Gordana Vilovi:

Gordana Vilovi:

Etiki prijepori u Globusu i Nacionalu 1999. 2000. Neistina koja se objavi u novinama s nakladom od sto tisua primjeraka moe promijeniti neiji ivot. S tog aspekta gledajui etiku, novinari se mogu doimati kao gospodari ivota i smrti. Njihovo je oruje i orue rije. U biti, etika je uvijek ne dovrena pria u novinarstvu.

Hrvatska je od 1990. do 2000. bila drava koja je samo formalno podravala slobodu medija. Novinari su se stoga koristili svim doputenim i nedoputenim sredstvima da bi doli do podataka za koje su drali da imaju veliku vanost za javnosti. To je rezultat pogreaka: proizvoljnosti, pekulacija, navoenja neprovjerenih izvora, koritenja anonimnih izvora, poluistina i uvreda.

Etika i moralEtika je filozofska disciplina, a razliiti filozofi pojam tumae razliito. Vilovi dobro, krijepost, potenje, pravednost, odgovornost, vrlina, estitost, vrijednost, moralni red, udorednost... dakle, rijei koje pokrivaju uzvieno znaenje dobroga.

Klai: Moral je skup pravila odreenog drutva i drutvene klase o sadraju i nainu meusobnih odnosa ljudi i ljudskih zajednica.

Objanjavajui razliku izmeu etike i morala, ta dva pojma se esto poistovjeuju, ehok i Vei definiraju moral kao: dio ljudskog iskustva koje se oblikuje u udorednom ili obiajnom okruju. To je oblik ljudske prakse, koje suodreuju sloboda, kao transcendentalni uvjet djelovanja i norme drutvenog okruja. Jedan od naina oblikovanja morala je etika.

Nepridravanje zadanih moralnih normi izaziva prosuivanje javnosti ili sud savjesti samoga ovjeka. Moda je i najvea moralna osuda ona koja dolazi iz samosvjesnosti injenje (ne)djela. Zadaa etike jest promiljanje moralnog izbora.. Znaenje i preispitivanje etike u nekim zvanjima i pozivima daju univerzalnu vrijednost.

Etika odgovornostiTijekom povijesti ljudskog ivote etika je uvijek bila povezana s promiljanjem injenja dobroga i drutveno prihvatljivoga. Veliku ulogu u dosljednosti u obavljanju odreenog zvanja ima upravo ovjekova volja za etinou. ovjek sam odreuje koliinu dobroga ili loega u bilo kojem pozivu.

Svako znanje koje ovjek moe obavljati ima svoje etike naputke, s razlikom da su neka etika naela postala opim mjestima struke, a kod nekih su to odredbe poslodavca i posloprimca. Tehniki napredak u razliitim sferama ivota svakodnevno donosi nove dvojbe i preporuke. Primjer su internetske stranice.

Zanimanje za poslovnu etiku poelo je u svijetu krajem 1980-ih. Stjepan Baloban istie da je najvaniji dio etike gospodarstva razvijanje etike odgovornosti koja znai odgovornost drutva u cjelini. Slijedom toga, etika odgovornosti najvanija je vrlina svih etika: od lijenike do novinarske.

U svakom pozivu je najvanije odgovorno obaviti posao. Etika odgovornosti podrazumijeva odgovornost prema samom sebi i prema drutvu. Za etiku odgovornosti najvanije su posljedice. I to ne ekati posljedice, nego ih unaprijed uraunati u vlastite postupke. Max Weber govori o etici odgovornosti koju razlikuje od evaneoske etike iste volje. Weberova etika odgovornosti nalae ovjeku da vodi rauna o posljedicama svojih moralnih stavova i ina, ne prebacujui odgovornost za posljedice na druge ljude.

Etika odgovornosti je temelj etike novinarstva jednako kao i etike politike.Novinarstvo i etikaNovinarski poziv je osobi i razlikuje se od mnogih dugih jednostavno zato to se pogreke u njemu ne daju sakriti. One se vide odmah i vidi ih veliki broj ljudi. asni novinar izvjetava istinito, poteno i tono jer obavlja iznimno odgovoran posao. Novinari u masovnim medijima na poetku 21. stoljea su suoeni s mnogim prijeporima: od monopola medijskih konglomerata i korporativnog novinarstva, utjecaja vlasnika i pritisaka oglaivaa, do borbe za vlastiti probitak i ivot na medijskom tritu. Dodatna je potekoa i svjetski proces tabloidizacije medija, gdje se pokazuje da su masovni mediji prije svega isplativ biznis, pa se zato i novinarstvo pretvara u zabavu, a ne u izvjetavanje o dogaajima.

Povijest etike novinarstvaPrirodno, etika postoji onoliko dugo koliko i novinarstvo.

Povijest novinarstva biljei prve zidne novine 59. godine p.n.e. Acta Diurina koje je izdavao car Julije Cezar. Na Forumu su bile smjetene ploe na kojima su se dnevno izlagali izvjetaji o senatskim zakljucima, ratnim zbivanjim i vanim dogaajima. Cezar je odluivao to e se objaviti, prema tome provodio je neki oblik cenzure.

Formalno, etika novinarstva je postala dijelom struke u Americi nakon to su medijima zavladali prvi novinski magnati Pulitzer i Hearst, osamdesetih godina 20. stoljea, koji su ustrajali na utom novinarstvu. No, za razliku od Hearsta koji je izdavao novine koje su pisale maliciozno i s mrnjom, Pulitzer se zalagao za ouvanje interesa javnosti. U isto vrijeme, Raymond i Ochs, pokreu The New York Times u kojem se grade etike norme.

Preporuka je da novine njeguju tonost, potenje, odijeljenost komentara od vijesti, suzdravanje od nepristojnosti i netolerancije bio je i ostao etiki imperativ.

Za povijest etike hrvatskog novinarstva vano je spomenuti Milana Grlovia, utemeljitelja HND-a. Kodeks etike novinarstva HND je donio jo na poetku prolog stoljea. Grlovi: Geslo nam mora biti: Jedan za sve, a svi za jednoga. Nae su dunosti dvojake: naprama narodu kojem sluimo i naprama sebi... Da uzmogne vriti svoju uzvienu misiju u narodu, tampa mora biti neodvisna, ona mora biti potena, da bude ugledna, a mora biti slona da bude jaka i uplivna.

Prva pravila o etici novinarstva pojavila su se u Americi 1923. kada se na inicijativu nekoliko novinara i urednika utemeljuje Ameriko drutvo novinskih urednika.

Prvu knjigu u Americi u kojoj se pojavljuju pravila profesionalnog novinarstva, The Ethic of Journalism, izdao je Nelson Crawford 1924.

Odreenje etike novinarstvaEtika novinarstva posebna je etika koja na temelju opih etikih naela objanjava i tumai novinarski poziv. Termini koji se koristi za etika naela pojedinih struka ralikuju se, a sinonimi su: posebna etika, profesionalna etika i primijenjena etika. Mataui tvrdi da se etiko vrednovanje etike javnog priopavanja odnosi na:

1. drutveno-politiku zajednicu koja regulira i pomae drutvenu komunikaciju

2. izdavae ili medijske sustave koji odreuju idejni i politiki smjer medija

3. javnost koja je pozvana da se javi za rije u razgovoru koji se vodi u medijima.

Za Malovia, preduvjeti za ostvarenje etikih naela u novinarstvu su: sloboda izraavanja, pluralitet vlasnitva, razlikovanje ureivakog, novinarskog teksta od oglasnog i ureivaka selekcija na temelju vrijednosti vijesti, a ne politike propagande.

Elementi etike razboritosti po Pattersonu i Wilkinsu su:

Dostojanstvo (ostaviti o kojoj piemo to je mogue vie dostojanstva)

Reciprocitet (postupajte s drugima onako kako biste voljeli da drugi postupaju s vama)

Dostatnost (predvidite dostatne podatke o vanim temama)

Tonost (podaci moraju biti toni: koristite prave rijei i stavljajte ih u kontekst)

Upornost (kad je tema vana, ne tedite napora da stignete do svih izvora jednako)

Pravednost (postupajte pravedno i jednako sa svim izvorima)

Zajednica (vrednujte skupna dostignua jednako kao i pojedinana)

Razliitost (izvjetavajte o svim segmentima drutva poteno i primjereno).

Conrad Fink dri da svaki novinar mora raditi na razvijanju osobnog etikog kodeksa. On treba obuhvaati: 1) napor da se bude to blie objektivnom izvjetavanju, 2) treba izbjegavati svaki sukob interesa jer to moe sruiti povjerenje itatelja u novinara, 3) uzeti u obzir da je privatnost osoba delikatno podruje i 4) dobar ukus mora biti dio novinareva sustava vrijednosti.

Zajedniki zakljuci su:

preduvjet za vjebanje etike novinarstva je slobodno demokratsko drutvo bez cenzure u kojemu postoji pluralizam vlasnitva

novinari i urednici su u stalnom meuodnosu i mogu pomoi unapreenju etike

novinarska etika je stil ivota i neprestano preispitivanje svrhe i konanog cija novinarstva

etiki kodeksi pomau, ali ne rjevaju probleme novinarima.

"Sive zone" etike novinarstvaRije kontroverzija dolazi od lat. contraversia i oznaava nesuglasicu, spor, prijeporno pitanje, suprotnost prepirku, parnicu. Etike kontroverzije su u svakodnevnoj praksi novinarstva dakle prijeporni ili dvojbeni, odnosno razliiti ili suprotstavljeni stavovi u tumaenju etinosti odluka. Nisu sve novinarske odluke etiki kontroverzne , ali u praksi etike novinarstva postoji puno primjera sivih zona koje ne pruaju jednostavan odgovor.

Neki sluajevi etike kontroverznosti su duboki, a drugi naoko manje vani, ali mogu zavriti na sudu. Dakle, sve sluajeve za koje kaemo da mogu biti ili jesu etiki kontroverzni karakteriziraju u prvom redu elementi naruavanja novinarske etike, a uvijek ih treba promatrati u kontekstu.

Teorije etike kontroverznostiPodjela etike novinarstva prema Johnu Merrillu:

1. Pragmatinu etiku vodi racionalan motiv elja za uspjehom; sve se radi sa eljom da se postigne odreeni cilj; vaniji je konani rezultat od sredstava koja se koriste. Uzor pragmatinoj teoriji je Machiavelli. No, istinska novinarska etika trena ili u suprotnu stranu od makijavelizma u novinarstvu i shvatiti da postoje mnogo vanije stvari od puke elje za ostvarenjem cilja.

2. Za humanistiku etiku karakteristian motiv je elja za valjanim djelovanjem, a uzor je Kantova sklonost legitimnim metodama, apriori pravilima i dunost prema naelima. Za Kanta, etika poiva na samo slobodnoj samoprisili. Kantov kategoriki imperativ glasi: radi samo po onoj maksimi za koju ujedno moe htjeti da postane opi zakon. U novinarskoj etici ravnati se prema Kantovu imperativu gotovo je nedostian ideal.

Medijski analitiari Missouri grupe razlikuju 3 teorije etike medija:

1. apsolutistiku etiku potpuna predanost najiim etikim naelima

2. antinomijsku potpuna odsutnost moralnih zakona u nastojanju da se doe do rezultata

3. situacijsku etiku ponaanje sukladno situaciji, neto izmeu krajnosti.

Izvori etikih kontroverzijaDananji mediji pod pritiskom globalizacije i biznisa satjerani su na vrh etikih kontroverzija zbog tehnolokog napretka i zbog klasinih pritisaka.

Veina teoretiara suglasna je s time da su izvori najeih etikih kontroverzija u novinarstvu sljedei:1.Zatita privatnosti i pravo javnosti da zna svaka osoba uiva jednako pravo na privatnost. No, i sloboda informiranja pravo je i obveza, preduvjet funkcioniranja svakog demokratskog drutva. U borbi protiv nepravdi novinari esto naruavaju temeljna prava obinih ljudi, usputno otkrivajui injenice koje ne bi smjele biti iskoritene na putu do konanog otkrivanja velikih afera. lankom 16. Kodeksa asti HND-a, propisano je da novinar treba tititi ovjekovu intimu od neopravdanog i senzacionalistikog otkrivanja u javnosti. Javne osobe uivaju manje prava na privatnost u odnosu na privatna lica. No, ni oni ne zasluuju medijsko iivljavanje. Primjer: bolest Tumana javnost je saznala z medija, a novinari su do informacija doli doputenim i nedoputenim sredstvima.

2. Povjerljivi javnosti da za njih dokumenti i interes zna etikom kodeksima odreuje se da novinara obvezuje zakonska odredba o uvanju dravne tajne. Meutim, kad otkriveni dokument sadrava kompromitirajue podatke o dravnim dunosnicima, ili primjerice, o obavjetajnim slubama koje rade protiv svojih graana, a ne ono za to su osnovane, onda to novinar mora objaviti jer je to u interesu najire javnosti, iako mora biti svjestan moguih posljedica po samoga sebe i svoju redakciju.

Vrhunac manipulacije javnosti je izvjetavanje amerikih vojnika iz Iraka novinara uklopljenih (embedded) u amerike vojne postrojbe.

3. Sukob osobnih interesa novinara novinari dolaze u sukob interesa, narito u tranzicijskim zemljama, kad im se dade mogunost dodatne zarade u nekom poslu koji moe biti dijametralno suprotan novinarstvu, npr. rad u PR agenciji ili sudjelovanje u izbornoj kampanji neke stranke ili osobe. Novinari dolaze u sukob interesa kada primaju poklone od ljudi o kojima izvjetavaju, odnosno imaju naruene intervjue. Sukob interesa je i situacija kad novinar izvjetava o tvrtkama u kojima ima dionice ili privatnog interesa. Rezultat tih odnosa najee su prikriveni oglasi. Mogui je i sukob interesa kad su novinari lanovi odreenih stranka ili zagovornici odreene politike opcije.

4. Urednici i vlasnici kao grupe za pritisak nerijetko su urednici, pritisnuti zahtjevima vlasnika za poveanjem naklade i privlaenjem oglaivaa, skloni ulaziti u autonomne etike odluke novinara i mijenjati ih. Ta intervencija je daleko snanija od neznatnog redigiranja teksta. Pritisci su razliiti, kao i njihov raspon i intenzitet. Kreu od toga da sami urednici forsiraju novinare na neetike postupke radi poveanja naklade.

Novinari su pod snanim pritiskom vlasnika koji imaju svoje prioritete za promidbu jednako kao i teme i ljude u koje ne treba dirati. Dobar oglaiva donosi velike prihode mediju, to i vlasnik i urednik dobro znaju. Usmjeravanje novinara na to kako e pisati, urednici ne smatraju radikalnom intervencijom u temeljne novinarske slobode, a upravo je to posrijedi.

GLOBUS I NACIONAL POLITIKI TJEDNICI

S obzirom na sadraje nije jednostavno odrediti toan profil tih novina.

Magazin:

ilustrirani list usmjeren na razliite sadraje

izlazi periodino: tjedno, dvotjedno, mjeseno ili tromjeseno

po dimenziji manji od dnevnih novina

tiskan na kvalitetnom papiru

prodaje se na kiosku ili putem pretplate

specifian grafiki dizajn

Duan uri smatra da je magazin najuglednija publikacija koja objavljuje raznovrsne materijale, detaljnije nego u dnevnim novinama, mogu i biti i opi i specijalizirani.

Prema tome Globus i Nacional su opi magazini koji daju pregled najvanijih zbivanja iz zemlje i svijeta donose priloge i zanimljivosti iz kulture, umjetnosti, ivota i zabave.

Prema Maloviu magazini su neiscrpno obilje svih moguih novinarskih oblika, sadraja, i izgleda. Ima ih od ozbiljnih do posve utih. Specifini su po obradi udarne teme gdje nekoliko novinara radi timski, na prikupljanju informacija, anketiranju, grafikoni i ostali ilustrativni materijal, a novinari idu duboko u obradu teme.

GLOBUS: "NACIONALNI MAGAZIN" I.

1990. godine kreirao ga je Denis Kulji. Pokrenut unutar Vjesnikove kue kao novi proizvod velikog formata A2. Globus je osnovalo 6 velikih novinara: Pavi, Kulji, Bakalovi, Bokovi, Tomi, Polimac i poduzetnik Jurak. Imao je spektakularan internacionalni vanjski image, suzdran od primitivizma unutar domaeg okolia. Na poetku se prodavao slabo 30.000 primjeraka.

Dva su kljuna momenta dovela do trinog preokreta:

- shvatili su da je rat neizbjean

- doveli su Tanju Torbarinu

Redakcija izlazi iz Vjesnikove kue, smanjuje format.

Od 21.05.1991. Globus postaje privatno poduzee.

Novinari s kukljicama ili sindrom hinjene odgovornostiTip novinarstva koje razvija Kulji, Hudelist naziva pragmatinim novinarstvom u kojem je vano preivjeti i iskoristiti sve okolnosti koje stoje na raspolaganju. To je odabir izmeu dvaju dominantnih opredjeljenja u novinarstvu: podrediti se interesima domovine ili objektivnosti i istini. Globus umjesto ozbiljnog i odgovornog preispitivanja stvarnosti nudi vedrinu, bezbrinost i prozranu lepravost, a nerijetko sprdanje ili egeenje s okrutnom zbiljom.

Jedan od najteih primjera po anketama graana je lanak u Globusu iz 11.12.1992. pod naslovom: Hrvatske feministice siluju Hrvatsku. U tom tekstu kao i mnogim drugim pojavljuje se skupni potpis novinara poput Globusov ekspertni tim to Viktor Ivani naziva novinarima s kukuljicama, a Hudelist sindromom hinjene odgovornosti. Sa stiavanjem ratnog stanja pojavljuje se sve manje tekstova novinara s kukuljicom. Zaokretom u ureivakoj koncepciji, Globus poinje nakladniki uspon koji do sredine devedesetih dosee i do 200.000 primjeraka.Denis Kulji dinamizator modernog hrvatskog urnalizma (by: Marinko Gri)

Bile su ratne godine, besparica, ali su pogodili senzibilitet itatelja. Globus je sadravao jaku, mrtvaku, ekskluzivnu priu, senzaciju, analitike tekstove, ozbiljnu kolumnu, estradne i medijske traeve te pregled TV programa. Slinu formulu je primjenio Marinko Boi s tabloidom Slobodni tjednik (ST). Globus je donosio i ozbiljne informativno-politike tekstove koji su imali znatan utjecaj u javnosti ve i zbog visoke naklade. Nije imao ozbiljniju konkurenciju do 1995., do pojave Nacionala.

Kulji je novinar koji je promijenio hrvatsko novinarstvo zajedno s Boiem i odredio novi put. Karakteristike njegovog naina pisanja su: itkost, zanimljiv novinarski diskurs, povezivanje pikantnih detalja iz neijeg ivota, na granici dobrog ukusa i pristojnosti. Pa to ako neke injenice nisu tone, vano je da sve skupa dobro djeluje, postalo je ope mjesto u oba tjednika koje je utemeljio, u Globusu i Nacionalu.

Njegovim odlaskom iz Globusa 1995., glavni urednik postaje Davor Butkovi, a 2002. Igor Alborghetti. Od 1995. do 2000. ujedno su i zvjezdani trenuci Globusa tada objavljuju tajne podatke i dokumente koji kompromitiraju vladajuu stranku i ljude koji su vodili Hrvatsku.

Osim sudskih procesa bilo je i fizikih napada na novinare.

Butkovi ureuje Globus poput dnevnih novina (od 1997. u EPH, radi na osnivanju Jutarnjeg lista, pa se vraa u Globus) crno-bijela tehnika, dogaaji od juer mijenjaju koncept - sve do 1997. kada se poinje tiskati u boji i u magazinskom formatu, a obrauje u pravilu pozadinu dnevnih dogaaja i istraivake prie.

Ulaskom Mirka Galia dolazi do promjena u naslovima je smanjen broj rijei, oprema teksta je urednija, naslovnice se oslobaa mnogih najava i 2000. se mijenja logo (iz zelene boje u bijela slova na crvenoj podlozi.

NasloviKulji je, po uzoru na Hearstovu politiku tabloidizacije, u naslove stavljao usklinike i upitnike i do 30 rijei. Praksa sitnih/krupnih redakcijskih prevara koja katkad dovodi do apsurda postala je pravilo i to je funkcioniralo dok se ne bi javila oteena osoba. Danas su naslovi puno krai, ali navika igre je ostala.

KolumnistiSvaki tjednik koji eli biti i opinion maker njeguje tradiciju prezentacije stavova i miljenja komentatora. To mogu biti novinari lista ili vanjski suradnici. Odabiru komentatora i kolumnista u Globusu su pridavali osobitu vanost. eljeli su imati to reprezentativnija imena. (Torbarina, Kasapovi, Goldstein, Malnar...)

NACIONAL: "NACIONALNI MAGAZIN" II.

Odlaskom nekolicine novinara i vlasnika u ljeto 1995. iz Globusa, nastao je Nacional. Za razliku od Globusa koji se naziva nacionalnim tjednikom, Nacional slovi za globalni tjednik. Prvi broj novog tjednika koji potpisuje Pukani, izaao je 24.11.1995. Podsjea na Globus: od najave tema, opreme tekstova, dugih naslova, okantnih fotografija. Novine su pokrenute vlastitim novcem nekolicine tih novinara.

Jedan dio osnivaa Nacionala odlazi nakon godine dana i time se otvara novo poglavlje u politici Nacionala. Donose razliita otkria koja okiraju javnost (prvi su objavili istinu o tekoj bolesti predsjednika Tumana). 1997. godine donose seriju otkria: o masovnim prislukivanjima, reiranju nogometnog prvenstva, bogaenju obitelji predsjednika... To je bio list koji je vodio rat sa hadezeovskom vlasti. Moe se rei da je Nacional imao vrlo povjerljive izvore i istinite informacije.

Nakon Kuljievog odlaska dolo je do nagaanja tko je veinski vlasnik Nacionala. Danas je to (bio tada) Pukani koji je kupio sve dionice u listu, a da se Bara sloio da ovaj koristi samo njegovo ime to se kasnije pokazalo oko afere sa Dubrovakom bankom i naina na koji je to praeno u Nacionalu da i nije ba istinita ta tvrdnja oko vlasnitva. Afera oko vlasnitva nazvana je afera Grupo 2000. i od rada poinje borba do istrebljenja dvaju tjednika.

Nacional je svojim otkriem o nepravilnostima u slubama sigurnosti na svoj nain pridonio razvoju demokracije u Hrvatskoj. Kontinuirano je objavljivao o radnjama SZUP-a i time su bili u slubi javnosti i kontrolirali su vlast.

2000. godine pomogao je uruavanju vladajue stranke, pisali su o organiziranom kriminalu (2003. je izdana knjiga Jasne Babi Zagrebaka mafija), uspjeno su procijenili izborni rezultat, objavili su transkripte oko vlasnike strukture Veernjeg lista itd.

U petoj godini izlaenja postali su magazin; viebojni tisak, kvalitetan papir, nazivaju se politikim tjednikom, logo (crvena boja na bijeloj podlozi), naslovnica je konzistentnija s fotografijom i manjim brojem najava. Ureivaka politika ostala je ista: agresivna u pokrivanju dogaaja. Zanimljiva i senzacionalna otkria nizala su se, naroito o politiarima, no nitko nije odstupio. U uvodniku redizajniranog Nacionala 2000., Pukani pie da e Nacional biti prepoznatljiv znak europske Hrvatske, a kao temeljne misije navodi antifaizam, antinacionalizam i antiovinizam, borbu protiv kriminala te demokratinost drutva i medija. Globus tek tada dobiva pravu konkurenciju.

Prepoznatljiv je po kolumnama; Tomac, iak, Grani, uli, Jurdana, Starevi...

ISTRAIVANJE O ETIKIM PRIJEPORIMA GLOBUSA I NACIONALA

Merril: ...zajedniki nazivnik raspravama o etici je NAMJERA osobe koja promilja etiku. Novinar mora brinuti ini li pravu stvar. Mora eljeti biti etian.

Osnovna je svrha ovog rada istraiti broj, intenzitet i trend etikih proturjenosti u utjecajnijim tjednicima Globusu i Nacionalu 1999. i 2000. Ovaj vremenski okvir je odabran jer oznaava kraj Tumanove vladavine, mediji tada imaju najvie slobode, predstavlja konzistentnu ureivaku fazu.

Tjednici koji se natjeu tko e objaviti privlanije politike skandale, korupciju, afere...

Zadaa ovog istraivanja je utvrditi probleme i hipoteze te kroz kvalitativnu i kvantitativnu analizu odgovoriti na pitanje u kojoj su mjeri objavljivali etike proturjenosti. U oba tjednika dominiraju lanci koji sadre: izvjetaj, komentar, glasinu, a nekad i tra.

Neki od prijepora su: neistinito izvjetavanje, anonimni izvori, prikazivanje samo jedne strane, naruavanje prava ovjeka, manjina, novinari u slubi politike i ekonomske propagande, lo ukus, opscenost, nesuglasje teksta i naslova.

Osim glavne hipoteze rada o postojanju (ne)tolerantne razine etikih kontroverzija navodimo i nekoliko pomonih:

1. postoji razlika u vrstama etikih prijepora u informativno-politikim tjednicima Globus i Nacional

2. problematian odnos drave prema medijima i neizgraena javnost proporcionalni su broju skandaloznih otkria i neprovjerenih informacija

3. Nacionalovo strogo uvanje izvora pridonijelo je razotkrivanju brojnih kriminalnih radnji koje su se pokazale tone.

Analiza sadrajaProces znanstvenog istraivanja etikih proturjenosti temeljit e se na deskriptivnoj metodi i analizi sadraja uzorka.

Novosel objanjava analizu sadraja kao visoko formalizirani postupak iji je osnovni cilj da kvalifikativni materijal razdrobi u niz jedinica prema nekom sistemu kategorija i zatim te jedinice obradi kvantitativno. Obuhvaa i kvalitativnu i kvantitativnu analizu objavljenih politikih tekstova u svim novinskim oblicima u kojima je utvrena proturjenost. Istraivanje obuhvaa 206 tiskanih brojeva Nacionala i Globusa u 1999. i 2000. godini. Analizira se svaki broj i oba tjednika.

Jedinica analize sadrajaJedinica analize je novinski tekst. Bit e obuhvaeni svi tekstovi objavljeni u Nacionalu i Globusu svrstani u politike, a etiki dvojbene tekstove. Pod pojmom politikih tekstova podrazumijevaju se svi tekstovi koji na bilo koji nain zahvaaju problematiku vezanu uz politika zbivanja u RH, aktere i neposredne posljedice.

Istraivao se svaki broj posebno i tekstovi su izdvojeni prema broju, datumu izlaska, stranici, kategoriji novinske vrste, autoru, naslovu i stupnju etinosti.

1. lanak - oblik koji podrazumijeva sve tekstove koji sadravaju injenice, komentare, te ima elemente istraivakog novinarstva, izjava, glasina, pekulacija.

2. intervju - razgovor novinara s drugom osobom. U RH esta forma kojom se predstavlja problem, program ili osoba.

3. komentar - autorski stav koji ukljuuje vrijednosne sudove o odreenom aktualnom dogaaju. Objavljeni u kolumnama novinara ili vanjskih suradnika.

4. biljeka-vijest (caka) - surogatni oblik vijesti koji u sebi sadrava i kratku informaciju i glasinu i komentar. Najee su etiki proturjene, ima ih mnogo u analiziranim tjednicima, funkcija im je zabaviti itatelje podacima iz privatnog ivota javnih osoba i politiara, a vrijednost im je mala. Akteri caka obino reagiraju na navode u pismima itatelja, traei ispravak, sukladno Zakonu. Cake esto nisu ni potpisane jer redakcija stoji iza njih i jer stvarni autor najee eli ostati anoniman. Smjetene su na prednjim stranicama.

Naslovnica je izlog svakog lista i vrlo je vana jedinica analize sadraja etikih prijepora, svrha joj je privui pozornost, ali ne varati.

Fotografija je vana komponenta svih novinarskih sadraja, katkad govori vie od bilo kojeg teksta. Ne promatra se samostalno ve u sklopu teksta. Istraivanje je ukljuilo i manji broj napisa koji su etiki dvojbeni, a ne pripadaju klasinim novinskim formama (npr. pisma itatelja).

Neki autori nisu bili promatrani jer su sami po sebi drugaiji i ine posebnu novinsku vrstu (npr. Tanja Torbarina, Ivan Starevi).

Kategorije analize sadraja Kvantitativna analiza - broj etiki proturjenosti.

Kvalitativna analiza - na karakteristinim tekstovima pokazat e najjae kontroverzije u tjednicima.

Kategorije prema kojima se analiza obavljala:

1. neistinito izvjetavanje

2. anonimni izvori

3. prikazivanje samo jedne strane u sukobu

4. naruavanje temeljnih prava i sloboda ovjeka

5. naruavanje prava manjinskih drutvenih grupa

6. propagandni tekstovi

7. lo ukus i opscenost

8. nesuglasje teksta i naslova.

Odabir kategorija napravljen je na temelju procjene njihove uestalosti i objektivne teine.

Definiranje kategorija za analizu etikih kontroverzija

1. Neistinito izvjetavanje istinito izvjetavati znai tekstom ili fotografijom obuhvatiit sve relevantne injenice koje javnosti prenose odreeni dogaaj, pojavu ili osobu. Neistinito izvjetavanje je najjaa etika proturjenost, oblik izvjetavanja koji nije temeljen na istini. Tu spadaju i namjerno preuivanje i iskrivljavanje injenica. Ono to istraivau priinjava potekou je nemogunost valjane provjere.

2. Anonimni izvori - plasiranje podataka koji uestalim spominjanjem anonimnih ili neimenovanih izvora dovode u pitanje cjelinu iznesenih podataka. To se podnosi ako postoje barem dva objavljena izvora uz taj jedan neobjavljen. Neprestanim koritenjem anonimnih izvora otvaraju se mogunosti pekuliranja i pogreaka. Zabrinjavajue je kad se u jednom lanku pojavi 5 anonimnih izvora. Postoje informatori (glasnogovornici institucija ili javnih osoba ili odvjetnici) koje novinari tite, ali ako se otkrije da plasiraju dezinformacije sa njima se vie ne surauje. Punu afirmaciju doivljavaju ba u ovim tjednicima.

3. Prikazivanje samo jedne strane u sukobu - temeljno je pravilo da svima u sukobu treba dati pravo na iznoenje vlastitog stava i svoj kut gledanja. Udar ili prikazivanje samo jedne strane izaziva vei ok u javnosti. Namjernim jednostranim izvjetavanjem novinar umanjuje svoj kredibilitet. Postoji vie razloga zato je ovaj etiki prijepor est u navedenim tjednicima: mogue je da druga strana ne eli o odreenom problemu razgovarati, mogue je da je nemogue pronai ili kontaktirati, ali u svakom sluaju itatelje valja obavijestiti zato nema druge strane u prii.

4. Naruavanje temeljnih prava i slobode ovjeka - svi su ljudi jednaki i imaju pravo na jednak medijski tretman, a najee se naruava privatan ivot javnih osoba. I javne osobe, iako imaju manje pravo na privatnost od privatnih osoba, uivaju zatitu elementarnih ljudskih prava kad je rije o neemu to nema veze s njihovom funkcijom. Posebna je kategorija zatita privatnosti djece. Uz nepotivanje tih kategorija najee se pojavljuju traevi (temeljeni na neistini, poluistini i glasini). Novinar mora procijeniti koliko podatak moe biti tetan za ovjeka. Zatita integriteta, ljudsko dostojanstvo i pravo na privatnost temeljne su odrednice potovanja prava ovjeka.

5. Naruavanje prava manjinskih drutvenih grupa manjine zasluuju jednak tretman u medijima kao i sve veinske grupe. Naruavanje prava manjina u smislu namjernog izbjegavanja koritenja politiki korektnog jezika predstavlja ozbiljni problem.

6. Propaganda angairanost novinara - novinari ne bi smjeli pisati promidbene tekstove politike ili ekonomske. Postoje skriveni oglasi koje se moe razaznati, ali ima i onih koje bi trebalo posebno odvojiti kao oglaivake. Skrivena propaganda ogleda se u pisanju naruenih lanaka, intervjua ili u blagonaklonu prikazivanja moguih oglaivaa u novinama. Autorstvo nad plaenim oglasom je nedopustivo, isto tako je nedopustivo davanje prostora pojedinim elnicima hrvatskih stranaka da ispisuju svoja promiljanja.

7. Lo ukus i opscenost - prikazivanje sadraja koji izazivaju stid znak je loeg ukusa i opscenosti. Nacional i Globus pridonijeli su pomicanju granica pristojnosti i dobrog ukusa prema loem. Dva su razloga za to: ljudi su te izraze izgovarali, a novinari samo biljeili i javnost je to primala bez potresa, ravnoduno. To je najee u senzacionalistikim tekstovima: psovke, vulgarizmi, pogrdni nazivi za lanove obitelji, provincijska mjesta roenja, namjerno loe odabrane fotografije.

8. Nesuglasje teksta i naslova - lo naslov daje tekstu posve drukiji smisao. Svako iskrivljavanje sadraja teksta i informacija u naslovu smatra se naruavanjem etinosti. Osim naslova mogu biti i prijeporni podnaslovi, nadnaslovi, meunaslovi.

Sili: uloga im je takva da o njima ovisi da li e se novine proitati.

Odreivanje stupnja proturjenosti Novinarska etika teko je mjerljiva zbog moguih subjektivnih procjena i zbog openito loe primjene kriterija novinarske etike u Hrvata, pa makar imamo dobar Kodeks asti. Povezanost naruavanja etikih standarda valja staviti u kontekst tadanjeg vremena: turbulentna dogaanja na politikoj sceni, neizgraeni kriteriji funkcioniranja civilnog drutva i parcijalno shvaanje demokracije iskoritavanjem dravnih medija za dobrobit domovine dovelo je do neetinosti u privatnim medijima i borbe za odranje na tritu.

U istraivanju e se evidentirati tri stupnja etike proturjenost:

1. Niski stupanj - sadri tekst u kojem se pojavljuju dvije kategorije etikih prijepora

2. Srednji stupanj - tekst sa tri do etiri proturjenosti

3. Visoki stupanj - tekstovi u kojima ima pet i vie

Kvalitativna analiza= izdvajanje karakteristinih tekstova, najvieg stupnja etike prijepornosti prema kategorijama istraivanja i njihova analiza.

Rairena je u istraivanju medijskih poruka.

Gunter izdvaja tumaenje Hijmansa koji razlikuje nekoliko tipova kvalitativne analize sadraja:

1. Strukturalno-semiotika - povezana sa dubljim znaenjem poruke, priroda i simbolino znaenje uzima se eksplicitno.

2. Analiza diskursa - pogodna za kvalitativnu analizu dvaju razliitih listova za praenje istog dogaaja.

3. Retorika - formalna struktura; kako je poruka predoena tekstualno i vizualno.

4. Narativna - analiza teksta koji se podrazumijeva kao jedna pria .

5. Interpretativna kvalitativna analiza sadraja - ima iroku primjenu u razliitim drutvenim znanostima, koriste je i medijski analitiari

Kvantitativna analiza= ima zadau pokazati brojane podatke analize sadraja etikih kontroverzija dvaju tjednika u razdoblju od dvije godine. Ukupan broj pregledanih listova je 206. Toliki je zato to se to preciznije pokuavalo istraiti etiki dvojbeni sadraji.

Prouavano je:

- koliko je objavljeno etiki kontroverznih tekstova u uzorku

- ukupan broj tekstova prema stupnju proturjenosti

- ukupan broj i novinske forme etiki dvojbeni tekstova

- ukupan broj autora etiki proturjenih tekstova

- ukupnost etiki prijepornih tekstova prema kategorijama analize.

ZAKLJUAK

U 104 broja Globusa, objavljen je, prema procjeni, 3.681 politiki tekst. Od toga je 134 etiki prijepornih tekstova. Moe se konstatirati da je u prosjeku svaki broj imao 1,3 etiki diskutabilna teksta. Od 134 etiki prijeporna teksta, ak 70 ih je svrstano u kategoriju lanka-analize, 7 u kolumni (i to uglavno redakcijskih komentatora, a ne vanjskih suradnika), 11 u intervjuu, 32 u caki objavljenih u rubrici Terminator, 3 su naslovnice etiki dvojbene i 7 u kategoriji razno. Dakle, najvie je dvojbenih u tekstovima iz redova istraivakog novinarstva.

Uzorak za analizu tjednika Nacional jesu 102 tiskana broja u 2 godine. Za to vrijeme tiskali su ukupno 2.754 politika teksta, odnosno u prosjeku po broju 27 politikih tekstova. Ukupno je 151 etiki upitan tekst, to je ukupno prosjeno 1.5 od objavljenih.

Kao i u Globusu, meu prijepornima je najvei dio lanaka (91) koji su sadravali niz olako danih ocjena i prevelik broj pekulacija, a njihova istinitost je teko dokaziva. Slijede biljeke-vijesti (cake), kojih ima 18, svrstanih u rubriku Hot line. Preostali su: intervjui 7, naslovnice 6 te ostalo 6. Nacional je imao 6 etiki dvojbenih naslovnica rije je o jakim naslovima koji su nekoliko koraka prije sadraja napisa, a to su uglavnom najave dogaaja ili okantne tvrdnje.

U oba lista iste 2 novinske forme imaju najvei broj etiki prijepornih i oba lista su biljeke i lanci smjeteni na prednjim stranama lista.

Gotovo dvostruko vei broj stranica Globusa (90-100) naspram Nacionala (do 62 stranice), pokazuje da je Nacional tjedno donosio puno vei broj politikih tekstova u odnosu na ukupne sadraje. Najvei broj neetikih tekstova u oba tjednika pripada 3 kategoriji intenziteta. Ukupni broj autora etiki dvojbenih tekstova u Globusu je 37, a u Nacionalu 24.

Prema kategorijama analize, nema znatne razlike izmeu promatranih tjednika, osim u 2 kategorije: u kategoriji neukusa i opscenosti dvostruko je vie tekstova Globusa, a u kategoriji neimenovani, anonimni izvori Nacional ima dvostruko vie primjera.

Za oba lista moemo rei da postoji neznatan broj tekstova u kojima je vidljivo naruavanje prava manjina ili prava ovjeka. Prikazivanje samo jedne strane takoer je vie karakteristika Nacionala i ono se prakticiralo kad se htjelo otkriem iznenaditi suprotnu stranu koje e odjeknuti u javnosti. Napadnuta strana u pravilu je reagirala u pismima itatelja ili je odgovorila na stranicama drugih novina.

Istraivanje o etikim proturjenostima Globusa i Nacionala potvrdilo je hipotezu da je u politikim tekstovima objavljenim u oba tjednika utvren velik broj etiki dvojbeni politikih tekstova.

Svaki je broj sadravao najmanje jedan tekst koji je imao vie od dvije etiki kontroverzne kategorije od osam.

Rezultati potvruju hipotezu da postoji razlika u dvjema vrstama etikih prijepora u Globusu i Nacionalu: povreda elementarnog graanskog ukusa i koritenja anonimnih izvora bez ogranienja, kriterija i pravila. Takoer je potvrena teza da su objavili znatan broj etiki prijepornih tekstova i da su naruavali etike standarde prigodom istraivanja nedoputenih postupaka, kriminalnih djela dravnih i gospodarskih dunosnika. Trea teza je takoer potvrena: Nacional se vrlo uspjeno koristi anonimnim izborima, razvili su brinost u odnoenju prema informatorima, pa su bili nagraivani stalnim dojavama i dostavljanjem tajnih i povjerljivih dokumenata odasvuda. Vrijeme je pokazalo da su otkria bila tona i pouzdana. Kvalitativna analiza je pokazala da su novinari i urednici ponekad namjerno zanemarivali etike standarde, radi potreba plasiranja to integralnijeg teksta.AMARTYA SEN IDENTITET I NASILJE

POGLAVLJE 1. - NASILJE ILUZIJE svijest o identitetu je izvor ponosa, ugode, snage i samopouzdanja

no, identitet moe i ubiti nekontrolirano jer osjeaj pripadnosti jednoj skupini donosi i percepciju udaljenosti i neslaganja s drugim skupinama a nasilje se raspiruje nametanjem jedinstvenih, ratobornih identiteta lakovjernim ljudima

kolektivni identitet moe pomoi pri razvijanju meusobnih veza i moemo si raditi usluge tako radei odmak od egocentrinih ivota tako osjeaj pripadnosti postaje kapital

no, iskljuivanje iz ostalih drutvenih skupina ide uz ukljuivanje odreenoj

kultivirano nasilje povezano sa sukobima identiteta ponavlja se diljem svijeta s upornou koja raste

kako se ne bi manipuliralo s identitetima, rjeenje se nastoji pronai u guenju ili potiskivanju identiteta no stvarno je rjeenje u priznavanju konkurentnih vezanosti to dovodi do drugih naina kategoriziranja ljudi, to, nadalje, moe ograniiti eksploataciju agresivne uporabe samo jedne kategorizacije

vaan je izbor u odreivanju uvjerljivosti i relevantnosti pojedinih identiteta

oko identiteta se spore komunitarijanci koji smatraju da indentitetu zajednice nema premca i da je on uzvien i kulturni teoretiari koji dijele ljude prema identitetima

tijekom ivota smatramo se lanovima raznih skupina, a svaki od kolektiva kojima pripadamo prua nam zaseban identitet

komunitaristiki mislioci skloni su uvjeravati da se kod dominantnog zajednikog identiteta radi o samoispunjenju, a ne o izboru, to nije vjerojatno

no, injenica je da postojanje izbora, znai i postojanje ogranienja koja smanjuju izbor, a izvedivosti u sluaju identiteta ovise o individualnim karakteristikama i okolnostima (proraunsko ogranienje je sveprisutno)

nakon to odluimo to je na identitet, u to moramo uvjeriti i druge samospoznaja se ponekad razlikuje od slike to ju drugi imaju o nama (idov je ovjek, kae Jean-Paul Sartre u Portretu antisemita, kojeg drugi ljudi smatraju idovom antisemit je taj koji ini idova)

u sluaju poniavanja ili ugroavanja odreenih skupina, u obrani se namee ljudska istovjetnost (ranjava nas sve isto oruje, svi smo krvavi ispod koe itd.)

temelji omalovaavanja ukljuuju opisne pogrene prikaze i iluziju o jednostrukom identitetu koju drugi moraju dodijeliti osobi koju ele poniziti

organizirana atribucija moe stvoriti temelje za proganjanje i pokapanje

umjesto razvijanja kritikog miljenja, u trenutku ugroenosti odreene skupine, najee se konformistiki prihvaa ponueno (konzerzvativne insinuacije i stari obiaji i praksa)

ukoliko nedvojbeno prihvaanje drutvenog identiteta nema veze s tradicionalizmom, onda je nuno vezano uz radikalnu preokupaciju identiteta (otkriva se identitet sluaj Muslimani vs. Srbi za okupacije Sarajeva) i tada se raspiruje nasilje

jednostrukost identiteta osnova je intelektualne pozadine o sukobu civilizacija (prema knjizi Samuela Huntingtona Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka) civilizacije su kategorizirane na religijskoj osnovi zapadna nasuprot islamskoj, hinduistikoj, budistikoj itd., i na taj se nain ljudi stavljaju unutar jedinstvene grupe strogih kutija

teza o sukobu civilizacija ima nekoliko potekoa:

1. temelji se na pretpostavci da se ovjeanstvo moe klasificirati u zasebne civilizacije

2. implicira nuan sukob civilizacija

3. zanemaruje veliinu unutarnjih razliitosti unutar civilizacijskih kategorija i doseg i utjecaj meusobnih djelovanja (intelektualnih i materijalnih) koji prelaze granice civilizacija

rastue oslanjanje na klasifikaciju prema religiji predstavlja svojevrstan odgovor na terorizam pokuava ga se redefinirati

meutim, takvo oslanjanje na religiju znai zanemarivanje drugih znaajnih problema i ideja i ujedno jaanje glasa religijskog autoriteta (tako imami postaju glasnogovornici islamskog svijeta)

unato raznolikim raznolikostima, svijet se odjednom NE promatra kao skup ljudi, nego kao skup religija i civilizacija to moe biti izvorom nasilnih lai

religija pojedinca ne mora biti njegov sveobuhvatni i iskljuivi identitet (uostalom, islam ne brani izbor muslimanima u mnogim sferama ivota), no islamski fundamentalisti ele potisnuti sve ostale identitete osim islamskoga

ako se arapski aktivist ponosi istoom islama radije nego bogatstvom arapske povijesti, igra ulogu pri utamnienju ljudi unutar ograda jednostrukog identiteta

zapadnjatvo mora prihvatiti mjeanje politikog uvjerenja i religije

ustrajanje na jednostrukosti identiteta nas sve umanjuje i ini svijet zapaljivim

glavna nada za skladom lei u mnogostrukosti naih identiteta jer jednostrukost uzrokuje slabljenje moi i dosega naeg miljenja6. poglavlje KULTURA I ZAROBLJENITVOJednostavne kulturne generalizacije imaju veliki uinak pri manipulaciji naeg naina razmiljanja. Popularna uvjerenja i neformalna komunikacija obiluju takvim generalizacijama. Implicitna i uvrnuta uvjerenja esta su tema rasistikih viceva i etnikih uvreda, a ona ponekad postanu i teorije.

Gana i J.Koreja

1960-ih Gana i J.Koreja su imali slina gospodarstva, a 30 god kasnije, Koreja je industrijski div, dok je Gana imala samo 1/15 junokorejskog dohodka. Odgovor veinom lei u kulturi, jer Korejci cijene tedljivost, rad, obrazovanje, ulaganje, disciplinu i ograniziranost, dok Ganci imaju drukije vrijednosti.Kultura u irokom okviruPrvo,kulturakoliko god bila vana, nije jedinstveno vana pri odreivanju naih ivota i identiteta. Druge su stvari, kao to je klasa, rasa, spol,zanimanjetakoer vane.Drugo, kultura nije homogen atribut-mogu postojati mnoge varijacije ak i unutar istog opeg kulturnog miljea.Tree,kulturane stoji na mjestu.etvrto, kultura uzajamno djeluje s drugim faktorima drutvene percepcije i djelovanja.Kultura se ne moe smatrati izoliranom silom neovisnom o ostalim utjecajima.Naposljetku treba razlikovatiideju o kulturnoj slobodi, koja se fokusirananau slobodu kako bi ouvala ili promijenila nae prioritete odtovanja kulturnog ouvanja, koje je postalo veliko pitanje u retorici multikulturalizma.Multikulturalizam i kulturna sloboda-Kulturnu slobodu se moe koiti kada drutvo nedoputa pojedinojzajednici da slijedi neki tradicionalni stil ivota koji su lanovi te zajednice slobodno odabrali za slijediti.

-Kulturna se raznolikost moe ojaati ako se pojedincima dopusti i ako ih se ohrabrujeivjeti kkaosmatraju da je vrijedno ivjeti.

-Zagovarati kulturnu raznolikost s obrazloenjem da je to ono to su razliite skupine ljudi naslijedile nije argument temeljennakulturnoj slobodi.

-Nesloboda moe biti poljedica nedostatka znanja i razumijevanja drugih kultura i alternativnih stilova ivota.7. GLOBALIZACIJA I PRAVO SUDJELOVANJANekikritiari ukazujuna bijedan nedostatak djelotovornog osjeaja globalne sigurnosti. No, ako je osjeaj globalne solidarnosti doista toliko besmislen zato bi onda toliko ljudi diljem svijeta bilo zabrinuto oko stanja svijeta i strastveno zagovaralo bolje uvjete za siromane i zapostavljene.Demonstranti pokuavaju zajedniki prosvjedovati protiv onog za to smatraju da je velika nemoralnost ili nepravda koja mui ljude u svijetu.Globalno nezadovoljstvo kojem prosvjedne grupe daju izraz moe se smatrati dokazom postojanja osjeaja o globalnom identitetu i nekih zabrnutosti oko globalne etike.Svijest o opsenom identitetu koji je temelj tih zabrinutosti nadilazi granice nacionalnosti,kulture, zajednice i religije. Tzv. antiglobalizacijska kritika je moda najglobaliziraniji morlani pokretdanas.Intelektualna solidarnost-Masovno neprihvaanje globalizacije ne bi ispalonepovoljno samo za globalno poslovanje, takoer bi odrezalo tokove ideja, razumijevanja i znanja koji mogu pomoi svim ljudima u svijetu.

- Jedno shvaanjeglobalizacije jestne samo da je ona pozitivna, nego je i dar Zapada svijetu. Suprotna pria smatra zapadnu dominaciju kljunom za globalizaciju, ali joj pripisuje negativne znaajke- destruktivnu ulogu- kojese veu uz globalizaciju

-Miljenjeda seglobalizaciji ideja i obiaja mora oduprijeti zatp to one uzrokuju pozapadnjaenje izaziva regionalno uzak pogled i potkopava napredak znanosti i znanja, presijecajui granice.

Globalno siromatvo i globalna pravednost-Nekiprotivinici antiglobalizacijesmatraju kako je sredinji problem da bogati postaju jo bogatijima, siromani jo siromanijima.S druge strane zagovaratelji globalizacije tvrde da siromani ne postaju nita siromanijima-ak naprotiv.Budui da se bogate jer su ukljueni u globalno gospodarstvo, dakle globalizacija nije nepravedna prema siromanima.

-Postoje dva problema u vezi s ovim miljenjem. Mnogi ljudi imajupotekoa sulaskom u globalno gospodarstvo, openito.Fokusiranje na one koji su profitabilno ukljueni u trgovinu izostavlja milijune koji ostaju iskljuenima i nepoeljnima-iz nekih djelatnosti privilegiranih. Popravljanje takvog iskljuivanja zahtijevalo bi radikalna odstupanja u unutarnjojgospodarskoj politici,alii zahtijeva promijenjenu meunarodnu politiku drugih,posebno bogatijih zemalja.

-Drugi problem, ak i ako su siromani koji sudjeluju u globaliziranom gospodarstvu postajali malo bogatiji, to ne povlai za sobom da siromani dobivaju pravedan udio koristi gospodarskih meusobnih odnosa i njihovog ogromnog potencijala. Nejednakost nije samo velika, ve se i granino poveava.Primjereno je zato upitati je li raspodjela dobiti pravedna ili prihvatljiva, a ne samo postoji li ita dobiti za sve stranke uusporedbi snedostatkom suradnje.Propusti i loa injenja-Postoji veliki dokaz da se globalni kapitalizam uobiajeno vie bavi tritima nego uspostavljanjemdemokracije iliirenjem javnog obrazovanja ili poveanem drutvenih mogunosti rtava drutvene nepravde.

-Meu globalna loa injena spada i ukljuenost svjetskih sila u globaliziranutrgovinu oruja.tetnainjenja ukljuuju strogo restriktivne i neuinkovite trgovinske barijere koje reguliraju izvoz iz siromanijih zemalja.Siromatvo, nasilje i osjeaj nepravde-Neimatina moe proizvesti provokaciju za protivljenje utemeljenim zakonima i pravilima. Ali, ne mora nuno dati ljudima inicijativu, hrabrost i stvarnu sposobnost da uine bilo tonanasilan nain.Neimatinu moe pratiti ne samo gospodarska slabost ve i politika nemo.

-Gospodarska bijeda moda nee dovesti do bilo kakvog izravnog nasilja, ali je pogreno zakljuiti da ne postojiveza izmeusiromatva i nasilja. Nebriga moe biti dovoljan razlog za ogorenost, ali osjeaj prisvajanja, degradacije i ponienja mogue jelake mobiliziratiza ustanak i pobunu.

-Svijest o tome da je svijet podijeljen izmeu imanja i nemanja znatno pomae u njegovanju nezadovoljstva, otvarajui mogunostinovaenja uime onog na to se esto gleda kao nasilje odmazde.

-Siromatvo i gospodarska nejednakost nisu u mogunosti direktno izazvati terorizam il utjecati na voe teroristikih organizaicja, ali mogu pomoi pri stvaranju plodnog tla za novaenjevojnika pjeakaza obuku u teroristikim kampovima.

-Pravednije dijeljenje blagodati globalizacije moe pridonijeti dugoronim preventivnim mjerama i protiv novaenja topovskog mesa terorizma i protiv stvaranja opeklime gdjese terorizam tolerira.Svjesnost i identitet-Ovo je svijet jednostruko podijeljenih identiteta gdje se ekonomski i politiki kontrasti grade kako bi se uklopili, kao podtema, u razliitosti, u religijskim etnicitetima. Konstruktivan odgovor moe potjecati od rjeavanja globalnih nejednakosti i nepravdi, s veimrazumijevanjem stvarnih problema koji su ukljueni i moguim smjernicama za pomo. Drugo konstruktivnuulogu moeigrati i sama globalizacija, ne samo putem napretka koji moe stvoriti i jo pravednije razdjeliti- djelovanjem globalnih gospodarskih odnosa, ve i putem prekograninih interesa koji mogu biti rezultat rairenih ljudskih kontakata koje je proizvela globalna gospodarska povezanost.Malovi, Ricchiardi, Vilovi:

Etika novinarstva

PRILOZI

KODEKS ASTI HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUTVA pravo na informaciju, slobodu izraavanja i kritiku jedno je od temeljnih prava svakog ljudskog bia bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest i politiko opredjeljenje

ovaj Kodeks titi neotuiva prava pojedinca i pravo javnosti na informaciju

novinari se pridravaju Ustava i zakona RH, Statuta i akata IFJ i akata Savjeta Europe o slobodi izraavanja i informiranja i ljudskim pravima

novinari njeguju kulturu i etiku javne rijei i uvaavaju dostignua i vrijednosti napredne civilizacije

javna glasila su slobodna, samostalna, istraivaka, i otvorena za razliita miljenja

novinar snosi odgovornost pred zakonom, javnou i svojom profesionalnom organizacijom

novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuivanju o stvarima koje se tiu svih

novinar ima pravo na svoje politiko ili drugo opredjeljenje i angairanje

obavezan je iznositi istinu, uravnoteenu i provjerenu informaciju, navodi osobe od kojih je dobio izjavu, ali ima i pravo da ne otkrije izvor, a tada za objavljeni podatak snosi moralnu, materijalnu i krivinu odgovornost

ima pravo pristupa svim izvorima informacija, pravo da slobodno istrauje sve injenice

potuje embargo na objavljivanje informacije

u komentarima i polemikim tekstovima duan je potovati etiku javne rijei i kulturu dijaloga

rad novinara podloan je kritici javnosti

plagijat je nespojiv s novinarskim kodeksom

novinar ne smije koristiti nelojalna i nezakonita sredstva kako bi doao do informacije i fotografije

lan novinarske organizacije ima pravo odbiti radni zadatak ukoliko je u suprotnostima s odredbama Kodeksa

novinar treba tititi intimu od senzacionalistikog otkrivanja u javnosti (nesree, obiteljske tragedije, djeca te sudski sporovi potovati presumpciju nedunosti)

ne smije intervjuirati ni fotografirati dijete (do 14 godina) o pitanjima njegovog ivota ili ivota druge djece bez nazonosti roditelja ili skrbnika; u koli bez odobrenja kolskih slubi

ne smije otkriti identitet djece upletene u sluajeve seksualnog zlostavljanja, bez obzira bilo dijete poinitelj ili rtva

mora izbjegavati objavljivanje detalja i pejorativne kvalifikacije o rasi, boji koe, vjeri, spolu, seksualnoj orijentaciji ili bolesti ukoliko to nije relevantno za javni interes

ne smije se baviti poslovima koji ugroavaju njegovu samostalnost, objektivnost i dignitet

ne smije objavljivati informacije radi stjecanja osobne materijalne koristi (mito, korupcija)

novinar i novinarska organizacija uvaju ugled i dostojanstvo svoje profesije i njeguju kolektivne odnose

ne smije biti autor plaenih reklamnih i drugih propagandnih napisa nije doputeno prikriveno oglaavanje i promidbeni tekstovi oglasi se moraju razlikovati od novinarskog teksta

novinar mora izbjegavati situacije koje bi mogle dovesti do sukoba interesa

mora se odrei darova, usluga ili nagrada

Za zatitu i primjenu Kodeksa nadleno je Novinarsko vijee asti HND-a.

URED PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU RH STAVOVI, INICIJATIVE I PREPORUKE UREDA MEDIJIMA, 2006.

Mediji imaju izrazito pozitivnu i snanu ulogu u promicanju prava djece, u otkrivanju ugroavajuih situacija i u obavjetavanju javnosti o tome; utjeu na drutvene vrijednosti i na senzibilitet javnosti; njihova je uloga vana u pomaganju djeci i u poticanju humanitarnog djelovanja i prosocijalnog ponaanja graana.

slobodu izraavanja treba povezati s drugim pravima poput prava na zatitu privatnosti

o djeci treba izvjetavati paljivo

prava djece i etika pitanja ugraditi u programe studija novinarstva

novinari i urednici mogu pojaavati drutvenu svijest o krenju prava djece

novinari trebaju kreirati ope standarde izvjetavanja o djeci

prilikom izvjetavanja valja voditi rauna o maksimalnoj zatiti identiteta djece

uvijek treba pribaviti suglasnost djeteta i zakonskog zastupnika za fotografiranje i prikazivanje u konkretnom kontekstu

osobitu panju obratiti na ranjive skupine djece

djecu koja ive u siromatvu, djecu s tekoama u razvoju ili bolesnu djecu ne treba prikazivati tako da se izaziva saaljenje, ve kao sastavni dio drutva te ukazivati na njihova postugnua i napredak

treba paziti na primjerenost rjenika i izbjegavati rijei koje imaju pogrdno ili diskriminirajue znaenje

prema istraivanjima, dijete e prosocijalno ponaanje usvojiti prije nego agresivno, no prosocijalnih sadraja nema dovoljno treba ih proizvoditi

nuno je razvijati medijsku pismenost svih subjekata drutva i to ugraditi u nastavno gradivo

u prezentiranju voditi rauna o dobi djece, specifinostima medija i intervenirajuim faktorima te motivirati djecu

treba podravati pozitivnu ulogu medija i prihvaanje realnosti multimedijskog konteksta djetetova razvoja

osigurati participaju djece u kreiranju programa

izraditi medijske standarde izvjetavanja o djeci i standarde kvalitetnih programa za djecu i mlade

provoditi istraivanja o utjecaju medija na djecu

osnovati medijski centar kao mjesto evalacije sadraja medija

sprjeiti manipulaciju djecom u komercijalne ciljeve i voditi brigu o djeci u svim fazama izrade teksta te tititi djecu promiui poticajne i pozitivne uvjete za bolji razvoj

MEUNARODNA FEDERACIJA NOVINARA (IFJ) SLOBODA MEDIJA, UREDNIKA NEZAVISNOST, SAMOREGULACIJA I ETIKA NOVINARSTVA IFJ predstavlja 450.000 novinara iz vie od 100 zemalja i vjeruje da novinari igraju kljunu ulogu u stvaranju i ouvanju demokratske medijske kulture

vjeruje da demokracija ovisi o slobodi izraza i socijalnoj pravdi

vjeruje da mediji moraju potovati profesionalne i etike principe slobode medija

definira slobodu medija kao ona sloboda bez ogranienja koja je kljuna u omoguavanju novinarima, urednicima, izdavaima i oglaivaima da unaprijede javni interes objavljivanjem, emitiranjem ili iznoenjem injenica i miljenja bez kojih demokratsko birako tijelo ne moe donositi odgovorne sudove

vjeruje da sloboda postoji kada postoji slobodna i nezavisna raznolikost miljenja, slobodan protok informacija, ustavna zatita i zatita prava graana na slobodu informacija i prava da znaju, potovanje prema profesionalnom statusu i nezavisnoj ulozi novinara

smatra da mediji moraju biti voeni standardima transparentnosti i otvorenosti

vjeruje u sunazonost javnog servisa i privatnih oglaivaa s ciljem zatite neovisnosti, pluralizma i raznolikosti programa, u svrhu obogaivanja svih segmenata drutva

utvruje da odgovornost za etiko ponaanje i ouvanje standarda lei na medijskim profesionalcima

vjeruje da se zakon NE bi trebao uplitati u stvari koje su stvarna odgovornost novinara, a to su priprema, izbor i prenoenje informacija

PRISTUP PROFESIJI treba biti slobodan, a profesionalna razina, to je mogue, via; novinari vjebenici moraju proi obuku; zaposlenja su ograniena na kvalificirane novinare, odnosno one koji posjeduju minimalne profesionalne kvalifikacije odreene od strane novinarskih sindikata i medijskih organizacija, a to se treba priznati kroz kolektivne ugovore

dunost medija je da odravaju drutvo kojem slue

KLAUZULA O SVIJESTI novinari moraju imati pravo postupati prema svojoj svijesti u poslu; novinar ne smije biti upuen da uradi neto to ugroava profesionalnu etiku

UREDNIKA NEZAVISNOST zajedniki minimalni standardi urednike nezavisnosti moraju se provoditi u svim medijima

SAMOREGULACIJA I ETIKA NOVINARSTVA pravilnik o etici i pravilnik o postupanju trebaju biti sastavljeni od strane medijskih profesionalaca jer samoregulacija omoguava najuinkovitiji nain ouvanja kvalitete i standarda, potujui slobodu izraavanja i miljenja

Pravilnik o postupanju IFJ-a, prvi puta je usvojen 1954. te prua osnovu za zajedniko razumijevanje po pitanjima etike kroz dobrovoljno prihvaanja novinara i izdavaa

IFJ vjeruje da postojee strukture ustanovljene na nacionalnoj razini pruaju najbolji okvir za rjeavanje albi koje se tiu medijskog sadraja

MEUNARODNA FEDERACIJA NOVINARA (IFJ) DEKLARACIJA O NAELIMA PONAANJA NOVINARA

usvojena je na 2. svjetskom kongresu Meunarodne federacije novinara u Bordeax-u u travnju 1954.

deklaracija odreuje standarde profesionalnog ponaanja novinara

temeljne dunosti: odgovornost prema istini i pravu javnosti da zna

novinar mora uvijek braniti naela slobode; izvjetavati u skladu s injenicama ije porijeklo zna i ne smije skrivati bitne informacije ili krivotvoriti dokaze

novinar mora ispraviti informaciju koja je netona, uva profesionalnu tajnu

mora izbjegavati diskriminaciju

najtei profesionalni prekraji:

1. plagijat

2. zlobni krivi navodi

3. kleveta, neutemeljene optube

4. prihvaanje bilo kojeg oblika mita

unutar opih zakona, novinar u profesionalnim pitanjima priznaje samo nadlenost svojih kolega

MINISTARSKA KONFERENCIJA SAVJETA EUROPE POSVEENA MASOVNIM MEDIJIMA (KIEV, 2005.) NOVE GRANICE EUROPSKIH MEDIJA I KOMUNIKACIJSKA POLITIKA

ministri su donijeli 3 rezolucije i Akcijski plan usmjerene na unapreivanje slobode izraavanja, pluralizma i razliitosti komunikacijskih servisa i njihovih sadraja te na zatitu ljudskih prava i napreenje najireg mogueg udjela svih pojedinaca u informatikom drutvu

REZOLUCIJA BROJ 1.: SLOBODA IZRAAVANJA I INFORMIRANJA U KRIZNIM VREMENIMA

Ministri:

naglaavaju da svako mijeanje u rad novinara u takvoj situaciji mora biti iznimka i u skladu s uvjetima koji su odreeni meunarodnim instrumentima ljudskih prava

uvjereni su da, kada mediji promoviraju toleranciju i razumijevanje, to moe pomoi sprjeavanju nastanka kriznih situacija

suglasni su da novinari moraju biti u stanju tada slobodno i nezavisno izvjetavati

suglasni su da je sigurnost medijskih profesionalaca pitanje neprekidne skrbi

REZOLUCIJA BROJ 2.: KULTURNA RAZLIITOST I MEDIJSKI PLURALIZAM U VRIJEME GLOBALIZACIJE

potvrduju vanost medijskog pluralizma i ureivake neovisnosti radi pune primjene slobode izraavanja i informiranja

istiu potrebu transparentnosti medija

suglasni su da slobodan protok informacija na internacionalnoj razini trebaju slijediti naporu da se unapreuje pluralizam na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

suglasni su da se potie pristup medijima pripadnicima nacionalnih manjina

potvruju odlunost da se potuju standardi Savjeta EU

naglaavaju vanost politike, financijske i operativne neovisnosti

REGULACIJA BROJ 3.: LJUDSKA PRAVA I REGULACIJA MEDIJA I NOVIH KOMUNIKACIJSKIH SERVISA U INFORMATIKOM DRUTVU

uvjereni su da je djelotvorna zatita autorskih prava i prava susjeda vaan imbenik za razvoj medija i servisa u info. drutvu

poveat e svoje napore u borbi protiv uporabe novih tehnologija za irenje sadraja zabranjenih KonvencijomPOYNTER INSTITUT DESET PITANJA ZA POMO NOVINARIMA U RJEAVANJU ETIKIH NEDOUMICA1. to znam i to trebam znati?

2. Koji je moj novinarski cilj?

3. Kojim se etikim naelima vodim?

4. Koju organizacijsku politiku i profesionalne smjernice trebam slijediti?

5. Kako mogu ukljuiti ljude drukijih pogleda i ideja u proces donoenja odluka?

6. Tko su interesne skupine na koje utjeu moje odluke? Njihovi motivi?

7. to da su uloge obrnute? Kako bih se osjeala?

8. Koje su mogue posljedice?

9. Na koji nain mogu maksimalno iznositi istinu i umanjiti tetu?

10. Mogu li jasno i potpuno opravdati svoja razmiljanja i odluke?DRUTVO PROFESIONALNIH AMERIKIH NOVINARA, 1996.

TRAITI ISTINU I IZVJETAVATI O NJOJ: biti poteni, pravini i hrabri, provjeriti informaciju, omoguiti odgovor na optube, identificirati izvore, provjeriti da oprema ne iskrivljuje priu, izbjegavati dramatizaciju dogaaja, izbjegavati tajne i sline metode prikupljanja info., ne plagirati, ispitati vlastite vrijednosti i ne nametati ih drugima, izbjegavati stereotipe, podravati slobodnu razmjenu miljenja, biti glas onih koje se ne uje, razlikovati izvjetaj od komentara i vijesti od oglaavanja

UMANJITI MOGUU TETU: osobe o kojima se izvjetava i svoje kolege kao ljudska bia, pokazati suut, shvatiti da izvjetavanje moe uzrokovati tetu, prihvatiti injenicu da privatne osobe imaju vee pravo na privatnost od javnih osoba, pokazati dobar ukus, biti oprezan kod identificiranja maloljetnih prestupnika ili rtava seksualnog zloina

DJELOVATI NEOVISNO: ne smiju biti vezani obvezom prema iijem interesu, osim interesom javnosti, moraju izbjegavati sukob interesa, ostati izvan aktivnosti koje bi mogle kompromitirati njihovu vjerodostojnost, odbiti darove, usluge, putovanja i pogodnosti te javno obznaniti konflikte

BITI ODGOVORNI: itateljima, sluateljima, gledateljima i jedni drugima, pozvati javnost na dijalog i izlaganje optubi, priznati pogreke i ispraviti ih, pridravati se visokih standarda

BRITANSKO UDRUENJE NOVINARA NITA NOVO, SVE VE VIENO (NAPISANO)PRAVILNIK POVJERENSTVA ZA PRITUBE PROTIV TISKA VELIKE BRITANIJE tonost ispraviti netono

mogunost odgovora

privatnost neprihvatljivo snimanje na privatnim mjestima (to su svi javni ili privatni posjedi gdje se opravdano oekuje privatnost)

zlostavljanje, zastraivanje ili praenje kako bi se dolo do informacije ili fotografije nisu dozvoljeni

nasrtanje u vrijeme alosti ili oka nisu dozvoljeni - izvjetavati diskretno i sa suosjeanjem

djeca: ne intervjuirati ili fotografirati djecu mlau od 16 godina bez prisutnosti roditelja ili skrbnika, a kad se objavljuje materijal o privatnom ivotu, mora postojati opravdanje za objavljivanje

djeca u seksualnim sluajevima: mediji ne smiju otkriti identitet djeteta mlaeg od 16 godina upletenog u sluaj seksualnog prijestupa

naprave za prislukivanje ne smiju se prikupljati niti objavljivati tako dobiveni materijali

bolnice: novinari moraju, nakon to se predstave, od osoblja dobiti dozvolu prije ulaska u dijelove zatvorene za javnost

izvjetavanje o zloinima: izbjegavati otkrivanje identiteta rodbine ili prijatelja osoba optuenih ili osuenih za zloin

lano predstavljanje: nije dozvoljeno, osim u sluaju javnog interesa i samo kad se do materijala ne moe drukije doi

rtve seksualnog nasilja: ne smiju se otkriti

diskriminacija: izbjegavati pogrdne izraze i predrasude

financijsko novinarstvo: novinari ne smiju koristiti za vlastitu dobit informacije do kojih dou prije objave, niti takve informacije smiju odavati

povjerljivi izvori: novinari imaju moralnu obvezu tititi ih

plaanje svjedocima u sudskim sporovima: zabranjeno

plaanja zloincima za informaciju: zabranjena

javni interes ukljuuje:

1. pronalaenje ili otkrivanje zloina ili ozbiljnog prekraja

2. zatita javnog zdravlja ili sigurnosti

3. spreavanje obmanjivanja javnosti izjavom ili djelom od strane pojedinaca ili organizacija

UDRUENJE I SINDIKAT NOVINARA SLOVENIJE IZOLA, 2002. SVE VE VIENOKODEKS ZA TISAK BOSNE I HERCEGOVINE, USVOJEN 1999. SVE VE VIENO

Razlika: novinari ne smiju intervjuirati niti fotografirati djecu mlau od 15 godina, bez prisustva roditelja, ili bez dozvole roditelja ili staratelja. Novinari su duni zatititi identitet djeteta u postupcima u kojima je inae iskljuena javnost

PREPORUKE ZA MEDIJE O TRETIRANJU RODNIH SADRAJA I UPORABI RODNO OSJETLJIVOGA JEZIKA U MEDIJIMA BIH USVOJENE 2006.

Urednici e nastojati osigurati potivanje ravnopravnosti kroz:

1. prikazivanje pozitivnih primjera

2. prikazivanje svih osoba na ravnopravan nain,

3. podizanje svijesti o ravnopravnom ueu ena i mukaraca u ekonomskom i drutvenom razvoju,

4. eliminiranje seksizma, rodofobije, homofobije itd.,

5. oznaavanje fukcija, zvanja i titula osoba o kojima se pria,

6. podizanje svijesti javnosti o problemu nasilja,

7. edukaciju novinara/novinarki o ravnopravnosti,

8. promoviranje ravnopravne zastupljenosti osoba razliitih spolnih i rodnih identiteta na pozicijama odluivanja u medijima

PREPORUKE ZA MEDIJSKE IZVJETAE SA SUDOVA U IZVJEIVANJU O ISTRAGAMA I SUDSKIM PROCESIMA USVOJENE 2006.

Javnost ima pravo dobiti pravovaljanu informaciju o aktivnostima sudova. Ovim preporukama se izvjetae podjea da:

1. paljivo, profesionalno (bez izljeva emocija), objektivno, pravovremeno, tono, nepristrano i sa osjetljivou izvjetavaju o radu suda

2. imaju na umu presumpciju nevinosti

3. su izvjea s prejudiciranim prikazima i navodima bez osnova, naruavanje ustavno zagarantiranih ljudskih prava

4. se svojim objavama ne smiju mijeati, niti ugroziti provedbu pravde, ni utjecati na ishod

5. su obavezni tiskati info. o odbacivanju optube ili prekida suenja, ako su prije o tome pisali

6. nee objavljivati imena rtava nasilja te samoubojstava niti e objavljivati materijale koji mogu doprinijeti identifikaciji

7. e izbjegavati imenovanje rodbine i prijatelja optuenika ili okrivljenika za kaznena djela

8. pokau poseban oprez pri izvjetavanju o prijestupima maloljetnika, imajui u vidu njihovu budunost

9. ne potiu netrpeljivost, mrnju ni diskriminaciju

10. profesionalno izvjetavanje ukljuuje selektivan pristup koji bi mogao utjecati na tok sudskog postupka

11. paljivo izvjetavaju o procesu u toku kako ne bi ometali proceduru za vrijeme albenog roka

12. to bolje usvoje i koriste pravnu terminologiju

DANSKO NOVINARSKO VIJEE USVOJEN 1992. obuhvaa: tonost informacija, ponaanja suprotna dobroj novinarskoj praksi, izvjetavanje iz sudnice NITA NOVO!, osim: informaciju o poinjenom zloinu koju novinari dobiju prije policije, u pravilu, novinar ne smije objaviti dok policija i tuiteljstvo ne odrade svoj posao.

FINSKO NOVINARSKO UDRUENJE USVOJEN 1991. obuhvaa: profesionalni status, tonost informacija, dobivanje informacija, ispravci i pravo na odgovor, zatita pojedinca NITA NOVO!

FRANCUSKO UDRUENJE NOVINARA POVELJA PROFESIONALNIH DUNOSTI FRANCUSKIH NOVINARA USVOJENA 2002. NITA NOVO, osim: ne pretendira na radno mjesto drugoga kolege, ne mijenja svoju ulogu s onom policajcaNJEMAKO VIJEE ZA MEDIJE NJEMAKI NOVINARSKI KODEKS DONESEN 1973. U BONNU obuhvaa:

1. istinitost i ouvanje ljudkog dostojanstva zabranjeni eksluzivni sporazumi, poteno izvjetavanje o izbornim kampanjama, obavijesti za javnost (moraju biti prepoznatljive)

2. briga vana tonost info., smisao se ne smije mijenjati ureivanjem slike ili teksta, istraivanja javnog mnijenja, simboline fotografije moraju biti oznaene kao takve (zamjenske ili pomone ilustracije, simboline ilustracije, fotomontae i druge promjene), preizvjetaji, intervjui, grafiki prikazi, pisma itatelja (uz pismo se objavljuju imena autora, ali nikako adrese, nisu dozvoljene promjene ili skraivanje pisama, sva pisma podlona su urednikoj tajnosti)

3. ispravci odmah ispraviti netono, zahtjevi (mora biti prepoznata netonost prethodnog lanka), dokumentacija (ukor Njemakog vijea za medije pohraniti)

4. ogranienja kod istraivanja ne koristiti nepotene metode; naela istraivanja predstaviti se, hitne slube imaju prednost pred pravom javnosti na informacije; istraivanje meu ljudima koji trebaju zatitu odnosi se na mentalno ili fiziki zakinute ne iskoritavati!; obustava ili brisanje osobnih podataka obavezno kada se kri Kodeks

5. profesionalna tajnost povjerljivost - koristiti pravo na odbijanje svjedoenja, ne otkriti identitet dounika, osim ako prevladavaju dravni interesi; aktivnosti tajne slube nepomirljive spram novinara; prijenos podataka izmeu urednikih odjela nedopustiv je (podlijee urednikoj tajnosti)

6. odvajanje aktivnosti i fukcija novinara

7. odvajanje reklamnog i autorskog sadraja; zabranjeno prikriveno oglaavanje; izvjetavanje o gospodarskom i financijskom tritu zabranjuje koritenje dobivenih informacija za vlastitu ili korist drugih

8. prava pojedinaca potovati intimnost; objava imena i fotografija ne otkrivati informacije ili fotografije rtve ili poinitelja u nesreama, zloinima, istragama ili suenjima (objavljivanje imena i fotografija osumnjienih za zloin opravdano je ako je u interesu rjeavanja zloina i na snazi je nalog za uhienjem ili je zloin poinjen u javnosti ili ako su u pitanju dravni dunosnici ili slavne osobe); imena i fotografije nestalih mogu se objaviti; zatiena su i mjesta poput privatnih adresa, bolnica, domova, zatvora i sl.; omoguiti resocijalizaciju; tjelesne ili mentalne bolesti su privatna stvar, samoubojstvo zahtjeva posebna ogranienja; opozicija i bijeg uzeti u obzir posljedice objave; datumi obljetnica slobodno se objavljuju uz prethodni pristanak tih osoba; dati na uvid informacije pomou kojih su povrijeena neija osobna

9. zatita dostojanstva

10. suzdrati se od bezrazlonog napadanja vjere, filozofije ili obiaja

11. senzacionalistiko izvjetavanje, zatita mladih ljudi - neprikladno opisivanje ne izvjetavati o ljudima kao o stvarima; izvjetavanje o nasilju paljivo odmjeriti interese javnosti i interese rtve; nesree i katastrofe ne dopustiti sekundarnu viktimizaciju; ne prihvaati cenzuru vlasti, potivati emargo, ako je opravdan; ne objavljivati zapise zloinaca; ne umanjivati posljedice droge

12. ne poticati diskriminaciju u izvjetavanju o zloinima ne navoditi neiju pripadnost osim ako ta injenica nije bitna za razumijevanje dogaaja

13. pretpostavka nevinosti ne implicirati krivnju; izvjestiti o eventualnom osloboenju od krivnje ili smanjenju kazne; zloini poinjeni od strane mladih osoba posebno paziti

14. izvjetavanje o medicinskim pitanjima ne smiju imati senzacionalistiki ton ili dovoditi do neutemeljene nade ili strahova

15. povlateni tretman pojedinih osoba nije dozvoljen, niti su pozivi i darovi

16. objava ukora obaveznaUSA TODAY

(u prvom licu: MI) novinari i urednici ne smiju ulagati u kompanije i fondove o kojima izvjetavaju

darovi: novinari Gannett-a nee traiti darove

poklonjen, ali ne zatraen dar skuplji od 25 dolara bit e vraen ili doniran u humanitarne svrhe

besplatne ulaznice za osobnu upotrebu ne smiju biti prihvaene, a ulaznice koje su namijenjene samo za tisak mogu biti prihvaene

poziv na objed novinari mogu biti gost osobe ili biznismena koji trai kontakt, ali treba nastojati uzvratiti ponudu (prihvatiti za korist praenja vijesti, a ne na osobno prijateljstvo)

putovanja novinari plaaju sve sami

javni nastupi u dogovoru sa urednitvom, moraju biti neutralni i objektivni i smatraju se vanjskim zadatkom za koji se moe primiti honorar uz pismeno doputenje

politika djelatnost osim glasovanja treba biti paljivo odvagnuta , zaposlenici ne smiju otvoreno podravati politike kampanje ili akcije, osobni stavovi se trebaju zadrati za sebe

druge vanjske djelatnosti bilo koja djelatnost moe dovesti u pitanje objektivnost i treba biti raspravljena s nadreenim, dodatni poslovi ili rad za neki drugi list se trebaju prethodno razjasniti i mogue je samo uz odobrenje

ne preprodavati ili reproducirati radove nastale unutar redakcije bez doputenja nadreenih

financijski interesi to je prihvatljivo, a to ne, treba raspraviti s nadreenim

blogovi: osobna miljanja zbog kojih se moe posumnjati u vjerodostojnost novina ne smiju se nalaziti na Internetu; maska anonimnosti moe se otkriti i informacijama stavljenim na internet moe se ui u trag

ope pravilo svi djelatnici trebaju ozbiljno shvatiti bilo kakvu posebnu situaciju u kojoj se nau, a za svaku nejasnou pitati!