Transcript

FIZIOLOKI MEHANIZMI REGULACIJE

LITERATURA: Medicinska fiziologija 1-2 (COMPENDIUM) Vujadin M. Mujovi, Beograd 2004-7.

FIZIOLOGIJA MEMBRANE, NERAVA I MIIA

1. Odnos prosene koncentracije natrijuma izmeu ekstracelularne i intracelularne tenosti je: a. 1:1 b. 10:1 c. 50:1 d. 100:1 2. Odnos prosene koncentracije kalcijuma izmeu ekstracelularne i intracelularne tenosti je: a. 1:1 b. 100:1 c. 1000:1 d. 10000:1 3. Odnos prosene koncentracije kalijuma izmeu ekstracelularne i intracelularne tenosti je: a. 1:1 b. 1:3.5 c. 1:35 d. 1:70 4. Razlika izmeu proste i olakane difuzije je u tome to: a. je za olakanu difuziju potrebna energija u vidu ATP-a b. olakana difuzija zahteva prisustvo specifinog nosaa c. se olakana difuzija ostvaruje nasuprot koncentracionom gradijentu d. prosta difuzija zahteva prisustvo specifinog nosaa a. b. c. d. 5. Zajednika osobina olakane difuzije i aktivnog transporta je: oba procesa zahtevaju prisustvo specifinog nosaa oba procesa se odvijaju nasuprot koncentracionom gradijentu oba procesa zahtevaju energiju u vidu ATP-a oba procesa se odvijaju nasuprot koncentracionom gradijentu i zahtevaju energiju ATP-a

6. Svi transporti kroz elijsku membranu se dele na: a. pasivne i aktivne transporte b. pasivne transporte i transporte sa nosaima c. pasivne transporte i difuziju d. transporte jona i aktivne transporte 7. Difuzija kroz elijsku membranu moe biti: a. prosta difuzija i olakana difuzija b. jonska difuzija i olakana difuzija c. prosta difuzija i jonska difuzija d. prosta, jonska i olakana 8. Osmoza je: a. ukupna difuzija vode u organizmu b. neto difuzija vode kroz membrane c. transport molekula rastvorenih u vodi

d. transport hidriranih jona kroz membrane 9. Osmotski pritisak je: a. pritisak molekula vode kroz elijsku membranu b. pritisak difuzibilnih estica na elijsku membranu c. pritisak kojim je mogue zaustaviti neto difuziju vode d. pritisak koji poveava transport vode kroz elijsku membranu 10. Aktivni transport moe biti: a. primarni i sekundarni transport b. primarni i olakana difuzija c. olakana difuzija i sekundarni transport d. difuzija, primarni i sekundarni transport 11. Primarnim aktivnim transportom se prenose: a. gasovi b. amino kiseline c. voda d. joni 12. Sekundarni aktivni transport se odvija u obliku: a. proste i olakane difuzije b. kotransporta i kontratransporta c. olakane difuzije i kotransporta d. olakane difuzije i kontratransporta 13. Kotransport glukoze se odvija zajedno sa: a. kalcijumom b. kalijumom c. hlorom d. natrijumom 14. Kotransport aminokiselina u bubrenom epitelu se odvija zajedno sa: a. kalcijumom b. kalijumom c. hlorom d. natrijumom 15. Akcioni potencijal predstavlja: a. brzu promenu mirovnog membranskog potencijala b. sporu promenu mirovnog membranskog potencijala c. smanjenje mirovnog membranskog potencijala d. odravanuje iste vrednosti mirovnog membranskog potencijala 16. Faze akcionog potencijala su: a. stadijum mirovanja, depolarizacija i repolarizacija b. stadijum mirovanja, kontrakcija i dekontrakcija c. stadijum mirovanja, depolarizacija i hiperpolarizacija d. stadijum mirovanja, repolarizacija i hiperpolarizacija

17. Depolarizacija predstavlja: a. ulazak pozitivnog naelektrisanja u eliju b. izlazak pozitivnog naelektrisanja iz elije c. izlazak negativnog naelektrisanja iz elije d. ulazak negativnog naelektrisanja u eliju 18. Repolarizacija predstavlja: a. ulazak pozitivnog naelektrisanja u eliju b. izlazak pozitivnog naelektrisanja iz elije c. izlazak negativnog naelektrisanja iz elije d. ulazak negativnog naelektrisanja u eliju 19. Pragovna dra je: a. minimalni intenzitet drai koji dovodi do okidanja akcionog potencijala b. maksimalni intenzitet drai koji dovodi do okidanja akcionog potencijala c. svaki intenzitet drai koji dovodi do okidanja akcionog potencijala d. nijedan ponueni odgovor nije taan 20. Akcioni potencijal pobuen na jednom delu ekscitabilne membrane se: a. iri samo u jednom smeru du elijske membrane b. ostaje na istom mestu c. iri u oba smera du elijske membrane d. iri prema unutranjosti elije 21. Brzina propagacije akcionih potencijala zavisi od: a. duine nervnog vlakna b. razgranatosti nervnog vlakna c. debljine nervnog vlakna i prisustva mijelininske ovojnice d. frekvencije akcionih potencijala 22. Osnovna funkcionalna jedinica miine kontrakcije je: a. sarkolema b. sarkoplazma c. sarkoplazmatski reticulum d. sarkomera 23. Kontraktilni proteini miia su: a. mioglobin i miozin b. mioglobin i aktin c. aktin i miozin d. aktin i mioglobin 24. Molekul miozina se sastoji iz: a. dva teka i etiri laka lanca b. dva teka i dva laka lanca c. etiri teka i dva laka lanca d. etiri teka i etiri laka lanca 25. Aktinski filament se sastoji od: a. aktina

b. troponina c. tropomiozina d. od sve tri navedene proteinske komponente 26. Izometriku miinu kontrakciju odlikuje: a. smanjenje duine i poveanje napona miia b. poveanje duine i smanjenje napona miia c. stalnost duine i napona miia d. stalnost duine i promena napona miia 27. Izotoniku miinu kontrakciju odlikuje: a. smanjenje duine i poveanje napona miia b. poveanje duine i smanjenje napona miia c. stalnost duine i napona miia d. promena duine i stalnost napona miia 28. Sva miina vlakna inervisana pojedinanim motornim nervnim vlaknom nazivaju se: a. motorna ploa b. motorna jedinica c. motorna miina vlakna d. motorna veza 29. Na tonus miia utiu: a. impulsi koji dolaze iz kimene modine b. impulsi koji dolaze iz viih centara c. aktivnost miinog vretena d. svi navedeni odgovori su tani 30. Skeletna miina vlakna su inervisana: a. tankim mijelinizovanim nervnim vlaknima b. tankim nemijelinizovanim nervnim vlaknima c. debelim mijelinizovanim nervnim vlaknima d. svi navedeni odgovori su tani 31. Motornu zavrnu plou ine membrane: a. dva susedna nervna zavretka b. nervnog terminala i miinog vlakna c. nervnog vlakna i svih miinih vlakana koje inervie d. svi navedeni odgovori su tani 32. Sinaptika pukotina je prostor: a. koji se nalazi izmeu dva susedna nervna zavretka b. koji se nalazi izmeu nervnog terminala i miinog vlakna c. promera 20-30 nm d. svi navedeni odgovori su tani 33. Transmiter neuromiine spojnice je: a. noradrenalin b. adrenalin c. acetilholin

d. GABA 34. Izvor kalcijuma neophodnog za kontrakciju skeletnog miia je: a. ekstracelularna tenost b. intracelularna tenost c. sarkoplazmatski retikulum d. mitohondrije 35. Glatki miii se dele na: a. bele i crvene b. viejedinine i jednojedinine c. spore i brze d. niskoenergetske i visokoenergetske 36. Kontrakcija i tonus glatkog miia kontrolisani su: a. nervnim signalima b. hormonima c. lokalnim faktorima d. svi navedeni odgovori su tani 37. Inervacija glatke muskulature se ostvaruje preko: a. autonomnog nervnog sistema b. motornih jedinica c. zavrne motorne ploe d. svi navedeni odgovori su tani

FIZIOLOGIJA SRCA1. Srce je miini organ koji se sastoji iz: a. 2 odvojene pulzirajue pumpe b. 3 odvojene pulzirajue pumpe c. 4 odvojene pulzirajue pumpe d. nijedan od navedenih odgovora nije taan 2. Pretkomore funkcioniu: a. iskljuivo kao rezervoari krvi b. kao pumpe i kao rezervoari krvi c. iskljuivo kao pumpe d. svi navedeni odgovori su tani 3. Srani mii ima izgled: a. glatkog miia i kontrahuje se na isti nain b. popreno-prugastog miia i kontrahuje se na isti nain c. popreno-prugastog miia ali mu je mehanizam kontrakcije drugaiji d. glatkog miia ali mu je mehanizam kontrakcije drugaiji 4. Due trajanje akcionog potencijala u sranom u odnosu na skeletni mii je posledica: a. postojanja diskusa intercalatusa u sranom miiu b. postojanja specijalizovanih sprovodnih elija u srcu c. nastajanja prebaenog potencijala tokom depolarizacije u sranim miinim vlaknima d. postojanja plato faze akcionog potencijala u elijama sranog miia 5. Srani ciklus predstavlja: a. period izmeu zatvaranja A-V zalistaka i otvaranja semilunarnih zalistaka b. period punjenja komora krvlju c. period punjenja pretkomora krvlju d. period od poetka jedne kontrakcije do poetka sledee kontrakcije srca 6. Srani ciklus: a. je period od poetka jedne kontrakcije komora do poetka sledee kontrakcije komora b. odgovara rastojanju izmeu dva susedna R zupca na EKG traci c. je period koji obuhvata sistolu i dijastolu komora d. svi navedeni odgovori su tani 7. End-dijastolni volumen predstavlja: a. najveu zapreminu krvi u komorama tokom sranog ciklusa b. zapreminu krvi u komorama nakon sistole pretkomora c. zapreminu krvi u komorama na kraju dijastole komora d. svi navedeni odgovori su tani 8. End-sistolni volumen predstavlja: a. zapreminu krvi koju komora izbaci tokom sistole b. zapreminu krvi koja ostaje u komori na kraju sistole c. zapreminu krvi koju komora primi tokom kontrakcije pretkomore d. zapreminu krvi koju komora primi tokom dijastaze

9. Zapremina krvi koju komore izbace tokom svake kontrakcije u cirkulaciju zove se: a. end-sistolni volumen b. end-dijastolni volumen c. minutni volumen d. udarni volumen 10. Udarni volumen predstavlja: a. period izbacivanja (ejekcionu fazu) b. razliku izmeu end-dijastolnog i end-sistolnog volumena c. zapreminu krvi koja se ubaci u komoru tokom perioda brzog punjenja d. zapreminu krvi koju kontrakcija pretkomora ubaci u komoru 11. Ejekciona frakcija je: a. procenat end-dijastolnog volumena koji srce ispumpa za vreme jedne sistole b. procenat end-sistolnog volumena koji srce ispumpa za vreme jedne sistole c. procenat end-dijastolnog volumena koji srce ispumpa za vreme jedne dijastole d. procenat end-sistolnog volumena koji srce ispumpa za vreme jedne dijastole 12. Trikuspidalne valvule se nalaze: a. na desnom A-V uu b. na levom A-V uu c. na aortnom uu d. na pulmonalnom uu 13. Mitralne valvule se nalaze: a. na desnom A-V uu b. na levom A-V uu c. na aortnom uu d. na pulmonalnom uu 14. U semilunarne valvule spadaju: a. trikuspidalne i mitralne valvule b. trikuspidalne i valvule aorte c. mitralne i valvule plune arterije d. valvule aorte i valvule plune arterije 15. Osnovna uloga sranih valvula je: a. regulacija dotoka krvi iz sistemske cirkulacije b. regulacija dotoka krvi iz plune cirkulacije c. regulacija protoka krvi kroz koronarne krvne sudove d. regulacija protoka krvi kroz srane upljine 16. Srane valvule: a. spreavaju tok krvi iz komora u pretkomore tokom sistole komora b. spreavaju vraanje krvi iz aorte tokom dijastole leve komore c. spreavaju vraanje krvi iz plune arterije tokom dijastole desne komore d. svi navedeni odgovori su tani 17. Prvi srani ton nastaje usled:

a. b. c. d.

otvaranje A-V valvula zatvaranja A-V valvula otvaranja semilunarnih valvula zatvaranja semilunarnih valvula

18. Drugi srani ton nastaje usled: a. otvaranje A-V valvula b. zatvaranja A-V valvula c. otvaranja semilunarnih valvula d. zatvaranja semilunarnih valvula 19. Prvi srani ton se vremenski podudara sa: a. sistolom pretkomora b. dijastolom pretkomora c. sistolom komora d. dijastolom komora 20. Drugi srani ton se vremenski podudara sa: a. sistolom pretkomora b. dijastolom pretkomora c. sistolom komora d. dijastolom komora 21. Zatvaranje semilunarnih valvula aortnog ua se stetoskopom najbolje uje: a. u drugom meurebarnom prostoru desno uz sternum b. u drugom meurebarnom prostoru levo uz sternum c. u etvrtom meurebarnom prostoru uz sternum d. u petom meurebarnom prostoru na medioklavikularnoj liniji 22. Zatvaranje semilunarnih valvula pulmonalnog ua se stetoskopom najbolje uje: a. u drugom meurebarnom prostoru desno uz sternum b. u drugom meurebarnom prostoru levo uz sternum c. u etvrtom meurebarnom prostoru uz sternum d. u petom meurebarnom prostoru na medioklavikularnoj liniji 23. Zatvaranje mitralnih valvula se stetoskopom najbolje uje: a. u drugom meurebarnom prostoru desno uz sternum b. u drugom meurebarnom prostoru levo uz sternum c. u etvrtom meurebarnom prostoru uz sternum d. u petom meurebarnom prostoru na medioklavikularnoj liniji 24. Zatvaranje trikuspidalnih valvula se stetoskopom najbolje uje: a. u drugom meurebarnom prostoru desno uz sternum b. u drugom meurebarnom prostoru levo uz sternum c. u etvrtom meurebarnom prostoru uz sternum d. u petom meurebarnom prostoru na medioklavikularnoj liniji 25. Vrednost minutnog volumena odrasle osobe u fiziolokim uslovima iznosi: a. 2 do 3 l/min b. 4 do 6 l/min

c. 8 do 10 l/min d. 12 do 14 l/min 26. Minutni volumen srca se moe poveati: a. poveanjem udarnog volumena i poveanjem frekvence sranog rada b. smanjenjem udarnog volumena i poveanjem frekvence sranog rada c. smanjenjem udarnog volumena i smanjenjem frekvence sranog rada d. poveanjem udarnog volumena i smanjenjem frekvence sranog rada 27. "Srce e, u fiziolokim granicama, ispumpati svu krv koja u njega doe, ne dozvoljavajui da se prevelika koliina krvi nakuplja u venama" je definicija: a. Poazejevog zakona b. Omovog zakona c. Frank-Starlingovog zakona d. Rejnoldsovog pravila 28. Simpatika stimulacija srca: a. uzrokuje poveanje frekvencije sranog rada b. uzrokuje poveanje snage kontrakcije sranog miia c. uzrokuje poveanje podraljivosti i sprovodljivosti u miokardu d. svi navedeni odgovori su tani 29. Parasimpatika stimulacija srca izaziva: a. pozitivan hronotropan efekat b. pozitivan inotropan efekat c. pozitivan batmotropan i dromotropan efekat d. negativan hronotropan i inotropan efekat 30. Poveanje telesne temperature dovodi do: a. smanjenja frekvencije sranog rada b. poveanja snage kontrakcije srca c. poveanje frekvencije sranog rada d. poveanje vrednosti arterijskog krvnog pritiska 31. Na zavrecima simpatikih nerava u srcu se oslobaa: a. adrenalin b. noradrenalin c. acetilholin d. serotonin 32. Na zavrecima parasimpatikih nerava u srcu se oslobaa: a. adrenalin b. noradrenalin c. acetilholin d. serotonin 33. Specijalizovani sprovodni sistem u srcu omoguava: a. stvaranje ritmikih impulsa b. brzo provoenje impulsa kroz pretkomore c. brzo provoenje impulsa kroz komore

d. svi navedeni odgovori su tani 34. Specijalizovani sprovodni sistem u srcu se sastoji od: a. sinoatrijalnog vora (S-A) i internodusnih puteva b. atrioventrikularnog vora (A-V) i atrioventrikularnog (A-V) snopa c. Purkinjeovih vlakana d. svi navedeni odgovori su tani 35. Sinoatrijalni vor: a. stvara impulse sa frekvencijom od 60 do 100 u minuti b. je predvodnik sranog ritma c. se nalazi na zadnjem zidu desne pretkomore d. svi navedeni odgovori su tani 36. Sinoatrijalni vor generie impulse sa frekvencijom: a. od 15 do 40 u minuti b. od 40 do 60 u minuti c. od 60 do 100 u minuti d. preko 100 37. Sposobnost spontanog stvaranja impulsa imaju;: a. S-A vor b. A-V vor i A-V snop c. Purkinjeova vlakna d. svi navedeni odgovori su tani 38. Sposobnost spontanog stvaranja impulsa sa najveom frekvencom ima: a. S-A vor b. A-V vor i A-V snop c. Purkinjeova vlakna d. nijedan od navedenih odgovora nije taan 39. Faze akcionog potencijala u elijama S-A vora su: a. depolarizacija, plato faza i hiperpolarizacija b. plato faza, depolarizacija i hiperpolarizacija c. depolarizacija, plato faza i repolarizacija d. depolarizacija, repolarizacija i hiperpolarizacija 40. Faza depolarizacije u elijama S-A vora nastaje usled: a. samo ulaska jona natrijuma b. samo ulaska jona kalcijuma c. samo ulaska jona kalijuma d. ulaska jona natrijuma i kalcijuma 41. A-V vor se nalazi: a. u septumskom zidu desne pretkomore b. u septumskom zidu leve pretkomore c. u septumskom zidu desne komore d. u septumskom zidu leve komore

42. Zadravanje impulsa u A-V voru omoguava: a. dovoljno vremena pretkomorama da isprazne svoj sadraj u komore b. kasniju kontrakciju komora u odnosu na pretkomore c. sinhronizovan rad srca d. svi navedeni odgovori su tani 43. U normalnim fiziolokim uslovima impuls kroz A-V snop prolazi: a. samo od komora ka pretkomorama b. samo od pretkomore ka komorama c. u oba smera d. bez zadravanja 44. Vlakna A-V vora, kad nisu stimulisana impulsima iz nekog drugog izvora, alju impulse frekvencom od: a. 15-40 imp/min b. 40-60 imp/min c. 60-100 imp/min d. preko 100 imp/min 45. A-V nije predvodnik sranog ritma jer: a. Purkinjeove elije odailju impulse veom frekvencijom b. u njemu dolazi do zastoja u provoenju impulsa c. S-A vor odailje impulse veom frekvencijom d. se anatomski nalazi iza S-A vora 46. Stimulacija nerva vagusa u srcu izaziva sledee efekte: a. smanjuje frekvencu b. smanjuje brzinu prenoenja impulsa u komore c. smanjuje snagu srane kontrakcije d. svi navedeni odgovori su tani 47. Stimulacija simpatikusa u srcu izaziva sledee efekte: a. poveava frekvencu b. poveava brzinu prenoenja impulsa u komore c. poveava snagu srane kontrakcije d. svi navedeni odgovori su tani 48. "Ventricular escape", izmicanje komora je pojava da srce posle jake parasimpatike stimulacije moe da nastavi da pumpa krv ritmom: a. 15-40 imp/min b. 40-60 imp/min c. 60-100 imp/min d. preko 100 imp/min 49. Pritisak na one jabuice moe da izazove sledee efekte na srcu: a. negativan hronotropan efekat b. negativan inotropan efekat c. negativan batmotropan efekat d. svi navedeni odgovori su tani

50. EKG (elektrokardiogram): a. predstavlja zapis elektrine aktivnosti srca na milimetarskoj hartiji b. se dobija pomou elektrokardiografa c. je standardna dijagnostika procedura d. svi navedeni odgovori su tani 51. Normalni elektrokardiogram se sastoji od: a. P talasa b. QRS kompleksa c. T talasa d. svi navedeni odgovori su tani 52. P talas predstavlja: a. depolarizaciju pretkomora b. repolarizaciju pretkomora c. depolarizaciju komora d. repolarizaciju komora 53. P talas se javlja neposredno pre: a. kontrakcije pretkomora b. relaksacije pretkomora c. kontrakcije komora d. relaksacije komora 54. QRS kompleks se javlja neposredno pre: a. kontrakcije pretkomora b. relaksacije pretkomora c. kontrakcije komora d. relaksacije komora 55. QRS kompleks predtavlja: a. depolarizaciju pretkomora b. repolarizaciju pretkomora c. depolarizaciju komora d. repolarizaciju komora 56. T talas se javlja neposredno pre: a. kontrakcije pretkomora b. relaksacije pretkomora c. kontrakcije komora d. relaksacije komora 57. T talas predstavlja: a. depolarizaciju pretkomora b. repolarizaciju pretkomora c. depolarizaciju komora d. repolarizaciju komora 58. Repolarizacija pretkomora je na EKG-u predstavljena:

a. b. c. d.

P talasom QRS kompeksom T talasom nijedan od navedenih odgovora nije taan

59. Repolarizacija pretkomora na EKG-u je: a. odmah iza P talasa b. pokrivena QRS kompleksom c. odmah iza QRS kompleksa d. pokrivena T talasom 60. Najmanji podeljak na EKG traci (povrine 1x1 mm2) ima: a. trajanje od 0.02 s i voltau od 0.1 mV b. trajanje od 0.04 s i voltau od 0.1 mV c. trajanje od 0.02 s i voltau od 0.2 mV d. trajanje od 0.04 s i voltau od 0.2 mV 61. Izmeu dve debele tamne linije na EKG traci se nalazi: a. 5 kvadrata povrine 1x1 mm2 b. 10 kvadrata povrine 1x1 mm2 c. 15 kvadrata povrine 1x1 mm2 d. 20 kvadrata povrine 1x1 mm2 62. Period izmeu jednog i narednog R zupca na EKG traci: a. ima trajanje od oko 0.20 s u fiziolokim uslovima b. predstavlja jedan srani ciklus c. odgovara periodu kontrakcije komora d. periodu relaksacije komora 63. Frekvencija srca se na EKG traci odreuje tako to se: a. broj 60 podeli sa trajanjem jednog sranog ciklusa b. trajanje jednog sranog ciklusa podeli sa brojem 60 c. vreme trajanja sranog ciklusa pomnoi sa 0.04 d. vreme trajanja sranog ciklusa podeli sa 0.04 64. Potpuni EKG zapis se dobija korienjem: a. pojaanih unipolarnih odvoda b. bipolarnih odvoda c. prekordijalnih odvoda d. svi navedeni odgovori su tani 65. Sinonim za standardne odvode je: a. pojaani unipolarni odvod b. bipolarni odvodi c. prekordijalni odvodi d. svi navedeni odgovori su tani 66. Sinonim za periferne odvode je: a. pojaani unipolarni odvodi b. pojaani unipolarni i prekordijalni odvodi

c. prekordijalni odvodi d. pojaani unipolarni i bipolarni odvodi 67. Periferni odvodi su: a. samo pojaani unipolarni odvodi b. su odvodi sa ekstremiteta c. odvodi sa prekordijuma d. su samo standardni odvodi 68. Za dobijanje I standardnog odvoda elektrode se postavljaju tako da je: a. negativna na desnoj ruci a pozitivna na levoj ruci b. negativna na levoj ruci a pozitivna na levoj nozi c. negativna na desnoj ruci a pozitivna na levoj nozi d. pozitivna na desnoj ruci a negativna na levoj ruci 69. Za dobijanje II standardnog odvoda elektrode se postavljaju tako da je: a. negativna na desnoj ruci a pozitivna na levoj ruci b. negativna na levoj ruci a pozitivna na levoj nozi c. negativna na desnoj ruci a pozitivna na levoj nozi d. pozitivna na desnoj ruci a negativna na levoj ruci 70. Za dobijanje III standardnog odvoda elektrode se postavljaju tako da je: a. negativna na desnoj ruci a pozitivna na levoj ruci b. negativna na levoj ruci a pozitivna na levoj nozi c. negativna na desnoj ruci a pozitivna na levoj nozi d. pozitivna na desnoj ruci a negativna na levoj ruci 71. Za prekordijalne odvode je tano: a. da registruju potencijale koji se ire u horizontalnoj ravni b. da ih ima 6 kao i perifernih c. da se dobijaju postavljanjem elektroda na prednju stranu grudnog koa d. svi navedeni odgovori su tani 72. V1 prekordijalni odvod se dobija kada se elektroda postavi u: a. IV meurebarni prostor desno uz sternum b. V meurebarni prostor na medioklavikularnoj liniji levo c. V meurebarni prostor na prednjoj aksilarnoj liniji levo d. V meurebarni prostor na srednjoj aksilarnoj liniji levo 73. V4 prekordijalni odvod se dobija kada se elektroda postavi u: a. IV meurebarni prostor desno uz sternum b. V meurebarni prostor na medioklavikularnoj liniji levo c. V meurebarni prostor na prednjoj aksilarnoj liniji levo d. V meurebarni prostor na srednjoj aksilarnoj liniji levo

FIZIOLOGIJA CIRKULATORNOG SISTEMA1. Uloga cirkulacije je: a. transport hranljivih supstrata u tkiva b. otklanjanje tetnih produkata metabolizma c. transport hormona d. svi navedeni odgovori su tani 2. Cirkulacija je podeljena na: a. sistemsku i perifernu cirkulacija b. plunu i mali krvotok c. sistemsku i plunu cirkulaciju d. svi navedeni odgovori su tani 3. Ulogu rezervoara krvi imaju: a. arterije b. vene c. arteriole d. kapilari 4. Od ukupnog volumena krvi na sistemsku cirkulaciju otpada: a. 46% b. 64% c. 48% d. 84% 5. Najveu ukupnu povrinu preseka od svih krvnih sudova imaju: a. arterije b. vene c. kapilari d. venule 6. Poto je pumpanje srca pulzatilno, arterijski pritisak u fiziolokim uslovima oscilira izmeu: a. sistolnog 140 mmHg i dijastolnog 100 mmHg b. sistolnog 140 mmHg i dijastolnog 60 mmHg c. sistolnog 180 mmHg i dijastolnog 80 mmHg d. sistolnog 180 mmHg i dijastolnog 120 mmHg 7. Za normalan dijastolni pritisak se uzima vredenost ispod: a. 120 mmHg b. 110 mmHg c. 100 mmHg d. 90 mmHg 8. Za normalan sistolni pritisak se uzima vredenost ispod: a. 170 mmHg b. 160 mmHg c. 150 mmHg

d. 140 mmHg 9. O dijastolnoj hipertenziji govorimo kao o blagoj kada je: a. dijastolni pritisak izmeu 80 mmHg i 90 mmHg b. dijastolni pritisak izmeu 90 mmHg i 105 mmHg c. dijastolni pritisak izmeu 105 mmHg i 115 mmHg d. dijastolni pritisak iznad 115 mm Hg 10. O dijastolnoj hipertenziji govorimo kao o umerenoj kada je: a. dijastolni pritisak izmeu 80 mmHg i 90 mmHg b. dijastolni pritisak izmeu 90 mmHg i 105 mmHg c. dijastolni pritisak izmeu 105 mmHg i 115 mmHg d. dijastolni pritisak iznad 115mmHg 11. O dijastolnoj hipertenziji govorimo kao o tekoj kada je: a. dijastolni pritisak izmeu 80 mmHg i 90 mmHg b. dijastolni pritisak izmeu 90 mmHg i 105 mmHg c. dijastolni pritisak izmeu 105 mmHg i 115 mmHg d. dijastolni pritisak iznad 115mmHg 12. O sistolnoj hipertenziji govorimo kao o graninoj kada je: a. sistolni pritisak izmeu 100 mmHg i 120 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg b. sistolni pritisak izmeu 120 mmHg i 140 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg c. sistolni pritisak izmeu 140 mmHg i 160 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg d. preko 160 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg 13. O sistolnoj hipertenziji govorimo kao o izolovanoj kada je: a. sistolni pritisak izmeu 100 mmHg i 120 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg b. sistolni pritisak izmeu 120 mmHg i 140 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg c. sistolni pritisak izmeu 140 mmHg i 160 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg d. preko 160 mmHg, a dijastolni ispod 90 mmHg 14. Ukupan protok krvi kroz plua u minuti je: a. dvostruko vei nego u sistemskoj cirkulaciji b. jednak kao u sistemskoj cirkulaciji c. dvostruko manji d. nekada vei, nekada manji (u zavisnosti od potreba organizma) 15. Proseni protok krvi ili minutni volumen srca kod odraslog oveka iznosi: a. oko 3000 ml/min b. oko 5000 ml/min c. oko 7000 ml/min d. oko 9000 ml/min 16. U normalnim fiziolokim uslovima krv kroz krvne sudove protie: a. samo laminarno b. samo turbulentno c. laminarno i turbulentno d. nijedan od navedenih odgovora nije taan

17. Laminarni protok krvi je: a. slojevito kretanje krvi u krvnom sudu b. kretanje krvi u svim pravcima sa stvaranjem vrtloga c. zavistan od duine krvnog suda d. specifino kretanje krvi u kapilarima 18. Turbulentan protok krvi je: a. slojevito kretanje krvi u krvnom sudu b. kretanje krvi u svim pravcima sa stvaranjem vrtloga c. zavistan od duine krvnog suda d. specifino kretanje krvi u kapilarima 19. Sila kojom krv deluje na jedinicu povrine krvnog suda naziva se: a. kompliansa b. kapacitativnost c. krvni pritisak d. impedanca 20. Odnos uoblienih elemenata krvi prema celokupnoj zapremini krvi naziva se: a. Rejnoldsov broj b. Poazejev broj c. hematokrit d. svi navedeni odgovori su tani 21. Normalne vrednosti hematokrita u ena su: a. 0.20 do 0.25 b. 0.26 do 0.32 c. 0.36 do 0.42 d. 0.46 do 0.52 22. Normalne vrednosti hematokrita u ena su: a. nie nego u mukaraca b. vie nego u mukaraca c. dva puta vie nego u mukaraca d. iste kao kod mukaraca 23. Normalne vrednosti hematokrita u mukaraca su: a. 0.20 do 0.26 b. 0.30 do 0.36 c. 0.40 do 0.46 d. 0.50 do 0.56 24. Merenje krvnog pritiska moe biti: a. direktno b. indirektno palpacionom metodom c. indirektno auskultacionom metodom d. svi navedeni odgovori su tani 25. Pri merenju krvnog pritiska palpacionom metodom se moe dobiti vrednost: a. samo sistolnog pritiska

b. samo dijastolnog pritiska c. i sistolnog i dijastolnog pritiska d. ni sistolnog ni dijastolnog pritiska 26. Pri merenju krvnog pritiska auskultacionom metodom se moe dobiti vrednost: a. samo sistolnog pritiska b. samo dijastolnog pritiska c. i sistolnog i dijastolnog pritiska d. ni sistolnog ni dijastolnog pritiska 27. Pri merenju krvnog pritiska se: a. manetna stavlja iznad prevoja lakta b. stetoskop stavlja u kubitalni predeo c. se uju Korotkovljevi tonovi d. svi navedeni odgovori su tani 28. Korotkovljevi tonovi se javljaju: a. kada je pritisak u povesci iznad arterijskog sistolnog pritiska b. bez obzira da li je poveska stavljena ili ne c. kada krv u krvnom sudu tee laminarno d. kada je pritisak u povesci padne ispod arterijskog sistolnog pritiska 29. Prvi tonovi koji se putem stetoskopa uju pri merenju krvnog pritiska predstavljaju: a. sistolni pritisak b. srednji arterijski pritisak c. dijastolni pritisak d. centralni venski pritisak 30. Poslednji tonovi koji se putem stetoskopa uju pri merenju krvnog pritiska predstavljaju: a. sistolni pritisak b. srednji arterijski pritisak c. dijastolni pritisak d. centralni venski pritisak 31. Specifini rezervoari krvi u organizmu su: a. slezina b. jetra c. velike abdominalne vene i venski potkoni pleksus d. svi navedeni odgovori su tani 32. Nervna kontrola cirkulacije se ostvaruje preko: a. vegetativnog i autonomnog nervnog sistema b. samo simpatikog nervnog sistema c. samo parasimpatikog nervnog sistema d. simpatikog i parasimpatikog nervnog sistema 33. Najbri mehanizam za kontrolu arterijskog krvnog pritiska je: a. nervna kontrola arterijskog krvnog pritiska b. humoralna kontrola arterijskog krvnog pritiska c. bubrena kontrola arterijskog krvnog pritiska

d. humoralna i bubrena kontrola arterijskog krvnog pritiska 34. Pod normalnim uslovima najvei deo nervne kontrole krvnog pritiska postie se pomou refleksa koji polaze od: a. baroreceptora b. hemoreceptora c. receptora niskog pritiska d. svi navedeni odgovori su tani 35. Bubreno-vodenosoni sistem spada u: a. kratkoronu kontrolu arterijskog krvnog pritiska b. srednjeronu kontrolu arterijskog krvnog pritiska c. dugoronu kontrolu arterijskog krvnog pritiska d. svi navedeni odgovori su tani 36. Minutni volumen srca moe poveati arterijski pritisak: a. neposrednim nainom b. posrednim nainom c. neposrednim i posrednim nainom d. autoregulacijom lokalnog protoka krvi 37. Mehanizmi srednjorone kontrole krvnog pritiska su: a. vazokonstrikcijski mehanizam renin-angiotenzin b. stres-relaksacija krvnih sudova c. pomak tenosti kroz zidove kapilara u cirkulaciju i izvan nje d. svi navedeni odgovori su tani 38. Kontrola krvnog pritiska moe biti: a. brza b. srednjerona c. dugorona d. svi navedeni odgovori su tani 39. Mehanizmi za brzu kontrolu pritiska obuhvataju: a. baroreceptorni mehanizam sa povratnom spregom b. ishemijska reakcija CNS-a c. hemoreceptorski mehanizam d. svi navedeni odgovori su tani 40. Hirurki postupak koji podrazumeva umetanje komadia vene izmeu aorte i dela koronarnog krvnog suda, distalno od okluzije, je poznat pod nazivom: a. pacemaker b. koronarna angioplastika c. by-pass d. nijedan od navedenih odgovora nije taan

FIZIOLOGIJA BUBREGA I TELESNIH TENOSTI1. Ukupan broj nefrona u oba bubrega iznosi priblino: a. 2 000 b. 20 000 c. 200 000 d. 2 000 000 2. Protok krvi kroz oba bubrega (mukarac, TM=70kg) u fiziolokim uslovima je oko: a. 125 ml/min b. 650 ml/min c. 1 200 ml/min d. 5 600 ml/min 3. Renalna frakcija predstavlja: a. deo minutnog volumena koji protie kroz jedan bubreg u jedinici vremena b. deo minutnog volumena koji protie kroz oba bubrega u jedinici vremena c. zapreminu tenosti koja se filtrira u glomerulima jednog bubrega u jedinici vremena d. zapreminu tenosti koja se filtrira u glomerulima jednog bubrega u jedinici vremena 4. Glomerularna membrana se satoji od: a. endotelnog sloja kapilara b. bazalne membrane c. sloja epitelnih elija d. svih navedenih struktura 5. Glomerularna membrana ima: a. isti broj slojeva i istu propustljivost kao i druge kapilarne membrane b. vei broj slojeva i veu propustljivost od drugih kapilarnih membrana c. manji broj slojeva i manju propustljivost od drugih kapilarnih membrana d. manji broj slojeva i veu propustljivost od drugih kapilarnih membrana 6. Propustljivost glomerulske membrane za neku supstancu zavisi od: a. veliine bubrenog protoka i veliine glomerulske filtracije b. molekulske mase i elektrinog naboja supstance c. koncentracije i koeficijenta rastvorljivosti supstance d. svi navedeni odgovori su tani 7. Glomerulska membrana je propustljivija za supstance koje imaju: a. veu molekulsku masu i negativan elektrini naboj b. manju molekulsku masu i pozitivan elektrini naboj c. manju molekulsku masu i negativan elektrini naboj d. veu molekulsku masu i pozitivan elektrini naboj 8. Sastav glomeruskog filtrata je slian satavu plazme sa: a. smanjenom koncentracijom glukoze b. smanjenom koncentracijom slobodnih masnih kiselina c. smanjenom koncentraciom hlorida d. smanjenom koncentracijom proteina

9. Veliina glomerulske filtracije iznosi: a. 125 ml/min b. 650 ml/min c. 1 200 ml/min d. 5 600 ml/min 10. Filtracioni pritisak je: a. neto-pritisak koji omoguava istiskivanje tenosti kroz glomerulsku membranu b. veliina glomerulske filtracije bubrega c. srednji pritisak u glomerularnim kapilarima d. pritisak koji se opire filtraciji 11. Vrednost filtracionog pritiska u glomerulima iznosi: a. 10 mmHg b. 18 mmHg c. 32 mmHg d. 60 mmHg 12. Filtracioni koeficijent je: a. veliina glomerulske filtracije u oba bubrega/mmHg b. neto-pritisak koji omoguava istiskivanje tenosti kroz glomerulsku membranu c. veliina glomerulske filtracije bubrega d. srednji pritisak u glomerularnim kapilarima 13. Filtracioni koeficijent iznosi: a. 1.25 ml/min/mmHg b. 12.5 ml/min/mmHg c. 125 ml/min/mmHg d. 1 250 ml/min/mmHg 14. Poveanje renalnog protoka krvi dovodi do: a. poveanja glomerulske filtracije b. smanjenja glomerulske filtracije c. poveanja tubulske sekrecije d. smanjenja tubulske sekrecije 15. Konstrikcija aferentne arteriole dovodi do: a. poveanja glomerulske filtracije b. smanjenja glomerulske filtracije c. poveanja tubulske sekrecije d. smanjenja tubulske sekrecije 16. Konstrikcija eferentne arteriole dovodi do: a. poveanja glomerulske filtracije b. smanjenja glomerulske filtracije c. poveanja tubulske sekrecije d. smanjenja tubulske sekrecije 17. Macula densa je struktura koju ine specijalizovane epitelne elije:

a. b. c. d.

proksimalnog tubula distalnog tubula tankog segmenta Henleove petlje kortikalnog sabirnog kanalia

18. Macula densa: a. uestvuje u regulaciji arterijskog krvnog pritiska b. je mesto stvaranja razreene mokrae u bubrezima c. je mesto gde se odigrava proces tubulske filtracije d. je mesto gde se odigrava proces tubulske reapsorpcije 19. Jukstaglomerulske elije se nalaze u zidu: a. proksimalnog tubula b. distalnog tubula c. tankog segmenta Henleove petlje d. aferentne i eferentne arteriole 20. Granule jukstaglomerulskih elija sadre: a. renin b. angiotenzinogen c. angiotenzin I d. angiotenzin II 21. Snana simpatika stimulacija dovodi do: a. smanjenja renalnog protoka krvi b. smanjenja glomerulske filtracije c. prestanka diureze d. svi navedeni odgovori su tani 22. Reapsorpcija aminokiselina u proksimalnim tubulima bubrega se odvija procesom: a. primarnog aktivnog transporta b. sekundarnog aktivnog transporta c. olakane difuzije d. proste difuzije 23. Reapsorpcija glukoze u proksimalnim tubulima bubrega se odvija procesom: a. primarnog aktivnog transporta b. sekundarnog aktivnog transporta c. olakane difuzije d. proste difuzije 24. Reapsorpcija proteina u proksimalnim tubulima bubrega se odvija procesom: a. primarnog aktivnog transporta b. sekundarnog aktivnog transporta c. olakane difuzije d. pinocitoze 25. Zavrni distalni tubul i kortikalni sabirni kanali su: a. konstantno nepropustni za vodu i ureu b. propustni za vodu i ureu u prisustvu ADH i aldosterona

c. propustni samo za vodu u prisustvu ADH d. propustni samo za ureu u prisustvu aldosterona 26. Transportni maksimum tubula se utvruje za: a. sve supstance koje se filtriraju u glomerulu b. sve supstance koje se u tubulima transportuju aktivnim transportom c. sve supstance koje se u tubulima transportuju pomou nosaa d. sve supstance koje se u tubulima transportuju prostom difuzijom 27. Kao mera veliine glomeruske filtracije se koristi: a. klirens paraaminohipurne kiseline b. klirens glukoze c. klirens inulina d. svi navedeni odgovori su tani 28. Za merenje veliine glomerulske filtracije se moe koristiti klirens bilo koja supstance koja se: a. filtrira u glomerulima i ne sekretuje se, niti se reapsorbuje u tubulima b. filtrira u glomerulima i ne sekretuje se u tubulima c. filtrira u glomerulima i reasorbuje u tubulima primarnim aktivnim transportom d. filtrira u glomerulima i reasorbuje u tubulima sekundarnim aktivnim transportom 29. Kao mera veliine protoka plazme kroz bubrege se koristi: a. klirens paraaminohipurne kiseline b. klirens manitola c. klirens inulina d. svi navedeni odgovori su tani 30. U nedostatku ADH bubrezi izluuju: a. razreenu mokru b. koncentrovanu mokrau c. kiselu mokrau d. alkalnu mokrau 31. U prisustvu velike koncentracije ADH bubrezi izluuju: a. razreenu mokru b. koncentrovanu mokrau c. kiselu mokrau d. alkalnu mokrau 32. ADH poveava reapsorpciju vode iz: a. zavrnih distalnih tubula b. kortikalnih sabirnih cevi c. medularnih sabirnih cevi d. svi navedeni odgovori su tani 33. Aldosteron poveava reapsorpciju natrijuma iz: a. zavrnih distalnih tubula i kortikalnih sabirnih cevi b. proksimalnh tubula c. Henleove petlje

d. svi navedeni odgovori su tani 34. Aldosteron poveava sekreciju kalijuma iz: a. zavrnih distalnih tubula i kortikalnih sabirnih cevi b. proksimalnh tubula c. Henleove petlje d. svi navedeni odgovori su tani 35. U telesnim tenostima funkcionie: a. bikarbonatni puferski sistem b. fosfatni puferski sistem c. proteinski puferski sistem d. svi navedeni odgovori su tani 36. Proteinski puferski sistem: a. se uglavnom nalazi unutar elija b. predstavlja glavni intracelularni puferski sistem c. je najsnaniji puferski sistem u organizmu d. svi navedeni odgovori su tani 37. Donja granica pH mokrae je: a. 6.5 b. 5.5 c. 4.5 d. 3.5 38. Ukupna koliina vode u osobe telesne mase od 70kg normalno iznosi oko: a. 20 litara b. 30 litara c. 40 litara d. 50 litara 39. Normalni dnevni unos vode je oko: a. 500ml b. 1000ml c. 1500ml d. 2000ml 40. Prosean dnevni gubitak vode difuzijom kroz kou (u umerenim klimatskim uslovima sa malom fizikom aktivnou) iznosi: a. manje od 100ml b. 300-400ml c. 700-800ml d. vie od 1000ml 41. Prosean dnevni gubitak vode evaporacijom iz respiratornog trakta (u umerenim klimatskim uslovima sa malom fizikom aktivnou i umerenom vlanou vazduha) iznosi: a. manje od 100ml b. 300-400ml c. 700-800ml

d. vie od 1000ml 42. Gubitak vode se poveava: a. porastom spoljne temperature b. tokom fizike aktivnosti c. ubrzanim disanjem i poveanjem telesne temperature d. svi navedeni odgovori su tani 43. Ukupna zapremina vode u organizmu od 40 litara je raspodeljena tako da se: a. 25l pripada ekstracelularnoj, a 15l intracelularnoj tenosti b. 30l pripada ekstracelularnoj, a 10l intracelularnoj tenosti c. 25l pripada intracelularnoj, a 15l ekstracelularnoj tenosti d. 30l pripada ekstracelularnoj, a 10l intracelularnoj tenosti 44. Prosean zapreminski odnos ekstracelularne i intracelularne tenosti u krvi iznosi: a. 30%:70% u korist intracelularne tenosti b. 40%:60% u korist intracelularne tenosti c. 30%:70% u korist ekstracelularne tenosti d. 40%:60% u korist ekstracelularne tenosti 45. Jedan osmol je: a. jedan gram-mol difuzibilne i jonizujue supstance b. jedan gram-mol difuzibilne i nejonizujue supstance c. jedan gram-mol nedifuzibilne i jonizujue supstance d. jedan gram-mol nedifuzibilne i nejonizujue supstance 46. Osmotski efekat neke supstance zavisi od njene: a. koncentracije b. difuzibilnosti c. broja estica d. svi navedeni odgovori su tani

FIZIOLOGIJA KRVI1. Eritrociti imaju ulogu u: a. transportu kiseonika od plua do tkiva b. transportu ugljendioksida od tkiva di plua c. regulaciji acido-bazne ravnotee d. svi navedeni odgovori su tani 2. Koncentracija eritrocita kod oveka proseno iznosi: a. 5x106/l krvi b. 5x109/l krvi c. 5x1012/l krvi d. 5x1015/l krvi 3. Koncentracija hemoglobina kod oveka proseno iznosi: a. 1.5g/l krvi b. 15g/l krvi c. 150g/l krvi d. 1500/l krvi 4. Eritrociti se tokom intrauterinog ivota stvaraju u: a. jetri b. kostnoj sri c. slezini i limfnim vorovima d. svi navedeni odgovori su tani 5. Eritrociti se kod novoroeneta stvaraju u: a. jetri b. kostnoj sri c. slezini i limfnim vorovima d. svi navedeni odgovori su tani 6. Eritrociti se stvaraju u kostnoj sri dugih kostiju: a. itavim tokom intrauterinog ivota b. do navrene prve godine ivota c. do 20 godina ivota d. tokom itavog ivota 7. Eritrociti se stvaraju u kostnoj sri membranoznih kostiju: a. itavim tokom intrauterinog ivota b. do navrene prve godine ivota c. do 20 godina ivota d. tokom itavog ivota 8. Svi korpuskularni elementi krvi: a. vode poreklo iz kostne sri b. nastaju od pluripotentne matine elije hematopoeze c. se formiraju pod uticajem faktora rasta i diferencijacije d. svi navedeni odgovori su tani

9. Prva elija crvene loze koja se pojavljuje u perifernoj krvi je: a. proeritroblast b. bazofilni eritroblast c. retikulocit d. eritrocit 10. ivotni vek retikulocita u perifernoj cirkulaciji je: a. 1-2 sata b. 10-12 sati c. 1-2 dana d. oko 120 dana 11. ivotni vek eritrocite u perifernoj cirkulaciji je: a. 1-2 sata b. 10-12 sati c. 1-2 dana d. oko 120 dana 12. Procentualno uee retikulocita u ukupnom broju elija crvene loze u perifernoj krvi normalno iznosi oko: a. 1% b. 10% c. 20% d. 30% 13. Stvaranje eritrocita se poveava: a. u uslovima hipoksija b. na veoma velikim nadmorskim visinama c. pod dejstvom eritropoetina d. svi navedeni odgovori su tani 14. Eritropoetin se najveim delom stvara u: a. kostnoj sri b. bubrezima c. jetri d. slezini i limfnim vorovima 15. Poveanje broja eritrocita u perifernoj krvi pod dejstvom eritropoetina se uoava nakon: a. 5 sati b. 5 dana c. 5 nedelja d. 5 meseci 16. Razvojne forme eritrocita su: a. proeritroblast, bazofilni eritroblast, polihromatofilni i ortohromatski eritroblast, retikulocit b. proeritroblast, bazofilni eritroblast, polihromatofilni i ortohromatski eritroblast, eritrocit c. polihromatofilni i ortohromatski eritroblast, retikulocit, eritrocit d. bazofilni eritroblast, polihromatofilni i ortohromatski eritroblast, retikulocit, eritrocit

17. Hematokrit predstavlja: a. zapreminski odnos uoblienih elemenata krvi prema ukupnom volumenu krvi b. zapreminski odnos eritrocita i leukocita u krvi c. zapreminski odnos uoblienih elemenata krvi i plazme d. zapreminski odnos uoblienih elemenata krvi i seruma 18. Molekul hemoglobina se sastoji od: a. jedne prostetike grupe (hem) i jednog polipeptidnog lanca b. jedne prostetike grupe (hem) i etiri polipeptidna lanca c. etiri prostetike grupe (hem) i etiri polipeptidna lanca d. etiri prostetike grupe (hem) i jednog polipeptidnog lanca 19. Hemoglobin A sadri: a. jedan alfa i jedan beta lanac b. jedan alfa i dva beta lanca c. dva alfa i jedan beta lanac d. dva alfa i dva beta lanca 20. Kiseonik se u hemoglobinu nalazi: a. u jonskom stanju vezan za polipeptidni lanac b. u jonskom stanju vezan za hem c. u molekulskom obliku vezan za polipeptidni lanac d. u molekulskom obliku vezan za hem 21. Vitamin B12 je neophodan za: a. sintezu hemoglobina b. sazrevanje eritrocita c. resorpciju gvoa iz digestivnog trakta d. svi navedeni odgovori su tani 22. Folna kiselina je neophodna za: a. sintezu hemoglobina b. sazrevanje eritrocita c. resorpciju gvoa iz digestivnog trakta d. svi navedeni odgovori su tani 23. U krvnoj plazmi gvoe se vezuje za: a. apotransferin b. transferin c. apoferitin d. feritin 24. U tkivima se gvoe skladiti u obliku: a. apotransferina b. transferina c. apoferitina d. feritina 25. Razgradnja eritrocita se deava u: a. kostnoj sri

b. slezini c. jetri d. bubrezima 26. Koncentracija leukocita kod oveka proseno iznosi: a. 4-10x106/l krvi b. 4-109/l krvi c. 4-1012/l krvi d. 4-1015/l krvi 27. Apsolutna leukocitna formula predstavlja: a. ukupan broj pojedinih vrsta leukocita u jedinici zapremine krvi (l) b. meusobni brojni odnos pojedinih vrsta leukocita c. ukupan broj pojedinih vrsta leukocita u jedinici zapremine krvne plazme (l) d. meusobni brojni odnos pojedinih vrsta leukocita u jedinici zapremine krvne plazme (l) 28. Relativna leukocitna formula predstavlja: a. ukupan broj pojedinih vrsta leukocita u jedinici zapremine krvi (l) b. meusobni brojni odnos pojedinih vrsta leukocita c. ukupan broj pojedinih vrsta leukocita u jedinici zapremine krvne plazme (l) d. meusobni brojni odnos pojedinih vrsta leukocita u jedinici zapremine krvne plazme (l) 29. U fiziolokim uslovima neutrofilni granulociti proseno ine oko: a. 0.4% ukupnog broja leukocita b. 2.3% ukupnog broja leukocita c. 5.3% ukupnog broja leukocita d. 62% ukupnog broja leukocita 30. U fiziolokim uslovima eozinofilni granulociti proseno ine oko: a. 0.4% ukupnog broja leukocita b. 2.3% ukupnog broja leukocita c. 5.3% ukupnog broja leukocita d. 62% ukupnog broja leukocita 31. U fiziolokim uslovima bazofilni granulociti proseno ine oko: a. 0.4% ukupnog broja leukocita b. 2.3% ukupnog broja leukocita c. 5.3% ukupnog broja leukocita d. 62% ukupnog broja leukocita 32. U fiziolokim uslovima monociti proseno ine oko: a. 0.4% ukupnog broja leukocita b. 2.3% ukupnog broja leukocita c. 5.3% ukupnog broja leukocita d. 30% ukupnog broja leukocita 33. U fiziolokim uslovima limfociti proseno ine oko: a. 0.4% ukupnog broja leukocita b. 2.3% ukupnog broja leukocita c. 5.3% ukupnog broja leukocita

d. 30% ukupnog broja leukocita 34. Osnovna uloga neutrofilnih granulocita: a. fagocitoza mikroorganizama b. odbrana od parazitarnih infekcija c. oslobaanje histamina i heparina d. svi navedeni odgovori su tani 35. Osnovna uloga bazofilnih granulocita: a. fagocitoza mikroorganizama b. odbrana od parazitarnih infekcija c. oslobaanje histamina i heparina d. svi navedeni odgovori su tani 36. Osnovna uloga eozinofilnih granulocita: a. fagocitoza mikroorganizama b. odbrana od parazitarnih infekcija c. oslobaanje histamina i heparina d. svi navedeni odgovori su tani 37. Osnovna uloga monocita i makrofaga: a. fagocitoza mikroorganizama b. odbrana od parazitarnih infekcija c. oslobaanje histamina i heparina d. svi navedeni odgovori su tani 38. Osobe krvne grupe A: a. imaju anti A aglutinine b. imaju anti B aglutinine c. imaju anti A i anti B aglutinine d. nemaju aglutinine 39. Osobe krvne grupe B: a. imaju anti A aglutinine b. imaju anti B aglutinine c. imaju anti A i anti B aglutinine d. nemaju aglutinine 40. Osobe krvne grupe O: a. imaju anti A aglutinine b. imaju anti B aglutinine c. imaju anti A i anti B aglutinine d. nemaju aglutinine 41. Osobe krvne grupe AB: a. imaju anti A aglutinine b. imaju anti B aglutinine c. imaju anti A i anti B aglutinine d. nemaju aglutinine

42. Osobe krvne grupe A na membrani eritrocita: a. imaju A aglutinogen b. imaju B aglutinogen c. imaju A i B aglutinogene d. nemaju funkcionalne aglutinogene 43. Osobe krvne grupe B na membrani eritrocita: a. imaju A aglutinogen b. imaju B aglutinogen c. imaju A i B aglutinogene d. nemaju funkcionalne aglutinogene 44. Osobe krvne grupe AB na membrani eritrocita: a. imaju A aglutinogen b. imaju B aglutinogen c. imaju A i B aglutinogene d. nemaju funkcionalne aglutinogene 45. Osobe krvne grupe O na membrani eritrocita: a. imaju A aglutinogen b. imaju B aglutinogen c. imaju A i B aglutinogene d. nemaju funkcionalne aglutinogene 46. Aglutinini u ABO krvno-grupnom sistemu nastaju: a. u toku intrauterinog ivota b. u prvim mesecima ivota c. u pubertetu d. nakon kontakta sa nekompatibilnom krvnom grupom ABO sistema 47. Najire rasprostranjen antigen Rh-sistema na membrani eritrocita je: a. C antigen b. D antigen c. E antigen d. c antigen 48. Aglutinini u Rh krvno-grupnom sistemu nastaju: a. u toku intrauterinog ivota b. u prvim mesecima ivota c. u pubertetu d. nakon kontakta sa nekompatibilnom krvnom grupom Rh sistema 49. Hemolitika anemija novoroeneta koja se javlja kod Rh inkopatibilije nastaje kada doe do: a. primarnog kontakta Rh negativne majke sa Rh pozitivnim plodom b. primarnog kontakta Rh pozitivne majke sa Rh negativnim plodom c. ponovljenog kontakta Rh negativne majke sa Rh pozitivnim plodom d. ponovljenog kontakta Rh pozitivne majke sa Rh negativnim plodom 50. Koncentracija trombocita kod oveka proseno iznosi:

a. b. c. d.

150-400x106/l krvi 150-400x109/l krvi 150-400x1012/l krvi 150-400x1015/l krvi

51. U hemostazu ubrajamo: a. konstrikciju krvnog suda b. stvaranje trombocitnog epa c. koagulaciju krvi d. svi navedeni odgovori su tani 52. U intravaskularne antikoagulanse ubrajamo: a. antitrombin III b. heparin c. alfa-2-makroglobulin d. svi navedeni odgovori su tani 53. Koagulaciju krvi izvan krvnog suda je mogue spreiti dodavanjem: a. heparina b. citrata c. oksalata d. svi navedeni odgovori su tani 54. Vreme koagulacije se meri kao vreme koje protekne: a. od momenta vaenja krvi do stvaranja krvnog ugruka u epruveti b. od momenta vaenja krvi do stvaranja trombocitnog epa c. od momenta dodavanja tkivnog tromboplastina i Ca2+ citratnoj plazmi do stvaranja krvnog ugruka u epruveti d. od momenta dodavanja tkivnog tromboplastina i Na+ citratnoj plazmi do stvaranja krvnog ugruka u epruveti 55. Protrombinsko vreme se meri kao vreme koje protekne: a. od momenta vaenja krvi do stvaranja krvnog ugruka u epruveti b. od momenta vaenja krvi do stvaranja trombocitnog epa c. od momenta dodavanja tkivnog tromboplastina i Ca2+ citratnoj plazmi do stvaranja krvnog ugruka u epruveti d. od momenta dodavanja tkivnog tromboplastina i Na+ citratnoj plazmi do stvaranja krvnog ugruka u epruveti

FIZIOLOGIJA RESPIRATORNOG SISTEMA1. Kontrakcija dijafragme omoguava: a. poveanje vertikalnog dijametra grudne duplje b. poetak ekspirijuma c. poveanje A-P dijametra grudne duplje d. poveanje pritiska u pleuralnom prostoru 2. Inspiratornu muskulaturu ini: a. mm. intercostales interni b. dijafragma c. mm. recti abdominis d. svi navedeni odgovori su tani 3. Pomonu inspiratornu muskulaturu ini: a. mm. intercostales externi b. mm. sternocleidomastoidei c. mm. serrati anteriores i mm. scaleni d. svi navedeni odgovori su tani 4. Ekspiratornu muskulaturu ini: a. mm. intercostales externi i mm. scaleni b. mm. sternocleidomastoidei c. mm. intercostales interni i mm. recti abdominis d. mm. serrati anteriores i mm. scaleni 5. Vrednost pleuralnog pritiska na kraju ekspirijuma iznosi: a. 2.5cmH2O b. 5cmH2O c. 7.5cmH2O d. 10cmH2O 6. Vrednost pleuralnog pritiska na kraju inspirijuma iznosi: a. 2.5cmH2O b. 5cmH2O c. 7.5cmH2O d. 10cmH2O 7. Vrednost alveolarnog pritiska u toku inspirijuma iznosi: a. 1cmH2O b. 5cmH2O c. 1cmH2O d. 5cmH2O 8. Vrednost alveolarnog pritiska u toku ekspirijuma iznosi: a. -1cmH2O b. -5cmH2O c. 1cmH2O d. 5cmH2O

9. Povrinska napetost u alveolama: a. tei da dilatira alveole b. tei da kolabira alveole c. smanjuje alveolarni pritisak d. poveava povrinu respiratorne membrane 10. U sastavu surfaktanta se nalaze: a. fosfolipidi b. apoproteini c. joni kalcijuma d. svi navedeni odgovori su tani 11. Osnovna uloga surfaktanta je: a. smanjenje povrinske napetosti u alveolama b. poveanje povrinske napetosti u alveolama c. smanjenje komplijanse zida grudnog koa d. smanjenje komplijanse plua 12. Disajni volumen je: a. volumen vazduha koji se udahne ili izdahne prilikom svake normalne respiracije b. volumen vazduha koji se udahne posle maksimalne ekspiracije c. volumen vazduha koji se izdahne posle maksimalne inspiracije d. volumen vazduha koji postoji u pluima posle maksimalne inspiracije 13. Prosena vrednost disajnog volumena (VT) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 500ml b. 1100ml c. 1200ml d. 3000ml 14. Prosena vrednost inspiratornog rezervnog volumena (IRV) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 500ml b. 1100ml c. 1200ml d. 3000ml 15. Prosena vrednost ekspiratornog rezervnog volumena (ERV) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 500ml b. 1100ml c. 1200ml d. 3000ml 16. Prosena vrednost rezidualnog volumena (RV) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 500ml b. 1100ml c. 1200ml d. 3000ml

17. Prosena vrednost inspiratornog kapaciteta (IC) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 2300ml b. 3500ml c. 4600ml d. 5800ml 18. Prosena vrednost funkcionalnog rezidualnog kapaciteta (FRC) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 2300ml b. 3500ml c. 4600ml d. 5800ml 19. Prosena vrednost vitalnog kapaciteta (VC) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 2300ml b. 3500ml c. 4600ml d. 5800ml 20. Prosena vrednost totalnog plunog kapaciteta (TLC) kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 2300ml b. 3500ml c. 4600ml d. 5800ml 21. Minutni volumen disanja predstavlja: a. zapreminu vazduha koja svakog minuta dospe u alveole b. zapreminu vazduha koja svakog minuta dospe u respiratorni trakt c. zapreminu vazduha koja se svakoga minuta razmeni u pluima d. zapreminu vazduha koja svakoga minuta prolazi kroz respiratornu membranu 22. Minutni volumen disanja je: a. direktno proporcionalan disajnom volumenu i frekvenciji disanja b. direktno proporcionalan disajnom volumenu a obrnuto proporcionalan frekvenciji disanja c. direktno proporcionalan frekvenciji disanja a obrnuto proporcionalan disajnom volumenu d. obrnuto proporcionalan disajnom volumenu i frekvenciji disanja 23. Prosena vrednost minutnog volumena disanja kod odraslog mukarca iznosi oko: a. 3l/min b. 6l/min c. 9l/min d. 12l/min 24. Mrtvi prostor predstavlja deo vazduha koji: a. ne dopire do podruja u kojima se vri razmena gasova b. ispunjava disajne puteve c. ispunjava nefunkcionalne alveole d. svi navedeni odgovori su tani

25. Volumen mrtvog prostora kod odraslog mukarca normalno iznosi oko: a. 50ml b. 150ml c. 250ml d. 350ml 26. U plua dotie: a. oksigenisana krv putem plunih arterija i oksigenisana krv putem bronhijalnih arterija b. oksigenisana krv putem plunih arterija i neoksigenisana krv putem bronhijalnih arterija c. neoksigenisana krv putem plunih arterija i oksigenisana krv putem bronhijalnih arterija d. neoksigenisana krv putem plunih arterija i neoksigenisana krv putem bronhijalnih arterija 27. Parcijalni pritisak kiseonika u atmosferskom vazduhu (na nivou mora) iznosi: a. 0.3mmHg (0.04%) b. 3.7mmHg (0.5%) c. 159mmHg (20.84%) d. 597mmHg (78.62%) 28. Parcijalni pritisak ugljen-dioksida u atmosferskom vazduhu (na nivou mora) iznosi: a. 0.3mmHg (0.04%) b. 3.7mmHg (0.5%) c. 159mmHg (20.84%) d. 597mmHg (78.62%) 29. Parcijalni pritisak kiseonika u arterijskoj krvi sistemske cirkulacije je: a. 23mmHg b. 40mmHg c. 95mmHg d. 104mmHg 30. Parcijalni pritisak kiseonika u venskoj krvi sistemske cirkulacije je: a. 23mmHg b. 40mmHg c. 95mmHg d. 104mmHg 31. Parcijalni pritisak ugljen-dioksida u arterijskoj krvi sistemske cirkulacije je: a. 40mmHg b. 45mmHg c. 46mmHg d. 95mmHg 32. Parcijalni pritisak ugljen-dioksida u venskoj krvi sistemske cirkulacije je: a. 40mmHg b. 45mmHg c. 46mmHg d. 95mmHg 33. Udeo kiseonika koji se u fiziolokim uslovima transportuje iz plua u tkiva u obliku oksihemoglobina je:

a. b. c. d.

75% 95% 97% 99%

34. Udeo kiseonika koji se u fiziolokim uslovima transportuje iz plua u tkiva rastvoren u vodi plazme i elija krvi je oko: a. 0.3% b. 3% c. 13% d. 30% 35. Saturacija hemoglobina kiseonikom u arterijskoj krvi sistemske cirkulacije je: a. 75% b. 95% c. 97% d. 99% 36. Saturacija hemoglobina kiseonikom u venskoj krvi sistemske cirkulacije je: a. 75% b. 95% c. 97% d. 99% 37. Pri maksimalnoj saturaciji hemoglobina jedan litar krvi u fiziolokim uslovima moe vezati oko: a. 2ml kiseonika b. 20ml kiseonika c. 200ml kiseonika d. 2000ml kiseonika 38. Udeo CO2 koji se u fiziolokim uslovima transportuje iz tkiva u plua rastvoren u vodi plazme i elija krvi je oko: a. 0.7% b. 7% c. 17% d. 70% 39. Udeo CO2 koji se u fiziolokim uslovima transportuje iz tkiva u plua u obliku karbaminohemoglobina je: a. 0.5-1% b. 5-10% c. 15-25% d. 75-95% 40. Udeo CO2 koji se u fiziolokim uslovima transportuje iz tkiva u plua u obliku bikarbonatnog jona je oko: a. 0.7% b. 7% c. 17%

d. 70% 41. pH vrednost arterijske krvi u sistemskoj cirkulaciji je: a. manja od pH venske krvi za 0.04 b. manja od pH venske krvi za 0.4 c. vea od pH venske krvi za 0.04 d. vea od pH venske krvi za 0.4 42. Respiratorni centar ine: a. dorzalna grupa respiratornih neurona b. ventralna grupa respiratornih neurona c. pneumotaksiki centar d. svi navedeni odgovori su tani 43. Primarni stimulus za hemosenzitivno podruje respiratornog centra predstavlja: a. CO2 b. O2 c. H+ d. HCO344. Krvno-modana i krvno-likvorska barijera su najmanje propustne za: a. CO2 b. O2 c. H+ d. vodu 45. Propustnost krvno-modane i krvno-likvorske barijere je najvea za: a. CO2 b. O2 c. H+ d. vodu 46. Najsnaniji stimulus za za hemosenzitivno podruje respiratornog centra predstavlja sistemska (periferna) koncentracija: a. O2 b. H+ c. HCO3d. CO2 47. Efekat poveanja PCO2 u sistemskoj cirkulaciji na respiratorni centar je: a. jak i dugotrajan b. jak i kratkotrajan c. slab i dugotrajan d. slab i kratkotrajan 48. Periferni hemoreceptori se nalaze u: a. karotidnim telacima b. aortnim telacima c. drugim arterijama grudne i trbune duplje d. svi navedeni odgovori su tani

49. Osnovna uloga perifernih hemoreceptora je detekcija koncentracije: a. CO2 b. O2 c. H+ d. HCO3-

FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA1. a. b. c. d. Veina aktivnosti CNS-a inicirana je senzornim doivljajima koji potiu iz: vizuelnih receptora auditivnih receptora taktilnih receptora svi navedeni odgovori su tani

2. U motorne funkcije CNS-a spada kontrola: a. kontrakcije skeletnih miia b. kontrakcije glatkih miia u unutranjim organima c. sekrecije egzokrinih i endokrinih lezdi u mnogim delovima tela d. svi navedeni odgovori su tani 3. Sinapsa je u centralnom nervnom sistemu izgraena od: a. presinaptikog neurona b. sinaptike pukotine c. postsinaptikog neurona d. svi navedeni odgovori su tani 4. U centralnom nervnom sistemu postoje: a. hemijske sinapse b. elektrine sinapse c. i hemijske i elektrine sinapse d. ni hemijske ni elektrine sinapse 5. Sinapsa je u centralnom nervnom sistemu izgraena od: a. presinaptikog neurona b. sinaptike pukotine c. postsinaptikog neurona d. svi navedeni odgovori su tani 6. Neurotransmiter predstavlja supstancu koja: a. prenosi signal kroz hemijsku sinapsu b. se sintetie u mozgu ali deluje na udaljeni organ c. ima kljunu ulogu u prenoenju signala u elektrinim sinapsama d. obavlja sve navedene funkcije 7. Neurotransmiteri se oslobaaju iz: a. presinaptikih zavretaka neurona b. postsinaptikih zavretaka neurona c. i iz presinaptikih i iz postsinaptikih zavretaka neurona d. nijedan od ponuenih odgovora nije taan 8. U senzorne receptore spadaju: a. mehanoreceptori b. termoreceptori i nocioceptori c. elektromagnetski receptori i hemoreceptori d. svi navedeni odgovori su tani

9. Nocioceptori otkrivaju: a. svetlost u retini oka b. ukus u ustima c. promene u temperaturi d. oteenje tkiva 10. Hemoreceptori otkrivaju: a. ukus u ustima b. miris u nosu c. nivo kiseonika u arterijskoj krvi d. svi navedeni odgovori su tani 11. Nocioceptori su receptori za: a. bol b. promene u temperaturi c. dodir d. ni za jednu od navedenih senzacija 12. Svaki tip senzornih receptora je: a. podjednako osetljiv za sve vrste senzornih drai b. jedino osetljiv na onu vrstu drai za koju je stvoren c. veoma osetljiv na onu vrstu drai za koju je stvoren d. svih navedeni odgovori su tani 13. Sva nervna vlakna se dele u tri grupe (A,B,C) u zavisnosti od: a. njihovog dijametra b. brzine sprovodjenja impulsa c. postojanja ili nepostojanja mijelinskog omotaa d. svi navedeni odgovori su tani 14. Podgrupe nervnih vlakana (alfa,beta,gama,delta) postoje u okviru: a. grupe A nervnih vlakana b. grupe B nervnih vlakana c. grupe C nervnih vlakana d. sve tri grupe nervnih vlakana 15. U somatska ula spadaju: a. mehanoreceptivna ula b. termoreceptivna ula c. ulo bola d. sva navedena ula 16. U mehanoreceptivna somatska ula spadaju: a. ulo boli i termoreceptivna ula b. ulo ukusa i ulo mirisa c. ulo vida i ulo sluha d. ulo dodira i ulo poloaja 17. U taktilne senzacije spada:

a. b. c. d.

oseaj dodira oseaj pritiska oseaj vibracija svi navedeni odgovori su tani

18. Pod taktilnim receptorima podrazumevamo: a. neke slobodne nervne zavretke b. Majsnerova telaca i Merkelove diskove c. Painijeva telaca i Rufinijeve zavrne organe d. svi navedeni odgovori su tani 19. Za prenos somatskih signala u CNS: a. postoji jedan senzorni put b. postoje dva senzorna puta c. postoje tri senzorna puta d. postoje etiri senzorna puta 20. Somatska senzorna kora: a. se nalazi iza centralne fisure b. se obeleava po Brodmanu brojevima 1, 2, 3, 5, 7, 40 c. lei u parijetalnom delu veliko-modane kore d. svi navedeni odgovori su tani 21. Somatosenzorna kora sadri: a. tri posebna sloja neurona b. etiri posebna sloja neurona c. pet posebnih slojeva neurona d. est posebnih slojeva neurona 22. Receptori za bol, u koi i drugim tkivima su: a. slobodni nervni zavreci b. Majsnerova telaca i Merkelove diskove c. Painijeva telaca i Rufinijeve zavrne organe d. sve gore navedeno 23. Jako blizak pojam, pojmu udaljeni bol je: a. brzi bol b. spori bol c. visceralni bol d. nijedan od ponudjenih odgovora 24. Za bol koji dolazi iz unutranjih organa, visceralni bol, tano je da: a. je vrlo jak kod lokalizovanog oteenja organa b. se veoma precizno moe lokalizovati c. nikada nije po tipu udaljenog bola d. nijedna od navedenih tvrdnji nije tana 25. Termike senzacije aktiviraju: a. samo receptore za toplo b. receptore za toplo i hladno

c. receptore za toplo i hladno a nekada i receptore za bol d. receptore za toplo i hladno i uvek receptore za bol 26. Receptori za termike senzacije su: a. slobodni nervni zavreci b. Majsnerova telaca i Merkelove diskove c. Painijeva telaca i Rufinijeve zavrne organe d. svi navedeni odgovori su tani 27. Odnos izmeu receptora za toplo i hladno je takav, da je: a. ista zastupljenost i jednih i drugih b. dva puta vie receptora za hladno c. dva puta vie receptora za toplo d. tri do deset puta vie receptora za hladno 28. Siva masa kimene modine je integrativno podruje za: a. samo spinalne reflekse b. samo motorne funkcije c. spinalne reflekse i motorne funkcije d. kontinuiranu kontrolu ravnotee 29. Alfa-motorni neuroni inerviu: a. skeletna miina vlakna b. intrafuzalna vlakna c. propriospinalna vlakna d. svi navedeni odgovori su tani 30. Gama-motorni neuroni inerviu: a. skeletna miina vlakna b. intrafuzalna vlakna c. propriospinalna vlakna d. svi navedeni odgovori su tani 31. Dva specijalna tipa receptora u miiima i njihovim tetivama omoguavaju adekvatna kontrola miine funkcije: a. miina vretena i Reno receptori b. Goldijevi tetivni organi i Reno receptori c. miina vretena i Goldijevi tetivni organi d. Reno receptori i alfa receptori 32. Refleks predstavlja: a. odgovor efektora na nadraenje receptora b. odgovor receptora na stimulus c. odgovor receptora na nadraenje efektora d. svi navedeni odgovori su tani 33. Motorni korteks je podeljen na: a. primarni, sekundarni i tercijarni korteks b. primarni, sekundarni korteks i premotorni region c. primarni korteks, premotorni region i suplementarni motorni region

d. primarni korteks, sekundarni korteks i suplementarni motorni region 34. Po Brodmanovoj klasifikaciji premotorni region se esto zove: a. motorni region 4 b. motorni region 5 c. motorni region 6 d. motorni region 8 35. Po Brodmanovoj klasifikaciji primarni motorni korteks se esto zove: a. motorni region 4 b. motorni region 5 c. motorni region 6 d. motorni region 8 36. Membranozni labirint je funkcionalni deo vestibularnog aparata koga ine: a. kohlea, utrikulus i tri polukruna kanala b. utrikulus, sakulus i tri polukruna kanala c. kohlea, tri polukruna kanala, utrikulus i sakulus d. kohlea, utrikulus i sakulus 37. Glavni senzorni deo za sluh je: a. kohlea b. utrikulus c. sakulus d. polukruni kanali 38. Elektroencefalografija: a. je dijagnostika metoda b. je metoda kojom se dobija uvid u globalnu bioelektrinu aktivnost mozga c. je metoda kojom se dobija zapis na milimetarskoj hartiji elektroencefalogram d. svi navedeni odgovori su tani 39. Elektrina aktivnost mozga: a. je predstavljena tzv. modanim talasima b. se jasno moe registrovati EEGom c. je razliita u razliitim fiziolokim stanjima d. svi navedeni odgovori su tani 40. Pomou EEG-a se definiu : a. tri razliite vrste modanih talasa b. etiri razliite vrste modanih talasa c. pet razliitih vrsta modanih talasa d. est razliitih vrsta modanih talasa 41. Modani talasi su oznaeni kao: a. alfa, beta, gama, delta b. alfa, beta, gama, teta c. alfa, beta, teta, delta d. alfa, beta, teta, epsilon

42. Elektroencefalografija se moe koristiti za: a. utvrivanje cerebralne smrti b. analizu ciklusa budnost spavanje c. lokalizaciju patolokih promena u mozgu d. svi navedeni odgovori su tani 43. Za budnost je karakteristino da: a. je stanje u toku koga EEG zapis belei alfa ritam b. je stanje u toku koga EEG zapis belei beta ritam c. se naizmenino pojavljuje sa spavanjem d. svi navedeni odgovori su tani 44. Spavanje karakterie: a. pojava iskljuivo teta i delta ritma u EEG zapisu b. ciklino smenjivanje non-R.E.M i R.E.M. faze c. EEG zapis na kome se najee belee alfa i beta ritam d. najkrae trajanje u detinjstvu 45. Autonomni nervni sistem: a. je deo nervnog sistema koji kontrolie visceralne funkcije b. ine dva glavna dela, parasimpatiki i simpatiki nervni sistem c. esto deluje pomou visceralnih refleksa d. svi navedeni odgovori su tani 46. Simpatiki nervni sistem: a. predstavlja deo autonomnog nervnog sistema b. ine odredjena vlakna III, VII, IX i X kranijalnog nerva c. ine nervna vlakna iz sakralnog dela kimene modine d. svi navedeni odgovori su tani 47. U sastav simpatikog nervnog sistema ulaze: a. nervna vlakna koja polaze iz kimene modine, od Th-1 do L-2 b. dva paravertebralna lanca ganglija c. cilijani i hipogastrini ganglion d. svi navedeni odgovori su tani 48. Parasimpatiki nervni sistem: a. ine nervna vlakna koja polaze iz sakralnog dela kimene modine b. ine odredjena vlakna III, VII, IX i X kranijalnog nerva c. predstavlja deo autonomnog nervnog sistema d. svi navedeni odgovori su tani 49. Autonomna nervna vlakna lue: a. dopamin i noradrenalin b. dopamin i glicin c. noradrenalin i GABA d. noradrenalin i acetil-holin 50. Parasimpatika nervna vlakna, na svojim krajevima, lue:

a. b. c. d.

samo acetil-holin samo noradrenalin samo dopamin i acetil-holin i noradrenalin

51. Simpatika nervna vlakna, na svojim krajevima, lue: a. acetil-holin b. noradrenalin c. acetil-holin a noradrenalin d. GABA 52. U acetilholinske receptore spadaju: a. samo muskarinski receptori b. muskarinski i alfa receptori c. samo beta receptori d. muskarinski i nikotinski receptori 53. Adrenergiki receptori mogu biti: a. muskarinski b. nikotinski c. muskarinski i nikotinski d. alfa i beta 54. Aktivacijom parasimpatikusa dolazi do: a. pojaanog luenja pljuvake b. pojaanog luenja suza c. pojaane peristaltike creva d. svi navedeni odgovori su tani 55. Simpatiki nervni sistem deluje na kardiovaskularni tako to: a. poveava frekvenciju sranog rada b. pojaava sngu sranih kontrakcija c. izaziva znatno povienje arterijskog krvnog pritiska d. svi navedeni odgovori su tani

FIZIOLOGIJA ULA1. Savijanje svetlosnih zraka na kosoj dodirnoj povrini naziva se: a. prelamanje b. fokusiranje c. konvergencija d. divergencija 2. Kada paralelni svetlosni zrak pada na soivo tada dolazi do: a. divergencije svetlosnog zraka ako je soivo konveksno i konvergencije svetlosnog zraka ako je soivo konkavno b. divergencije svetlosnog zraka ako je soivo konkavno i konvergencije svetlosnog zraka ako je soivo konveksno c. divergencije svetlosnog zraka ako je soivo konveksno i divergencije svetlosnog zraka ako je soivo konkavno d. konvergencije svetlosnog zraka ako je soivo konveksno i konvergencije svetlosnog zraka ako je soivo konkavno 3. Dioptrija je mera za: a. debljinu soiva b. prelomnu jainu soiva c. brzinu prelamanja svetlosti d. svi navedeni odgovori su tani 4. Sistem soiva u oku se sastoji od: a. dodirne povrine izmeu vazduha i prednje povrine ronjae kao i izmeu zadnje povrine ronjae i one vodice b. dodirne povrine izmeu one vodice i prednje povrine soiva c. dodirne povrine izmeu zadnje povrine soiva i staklastog tela d. svi navedeni odgovori su tani 5. Kada soivo izgubi sposobnost akomodacije nastaje stanje poznato kao staraka dalekovidost, ili: a. akomodacija b. prezbiopija c. hiperopija d. astigmatizam 6. Za osobu se kae da normalno vidi kada mu je oko: a. emetropno b. hipermetropno c. miopno d. hiperopno 7. Dalekovidost je: a. emetropija b. hipermetropija c. miopija d. astigmatizam

8. Kratkovidost je: a. emetropija b. hipermetropija c. miopija d. astigmatizam 9. Hipermetropija se ispravlja: a. konkavnim sfernim soivima b. konveksnim sfernim soivima c. emetropnim soivima d. konkavnim cilindrinim soivima 10. Miopija se ispravlja: a. konkavnim sfernim soivima b. konveksnim sfernim soivima c. emetropnim soivima d. konveksnim cilindrinim soivima 11. Pojava oblaastih tamnih polja u soivu oka naziva se: a. keratokonus b. katarakta c. astigmatizam d. hiperopija 12. Fotosenzitivne elije: a. su epii i tapii b. se nalaze u II sloju mrenjae oka c. su receptorske elije ula vida d. svi navedeni odgovori su tani 13. "Nono slepilo" nastaje kao posledica nedostatka: a. vitamina D b. vitamina C c. vitamina A d. vitamina B6 14. Primarna vidna kora odgovara: a. Brodmanovom podruju 7 b. Brodmanovom podruju 17 c. Brokinom podruju 3 d. Brodmanovom podruju 13 15. Pokrete oka odreuju miii: a. unutranji i spoljanji pravi mii b. gornji i donji pravi mii c. gornji i donji kosi mii d. svi navedeni odgovori su tani 16. Sistem slunih koica ine:

a. b. c. d.

bubna opna, eki i nakovanj bubna opna, eki i uzengija eki, nakovanj i uzengija bubna opna, eki, nakovanj i uzengija

17. Bubna opna je: a. povezana sa glavicom uzengije b. napeta membrana c. deo sistema slunih koica d. svi odgovori su tani 18. Sistem slunih koica: a. je zapravo sistem poluge b. omoguava da se sva energija zvunog talasa, sa bubne opne, prenese na bazu uzengije c. omoguava 22 puta vei pritisak na tenost u puu, od onog kojim zvuni talas deluje na bubnu opnu d. svi navedeni odgovori su tani 19. Pu: a. je unutranje uvo b. je deo sistema slunih koica c. se sastoji od dve razliite cevi d. svi ponueni odgovori su tani 20. Pu se sastoji: a. od skale vestibuli i skale medije b. samo od skale timpani c. od skale timpani i skale vestibuli d. od skale timpani, skale medije i skale vestibuli 21. Bel je : a. dvostruko poveanje zvune energije b. petostruko poveanje zvune energije c. desetostruko poveanje zvune energije d. stostruko poveanje zvune energije 22. Decibel predstavlja stvarno poveanje zvune energije za: a. oko 1.25 puta b. oko 2,5 puta c. oko 2,25 puta d. oko 3 puta 23. Sluna kora se uglavnom nalazi u podruju: a. gornje temporalne vijuge b. aree strijate c. girus postcentralisa d. girus precentralisa 24. U elijama ukusa je detektovano oko: a. 3 hemijska receptora

b. 8 hemijskih receptora c. 13 hemijskih receptora d. 18 hemijskih receptora 25. Receptori ula ukusa su grupisani u: a. 2 glavne kategorije, nazvane primarne senzacije ukusa b. 4 glavne kategorije, nazvane primarne senzacije ukusa c. 6 glavnih kategorija, nazvane primarne senzacije ukusa d. 10 glavnih kategorija, nazvane primarne senzacije ukusa 26. Ukusni pupoljci se nalaze na: a. 3 razliite vrste papila jezika b. 5 razliitih vrsta papila jezika c. 6 razliitih vrsta papila jezika d. 7 razliitih vrsta papila jezika

FIZIOLOGIJA DIGESTIVNOG TRAKTA1. Mijenteriki ili Auerbahov pleksus kontrolie: a. pokretljivost gastrointestinalnog trakta b. gastrointestinalnu sekreciju c. lokalni protok krvi d. nijedan od navedenih odgovora nije taan 2. Submukozni ili Mejsnerov pleksus kontrolie: a. pokretljivost gastrointestinalnog trakta b. gastrointestinalnu sekreciju i lokalni protok krvi c. brzinu kretanja peristaltikih talasa d. nijedan od navedenih odgovora nije taan 3. Mijenteriki pleksus ima sledeu osobinu: a. sadri veliki broj lanano povezanih interneurona b. nalazi se izmeu longitudinalne i cirkularne mase intestinalne glatke muskulature c. kontrolie motornu aktivnost creva d. svi navedeni odgovori su tani 4. Parasimpatikus inervie GIT: a. preteno oralni deo b. preteno analni deo c. ravnomerno ceo GIT d. analni i oralni deo 5. Simpatikus inervie GIT: a. preteno oralni deo b. preteno analni deo c. ravnomerno ceo GIT d. analni i oralni deo 6. U kontroli gastrointestinalne sekrecije uestvuje hormon: a. holecistokinin b. sekretin c. GIP- gastrini inhibitorni peptid d. svi navedeni odgovori su tani 7. U gastrointestinalnom traktu osnovni pokreti su: a. propulzivni pokreti b. pokreti meanja c. propulzivni pokreti i pokreti meanja d. nijedan od navedenih odgovora nije taan 8. "Zakon creva" je naziv za peristaltiki refleks u GIT-u koji se: a. kree u oralnom smeru b. podjednako kree u oba smera, oralnom i analnom c. kree u analnom smeru d. prostire u oba smera i lokalizovan je u uskom predelu oko mesta nastanka

9. Proces gutanja se deli na: a. voljnu i nevoljnu fazu b. voljnu, faringealnu i ezofagealnu fazu c. nevoljnu, faringealnu i ezofagealnu fazu d. voljnu, nevoljnu, faringealnu i ezofagealnu fazu 10. Motorne funkcije eluca su: a. deponovanje velike koliine hrane b. meanje hrane sa eludanim sekretima, stvaranje himusa c. sporo pranjenje eluca d. svi navedeni odgovori su tani 11. Pranjenje eluca je regulisano: a. nervnim faktorima b. hormonskim faktorima c. mehanizmima negativne povratne sprege d. svi navedeni odgovori su tani 12. Peristaltiku tankog creva stimuliu hormoni: a. sekretin, gastrin, glukagon i serotonin b. insulin, gastrin, holecistokinin i sekretin c. sekretin, glukagon, serotonin i holecistokinin d. gastrin, holecistokinin, insulin i serotonin 13. Pokretljivost tankog creva inhibiu hormoni: a. holecistokinin i gastrin b. insulin i glukagon c. sekretin i glukagon d. serotonin i insulin 14. Glavna funkcija debelog creva je: a. apsorpcija vode i elektrolita iz himusa u distalnoj polovini creva b. apsorpcija vode i elektrolita iz himusa u proksimalnoj polovini creva c. apsorpcija vode i elektrolita iz himusa u proksimalnoj polovini creva i deponovanje fekalnih materija u distalnoj polovini creva d. apsorpcija vode i elektrolita iz himusa u distalnoj polovini creva i deponovanje fekalnih materija u proksimalnoj polovini creva 15. Sekretorne lezde digestivnog trakta lue: a. iskljuivo enzime za varenje b. iskljuivo mukus c. enzime za varenje i mukus d. nijedan od navedenih odgovora nije taan 16. Stimulacija parasimpatikih nerava digestivnog trakta: a. smanjuje lezdanu sekreciju b. poveava lezdanu sekreciju c. izaziva konstrikciju krvnih sudova koji snabdevaju lezde d. izaziva konstrikciju krvnih sudova koji snabdevaju lezde i smanjuje lezdanu sekreciju

17. Stimulacija simpatikih nerava digestivnog trakta moe da izazove: a. blago poveanje sekrecije lezda digestivnog trakta b. blago smanjenje sekrecije lezda digestivnog trakta c. konstrikciju krvnih sudova koji snabdevaju lezde digestivnog trakta d. svi navedeni odgovori su tani 18. pH pljuvake je izmeu: a. 4.0 i 5.0 b. 5.0 i 6.0 c. 6.0 i 7.4 d. 7.5 i 8.0 19. Ptijalin je enzim koji: a. omoguava varenje proteina b. omoguava varenje skroba c. omoguava varenje masti d. zapoinje varenje svih hranljivih materija 20. Unutranji faktor je neophodan za: a. reapsorpciju vitamina B12 u ileumu b. reapsorpciju vitamina B6 u ileumu c. reapsorpciju vitamina A u ileumu d. reapsorpciju vitamina D u ileumu 21. Kofein na gastrine sekretorne elije deluje: a. inhibitorno b. stimulativno c. kao stabilizator sekrecije d. nijedan od navedenih odgovora nije taan 22. Pankreasni sok sadri enzime za varenje: a. proteina, ugljenih hidrata i masti b. proteina i ugljenih hidrata c. proteina i masti d. ugljenih hidrata i masti 23. Pankreasna amilaza je enzim za varenje: a. proteina b. masti c. ugljenih hidrata d. svi navedeni odgovori su tani 24. Pankreasni enzimi za varenje masti su: a. pankreasne lipaze b. holesterol-esteraze c. fosfolipaze d. svi navedeni odgovori su tani 25. Jetra dnevno produkuje u u koliini od oko:

a. b. c. d.

200 500 ml 600 1200 ml 1300 1500 ml 1600 2000 ml

26. Uzrok koji moe da dovede do taloenja holesterola u unoj kesi je: a. vea apsorpcija unih soli, lecitina i vode iz ui b. vea sekrecija holesterola u u c. zapaljenje epitela une kese d. svi navedeni odgovori su tani 27. Koliina crevnog sekreta koji stvaraju epitelne elije Liberkinijevih kripti je oko: a. 800 ml dnevno b. 1000 ml dnevno c. 1800 ml dnevno d. 2500 ml dnevno 28. Pepsin, peptiki enzim eluca, najaktivniji je kada je vrednost pH izmeu: a. 2 3 b. 4 6 c. 7.2 7.6 d. 8 9 29. Najvei deo proteina vari se pod uticajem: a. enzima eluca b. enzima dvanaestopalanog creva c. enzima pankreasa d. enzima jetre 30. Najvei deo masti koje unosimo hranom su neutralne masti, trigliceridi koji se sastoje od: a. glicerolskog jezgra i masne kiseline b. glicerolskog jezgra i dve masne kiseline c. glicerolskog jezgra i tri masne kiseline d. glicerolskog jezgra i etiri masne kiseline 31. Emulgovanje masti nastaje pod uticajem: a. eludanog soka b. duodenalnog sekreta c. unih soli d. pankreasnog soka 32. Najvaniji enzim za varenje triglicerida je: a. alfa-dekstrinaza b. pepsin c. pankreasna lipaza d. karboksipeptidaza 33. Kombinacija krunih nabora i mikroresica poveava apsorbivnu povrinu crevne mukoze oko: a. 100 puta

b. 200 puta c. 600 puta d. 800 puta 34. Hilomikroni su kapljice koje se formiraju u endoplazmatskom retikulumu i sastoje se od: a. triglicerida b. holesterola c. fosfolipida d. svi navedeni odgovori su tani 35. Pod dejstvom bakterija u debelom crevu nastaje: a. ugljen dioksid b. metan c. vodonik d. svi navedeni odgovori su tani

FIZIOLOKI OSNOVI METABOLIKIH PROCESA1. Energija dobijena iz hranljivih materija se moe koristiti za: a. miinu aktivnost i sekreciju lezda b. odravanje membranskog potencijala nervnih i miinih vlakana c. sintezu materija i apsorpciju hrane iz GIT-a d. svi navedeni odgovori su tani 2. Koliina energije koja se oslobodi kompletnom oksidacijom hranljivih supstrata naziva se "slobodna energija oksidativnih hranljivih supstrata" i izraava se u: a. kalorijama po molu materije b. kalorijama po povrini tela u m2 c. kalorijama po kg telesne mase d. ni jedan od navedenih odgovora nije taan 3. ATP je labilna hemijska supstanca koja se nalazi u svim elijama i sastoji se od: a. adenina, riboze i tri fosfatna radikala b. adenina, glukoze i tri fosfatna radikala c. adenina, glalaktoze i tri fosfatna radikala d. adenina, fruktoze i tri fosfatna radikala 4. Energetskom monetom u organizmu, koja moe stalno da se troi i obnavlja, smatramo: a. ATP b. cAMP c. ADP d. GTP 5. Brzina transporta glukoze kroz elijsku membranu veoma se poveava dejstvom: a. glukagona b. tiroksina c. insulina d. trijodotironina 6. U elijama glukoza moe biti uskladitena u obliku: a. galaktoze b. saharoze c. glikogena d. skroba 7. Glikogenoliza predstavlja cepanje glikogena u eliji do: a. glukoze b. fruktoze c. manoze d. riboze 8. Glukagon je hormon koga lue: a. alfa elije pankreasa b. beta elije pankreasa c. delta elije pankreasa

d. svi navedeni odgovori su tani 9. Konani produkti razgradnje glukoze oksidativnim procesima su: a. ugljen-dioksid i voda b. ugljen-dioksid i energija c. ugljen-dioksid, voda i energija d. ugljen-dioksid, voda, amonijak i energija 10. Krebsov ciklus je naziv za: a. ciklus trikarbonskih kiselina b. ciklus limunske kiseline c. niz hemijskih reakcija u kojima se acetil-Co-A razgrauje do ugljen-dioksida i vodonikovih jona d. svi navedeni odgovori su tani 11. U procesu glikolize, u anaerobnim uslovima, najvei deo pirogroane kiseline se pretvara u: a. limunsku kiselinu b. mlenu kiselinu c. ketoglutarnu kiselinu d. ilibarnu kiselinu 12. Glikoneogeneza je proces stvaranja glukoze iz: a. aminokiselina i viih masnih kiselina b. viih masnih kiselina i glicerolskog dela masti c. aminokiselina i glicerolskog dela masti d. aminokiselina i mlene kiseline 13. Lipoproteini se prema gustini mogu podeliti na: a. lipoproteine vrlo male gustine (VLDL), lipoproteine umerene gustine (IDL) i lipoproteine velike gustine (HDL) b. lipoproteine male gustine (LDL), lipoproteine umerene gustine (IDL) i lipoproteine velike gustine (HDL) c. lipoproteine vrlo male gustine (VLDL), lipoproteine umerene gustine (IDL), lipoproteine male gustine (LDL) i lipoproteine velike gustine (HDL) d. lipoproteine vrlo male gustine (VLDL), lipoproteine male gustine (LDL) i lipoproteine velike gustine (HDL) 14. Beta-oksidacija masnih kiselina vri se u: a. endoplazmatskom retikulumu b. Goldi aparatu c. ribozomima d. mitohondrijama 15. "Ketonskim telima" nazivaju se molekuli: a. acetosiretne kiseline b. beta-hidroksibuterne kiseline c. acetona d. svi navedeni odgovori su tani

16. "Ketonska tela" se u organizmu javljaju u sluaju: a. gladovanja b. eerne bolesti c. ishrane koja se sastoji iskljuivo od masti d. svi navedeni odgovori su tani 17. Holesterol se u organizmu koristi za sintezu: a. holne kiseline b. adrenokortikotropnih hormona c. progesterona, estrogena i testosterona d. svi navedeni odgovori su tani 18. Od ukupne koliine vrstih materija u telu na proteine otpada: a. 1/4 b. 1/3 c. 1/2 d. 3/4 19. U proteinima su aminokiseline spojene u dugake lance pomou: a. karboksilnih veza b. peptidnih veza c. estarskih veza d. difosfstnih veza 20. Najvei uticaj na vrednost koloidno-osmotskog pritiska plazme imaju: a. albumini b. globulini c. fibrinogen d. gama-globulini 21. Sva ureja koja nastaje u ljudskom organizmu se sintetie u: a. bubrezima b. jetri c. slezini d. pankreasu 22. U metabolizmu ugljenih hidrata jetra obavlja: a. deponovanje glikogena b. pretvaranje galaktoze i fruktoze u glukozu c. glikogenogenezu d. svi navedeni odgovori su tani 23. Osnovna funkcija jetre u metabolizmu masti je: a. visok stepen oksidacije masnih kiselina b. formiranje veine lipoproteina, sintezi holesterola i fosfolipida c. pretvaranje velike koliine ugljenih hidrata i proteina u masti d. svi navedeni odgovori su tani 24. Najvanija funkcija jetre u metabolizmu proteina je: a. deaminacija aminokiselina

b. uklanjanje amonijaka iz telesnih tenosti stvaranjem ureje c. formiranje proteina plazme i interkonverzija razliitih aminokiselina d. svi navedeni odgovori su tani 25. Energija osloboena iz svakog grama ugljenih hidrata u toku procesa oksidacije do ugljen dioksida i vode iznosi: a. 4.1 kCal b. 4.35 kCal c. 8.35 kCal d. 9.3 kCal 26. Energija osloboena iz svakog grama masti u toku procesa oksidacije do ugljen dioksida i vode iznosi: a. 4.1 kCal b. 4.35 kCal c. 8.35 kCal d. 9.3 kCal 27. Energija osloboena metabolizmom jednog grama prosenog proteina u ishrani u toku procesa oksidacije do ugljen dioksida, vode i ureje iznosi: a. 4.1 kCal b. 4.35 kCal c. 8.35 kCal d. 9.3 kCal 28. Regulacija unosa hrane moe biti: a. nutritivna b. alimentarna c. nutritivna i alimentarna d. nutritivna i dugotrajna 29. "Nutritivni status" organizma se moe definisati preko: a. glikostatske teorije b. aminostatske teorije c. lipostatske teorije d. svi navedeni odgovori su tani 30. Glikostatska teorija objanjava regulaciju oseaja gladi i unosa hrane u zavisnosti od koncentracije: a. glukoze u krvi b. aminokiselina u krvi c. raspadnih produkata masti u krvi d. ketokiselina u krvi 31. Aminostatska teorija objanjava regulaciju oseaja gladi i unosa hrane u zavisnosti od koncentracije: a. glukoze u krvi b. aminokiselina u krvi c. raspadnih produkata masti u krvi d. ketokiselina u krvi

32. Lipostatska teorija objanjava regulaciju oseaja gladi i unosa hrane u zavisnosti od koncentracije: a. glukoze u krvi b. fruktoze u krvi c. aminokiselina u krvi d. ketokiselina u krvi 33. Gojaznost moe nastati kao posledica: a. psihogenih faktora b. poremeaja hipotalamusa c. genetike abnormalnosti d. svi navedeni odgovori su tani 34. Pothranjenost moe nastati kao posledica: a. neadekvatne ishrane b. poremeaja hipotalamusa c. psihogenih faktora d. svi navedeni odgovori su tani 35. Nivo bazalnog metabolizma mogu poveati sledei hormoni: a. tireoidni hormoni b. muki polni hormoni c. hormon rasta d. svi navedeni odgovori su tani 36. Toplota sa sa povrine tela moe gubiti procesom: a. radijacije b. kondukcije c. konvekcije d. svi navedeni odgovori su tani 37. Mehanizmi sniavanja temperature kada je organizam pregrejan su: a. vazodilatacija i znojenje b. piloerekcija i snienje toplotne proizvodnje c. vazodilatacija, znojenje i snienje proizvodnje toplote d. vazokonstrikcija, znojenje i piloerekcija 38. Mehanizmi za poviavanje temperature u sluaju hlaenja tela su: a. vazodilatacija i znojenje b. vazokonstrikcija, piloerekcija i porast proizvodnje toplote c. vazodilatacija, znojenje i snienje toplotne proizvodnje d. vazokonstrikcija, znojenje i snienje proizvodnje toplote 39. Raspon vrednosti telesne temperature u normalnim (fiziolokim) uslovima, pri oralnom merenju iznosi: a. 36.1 36.8 C b. 36.7 37.0 C c. 35.9 36.5 C d. 36.0 37.7 C

40. Razlika u izmerenoj telesnoj temperaturi oralnim i rektalnim putem je oko: a. 0.2 C b. 0.6 C c. 1.0 C d. 1.5 C

FIZIOLOGIJA ENDOKRINOG SISTEMA1. Endokrini sistem kontrolie: a. intenzitet metabolizma u eliji b. transport materija kroz elijsku membranu c. rastenje i sekreciju d. svi navedeni odgovori su tani 2. Hemijsko jedinjenje koje elija ili grupa elija lui u telesne tenosti da bi kontrolisala druge elije tela naziva se: a. neurotransmiter b. neuromodulator c. hormon d. receptor 3. Hormoni adenohipofize su: a. hormon rasta i adrenokortikotropin b. tireostimuliui (TSH) i folikostimuliui (FSH) hormoni c. luteinizirajui (LH) hormon i prolaktin d. svi navedeni odgovori su tani 4. Hormoni neurohipofize su: a. vazopresin i oksitocin b. kortizol i aldosteron c. FSH i TSH d. prolaktin i LH 5. Najvaniji hormoni kore nadbubrene lezde su: a. kalcitonin i oksitocin b. vazopresin i glukagon c. kortizol i aldosteron d. insulin i tiroksin 6. Hormoni tireoidne lezde su: a. tiroksin, trijodtironin i kalcitonin b. aldosteron, kortizol i vazopresin c. prolaktin, glukagon i hormon rasta d. FSH, TSH i LH 7. Hormoni endokrinog pankreasa su: a. kalcitonin i insulin b. kalcitonin i kortizol c. vazopresin i glukagon d. insulin, glukagon i somatostatin 8. Hormoni ovarijuma su: a. estrogeni i progesteron b. aldosteron i progesteron c. estrogen i prolaktin

d. estrogen i kortizol 9. Paratireoidna lezda lui: a. tiroksin, trijodtironin i paratireoidni hormon b. tiroksin i paratireoidni hormon c. paratireoidni hormon d. trijodtironin i paratireoidni hormon 10. Hormoni placente su: a. estrogeni i progesteron b. humani somatomamotropni hormon c. humani horiogonadotropni hormon d. svi navedeni odgovori su tani 11. Estrogene i progesteron lue: a. ovarijum, pankreas i placenta b. ovarijum i placenta c. placenta i hipofiza d. adenohipofiza i neurohipofiza 12. Na osnovu hemijske strukture hormoni se mogu svrstati u: a. steroidne hormone, proteine i derivate aminokiseline triptofana b. steroidne hormone, proteine i derivate aminokiseline glicina c. steroidne hormone, proteine i derivate aminokiseline tirozina d. steroidne hormone, proteine i derivate aminokiseline serina 13. U steroidne hormone spadaju: a. kortizol, aldosteron, estrogeni, progesteron i testosteron b. trijodtironin, kortizol, aldosteron, estrogeni i progesteron c. oksitocin, insulin, glukagon, serotonin i aldosteron d. glukagon, serotonin, insulin, tiroksin i oksitocin 14. U derivate aminokiseline tirozina spadaju: a. tiroksin i trijodtironin b. adrenalin c. noradrenalin d. svi navedeni odgovori su tani 15. Hormoni deluju vezivanjem za specifine receptore koji se u ciljnim tkivima nalaze: a. na povrini elijske membrane b. u citoplazmi c. u jedru d. svi navedeni odgovori su tani 16. Hipofiza ili pituitarna lezda fizioloki se moe podeliti na: a. prednji reanj, adenohipofizu i zadnji reanj b. prednji reanj, neurohipofizu i zadnji reanj c. adenohipofizu, pars intermedia i neurohipofizu d. adenohipofizu i pars intermedija

17. Funkcija hormona rasta je da: a. izaziva porast volumena elija b. stimulie mitozu elija c. stimulie specifinu diferencijaciju elija (kostne i miine) d. svi navedeni odgovori su tani 18. Langerhansove elije pankreasa lue razliite hormone: a. alfa elije lue glukagon b. beta elije lue insulin c. delta elije lue somatostatin d. svi navedeni odgovori su tani 19. Oksitocin izaziva: a. kontrakcije gravidnog uterusa i kontrakcije mioepitelnih elija dojke b. kontrakcije gravidnog uterusa i kontrakciju cerviksa c. kontrakcije mioepitelnih elija dojke i kontrakciju cerviksa d. relaksaciju uterusa i kontrakcije mioepitelnih elija dojke 20. Prekursor u sintezi trijodtironina i tiroksina je aminokiselina: a. tirozin b. triptofan c. tirozin i alanin d. tirozin i leucin 21. Tireoidni hormoni dovode do: a. poveanja sinteze proteinskih enzima b. poveanja sinteze strukturnih proteina c. poveanja sinteze transportnih proteina d. svi navedeni odgovori su tani 22. Kortikosteroidi su: a. mineralokortikoidi b. glikokortikoidi c. androgeni d. svi navedeni odgovori su tani 23. Kortikosteroide lui: a. kora nadbubrene lezde b. sr nadbubrene lezde c. hipofiza d. hipotalamus 24. Najznaajniji metaboliki efekat kortizola je: a. inhibicija glikoneogeneze u jetri b. stimulacija glikoneogeneze u jetri c. da poveava iskoriavanje glukoze u elijama itavog organizma d. poveava zalihe proteina 25. Pankreas sadri: a. acinuse, koji sekretuju digestivne sokove i Langerhansova ostrvca koja lue hormone

b. acinuse, koji lue hormone i Langerhansova ostrvca koja sekretuju digestivne sokove c. acinuse, koji lue insulin i Langerhansova ostrvca koja sekretuju digestivne sokove d. acinuse, koji lue glukagon i Langerhansova ostrvca koja lue insulin 26. Insulin lue: a. alfa elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa b. beta elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa c. delta elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa d. PP elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa 27. Glukagon lue: a. alfa elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa b. beta elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa c. delta elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa d. PP elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa 28. Somatostatin lue: a. alfa elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa b. beta elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa c. delta elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa d. PP elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa 29. Pankreasni polipeptid lue: a. alfa elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa b. beta elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa c. delta Langerhansovih ostrvaca pankreasa d. PP elije Langerhansovih ostrvaca pankreasa 30. Insulin utie na metabolizam: a. ugljenih hidrata b. masti c. proteina d. svi navedeni odgovori su tani 31. Glukoza bez uea insulina ulazi u elije: a. bubrega b. miia c. mozga d. srca 32. Modane elije normalno koriste za energetske potrebe samo: a. glukozu b. masne kiseline c. amino kiseline d. glukozu i masne kiseline 33. Efekti glukagona na metabolizam glukoze su: a. glikogenoliza i poveana glikoneogeneza u jetri b. smanjenje glikogenolize i glikoneogeneze u jetri c. smanjenje glikogenolize i poveanje glikoneogeneze u jetri

d. poveanje glikogenolize i smanjenje glikoneogeneze u jetri 34. Najsnaniji faktor koji kontrolie sekreciju glukagona je: a. koncentracija glukoze u krvi b. koncentracija fruktoza u krvi c. koncentracija galaktoze u krvi d. koncentracija masnih kiselina u krvi 35. Inhibitorni efekat somatostatina se sastoji u: a. smanjenju sekrecije insulina i glukagona b. smanjuje motilitet eluca, duodenuma i une kese c. smanjuje sekreciju i apsorpciju u gastrointestinalnom traktu d. svi navedeni odgovori su tani 36. Dijabetes melitus nastaje kao posledica: