Filozofski fakultetSveučilište u Splitu

Deveti dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županijePrema kvalitetnoj školi

Znanstveni skup s međunarodnom suradnjom

SVEUČILIŠTE U PROFESION�LNOM US�VRŠ�V�NJU UČITELJ��UOSNOVNOJ ŠKOLI

Split, Filozofski fakultet, 2015.

Zbornik radova

ISSN 1849-7039 (CD-ROM)

Zb. rad. (Dani osn. šk. Split.-dalm. župan., CD-ROM)

1

ISSN 1849-7039 (CD-ROM)

Deveti dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije

Prema kvalitetnoj školi

Znanstveni skup s međunarodnom suradnjom

SVEUČILIŠTE U PROFESION�LNOM US�VRŠ�V�NJU UČITELJ��U

OSNOVNOJ ŠKOLI

Zbornik radova

1 SVEUČILIŠTE U PROFESION�LNOM US�VRŠ�V�NJU UČITELJ��U OSNOVNOJ ŠKOLI

Nakladnik

Filozofski fakultet Sveučilište u Splitu

Odgovorni urednik

Red. prof. dr. sc. Aleksandar Jakir

Glavni urednik

Doc. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš

Urednice Zbornika izv.prof.dr.sc. Hicela Ivon mr.sc. Suzana Tomaš

Recezenti

Izv. prof. dr.sc. Smiljana ZrilićIzv. prof. dr.sc. Sonja Kovačević

Izv. prof. dr. sc. Matjaž DuhIzv. prof. dr.sc. Slađana Zuković

Lektorica (hrvatski i engleski jezik) Ivana Čagalj, prof.

Zbornik radova Sveučilište u profesionalnom usavršavanju učitelja u osnovnoj školi rezultat je znanstvenog skupa s međunarodnom suradnjom održanog u Splitu 2013. godine, u izdanju

Filozofskog fakulteta.

Grafička priprema i tisakGrafičke usluge Čulić, Split

ISSN 1849-7039 (CD-ROM)

1

Filozofski fakultet Sveučilište u Splitu

Deveti dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županijePrema kvalitetnoj školi

Znanstveni skup s međunarodnom suradnjomSVEUČILIŠTE U PROFESION�LNOM US�VRŠ�V�NJU UČITELJ��U

OSNOVNOJ ŠKOLI

Urednice Hicela Ivon

Suzana Tomaš

SPLIT, 2015.

239

Lidija Vlahović

Sažetak: U radu je prikazan povijesni razvoj kineziološkog obrazovanja učitelja i odgojiteljapredškolske djece od šezdesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana.��nalizirani su nastavniplanovi i programi te zastupljenost kinezioloških kolegija u njima.� �utorica zaključuje kako jezastupljenost kinezioloških kolegija u nastavnim planovima za obrazovanje učitelja i odgojiteljapredškolske djece uglavnom bila zadovoljavajuća, ali ukazuje na problematiku neadekvatnogformuliranja cilja i zadataka pojedinih kolegija. Izuzetak čine nastavni planovi i programi integriranogsveučilišnog studija Magistar primarnog obrazovanja i stručnog studijskog programa Odgojiteljpredškolske djece koji se realiziraju na Odsjeku za učiteljski studij i Odsjeku za predškolski odgojFilozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Navedeni odsjeci nude budućim učiteljima i odgojiteljimapredškolske djece izuzetno kvalitetno kineziološko obrazovanje i čine ih kompetentnima zaostvarivanje kineziološke nastave u školi, odnosno kinezioloških aktivnosti u predškolskimustanovama. Ključne riječi: kineziološka kultura, kineziološko obrazovanje, učitelj, odgojitelji predškolske djece.

240

1. KINEZIOLOŠKO OBR�ZOV�NJE UČITELJ�

Kineziologija ima veoma značajnu ulogu u životu djeteta. Rana kineziološka iskustva nužna suza razvoj dječjih sposobnosti, stoga je zadatak kineziologa okružiti dijete od najranijih danakvalitetnim kineziološkim ostvarenjima. Slijedom toga, kineziološkoj edukaciji učitelja i odgojitelja predškolske djece trebalo bi posvetiti odgovarajuću pozornost. Obrazovanje učitelja osnovnih školana području bivše Jugoslavije započinje u drugoj polovini 18. stoljeća. Od 1774. godine organizirani supreparandijalni tečajevi za obrazovanje učitelja, a 1849. godine u Zagrebu se osniva prva samostalna učiteljska škola koja je trajala dvije godine, čime započinje razdoblje institucionalnog obrazovanjaučitelja. Od 1874. godine trajanje učiteljskih škola ili preparandija produženo je na tri, a od 1888.godine na četiri godine. Viša pedagoška škola u Zagrebu osnovana je 1919. godine. Zakonom o učiteljskim školama iz 1929. godine obrazovanje učitelja produžuje se na pet godina.

Viša pedagoška škola u Splitu osnovana je 1945. godine. Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata učitelji su se obrazovali na tečajevima, a obrazovanje učitelja u redovitim učiteljskim školamatrajalo je četiri godine, sve do školske godine 1950./51., kada se donosi odluka da se učiteljska školaproduži na pet godina. Donesen je i novi nastavni plan i program a kineziološka nastava realizirala sekolegijem Fiskultura (Franković, Bogdan i Fučijaš, 1962).

Godine 1960., temeljem Zakona o pedagoškim akademijama, osnivaju se pedagoškeakademije u Rijeci, Gospiću, Puli, Čakovcu, Osijeku, Pakracu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Petrinji, Šibeniku, Zadru i Dubrovniku, a više pedagoške škole u Zagrebu i Splitu prerastaju u pedagoškeakademije. Zvanje učitelj mijenja se u nastavnik razredne nastave. Nastavni plan i program pedagoške akademije sadržavao je kolegije zajedničkog i kolegije posebnog studija. Zajednički studijsadržavao je sljedeća područja: filozofiju i sociologiju, pedagoške i psihološke nauke, fizički odgoj iškolsku higijenu. Posebni se studij dijeli na: poseban studij I odsjeka ‒ za učitelje razredne nastave i poseban studij II odsjeka – za nastavnike predmetne nastave (Franković i sur., 1962: 32). Kineziološkanastava realizirala se dvama kolegijima, i to u sklopu Fizičkog odgoja i školske higijene te Metodike fizičkog odgoja, a provodila se po dva sata tjedno u prvom i drugom te po jedan sat tjedno u trećem ičetvrtom semestru.

Nastavnim programom za kolegij Metodika fizičkog odgoja predviđena su sljedeća područja:„Fizički odgoj kao nastavni predmet, nastavni princip i oblik slobodnih aktivnosti učenikovih. Cilj izadaci nastave fizičkog odgoja. Izbor i raspored gradiva s posebnim osvrtom na njihovu ovisnost opsihofizičkom razvitku učenika. Metode i sredstva. Upoznavanje sa spravama i rekvizitima. Objekti iuređaji za provođenje fizičkog odgoja. Organizacija nastavnog procesa. Oblici fizičkog odgoja uslobodnim aktivnostima učenikovim i društvenim organizacijama. Praćenje i vrednovanje učenikovarazvitka i Napredovanja na području fizičkog odgoja“ (Franković i sur., 1962: 57). Satnica kolegija nije precizirana, već je u programu navedena kumulativna satnica za Metodiku razredne nastave s praktičnim vježbama. Od akademske godine 1969./70. donosi se novi Nastavni plan i program za pedagoškeakademije. U tom programu postojala je podjela na predmete zajedničkog i predmete posebnogstudija. Predmeti koji su sačinjavali zajednički studij bili su: Filozofija, Sociologija, Pedagogija, Didaktika, Psihologija djetinjstva i mladosti, Pedagoška psihologija, Fizički odgoj i Predvojnička obuka.Fizički odgoj u okviru zajedničkog studija organizira se isključivo kao oblik rekreacije studenata premamogućnostima pedagoške akademije i potrebama studenata pojedinih studijskih grupa, a provodi sepo jedan sat tjedno od prvog do četvrtog semestra. Poseban studij obuhvaća predmete koji izravnije usmjeruju i pripremaju studente za nastavnirad u osnovnoj školi po sustavu razrednog, odnosno predmetnog nastavnika. Studij se diferencira uove studijske grupe: razredna nastava, hrvatskosrpski jezik, hrvatskosrpski jezik ‒ bibliotekarstvo,hrvatskosrpski jezik ‒ jedan strani jezik, strani jezik, povijest ‒ zemljopis, matematika ‒ fizika,domaćinstvo ‒ biologija, tehničko obrazovanje ‒ fizika, muzika, likovne umjetnosti, fizička kultura ipredškolski odgoj. Kineziologija se u razrednoj nastavi realizira unutar kolegija Metodika fizičkogodgoja (tablica 1).

241

Tablica 1 ‒ Kineziološki kolegij u Nastavnom planu studija razredne nastave (1969)

kolegij semestar

I. II. III. IV.

Metodika fizičkog odgoja 2 2 2 0

Poseban studij fizičke kulture uključuje: „osnovni dio – osnove fizičke kulture, anatomijačovjeka, fiziologija, sportska medicina s higijenom, osnove biomehanike, opća fizička priprema,sportska gimnastika, oblikovanje tijela i korektivne vježbe, atletika, sportske igre, plivanje, estetska gimnastika i plesovi, skijanje, logorovanje i metodika nastave fizičkog odgoja te izborni dio –veslanje, organizacija takmičenja i priredaba, sportske građevine i sprave, elementarne igre, osnoverekreacije i drugo“ (Nastavni plan i program, 1969: 89).

Godine 1978. pedagoške akademije preustrojene su u pedagoške fakultete. Koordinacijskiodbor grupacije visokoškolskih organizacija u oblasti odgoja i obrazovanja donosi dokument podnazivom Prilog samoupravnom sporazumu. Opisi profila sa stručnim i metodičkim programskimosnovama studija (1978) u kojemu je naveden nastavni plan bez nastavnog programa.

Studij nastavnika razredne nastave, osim općih i zajedničkih programskih osnova, obuhvaćaoje i stručne programske osnove putem kojih se student osposobljavao za izvođenje nastave svihnastavnih predmeta u prvim četirima razredima osnovne škole. Jedini kineziološki kolegij unavedenom programu bio je Tjelesni odgoj s metodikom (tablica 2).

Tablica 2 ‒ Kineziološki kolegij u Nastavnom planu stručnih i metodičkih programskih osnovnastudija razredne nastave (1978)

kolegij semestar

I II III IV

Tjelesni odgoj s metodikom 0 1+1 1+1 1+1

Godine 1988. donesen je Okvirni obrazovani programi usmjerenog obrazovanja prema kojemu su se nastavnici i odgojitelji pripremali i obrazovali u trajanju od šest godina, nakon čega su,polaganjem diplomskog ispita, stjecali zanimanje VI. stupnja stručnosti: odgajatelj predškolske djece,odnosno nastavnik razredne nastave. Prve četiri godine programa provodile su se u centrima usmjerenog obrazovanja, a peta i šesta godina u visokoškolskim obrazovnim institucijama. Nakončetvrte godine polaznici su mogli birati zanimanje na VII. stupnju stručne spreme u odgojno-obrazovnoj struci. Dakle, dio obrazovanja ostvarivao se na srednjoškolskoj, a dio na visokoškolskojrazini. Obrazovni program bio je koncipiran tako da su se u tijeku obrazovnog procesa izučavaliteorijski i praktični aspekti općih sadržaja, zajedničkih sadržaja odgojno-obrazovne struke i stručno-metodičkih sadržaja. U Nastavnom planu za prvu i drugu godinu usmjerenog obrazovanja u odgojno-obrazovnoj struci kineziološka nastava realizirala se kolegijem Tjelesne i zdravstvene kulture kao obveznim kolegijem (tablica 3).

Tablica 3 ‒ Kineziološki kolegij u Nastavnom planu za I. i II. godinu usmjerenog obrazovanja u odgojno-obrazovnoj struci (1988)

kolegij godina

I. II.

Tjelesna i zdravstvena kultura 68 68

Nastavni plan za treću, četvrtu, petu i šestu godinu studija za Nastavnika razredne nastaveobuhvaćao je dva kineziološka kolegija: Tjelesna i zdravstvena kultura i Metodika tjelesne i zdravstvene kulture (tablica 4).

242

Tablica 4 ‒ Kineziološki kolegiji u Nastavnom planu za III., IV., V. i VI. godinu za nastavnika razrednenastave (1988)

kolegij godina

III. IV. V. VI.Tjelesna i zdravstvena kultura 68 64 0+0+30 0+0+30 0+0+30 0+0+30

Metodika tjelesne i zdravstvene kulture 0 0 15+0+0 15+0+30 15+0+15 15+0+15

Za kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura nisu bili navedeni ni cilj ni zadaće. Cilj kolegija Metodika tjelesne i zdravstvene kulture jest da se „na temelju teorijskih spoznaja o zakonitostimametodičke organizacije odgojno-obrazovnog rada s djecom rane školske dobi studenti osposobe zaizvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u okviru JUP-a u razrednoj nastavi“ (Okvirni obrazovni programi usmjerenog obrazovanja, 1988: 93). Nastava kolegija realizirala se predavanjima, vježbama i metodičkim vježbama u školi. Iz cilja kolegija proizlazile su sljedeće zadaće: „upoznati općeciljeve i zadatke tjelesno zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja, kao i posebne zadatke tjelesnei zdravstvene kulture; upoznati utjecaj tjelesnih vježbi na organizam i sagledati potrebu i koristsistematskog tjelesnog vježbanja; steći interes za stvaralačku djelatnost na području tjelesno-zdravstvene kulture; upoznati studente s teorijskim osnovama metodike odgojno-obrazovnog rada; informirati studente o rezultatima suvremenih znanstvenih istraživanja u tom području; upoznatistudente s praktičnim odgojno-obrazovnim radom u razrednoj nastavi, vrtiću i u različitim oblicimaizvaninstitucionalnog odgoja; osposobiti studente da teorijsko znanje stvaralački primjenjuju uodgojno-obrazovnoj praksi; upućivati studente u promatranje, analiziranje i vrednovanjeneposrednog odgojno-obrazovnog rada, te da se stvaralački i kritički uključuju i razvijajusamokritičnost i kritičnost; izgrađivati kod studenata otvorenost prema inovacijskim nastojanjima ujezično-umjetničkom području; razvijati kod studenata svijest i potrebu za trajnim zanimanjem za umjetnost; razvijati interes i potrebu za daljim samoobrazovanjem i metodičkim usavršavanjem;razvijati sposobnost za odgojno djelovanje i izgrađivanje svestrane stvaralačke ličnosti mladegeneracije; uspostavljanje funkcionalne veze između tjelesnih, glazbenih, jezičnih, likovnih i drugihumjetničkih sadržaja“ (1988: 87). U navedenom je programu također bilo previše zadaća, od kojih jeveliki dio bio apstraktno formuliran. Programski sadržaji uključivali su tri područja:1. Predavanja: teorija tjelesne i zdravstvene kulture; analiza cjelina i tema predviđenih programom

za I., II. i III. razred; metodički pristup područjima tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi:pokretu, taktiranju, upoznavanju dječjih igara i sportova te stvaralačkom radu.

2. Vježbe: osposobljavanje za teoretsku i praktičnu provedbu nastavnog gradiva.3. Metodičke vježbe: prisustvovanje odgojno-obrazovnom radu nastavnika razredne nastave

(uzorna predavanja); metodičko oblikovanje određenih sadržaja, izrada dnevnog plana i pripreme za neposredni odgojno-obrazovni rad; samostalno izvođenje odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi (javno i individualno predavanje); analiza javnih i individualnih predavanja; analiziranje obavezne i dopunske literature; sudjelovanje u praćenju i analiziranju određenogaspekta razvoja djece rane školske dobi; sudjelovanje u teorijskim i empirijskim istraživanjimakojima se pridonosi unapređivanju prakse (1988: 93).

Program je predviđao i pedagošku praksu u školama (I. – IV. razred). Studenti VI. godine studija hospitirali su i asistirali te samostalno pripremali, organizirali i izvodili odgojno-obrazovni rad. U vrijeme prakse studenti su pisali dnevne planove i pripreme te vodili dnevnik, a bili su obvezni održati najmanje jedno predavanje iz tjelesne i zdravstvene kulture. Uz izvještaj su bili dužni predati ipripremu predavanja (1988: 93).

Od 1992. godine učitelji se školuju na četverogodišnjem studiju razredne nastave te stječuzvanje diplomirani učitelj razredne nastave. Prema Prijedlogu nastavnog plana i programa četverogodišnjeg studija za učitelje na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnihpodručja Sveučilišta u Splitu (1992) kineziološko obrazovanje učitelja realiziralo se dvama kolegijima, ito: Osnovama kineziologije i Metodikom tjelesne i zdravstvene kulture (tablica 5).

243

Tablica 5 ‒ Kineziološki kolegiji u Prijedlogu Nastavnog plana i programa četverogodišnjeg studija zaučitelja (1992)

kolegij

semestar

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.P V P V P V P V P V P V P V P V

Osnove kineziologije 1 1 1 1Metodika tjelesne i zdravstvene kulture

1 1 1 1 1 2 1 2*

*Ispit. Cilj i zadaće kolegija Osnove kineziologije uključuju: tumačenje osnovnih pojmova tjelesno-

zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja i osnovnih pojmova fizičke kulture, kineziologije.Cilj i zadaće kolegija Metodika tjelesne i zdravstvene kulture bili su identični onima

navedenim u programu iz 1988. godine (1992: 82 ‒ 86). U sadržaj su uključeni: utjecaj tjelesnogvježbanja na razvoj funkcionalnih, motoričkih i kognitivnih sposobnosti, organizacijski oblici rada,struktura sata, organizacija, zadatci, izbor sadržaja i opterećenje, psihičke osobine i njihov utjecaj pritjelesnom vježbanju, opće karakteristike bio-psiho-socijalnog razvoja djece.

Godine 1998. pedagoški fakulteti postaju visoke učiteljske škole, s izuzetkom zagrebačkeUčiteljske akademije. Na Visokoj učiteljskoj školi stječe se naziv diplomirani učitelj razredne nastave(stupanj VII/1). Nastavni plan Visoke učiteljske škole u Splitu nudio je studentima programe sedam pojačanih studija i to: povijesti, hrvatskog jezika, engleskog jezika, biologije, glazbene kulture, likovnekulture i matematike, od čega su se u praksi realizirala samo prva četiri pojačana programa. Redovnanastava kineziologije uključivala je dva kolegija (tablica 6).

Prema prijedlogu nastavnih planova i programa za obrazovne profile diplomirani učiteljrazredne nastave i odgajatelj predškolske djece (1999: 41), cilj i zadaće Osnova kineziologije bili su: „tumačenje osnovnih pojmova tjelesno-zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja i osnovnihpojmova tjelesne kulture, kineziologije. Predmet, cilj, zadaci i uloga tjelesno zdravstvene kulture. Opće karakteristike, bio-psiho-socijalnog razvoja djece i učenika. Upoznavanje s lokomotornim, kardiovaskularnim, respiratornim, metaboličkim i živčanim sustavom“.

Cilj i zadaće Metodike tjelesne i zdravstvene kulture bili su: „osposobljavanje studenata ustručno-metodskom i pedagoškom pogledu, individualizacija nastavnog procesa. Upoznati općeciljeve i zadatke tjelesno-zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja, kao i posebne zadatke tjelesnei zdravstvene kulture. Struktura sata tjelesno-zdravstvene kulture, organizacija, zadaci, izbor sadržajai opterećenje“ (1999: 44).

Tablica 6 ‒ Kineziološki kolegiji u Nastavnom planu učiteljskog studija Visoke učiteljske škole u Splitu(1999)

kolegij

semestar

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.PSV PSV PSV PSV PSV PSV PSV PSV

Osnove kineziologije 110 101*

Metodika tjelesne i zdravstvene kulture

101 101 202*

*Ispit.

Godine 2005. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu osnovan je Integrirani sveučilišnistudij za obrazovanje magistara primarnog obrazovanja u trajanju od pet godina (<http://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/program.pdf>). Program uključuje pet obveznih kineziološkihkolegija i dva izborna kolegija (tablica 7).

244

Tablica 7 ‒ Kineziološki kolegiji (obvezni) u Nastavnom planu integriranog sveučilišnog studija za prvostupnika i magistra primarnog obrazovanja Filozofskog fakulteta u Splitu (2005)

kolegij semestar ECT

S

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X.PSV PSV PSV PSV PSV PSV PSV PSV PSV PSV

Osnove kineziologije

30/15/15

5

Kineziološkametodika 1

30/15/0

4

Kineziološkametodika 2

0/30/15

4

Kineziološkametodika 3

0/15/30

4

Kineziološkarekreacija

0/0/30 0/0/30 0/0/30 0/0/30 0

Za kolegij Osnove kineziologije navedene su sljedeće kompetencije: „osposobljenost studenata za primjenumetoda i postupaka za analizu i upravljanje kineziološkim aktivnostima“.

Kompetencije koje se stječu na kolegiju Kineziološka metodika 1 jesu: „osposobiti studenteda usvoje osnovna teorijska znanja i zakonitosti tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog procesa; usvajati osnovne pojmove i stručne termine; usvajati osnovne metodičke zakonitosti;usvajati praktična znanja iz pojedinih nastavnih tema u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi“.

Kompetencije kolegija Kineziološka metodika 2 jesu: „stručno metodičko osposobljavanjestudenata za kvalitetno planiranje i pripremanje organizacijskih oblika rada u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture; usvojiti određeni fond motoričkih informacija prijeko potrebnih za uspješnorealiziranje programskih sadržaja“.

Kompetencije predviđene za kolegij Kineziološka metodika 3 jesu: „osposobljavanjestudenata za samostalno organiziranje i izvođenje sata tjelesne i zdravstvene kulture; stjecatiinterese za stvaralačku djelatnost; primjenjivati stečena znanja izvođenjem javnih predavanja;razvijati želju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem“.

Kolegij Kineziološka rekreacija omogućava studentima bavljenje aktivnostima po izborutijekom prvih dviju godina studiranja.

Za izborne kolegije Ljetovanja i Zimovanja navedene su sljedeće kompetencije:„opće – osposobljavanje studenata za samostalno organiziranje i provođenje aktivnosti i specifične –osposobiti studente za snalaženje u specifičnim klimatskim prilikama; osposobiti studente za provođenje onih kinezioloških aktivnosti s učenicima za koje nemaju uvjete u mjestu stanovanja“.

Ovaj program veoma je dobro koncipiran, i po pitanju satnice kinezioloških kolegija i popitanju njihova sadržaja. Budući magistri primarnog obrazovanja koji se obrazuju prema navedenom programu stječu kvalitetno kineziološko obrazovanje i u potpunosti su kompetentni za obavljanjenastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju.

2. KINEZIOLOŠKO OBR�ZOV�NJE ODGOJITELJ��PREDŠKOLSKE DJECE

Obrazovanje odgojitelja predškolske djece do kraja šezdesetih godina realiziralo se nasrednjoškolskoj razini. Godine 1969. donesen je Prijedlog nastavnog plana i programa za ustrojstvo i izvođenje studija na tadašnjim pedagoškim akademijama. Nastavni plan i program pedagoškeakademije sadržavao je kolegije zajedničkog i kolegije posebnog studija. Sadržaji kolegija kojipripadaju zajedničkom studiju za studijsku grupu Predškolski odgoj bili su identični kolegijima ostalihstudijskih grupa. Unutar kolegija koji pripadaju posebnom studiju Predškolskog odgoja nalazila su sedva kolegija, i to: Fizički odgoj s metodikom i Higijena predškolskog djeteta (tablica 8).

245

Tablica 8 ‒ Kineziološki kolegiji u Nastavnom planu studija predškolskog odgoja (1969)

kolegij semestar

I. II. III. IV.Fizički odgoj s metodikom 3 3 3 3

Higijena predškolskog djeteta 3

Program kolegija Fizički odgoj s metodikom uključivao je sljedeća područja: „Pojam i zadacifizičkog odgoja. Izbor i raspored građe. Bitne anatomsko-fiziološke i psihološke karakteristikepredškolskog djeteta. Elementi i zakoni harmoničnog oblikovanja kretanja. Primjena prirodnih oblikakretanja u različitim uvjetima i sredinama: igre, objekti, rekviziti i didaktička sredstva i pomagala.Organizacijski oblici i metodski postupci u odgojno-obrazovnom radu s djecom u fizičkom izdravstvenom odgoju. Praktične vježbe u predškolskim ustanovama“ (Nastavni planovi i programi, Pedagoška akademija, 1969: 440). Program kolegija Higijena predškolskog djeteta je bio: „Značenje i zadatak higijene predškolskog djeteta. Karakteristike anatomsko-fiziološkog rasta i razvojapredškolskog djeteta. Podložnost dječjeg organizma deformitetima i oboljenjima, uzroci najčešćihdeformiteta i oboljenja pojedinih organa. Faktori očuvanja i jačanja zdravlja i fizičkog napretkadjeteta. Higijena prehrane, higijena odijevanja predškolskog djeteta. Higijena unutrašnjeg i vanjskogprostora i opreme predškolske ustanove. Sistem zaštite dječjeg zdravlja u našoj zemlji“ (Nastavni planovi i programi, Pedagoška akademija, 1969: 440).

Koordinacijski odbor grupacije visokoškolskih organizacija u oblasti odgoja i obrazovanjadonosi Prilog samoupravnom sporazumu. Opisi profila sa stručnim i metodičkim programskimosnovama studija (1978). Prema tom dokumentu studij predškolskog odgoja trajao je dvije godine, anjegov program uključivao je stručne i metodičke programske osnove. Ovaj program sadržavao je dvakineziološka kolegija, i to: Tjelesni odgoj s metodikom i Zaštita zdravlja djece predškolske dobi (tablica 9).

Tablica 9 ‒ Kineziološki kolegiji u Nastavnom planu stručnih i metodičkih programskih osnova studijapredškolskog odgoja (1978)

kolegij semestar

I. II. III. IV.

Tjelesni odgoj s metodikom 1+1 1+1 1+1 0+2

Zaštita zdravlja djece predškolske dobi 2+2

U skladu s reformom srednjeg usmjerenog obrazovanja sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, redefinira se i studij predškolskog odgoja, koji se nadovezuje na četiri godineobrazovanja u srednjoj školi za obrazovni profil odgojitelj predškolske djece (prema Mendeš, 2010:215). Kako ističe Peteh, „temeljna idejna koncepcija u odgojno-obrazovnoj struci je u programskom kontinuitetu koji traje šest godina (4+2). Prva i druga godina obuhvaćaju uvođenje u struku (hrvatskiili srpski jezik s književnošću, glazbena, likovna, tehnička kultura, zemljopis, izborna nastava), dok ječetvrta godina dio programa za obrazovanje za zanimanje (pedagoška, psihološka, zdravstvenazaštita, školska higijena), a peta i šesta godina ostvaruju se na visokoškolskim institucijama –filozofskom ili pedagoškom fakultetu, što je prirodni produžetak struke“ (Mendeš, 2010: 211). UNastavnom planu za V i VI godinu za Odgajatelja predškolske djece (1988) postojala su dva kolegija, i to: Tjelesna i zdravstvena kultura i Metodika tjelesne i zdravstvene kulture (tablica 10).

Tablica 10 ‒ Kineziološki kolegiji u Nastavnom planu za III, IV, V i VI godinu za odgajateljapredškolske djece (1988)

kolegij godina

III. IV. V. VI.Tjelesna i zdravstvena kultura 68 64 0+0+30 0+0+30 0+0+30 0+0+30

Metodika tjelesne i zdravstvene kulture 15+0+0 15+0+15 15+0+15 30+0+30

246

Metodika tjelesne i zdravstvene kultureCilj: osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva

podmirivanje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom; da studenti steknu teoretska i stručno-metodska znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima uspješnoprimjenjivati sadržaje tjelesno-zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Zadaće: steći suvremeni pogled na ovo odgojno-obrazovno područje upoznavanjem teorijskihosnova fizičke kulture. Upoznati utjecaj tjelesnih vježbi na organizam i sagledati potrebu i koristsistematskog tjelesnog vježbanja. Upoznati metodičke zakonitosti te usvojiti stručno-znanstvene stavove prema teorijskim i praktičnim činjenicama kao i metodologiju rada. Steći interes zastvaralačku djelatnost na području tjelesno-zdravstvene kulture (1988: 57).

Godine 1998. pedagoški fakulteti postaju visoke učiteljske škole. Na Visokoj učiteljskoj školi uSplitu odgojitelji predškolske djece obrazovali su se prema programu za obrazovni profil odgajateljpredškolske djece koji je uključivao dva obvezna i jedan izborni kolegij. U nastavnom programu izizbornih predmeta postojao je kolegij Odabrana poglavlja iz metodike tjelesne i zdravstvene kulture (tablica 11).

Tablica 11 ‒ Kineziološki kolegiji u Nastavnom planu studija predškolskog odgoja Visoke učiteljskeškole u Splitu (1999)

kolegiji semestar

I. II. III. IV.

PSV PSV PSV PSV

Metodika tjelesne i zdravstvene kul ture 100 101 101 102*Tjelesna i zdravstvena kultura 002 002 002 002

*Ispit.

Cilj i zadaće kolegija Metodika tjelesne i zdravstvene kulture bili su: samostalno obavljanje kinezioloških aktivnosti u dječjem vrtiću, praktična primjena teoretskih znanja, utjecati na morfološkistatus djeteta njegovanjem mišićnih reakcija, poticati funkcionalni razvitak osjetila potrebnih zaprijem diferenciranih i finih osjetilnih podražaja (1999: 121).

Od akademske godine 2005./2006. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu realizira sestručni studijski program Odgojitelj predškolske djece. Nastavni program(<http://www.ffst.hr/odsjeci/predskolski/program.pdf>) uključuje tri obvezna i dva izborna kolegija (tablica 12).

Tablica 12 ‒ Kineziološki kolegiji (obvezni i izborni) u Nastavnom planu stručnog studijskogprograma Odgojitelj predškolske djece na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2005)

kolegiji

semestar ECTS

I. II. III. IV. V. VI.PSV PSV PSV PSV PSV PSV

Kineziološka metodika 130+0+

0 3

Kineziološka metodika 2 0+30+0 3

Kineziološka metodika 3 0+30+30 5

izborni kolegiji*

Zimovanja 15+0+15 2

Ljetovanja 15+0+15 2*Izborni kolegiji realiziraju se od drugog do petog semestra.

Kompetencije su koje se stječu tijekom kolegija Kineziološka metodika 1: „osposobitistudente da usvoje osnovna teorijska znanja i zakonitosti tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog procesa. Usvajati osnovne pojmove i stručne termine u kineziološkoj metodici; usvajatiosnovne metodičke zakonitosti, te njihove teorijske i praktične aspekte; usvajanje praktičnih znanja izpojedinih tema u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi“. Kompetencije su kolegija Kineziološka metodika 2:

247

„osposobljavanje studenata za realizaciju sata tjelesne i zdravstvene kulture. Usvojiti određeni fondmotoričkih informacija prijeko potrebnih za uspješno realiziranje programskih sadržaja; provjeravanjeobrazovnih zadaća, motoričkih znanja, motoričkih postignuća, motoričkih i funkcionalnihsposobnosti“. Kompetencije koje se stječu tijekom kolegija Kineziološka metodika 3 uključuju:„osposobljavanje studenata za poticanje tjelesnog izražavanja i stvaranja“.Kompetencije izbornihkolegija Zimovanja i Ljetovanja uključuju: „osposobljavanje studenata za samostalno organiziranje iprovođenje aktivnosti djece na zimovanju, odnosno na ljetovanju“. Program kinezioloških kolegija uovom programu koncipiran je veoma kvalitetno i omogućuje budućim odgajateljima kvalitetno ostvarivanje kinezioloških aktivnosti u predškolskim ustanovama.

3. Z�KLJU�K

�nalizom navedenih planova i programa možemo prije svega zaključiti kako su autori usvakom od njih uočavali važnost kineziološkog obrazovanja budućih učitelja i odgojitelja predškolskedjece te kineziološkim kolegijima osigurali dovoljan broj sati. Ono što je problematično jestformulacija cilja i zadaća, koji su se uglavnom prepisivali iz programa u program te su bili formuliranina apstraktan način. Zadaće se u nastavnim programima u velikoj mjeri ponavljaju, tj. prepisuju iz programa u program, pa i od autora do autora. Često u nastavnim programima nije jasno razlikovanje ciljeva od zadaća; iste formulacije jednom označavaju ciljeve, a drugi put zadaće. U velikom broju nastavnih programima primjećuje se sklonost opširnom navođenju zadaća kao da je njihov kvantitetgarancija kvalitete. Izuzetak čine nastavni planovi i programi integriranog sveučilišnog studija zaprvostupnika i magistra primarnog obrazovanja i stručnog studijskog programa Odgojitelj djece predškolske dobi, a koji se realiziraju na Odsjeku za učiteljski studij i Odsjeku za predškolski odgojFilozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Navedeni odsjeci obrazuju buduće učitelje i odgojiteljepredškolske djece da u potpunosti budu kompetentni i odgovorni za provođenje ciljeva i zadaćausvojenih tijekom studija i primjenjivih na svojim budućim radnim mjestima te, naravno, posluže kaopodloga za permanentno usavršavanje.

LITERATURA

1. Franković, D.; Bogdan, S.; Fučijaš, Đ. (1962): Pedagoška akademija. Zagreb: Školska knjiga.2. Koordinacijski odbor grupacije visokoškolskih organizacija u oblasti odgoja i obrazovanja (1978):

Prilog samoupravnom sporazumu. Opisi profila sa stručnim i metodičkim programskim osnovamastudija.

3. Mendeš, B. (2010): „Povijesni razvoj sustava obrazovanja odgojitelja predškolske dobi uHrvatskoj“. Školski vjesnik. Časopis za pedagoška i školska pitanja, 59(2), 203 ‒ 220.

4. Nastavni planovi i programi (1969): Pedagoška akademija. Zagreb: Školska knjiga. 5. Okvirni obrazovni programi usmjerenog obrazovanja (1988): Delegatske informacije, poseban

broj. 6. Prijedlog nastavnih planova i programa za obrazovne profile diplomirani učitelj razredne nastave i

odgajatelj predškolske djece (1999). 7. Prilog samoupravnom sporazumu. Opisi profila sa stručnim i metodičkim programskim osnovama

studija (1978). Zagreb. 8. Okvirni obrazovani programi usmjerenog obrazovanja (1988). Samoupravna interesna zajednica

usmjerenog obrazovanja u djelatnosti obrazovanja, znanosti, kulture i fizičke kulture SR Hrvatske.Zagreb: Programski savjet za obrazovanje, kulturu i umjetnost.

9. Prijedlog nastavnog plana i programa četverogodišnjeg studija za učitelje Sveučilište u Splitu(1992). Split: Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.

10. <http://www.ffst.hr/odsjeci/predskolski/program.pdf>. 11. <http://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/program.pdf>.

248

Lidija Vlahović

The Historical Development of Primary Education Teachers’ and Pre-school

Teachers’ Kinesiology Education

Summary: This paper presents the historical development of primary education teachers’ and pre-school teachers’ kinesiology education from the sixties to present. The article analyzes the curricula and the representation of kinesiology courses in them. The author concludes that the presence of kinesiology courses in the curricula of primary education teachers and pre-school teachers has generally been satisfactory, but it points to the problem of inadequate formulation of objectives and tasks of individual courses. The exception was the curriculum of integrated university study Master of primary education and the curriculum of pre-school teachers’ studies in the Department of Teacher Education and the Department of Preschool Education at the Faculty of Philosophy, University of Split. These departments provide kinesiology education of high-quality to future primary education teachers and preschool teachers and make them competent to exercise kinesiology classes in school and kinesiology activities in preschool institutions.Keywords: kinesiology teaching, kinesiology education, primary education teacher, pre-school education teacher.