Transcript
Page 1: Elektromagnetsko one~i{}enje vi{e nije mogu}e izbje}i

- 08 KOLOVOZ 06 - Misteriji 17

Nezamjenjivo svakodnev-no pomagalo suvremenog ~ovjeka koje mo‘e{tetno utjecati na na{e zdravlje.

Gospo|a Harlem Brundtland,generalna direktorica Svjet-ske zdravstvene organizacije

od 1998. do 2003. godine, te biv{a premi-jerka Norve{ke, izjavila je da su be‘i~nitelefoni u njezinom uredu u @enevi za-branjeni isklju~ivo iz zdravstvenih raz-loga. Smatrala je – a po obrazovanju jelije~nik op}e prakse – da zbog be‘i~nihtelefona ima ozbiljne zdravstvene te{-ko}e. Njezinu izjavu je objavio tre}i naj-ve}i norve{ki ~asopis Dagbladet, dokse drugim ~asopisima, ta nesvakida{-nja izjava za zdravlje odgovorne stru~-njakinje, nije ~inila toliko va‘na da bije objavili.

Naravno da gospo|a Harlem Brundt-land nije jedina koja javno upozorava nasve vi{e zdravstvenih te{ko}a zbog, ve}potpuno svakida{nje, mobilne telefonije.Istra‘ivanja tako|er podr‘avaju njezinuizjavu; u SAD-u i [vedskoj poru~uju daje djelovanje be‘i~nih naprava ne samo{tetno za zdravlje ve} da mo‘e biti i smrto-nosno. Pred nama je problem novog ti-su}lje}a: elektromagnetsko one~i{}enje.

Princip mobilnog telefona, kao i ve-}ine be‘i~nih ure|aja temelji na oda{i-ljanju mikrovalova iste frekvencije; naisti na~in radi i mikrovalna pe}nica.Neprestanom izlo‘eno{}u elektro-magnetskom zra~enju, ~ak i kada nerazgovaramo, na ‘ivim bi}ima sestvaraju o{te}enja koja slabe obram-beni sistem organizma i vode u raz-ne bolesti.

Spektar elektromagnetskih valo-va se dijeli na dva dijela: ioniziraneodnosno usmjerene valove (rend-genske zrake i atomsko zra~enje) ineionizirane odnosno raspr{ene va-love (mikrovalove). Znanost promatraionizirane valove kao ‘ivotno opasne jeruzrokuju rak, a neionizirane valove sma-

tra sigurnim. Brojni laboratorijski testovina ‘ivim organizmima poka-zali su da je takvo gledi{tepogre{no.

Valovi mobilnog telefo-na imaju na mozak isti u~i-nak kao i valovi mikroval-ne pe}nice na hranu: unutar

ozra~enog predmeta pove}avaju tem-peraturu koja se iznutra {iri prema van,a ne izvana prema unutra kao kod infrape}i. U strukturno zamr{enom ljud-skom mozgu kao i na povr{ini mozgauzrokuju takozvane vru}e to~ke u koji-ma pove}ana temperatura ima ubojiteu~inke.

Sigurnosni standard mobilne tele-fonije odre|uje vrijednost SAR (stupanjspecifi~ne apsorpcije) – vrijednost prikojoj se energija apsorbira u tijelo. No, ite su vrijednosti upitne iz dva razloga.Kao prvo, zato jer ih odre|uje nekakavproizvoljan pravilnik koji se temelji napretpostavci da mozak mo‘e uspje{nopodnijeti temperaturno pove}anje odjednog Celzijevog stupnja na sat. I kaodrugo, zato {to su te standarde odredilielektroin‘enjeri, a ne medicinski stru~nja-ci. Tako je, na primjer, u SAD-u standardza SAR postavila Savezna komisija zakomunikacije (Federal CommunicationsCommission) i iznosi 1,6 W/kg, dok jeu Europskoj uniji ta vrijednost 2 W/kg.Da li postavljene vrijednosti imaju tako-|er i nuspojave i {to o tome misli medi-cinska struka?

[VEDSKAISTRA@IVANJA

Od 1988. g. {vedski su istra‘iva~ipod vodstvom neurokirurga LeifaSalforda napravili brojna istra‘iva-nja na ‘ivotinjama. Izlagali su ihmikrovalovima razli~ite ja~ine; odone koju stvara mikrovalna pe}nicado ja~ine valova mobitela. Utvrdili

su da se u tkivu mozga, bez obzirana ja~inu valova, skuplja bjelan~evina

albumin. Ta bjelan~evina je ina~e normal-ni sastojak u krvi, no njezina prisutnostu tkivu mozga upu}uje na o{te}enja

Elektromagnetsko one~i{}enje vi{e nije mogu}e izbje}i

Smrtonosni valoviU SAD-i i u [vedskoj

izvje{tavaju da djelovanjebe‘i~nih naprava, osim{to {teti zdravlju, mo‘e

tako|er biti i smrtonosno.

Foto Internet

Page 2: Elektromagnetsko one~i{}enje vi{e nije mogu}e izbje}i

18 - 08 KOLOVOZ 06 -

krvnih ‘ila i gubljenje odre|enog dijelaza{tite. Dokazali su da se albumin zapo-~inje gomilati u mozgu ve} nakon dvijeminute izlo‘enosti mikrovalovima mo-bilnog telefona.

Obdukcija testiranih ‘ivotinja je po-kazala da takvo dvosatno zra~enje uni{tido dva posto stanica mozga i stvara traj-ne ozljede na dijelu mozga gdje se odvi-jaju funkcije u~enja, pam}enja i kretanja.Jo{ vi{e zabrinjavaju}i bili su rezultatitestova koji su pokazali da smanjeni stu-panj izlo‘enosti mikrovalovima ne sma-njuje o{te}enje mozga. Dr. Salford jav-no upozorava da su mobilni telefoni »dosada najve}i biolo{ki eksperiment na~ovjeku« i da bi cijela generacija mladih,

koji se njima masovno koriste, ve} dosrednjih godina mogla razviti psihi~kesmetnje ili Alzheimerovu bolest.

UTJECAJ NAKRVNO-MO@DANU

BARIJERUUpravo je nevjerojatno da se spome-

nuta istra‘ivanja odvijaju tek sada, u vri-jeme sveop}e upotrebe mobitela, kad jeameri~ki neuroznanstvenik, Allan H.Frey, ve} sedamdesetih godina demon-strirao uni{tavaju}i u~inak kojeg malakoli~ina mikrovalnog zra~enja ima nakrvno-mo‘danu barijeru kao i na pla-centnu barijeru koja {titi plod. Laborato-rijski dokazi, pritisak javnosti i sve ve}i

Neki lije~nici upozoravaju da je nara-staju}i broj raznih oboljenja zadnjih dva-deset godina jako povezan sa stalnimzra~enjem iz okoli{a. Potpuno je jasnoda je sukrivac mnogih oboljenja kao {tosu astma, poreme}aji spavanja, razli~itioblici psihi~kih smetnji, epilepsija … iz-ravno bombardiranje na{eg tijela razli~i-tim elektromagnetnim valovima.

Ve} su dugo poznati primjeri obolje-lih radnika u industriji mikrovalnih pe}-nica i onih koji su pedesetih i {ezdesetihgodina gradili radarske stupove. Tehno-lo{ki razvijeni Sovjeti, koji su se susretalis istim te{ko}ama, tu su vrstu oboljenjanazvali bolestima valova i u svezi toganapravili opse‘ne studije. Uzrok bole-sti tih radnika ve} je prije ~etrdeset godi-na bio jasan: izlo‘enost elektromagnet-nom zra~enju. Danas su toj opasnostistalno izlo‘eni svi ljudi, iako proizvo|a-~i i prodava~i be‘i~ne tehnologije, na-ravno, i dalje ustrajno zagovaraju njezi-nu sigurnost.

UZROK ZAVI[E UMIRUJU]IH

SREDSTAVA?Dr. Olle Johanson, neuroznanstvenik

na institutu Karolinsk u Stockholmu, je

Spektar elektromagnetskih valova, uklju~uju}i i mikrovalove,za koje su brojni laboratorijski pokusi na ‘ivim organizmimapokazali da nisu sigurni kao {to to tvrdi znanost.

ELEKTROMAGNETSKI

SPEKTAR

dugi valovi

mikrovalovi

infracrvene

vidljive

ultravioletne

x-zrake

gama zrake

frek

venc

ija (

Hz)

valn

adu

ljina

broj oboljelih koji su zahti-jevali obja{njenje prisililo jesve odgovorne institucijena zajedni~ku raspravu otoj temi. U studenom 2003.g. Europska unija je spon-zorirala svjetsku konferen-ciju pod nazivom »Da li in-terakcije u polju radijskihfrekvencija mogu utjecatina krvno-mo‘danu barije-ru?«

[to je to uop}e krvno-mo‘dana barijera? To je za-{titna ovojnica koja nadzireprijelaz tvari iz krvi u cen-tralni ‘iv~ani sustav. Ta fi-zi~ka pregrada izme|u lo-kalnih krvnih ‘ila i ve}egdijela centralnog ‘iv~anogsustava sprje~ava prijelazmnogih tvari, ali ne i alkoho-la i te{kih metala. Ve} malenakoli~ina mikrovalova o{te-}uje ovojnicu i ona postajeporozna i propu{ta brojne{tetne tvari koje zatim mo-gu do}i do centralnog ‘iv-~anog sustava. Pored tih,izvanredno osjetljivih dije-lova ljudske unutra{njosti,u opasnosti je jo{ cijeli nizorgana kao {to su plu}a, sr-ce, testisi i {titnja~a.

SMRTONOSNI VALOVI

Doktorica medicine Harlem Brundtland,biv{a direktorica Svjetske zdravstvene orga-nizacije, u svojem je uredu u @enevi zabra-nila kori{tenje be‘i~nih telefona – zbog isklju-~ivo zdravstvenih razloga.

Fot

o In

tern

et

Page 3: Elektromagnetsko one~i{}enje vi{e nije mogu}e izbje}i

- 08 KOLOVOZ 06 - Misteriji 19

napravio zanimljivu studiju u kojoj jedokumentirao slabljenje zdravstvenogstanja ljudi u [vedskoj. Slabljenje sepojavilo uvo|enjem druge generacije (s1800 megaherca) mobilnih telefona 1997.g. i u sljede}ih 5 godina se vi{e nego udvo-stru~io broj bolovanja. U isto vrijeme seudvostru~ila i prodaja antidepresiva, abroj prometnih nesre}a je opet po~eorasti. Tako|er je primije}eno pove}anjeumrlih od Alzheimerove bolesti ~iji je vr-hunac bio izme|u 1999. i 2001. godine.

Potresan je primjer ~etrdesetpetogo-di{njeg Marka Hearta, koji je 1998. g. po-stao direktor prodaje u Neopointu, naj-ve}em proizvo|a~u »pametnih telefo-na«. Kao predstavnik i demonstratormobilnih naprava, ~esto prototipova,ve}i je dio svojeg radnog vremena pro-veo u razgovorima preko mobilnog tele-fona. Ve} je nakon pet mjeseci zbog te{-kih glavobolja i nesanice posjetio lije~ni-ka koji je u desnom predjelu mozga ot-krio brzo rastu}i tumor. U srpnju 1999.godine je za vrijeme operacije mozgado‘ivio sr~ani infarkt koji mu je parali-zirao lijevu stranu tijela …

TAMNABUDU]NOST

Ako je zra~enje mobilnih telefona ivelikih oda{ilja~a stvarno smrtonosno,kakav utjecaj na ljudsko zdravlje ondaimaju radijske i televizijske stanice? U

dr‘avama gdje su vr{ena istra‘ivanja,kao {to su SAD i [vedska, utvr|eno jeda je porast lokalnog oda{iljanja radijs-kih i televizijskih valova neminovno po-vezan s porastom razli~itih oblika rakana istoj lokaciji. Statistika dokazuje daje faktor rizika za rak plu}a kod izlo‘e-nosti radijskim valovima jednak kao ikod pu{enja.

Uslijed naglog porasta radijskih tor-njeva i osobnih oda{ilja~a barem jednatre}ina svjetske populacije je stalnoizlo‘ena zra~enju elektromagnetnihvalova razli~ite du‘ine i ja~ine. Kolikoopasna mo‘e biti masovna izlo‘enostzra~enju potvr|uje rezultat istra‘ivanjaOdjela za zdravstvenu slu‘bu u Kali-forniji iz 1998. godine. Pokazalo se da120 000 ljudi u Kaliforniji, odnosnojedan milijun ljudi u ~itavim SjedinjenimDr‘avama, nije moglo raditi zbog elek-tromagnetskog one~i{}enja. Bolesnici,kod kojih se bolest pojavila, na ‘alostnemaju mogu}nosti za normalan opora-vak jer su posvuda i stalno izlo‘eni zra-~enju.

Od 1973. g. stupanj oboljelih od tumo-ra na mozgu samo u SAD-u je narastaoza 25 posto. Ameri~ke zdravstvene slu‘-be predskazuju tamnu budu}nost koris-nicima mobilne telefonije – 185 tisu}anovooboljelih godi{nje samo u SAD-u.Na ‘alost, istu sudbinu }e dijeliti i stanov-nici Europske unije. Dokle god mobilna

1,7 MILIJARDE MOBILNIH TELEFONA

Po pro{logodi{njim predvi|anjima istra‘iva~kog poduze}a Telecom TrendsInternational broj mobitela na svjetskom tr‘i{tu trebao bi se u sedam godi-

na podvostru~iti. To zna~i porast s pro{logodi{njih 815,2 milijuna aparata na1,7 milijarde aparata do 2012. godine. Istra‘ivanja GfK, poduze}a za istra‘i-vanje tr‘i{ta, pak govore o 10 postotnom rastu europskog mobilnog tr‘i{ta.

Mobilna telefonija je po~ela 1946. godine u St. Louisu s prvim javnim mobil-nim telefonom. Tada su takvi telefoni bili izuzetno skupi i nedostupni. Izme|u1960. i 1970. godine su u SAD-u obnovili program AMPS (Advanced MobileTelephone Service) i time zapo~eli sada{nje doba mobilne telefonije. Danasje samo u SAD-u vi{e od 100 milijuna mobilnih telefona i preko 30 milijunad‘epnih dojavljiva~a (pagera). To je bez sumnje jedan od najuspje{nijih i brzorastu}ih poslova u povijesti ~ovje~anstva. Sve ve}em broju mobilnih telefonadru{tvo pravi i porast upotrebe be‘i~nog interneta.

SMRTONOSNI VALOVI

MOBITEL ZA KUHANJENedavno istra‘ivanje je pokazalo daje zra~enje mobilnih telefona takosna‘no da njime mo‘emo skuhatijaje. Prilikom pokusa istra‘iva~i sustavili jaje u posudu od porculana(koji je dobar provodnik topline) i sobje strane jajeta postavili po jedanmobilni telefon. Nakon toga su s pr-vog mobilnog telefona pozvali mobi-tel s druge strane jaja i ostavili ih navezi. U prvih petnaest minuta se nijeni{ta promijenilo, ali je nakon dva-deset i pet minuta ljuska jajeta posta-la vru}a. Nakon ~etrdeset minuta sestvrdnuo bjelanjak, a nakon {ezdeseti pet minuta je cijelo jaje bilo potpu-no kuhano. Pokus nam govori da je,usprkos uvjeravanjima o sigurnostimobitela, va‘no oprezno rukovanjejer dugoro~nih istra‘ivanja o mo‘e-bitnim {tetnim u~incima njihovogzra~enja jo{ nema.

telefonija bude me|u najunosnijim dje-latnostima dotle }e prvu rije~ imati kapi-tal, a tek onda zdravstvo.

U. K.

Fot

o In

tern

etFo

to In

tern

et

Page 4: Elektromagnetsko one~i{}enje vi{e nije mogu}e izbje}i

20 - 08 KOLOVOZ 06 -

Mobilni telefon, kojeg ra~unalo u tri dana poziva svakih dvadeset i dvije minute i ondaradi jednu minutu, {to je jednako jednom satu razgovora dnevno, postavljen je prednizovima s 5 lukovica, koji se od telefona nalaze na razli~itim udaljenostima. Lukovicepu{taju nove korijeni}e u vodu u okoli{u koji je pod utjecajem zra~enja iz mobilnog telefona.Broj novoizraslih stanica s o{te}enim kromosomima govori o tome kako zra~enje utje~e na‘ivot. Broj o{te}enih stanica najve}i je u prvom nizu lukovica koje su od telefona udaljenedva centimetra. Kod telefona starije generacije u tom je nizu bilo o{te}eno skoro 35 postostanica. U druga tri niza, koji su od telefona bili udaljeni 10, 20 i 30 centimetara, postotako{te}enih stanica je bio 28,68, 28,76 i 28,26, {to dokazuje da o{te}enja ne uzrokuje energetskidio zra~enja, ~ija snaga opada s udaljeno{}u, ve} informacijski. Prilikom skora{njeg mjerenjautjecaja suvremenih telefona istra‘ivanje je pokazalo manje od 10 posto stanica s o{te}enimkromosomima u sve ~etiri vrste {to dokazuje da su noviji mobilni telefoni manje {tetni odonih koje smo koristili prije nekoliko godina.

utjecaja zra~enja, doka-zao je tri va‘ne stvari:1. zra~enje mobilnog te-lefona ne o{te}uje kro-mosome uslijed toplineve} zbog informacijskog

dijela zra~enja kojeg slu‘-bena istra‘ivanja o {tet-

nom utjecaju zra~enja uop-}e ne spominju;

2. zra~enje mobilnog telefonao{te}uje kromosome u velikom

broju stanica;3. za{tita Norad do 70 posto smanjujebroj stanica s o{te}enim kromosomi-ma {to nam govori da je ameri~kanagrada zaslu‘ena.

Mjerenja, koja su opisana u knji‘iciKako zdrava je voda izdanoj 2004. godi-ne, dokazuju da su telefoni starije gene-racije o{tetili skoro trideset posto stani-ca u organizmima izlo‘enim zra~enjumobilnog telefona, dok je nedavnomjerenje u~inka zra~enja suvremenihtelefona pokazalo pribli‘no tri puta ma-nje o{te}enih stanica. To pokazuje daje industrija mobilne telefonije, koja sesilovito razvija, a koja ina~e ne sudje-luje u javnim raspravama o {tetnostisvojih proizvoda, uspjela napravititelefone koji su puno manje {tetni odonih koje smo kupovali prije nekolikogodina. Pa ipak, jo{ uvijek se isplatikoristiti za{titu od ne‘eljenog u~inkazra~enja mobilnih telefona.

J. V.

ZRA^ENJE NOVIJIH MOBILNIH TELEFONA JE MANJE [TETNO

Zra~enje suvremenih mobitelaje pribli‘no tri puta manje

{tetno nego kod onih kojisu se prodavali prije 5godina. To govore is-tra‘ivanja koja jenedavno napra-vio slovenski bio-log i citogenetikPeter Firbas,autor knji‘i-ce Kako zdra-va je voda(Koliko je vo-da zdrava).

U toj knji‘ici autor opisuje na koji na~in semo‘e utvrditi, a tako|er i koliko, zra~enje

mobilnog telefona {teti ‘ivim stanicama,to jest i organima i cijelom organiz-

mu. U istra‘ivanjima koja je na-pravio da bi utvrdio koliko No-

rad, informacijska za{tita odutjecaja zra~enja, nagra|enazlatnom medaljom na svjet-skom sajmu inovacija uPittsburghu, stvarno {titistanice od razaraju}eg

Fot

o J.

Vet

rove

c


Recommended