se gladovati od veere do veere. Obil-

    na veera smanjie efekat gladovanja jer se tim e remeti bio

    ritam rada organa za probavu.

    Za vreme gladovanja uzdravati se od bilo kakvog

    je la , ka o i od so ko va od vo a i po vr a .Za to vreme moete piti obinu, namagnetisanu,

    prolijevu ili destilovanu vodu. 'loje klasino" gladovanje.

    Ukoliko se pije urin i voda, ili samo urin lo je urinsko

    gladovanje. Ukoliko se uople ne uzima nikakva tenost

    loje suvo" gladovanje.

    Slabim i neodlunim osobama moe se dozvoliti

    jedan iz uz et ak (s am o j edan ko d pr vo g gl ad ov an ja ) za vreme

    gladovanja u trajanju od 24 sata. U au destilovane vode

    moe se dodali jedna kafena kaiica prirodnog meda ili

    je dna ka fena ka i i ca so ka od li mu na . Ti dod ac i de l uju ka o

    rastvarai toksinih materija i sluzi. To se radi iz razloga

    da bi voda bila ukusnija i bolje rastvarala sluz i toksine

    materije.

    Gladovanje u trajanju od 36 sati treba poeti posle

    ve e re , gl ad ov at i ce o sl ed c i da n i zavri ti sa dorukom

    treeg dana.

    Gladovanje u trajanju od 42 sata poeti posle

    ve e re , gl ad ov at i ceo sl ed e i da n i zavri ti uz im anj em hr an e

    u 12 sati treeg dana.

    Sve preporuke za gladovanje u trajanju 36 i 42 sala

    analogne su opisanom za gladovanje u trajanju 24 sata.

    U zavisnosti od individualne konstitucije moete

    praktikovati klasino", urinsko ili suvo" gladovanje utrajanju 24, 36 ili 42 sata. nekoliko puta u druge povoljne

    dane lunarnog ciklusa ili samo u dane Kkadai (dva puta

    meseno).

    Da bi izbacili toksine i neistou iz usne duplje,

    natrljajte belim lukom koricu hleba, dobro je savaite i

    ispljunite. Va jezik e se oistiti i postati roze. Opor ukus

    stimulie funkciju varenja u organizmu. Sada ste spremni

    za uzimanje hrane.Pri izlasku iz gladovanja prva brana treba da bude

    salata od sveeg povra na bazi narendane argarepe i

    narezanog kupusa (kao zain moe se koristiti limunov

    sok). Ta salata e u eludanocrevnom traktu delovati kao

    metlica. To e postai rad eludanocrevnog trakta. Posle

    salate treba da sledi jelo od barenog povra. To moe biti

    kuvana cvekla, malo dinstani kupus.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    30/183

    Ne treba izlaziti iz gladovanja sa hranom kao to su:

    meso. mleko. sir, maslac, riba, kao i orasi ili semena.

    Kod sledeeg obroka hrane uz salatu od povra

    (zimi povre malo dinstati) jesti hleb od proklijalog zrna

    (lica konstitucije Sluzi"), a moe i supa od proklijalog zrna

    (lica konstitucije Vetra").

    Ukoliko izaete iz gladovanja sa sokom od argarepeili sokom od jabuke i evekle. to e vas proterati i dopunski

    oistiti jetru i mokranu beiku od stare ui. Zamena za

    sok u zimskom periodu je odvar od trava s medom.

    Ukoliko tokom prvogdrugog dana ne budete imali

    spontanu stolicu ili je ona tvrda, u vidu oraia" i ozleduje

    anus, namaite itavo telo. posebno oko krsta (slabina),

    maslinovim uljem. Pre potrebe za stolicom uradite mikro

    klislir sa 100 grama obinog ili ukuvanog urina.Ljudi konstitucije vetra"' treba da skrate rok gla-

    dovanja na pola.

    Ljudi sa izraenom konstitucijom sluzi" mogu

    due da gladuju, u zavisnosti od stepena izraenosti te kons-

    titucije. to je ona jae izraena (tj. to je ovek deblji),

    time ovek lake podnosi gladovanje. Za takve ljude nije

    problem da gladuju 3040 dana.

    Reim gladovanja. Mravi ljudi starijeg uzrastanajbolje je da gladuju u dane Ekadai dva puta tokom

    lunarnog meseca (trajanje lunarnog meseca u proeku je 29

    dana). Gladovati na vodi ili limunovoj vodi 2436 sati. Dva

    puta godinje gladovali, najbolje leti. po 57 dana.

    Ljudi srednje lelesne konstrukcije takode treba da

    gladuju u dane Ekada i po 3642 sala na vodi. Tri puta

    godinje u prolee. leti i u jesen (u dane Velikog, Petrovog

    i Uspenskog posta) mogu gladovati od 7 do 15 dana.

    Ljudi koji su gojazni, krupni mogu gladovali svake

    nedelje od 24 do 42 sata. Oni mogu gladovali na suvo bez

    vo de . Jednom u tri me sec a mo gu gl ad ov at i ili po 3 5 da na

    na suvo. ili sa vodom po 1015 dana.

    Treb a imati na um u: to je ovek stariji, li me je

    krae vreme gladovanja. Stoje hladnije godinje doba. time

    su rokovi gladovanja krai. to je ovek mraviji, krai jerok gladovanja.

    Posle prethodnog ienja organizma leenje se od-vija ef ik as ni je .

    LEENJE URINOM

    U receptima za leenje mnogih oboljenja ja pre-

    poruujem primenu urina pijenje i spolja u vidu masaa,obloga i ulrljavanja. Pri tom, treba da imale jasnu sliku

    kada, ka ko i ka kav urin je najbolje upotreblja vali.

    Vrste urina i njihove osobine

    Vana os ob in a pr im en e urina je u to me , to po st o-

    je mn og e vrs te uri na i svaka ima. po red op t ih. sam o svo ja

    SVojstva, a shodno tome i odgovarajui uticaj na organizam.Vrst e urina su:

    Prvi, srednji i poslednji deo mlaza urina pri mok-

    renju.

    Parni i neparni broj gutljaja urina.

    Jutarnji, dnevni, veernji i noni urin.

    Svee izluen. ohlaen, stari, veoma stari, ukuvani,

    zamrznuti, zasien raznim materijama i aktivirani urin.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    31/183

    Urin novoroeneta, deji, muki i enski,

    trudnica, ljudi zrelog doba, staraki urin.

    Na kvalitet i sastav urina utie ishrana i emo-

    cionalno stanje.

    Prvi, srednji i poslednji deo mlaza urina

    Postoji odreeni oblik energije koji stalno ..pot-

    hranjuje" program razvoja ovejeg organizma i odrava

    ga u stabilnom stanju. A. I. Vejnik je taj program nazvao

    energijom vremena*' (hronalnom energijom). U sutini,

    to je individualni potencijal ivotne snage ovcka. Svaki

    ovek ima strogo odreenu koliinu te snage. Gubitkom

    ivotne snage ovek poinje da stari.

    U mokranoj beiei ivotna energija se, odbijajuise od zidova beike, koncentrie u centru. Zato je centralni

    deo urina, koji se nalazi u mokranoj beiei, najvie zasien

    ivotnom energijom, koja je odgovorna za zdravlje i duinu

    ivota oveka. Gubei tu energiju, samim lim gubimo i

    ivot, ali ukoliko budemo vraali tu energiju (pijenjem urina

    ili masaom), samim tim prouiemo sebi ivot. Pijenje

    srednjeg mlaza urina drevni ljudi su nazivali tehnikom,

    koja donosi uspeh".U prvom i poslenjem mlazu urina sadri se malo

    ivotne energije. Jo vie, u njima mogu da se sadre tetne

    energije, koje su izbaene iz centra beike napolje.

    Parni i neparni broj gutljaja urina

    Urin treba piti naiskap ili piti neparni broj gutljaja.

    To je potrebno zbog toga, da bi se sauvala interferencija

    (talasni efekat). Sutina interferencije sastoji se u lome.

    to se dva jednaka talasa nailazei jedan na drugi, mogu

    meusobno neulralisati ili pojaati. U prvom sluaju efekat

    primene urina bie ravan nuli, a u drugom pojaan.

    Ukoliko ovek pije urin i prekida, sledei gutljaji usled

    interferencije mog u meu so bno da se neutral isu, a ukoliko

    pije naiskap nema nikakve neutralizacije.

    Jutarnji, dnevni, veernji i noni urin

    U zavisnosti od vremena dana mlaz urina ima raz-

    liite osobine.

    Od 3 do 15 sati u na em org aniz mu preo vlad a

    va ki se la faza, a od 15 do 3 (p re ma lok al no m vre me nu)

    alkalna. Ukoliko se koristi prva mokraa, ona bolje zaraslarane, resorbujc tumore, normalizuje unutranju sredinu

    organizmu. Zato je kod navedenih poremeaja bolje koristili

    tu vrstu mokrae.

    Jutarnja mokraa je najkorisnija jer je zasiena

    hormonima. Dva sata pre buenja aktivira se hipotalamus,

    za njim hipofiza, pa zatim sve ostale lezde. Na primer,

    vr hu na c sekrecije gl uk ok or ti ko id a u na db ub re n oj l ez di .

    aktivnost titaste lezde i pankreasa (guterae) najveaje u ra ne ju ta rn je a so ve . Eto za t o je ju ta rn ja mo kra a

    najkorisnija. Nikada ne proputajte priliku da upotrebite taj

    ..honnonalni koktel". Taj urin posebno je dobar za upotrebu

    kod enskih oboljenja (pijenje, tamponi), jer on ublaava

    bo lo ve i bolje zarasl a po vr e en e sl uz ok o e po ln ih or ga na .

    Jutarnji urin je kontrainikativan (zabranjen) kod

    nekih vrsta tumora, izazvanih suvinom produkcijom hor-

    mona u organizmu.

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    32/183

    U drugoj polovini dana i uvee mokra a je zasiena

    hranlj i vim materijama , pr odukt ima dnev nog met abol izma .

    On a se mo e koristiti kao hranlj ivi pro duk t. Uv e e se lui

    mokraa bolesti: nju treba koristiti rano ujutro (neparan broj

    gutljaja) za vlastito leenje.

    Aktivnost bubrega je promenljiva tokom dana.

    Tako. u jutarnjim i dnevnim satima bubrezi lue vodu, elek-

    trolite, produkte azotne razmene; nou titronove kiseline,

    amonijak, jone vodonika. Prema tome, za zakiseljavanje

    organizma bolje odgovara noni urin. koji se uglavnom iz-

    bacu je odm ah po sl e sna

    Zbog toga, to se u naem organizmu naizmenino

    smenjuje aktivnost organa, to se odraava na kvantitet i

    kvalitet sadraja materija u urinu. Na primer, ukoliko je

    aktivna jetra (od 23 do 1 sat), u to vreme u urinu e biti viematerija koje proizvodi jetra, njenih metabolita: ukoliko

    je ak ti va n pa nk re as (od 9 do 11 sa ti ), tada e bit i vie

    njegovih produkata i metabolita. Zato je radi normalizacije

    funkcije nekog organa potrebno znati vreme njegovog

    funkcionisanja. u lo vreme skupiti urin, aktivirati ga (na pri-

    mer, drati ga izvesno vreme na tamnom i hladnom mestu

    ili ga dovesti do kljuanja i naglo ohladiti) i upotrebljavati

    u vreme najvee aktivnosti tog organa. Na primer, boli vaseludac. Vreme njegove najvee aktivnosti je od 7 do 9 sati.

    Skupljate mokrau koja se izluila u to vreme. stavljate je u

    friider na temperaturu 24 C i ostavljate da tu odstoji 34

    dana, a zatim je upotrebljavate (podgrejanu do temperature

    ok o 37" C) s cilje m lee nja eluc a od 7 do 9 sati. 'Ia ko s e

    moe postupati sa svakim organom, dok se ne izlei.

    Svee izlueni, odstajali, stari, veoma stari, ukuvani,zamrznuti, ohlaeni, zasien raznim materijama i

    aktivirani urin

    Svee izlueni urin koristi se odmah po izbaci-

    van ju iz org an iz ma . Po st oj e dv e vr st e ta kv og ur in a: ur in

    zdravog i bolesnog oveka. Zdravom oveku preporuujese da upotrebljava taj urin radi profilakse, odravanja hor

    monalnog balansa na stabilnom nivou i s ciljem ekonomije

    energetskih i materijalnih resursa organizma. Bolesnom

    kao univerzalan lek.

    Odstajati urin. Pri hlaenju urin gubi niz svojs tava,

    to izaziva gubitak ivotne snage, toplote, tenokristalne

    strukture itd. Rezultat je da urin gubi i niz korisnih svoj-

    stava.Odstojalim se smatra urin koji je odstojao malo vie

    od jednog sata posle izbacivanja iz organizma. U njemu

    se postepeno gubi ivotna snaga. U prvom redu gubi se

    svetlucanje (fluorescencija) i unutranja struktura se menja.

    Ukoliko se koristi takav urin (pije, primenjuje za masau

    itd.) on e prvo prema sebi privlaiti" energiju organizma

    s ciljem obnavljanja primarnog svetlucanja i strukture.

    Odslojali urin moe se i treba ga prikupljati radi ukuva va nja.

    Veoma stari urin. Pojava miris a amon ijak a u urinu

    je zn ak ra st va ra nj a be lan ev in a u njemu i promene ki se le

    pll na alkalnu.

    Veo ma stari urin mo e se pr imenji vati sp ol ja ka o

    sredstvo za jaanje i st imulisanje organizm a, na raun

    njegove promene pH sa slabokiselog na alkalni, za ras-

    tvaranje raznih taloga kiselog porekla. Otar miris amoni

  • 5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja

    33/183

    jaka po ds ti e Otvaranje pora na koi i bol je pr od ir an je urina

    u oveji organizam. Dopunski, kao to su pokazali rezultati

    istraivanja naunika, miris amonijaka moe stimulisati

    radnu sposobnost oveka. Setimo se preporuka drevnih

    lekara, da je slian urin (sa mirisom amonijaka) dobro

    koristiti za etoksikaeiju izbacivanje toksina iz organizma,

    unitavanje glista, za ienje krvnih sudova, otklanjanjezapuenja. otkidanja trulog tkiva, a sam miris amonijaka

    slui kao sr edstv o za izbacivanje toks ina. Rezul tat je da se

    organizam isti.

    Nek olik o naina pri me ne ve oma sta rog urina

    Za ienje debelog creva od prljavtine i parazita.

    Primenjivati klistire sa jednim litrom starog urina, sa bla-gim mirisom amonijaka. Urin treba daje odstajao najvie

    23 d ana na temper aturi 20 C. Urin sa jak im mi ris om ne

    odgovara moe izazvati