Download pdf - ELEKTRI ČNE ŽELJEZNICE - Zeljeznice.net – frequently ... i radovi/Proracun_elektricnih_prilika.pdf · op Ća razmatranja • simulacija elektri Čne vu Če - programska implementacija

ELEKTRIČNE ŽELJEZNICE(Proračun elektri čnih prilika)

ELEKTRIČNE ŽELJEZNICE(Proračun elektri čnih prilika)

Nositelj: Prof.dr.sc. Ivo Ugleši ć, dipl.ing. D236

Poslijediplomski doktorski studij

OPĆA RAZMATRANJA

• SIMULACIJA ELEKTRI ČNE VUČE - PROGRAMSKA IMPLEMENTACIJA

• ELEKTROVUČNI PRORAČUN

• ELEKTRIČNE LOKOMOTIVE

5/3/20112

• ELEKTRIČNE LOKOMOTIVE

• ELEKTROMOTORNI VLAKOVI

• PRORAČUN KRATKOG SPOJA PRI RADIJALNOM I PARALELNOM POGONU EVP

Simulator elektri čne vuče - programska implementacijaSimulator elektri čne vuče - programska implementacija

3Izgled prozora simulatora kretanja vlaka

Ulazni podaciUlazni podaci

Ulazna datoteka

4Uzdužni profil pruge

Profil pruge – ulazni podatakProfil pruge – ulazni podatak

5

Rezultati simulatora elektri čne vučeRezultati simulatora elektri čne vuče

• Rezultati proračuna ispisuju se u datoteku zadanu u glavnom prozoru programa a pregled podataka možemo učiniti upotrebom programa Excel.

• Rezultati koji se upisuju u izlaznu datoteku su:•Vrijeme [s]•Pređeni put [m]•Električna djelatna snaga [MW]

6

•Električna djelatna snaga [MW]•Električna jalova snaga [Mvar]•Trenutna brzina [km/h]•Model vožnje

Izlazni rezultati simulatora elektri čne vučeIzlazni rezultati simulatora elektri čne vuče

• Rezultati proračuna simulatora:

Brzina, djelatna i prividna snaga elektromotornog v laka EMV 6111 na pruzi Podsused Tv. - Samobor - Bregana

70

75

80

85

90

95

100

105

110

115

2.0

2.5

3.0

(MW

), (

MV

A)

Brzina

P

S

Prvi dio izlazne datoteke

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

6:00 6:01 6:02 6:03 6:04 6:05 6:06 6:07 6:08 6:09 6:10 6:11 6:12 6:13 6:14 6:15 6:16 6:17 6:18

Vrijeme

brzi

na (

km/h

)

0.0

0.5

1.0

1.5

(MW

), (

MV

A)

Grafički prikaz rezultata


Brzina, djelatna i prividna snaga teretnog vlaka (2000 t)Brzina, djelatna i prividna snaga teretnog vlaka (2000 t)

Brzina, djelatna i prividna snaga teretnog vlaka (1000 t)


Brzina, djelatna i prividna snaga putničkog vlaka (330 t)Brzina, djelatna i prividna snaga putničkog vlaka (330 t)

Brzina, djelatna i prividna snaga putničkog vlaka (700 t)

Primjena simulatora elektri čne vučePrimjena simulatora elektri čne vuče

Ovisnost djelatne i prividne snage o usponu pruge pri konstantnoj brzini

Krivulja ovisnosti potrošnje energije elektromotornog vlaka o usponu pruge

Ovisnost potrošnje energije vlaka o usponu pruge za različite brzine

2.5

3.5

4.5

5.5

6.5

7.5

8.5

9.5

10.5

11.5

12.5

0 5 10 15 20 25 30

uspon pruge (‰)

Pot

rošn

ja e

nerg

ije (

kWh)

70 km/h

80 km/h

90 km/h

100 km/h

Primjena simulatora elektri čne vučePrimjena simulatora elektri čne vuče

Ovisnost djelatne i prividne snage o radijusu krivine pri konstantnoj brzini

Krivulja ovisnosti potrošnje energije elektromotornog vlaka o radijusu krivine

Ovisnost potrošnje energije vlaka o radijusu krivine za različite brzine

2.5

2.7

2.9

3.1

3.3

3.5

3.7

3.9

4.1

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

radijus krivine (m)

Pot

rošn

ja e

nerg

ije (

kWh)

70 km/h

80 km/h

90 km/h

100 km/h

Elektrovu čni prora čunElektrovu čni prora čun

Ulazni podaci

Simulirator kretanja

vlaka

Konfiguriranje

mreže

Unos podataka o

EVP-u

Pregled vlakova

Baza ulaznih podataka

Provjera voznog

reda

Proračun

Vrijeme proračuna,

korak proračuna

Formiranje

električne mreže

Proračun

električnih prilika

Elektrovučni proračun

Dijagram toka za “Elektrovučni proračun”

Formiranje elektri čne mrežeFormiranje elektri čne mreže

• Potrebni podaci:- maksimalni vozni red;- vremenski interval i korak proračuna;- podaci o EVP-u;- duljine krakova napajanja; - ZKM (impedancija KM) i Qbat (snaga kompenzacijskih baterija);- Pvl(t), Qvl(t) i svl(t).

Formiranje elektri čne mrežeFormiranje elektri čne mreže

Prvo se provjerava, u određeno vrijeme t, da lipojedini vlak vozi. Ako vlak vozi u to vrijemeotvori se njegova datoteka i nađe podatak oudaljenosti od EVP-a i djelatnoj i jalovoj snazikoju uzima iz kontaktne mreže u danomtrenutku. Na taj način se dobiju svi vlakovi koji će"učestvovati" u formiranju el. mreže.

14

Svaki vlak je u danom trenutku jedno čvorišteelektrične mreže.

Kada se odredi koliko se stvarno vlakovanalazi na lijevom i desnom kraku napajanjavrši se sortiranje po njihovoj udaljenosti odreferentne EVP-e. Na taj način se dobijupotrošačka čvorišta el. mreže u trenutku t.

Matemati čki model za prora čun el. prilikaMatemati čki model za prora čun el. prilika

• Osnova za proračun je rješavanje matrične jednadžbe:

[ ] [ ] [ ]VYI ×=

[I] – vektor injektiranih struja u čvorištima KM;[V] – vektor napona čvorišta;[Y] – matrica admitancije čvorišta.[Y] – matrica admitancije čvorišta.

cri,i

ri

ci

n

ij1j

crj,i

rj

ri

n

ij1j

ccj,i

cj

ci

ci y)VV(y)VV(y)VV(I ⋅−+⋅−+⋅−= ∑∑

≠=

≠=

• U sustavu 25 kV, za KM od n čvorišta, mogu se za i-to čvorište napisatislijedeće jednadžbe:


[ ] [ ] [ ]VYI ×=

• Osnovu za proračun čini metoda čvorišta:

• Gauss-ova metoda (FORWARD – BACKWARD)

16


Krakovi napajanja EVP Delnice

EVP

Delnice

8,18 km PSN LokvePSN Skrad 13,18 km

Profil pruge


Maksimalni dvosatni grafikon vožnje za napajanje EVP Delnice

Rezultati elektrovu čnog prora čunaRezultati elektrovu čnog prora čuna

Prividna snaga

10

15

20

25

30

S (

MV

A)

Opterećenje EVP Delnice prividnom snagom

0

5

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme


Prividna srednja 15 min snaga

4

5

6

7

8

S (

MV

A)

Opterećenje EVP Delnice prividnom srednjom 15 min. snagom

0

1

2

3

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme


Djelatna snaga

8

10

12

14

16

18

P (

MW

)

Opterećenje EVP Delnice djelatnom snagom

0

2

4

6

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme


Jalova snaga

10

15

20

25

Q (

MV

Ar)

Opterećenje EVP Delnice jalovom snagom

0

5

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme


Napon kraka napajanja (PSN Skrad)

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30U

(kV

)

Napon kraka napajanja prema PSN Skrad

15

16

17

18

19

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme

U elektrovu čnom prora čunu su korištene vrijednosti za U min1 (plava linija ) i Umin2 (crvena linija ).

Dozvoljene tolerancije napona KMDozvoljene tolerancije napona KM

Prema normi EN 50163 definirane su slijedeće vrijednosti i dozvoljene tolerancije napona za 25 kV, 50 Hz elektrovučni sustav:

Un = 25 kV - nazivni napon kontaktne mreže,Umin1 = 19 kV - trajno dozvoljeni minimalni napon kontaktne mreže,Umin2 = 17,5 kV - trenutno dozvoljeni minimalni napon kontaktne mreže,Umax1 = 27,5 kV - trajno maksimalni napon kontaktne mreže,Umax2 = 29 kV - maksimalni napon kontaktne mreže (t <= 5 min),Umax3 = 38,75 kV - maksimalni napon kontaktne mreže (t <= 1 s).

U

1 s 5 min log. skala

Umax1

Umax2

Umax3


Struja prema PSN Skrad

600

800

1000

1200

I (A

)

Struja napojnog voda

0

200

400

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme


Potrošnja elektri čne energije

3

4

5

6

7

8

9

E (

MW

h)

Potrošnja električne energije EVP Delnice od 6 do 8 sati

0

1

2

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme


Faktor snage

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0

Lam

bda

Faktor snage EVP Delnice

0,0

0,1

0,2

0,3

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme

• Proračun zagrijavanja je proveden za najnepovoljniji slučaj (100 mm2 +120 mm2) uz istrošenost kontaktnog voda od čak 30%.

Nadtemperatura vodiča:cS

tI∆

2

2t

⋅γ⋅⋅ρ⋅

=ϑ

G - masa vodiča;c - specifična toplina vodiča;

ϑ∆ - povišenje temperature vodiča;

Proračun zagrijavanja vodova kontaktne mreže

T

t

2 e−

⋅ϑ=ϑHlađenje vodiča:

T - vremenska konstanta vodiča (≈ 4,5 min.);

ϑ

2ϑ- krajnja temperatura;

- početna temperatura.

ϑ∆ - povišenje temperature vodiča;It - efektivna vrijednost struje;R - djelatni otpor vodiča;t - vrijeme.


Nadtemperatura kontaktnog voda prema PSN Skrad

4

5

6

7

8

9t (

°C)

Nadtemperatura kontaktnog voda

0

1

2

3

22:00 22:10 22:20 22:30 22:40 22:50 23:00 23:10 23:20 23:30 23:40 23:50 0:00

Vrijeme


• Izračunavaju se :- maksimalne trenutne i 15-minutne snage EVP-a;- struje u izlaznim linijama EVP-a;- faktor snage;- napone na krajevima krakova napanja;- temperature uslijed zagrijavanje vodiča kontaktne mreže.

• Dimenzioniranje snaga transformatora i opreme u elektrovučnimpodstanicama i u kontaktnoj mreži.

• Predviđanje potrošnje električne energije - optimiranje reda vožnje.

• Elektrovučni proračunom se dobiju i opterećenja transformatoraprilikom ispada susjednog EVP-a.

Rezime i analiza rezultataRezime i analiza rezultata

• Pregled dobivenih rezultata za određeni EVP:

- Maksimalna prividna snaga : S = 36 MVA- Maksimalna prividna srednja 15 minutna snaga: S = 17,5 MVA- Maksimalna djelatna snaga : P = 27 MW- Maksimalna jalova snaga : Q = 21 Mvar- Potrošnja električne energije od 6,00 do 8,00 h : E = 23 MWh- Potrošnja električne energije od 6,00 do 8,00 h : E = 23 MWh

Vučna vozilaVučna vozila

• Željeznička vučna vozila su pokretni strojevi koji ostvaruju silu zavuču vlakova.

• Vučna vozila se dijele na:- lokomotive (elektri čne i dizelske);- elektromotorne vlakove .

32

• Prema vrsti električne struje na:- lokomotive za istosmjernu struju;- lokomotive za izmjeničnu struju;- lokomotive za višesustavna napajanja.

Elektri čne lokomotive 25kV, 50HzElektri čne lokomotive 25kV, 50Hz

• Prve električne lokomotive pojavile su se u Hrvatskoj 1947. godine.

• Hrvatske željeznice (HŽ) osim sustava 25kV, 50Hz koriste još i 3kV, istosmjernog sustava za pogon električnih lokomotiva.

• U voznom parku 25kV, 50Hz nalaze se 3 različite lokomotive:

• diodna lokomotiva (oznaka 1141).

33

• diodna lokomotiva (oznaka 1141).

• tiristorska lokomotiva (oznaka 1142 ).

• šestosovinska lokomotiva (oznaka 1161).

• Sredinom 2008. god. na probi u HŽ-u bila višesustavna Siemensova električna asinkrona lokomotiva ES64U4-F.

Diodna lokomotiva (1141)Diodna lokomotiva (1141)

34

• Gradila ih je tvrtka Traktion-Union, koju su činile švedska ASEA, švicarski Secheron i austrijski Elin-Union.

• Po licenciji tvrtke ASEA izgradnju je preuzela zagrebačka tvornica Rade Končar.

• Isporučivane su HŽ-u od 1970. godine.



• Glavni podaci:

• Broj osovina: 4.

• Trajna snaga za vuču: 3860 kW.

• Maksimalna brzina: 140 km/h.

36


• Vlastita masa: 82 tone.


Tehnički crtež lokomotive 1141


• Glavni podaci (vučni pasoš i ovisnost faktora snage o brzini):

38


Tiristorska lokomotiva (1142)Tiristorska lokomotiva (1142)

40

• Gradila ih je tvornica Rade Končar.• Isporučivane su HŽ-u od 1981. do 1989. godine.


• Glavni podaci:




41


• Vlastita masa: 82 tone.


Tehnički crtež tiristorske lokomotive 1142



43


2v N

Formule po Strahl-u za specifi čni otpor koje se koriste u HŽ-u:

Krivulja otpora gibanja lokomotive serije HŽ 1142

2-320 10

240l

v Nf

kg

= + ⋅


Krivulja elektrodinamičkog kočenja lokomotive serije HŽ 1142-000 zanajveću brzinu od 160 km/h

Elektri čna lokomotiva 1161 (462)Elektri čna lokomotiva 1161 (462)

46

• Nastale su pretvorbom lokomotive serije HŽ 1061 za istosmjerni napon od 3 kV u pogonu TŽV Gredelj.

• Isporučivane su HŽ-u 1988. godine.

Elektri čne lokomotiva 1161 (462)Elektri čne lokomotiva 1161 (462)

• Glavni podaci:




47


• Vlastita masa: 129 tona.

Elektri čna lokomotiva 1161 (462)Elektri čna lokomotiva 1161 (462)


48

Asinkrona lokomotiva ES64U4-FAsinkrona lokomotiva ES64U4-F

• Glavni podaci:


• Trajna snaga za vuču: (6000 – 6400) kW.


49

• Vlastita masa: 90 tona.

Asinkrona lokomotiva ES64U4-FAsinkrona lokomotiva ES64U4-F

50

Vučni pasoš asinkrone lokomotive

• U ormaru s upravljačkim komponentama moguće je ispostavitibilancu energetske potrošnje za sve naponske mreže(AC 15 kV/16,7 Hz, AC 25 kV/ 50 Hz i DC 3 kV).

Elektromotorni vlak serije HŽ 6111, 25 kV, 50 HzElektromotorni vlak serije HŽ 6111, 25 kV, 50 Hz

• Prvi elektromotorni vlakovi pojavili su se u Hrvatskoj odmah iza II. svjetskog rata.

• Hrvatske željeznice (HŽ) osim sustava 25kV, 50Hz koriste još i 3kV, istosmjernog sustava za pogon elektromotornih vlakova.

• U voznom parku 25kV, 50Hz nalazi se 22 garniture elektromotornog

51

• U voznom parku 25kV, 50Hz nalazi se 22 garniture elektromotornog vlaka serije HŽ 6111:

• 6111 prije poznat kao 411/415.


52

• Gradila ih je tvrtka Ganz Mavag iz Budimpešte• Godina izgradnje ovog tipa elektromotornog vlaka je 1976.

• A i B – upravljački vagoni (4111 i 5111 )• C – pogonski vagon (6111)


• Glavni podaci:

• Trajna snaga za vuču: 1200 kW

• Maksimalna brzina: 120 km/h

• Masa praznog vlaka: 145 tona

53

• Masa praznog vlaka: 145 tona

• Masa praznog pogonskog vagona: 67 tona

• Masa vlaka s 375 putnika (2/3 kapaciteta): 175 tona


Tehnički crtež elektromotornog vlaka



λ1.0

0.9

0.8

0.7

0 6

55

0.1

0.6

0.5

0.4

0.3

0.2

010 9080706050403020 100

Brzina km/h


Krivulja otpora gibanja elektromotornoga vlaka serije HŽ 6111


Krivulja elektrodinamičkoga kočenja elektromotornoga vlaka

Niskopodni elektromotorni vlak (HŽ 6112) 25 kV, 50 HzNiskopodni elektromotorni vlak (HŽ 6112) 25 kV, 50 Hz


• Osnovne karakteristike niskopodnog EMV-a: - dužina vlaka : 75 m - visina poda : 600 mm - broj sjedećih mjesta : do 212- broj stajaćih mjesta : do 300- maksimalna brzina : 160 km/h- masa praznog vlaka: 126 t - vučna sila pri pokretanju: 200 kN

59

- vučna sila pri pokretanju: 200 kN- trajna snaga: 2000 kW- akceleracija: > 1 m/s2

- povezivanje do 3 vlaka

Tehnički crtež niskopodnog elektromotornog vlaka


60

Vučni pasoš i krivulja elektrodinamičkog kočenja

• Koriste se još izrazi rekuperativno i elektrodinami čko kočenje.

• Energija se vraća u napojni sustav i koristi za vlastite potrebe ili za druge vlakove koji se nalaze u blizini.

• Sigurnost kočenja zahtijeva instalaciju dodatnih kočnica.

• U režimu rekuperacije elektrovučno vozilo radi u prosjeku

Regenerativno ko čenje elektrovu čnih vozila

• U režimu rekuperacije elektrovučno vozilo radi u prosjeku od 8 do 10 %.

• Udjel nadoknadive energije ovisi o brzini , režimu zaustavljanja , vrsti vlaka , naponu sustava vu če, broju pogonskih osovina i profilu pruge :- magistralne pruge: 15%.- regionalne pruge: 35%.- prigradske pruge: 45%.- teretne pruge: 20%.

• Tijekom 2006. i 2007. na području elektrificiranih pruga HŽ I. je prometovala iznajmljena asinkrona lokomotiva tipa ES64U4 proizvodnje Siemens.

• Prilikom rekuperacije je dolazilo do ispada EVP-a iz pogona zbog instalirane relejne zaštite predviđene za zaštitu od struja izjednačenja pri paralelnom radu EVP-a.


izjednačenja pri paralelnom radu EVP-a.

• Zahtjev za paralelnim radom EVP-a je kontradiktoran sa rekuperacijom.

• U HŽ-u za sada nije u primjeni rekuperacija, a nije ni provedena analiza primjene i potrebnih uvjeta za korištenje regenerativne kočnice.


Elektri čne energija elektromotornog vlaka

75

80E(kWh) - bez rekuperacije

E(kWh) - sa rekuperacijom

Ulazni podaci za simulator kretanja vlaka

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0:00 0:01 0:02 0:03 0:04 0:05 0:06 0:07 0:08 0:09 0:10 0:11 0:12 0:13 0:14 0:15

Vrijeme

E (

kWh)

E(kWh) - sa rekuperacijom

Usporedba potrošnje energije elektromotornog vlaka sa i bez mogućnosti rekuperacije

Proračun kratkog spoja pri radijalnom i paralelnom pogonu EVP-a


• Ulazni podaci za proračun kratkog spoja:- struje tropolnog kratkog spoja na 110 kV sabirnicama za nazivnu

2020. godinu (HEP-OPS) - utjecaj elektroprivredne mreže;- kilometarski položaj postrojenja na predmetnoj pruzi;- jedinična impedancija kontaktne mreže;- nazivne snage transformatora.

• Za potrebe dimenzioniranja rasklopne opreme i podešenja relejnezaštite.

- nazivne snage transformatora.

Struje tropolnog kratkog spoja na 110 kV sabirnicama za nazivnu 2020. godinu



Nazivna snaga transformatora

Model vanjske mreže za proračun kratkog spoja

Dvopolni kratki spoj

33

1.1

k

ndm

I

UZ

⋅⋅

=



Nadomjesna shema za proračun kratkog spoja u kontaktnoj mrežikratkog spoja u kontaktnoj mreži

Nadomjesna impedancija vanjske mreže preračunata je na napon kontaktne mreže

n

nkT S

UujZ

2

100

%⋅= Impedancija vučnog transformatora

Impedancija kontaktne mreže

dmnKM

m ZU

Z ⋅

=2

110

lZZ KMKM ⋅= 1

Primjer: Prora čun kratkog spoja za EVP DelnicePrimjer: Prora čun kratkog spoja za EVP Delnice

Ulazni podaci

- Struja tropolnog kratkog spoja : Ik3 = 6,845∟-75.9 kA;

- Nazivni napon sabirnica vanjske mreže: Un = 110 kV

- Nazivna snaga transformatora: Sn = 7,5 MVA;

- Napon kratkog spoja transformatora: uk = 10 %

67

13,188 kmPSN1 Skrad

21 8,180 kmPSN1 Lokve

EVP DelniceSn=2x7,5 MVA

Krakovi napajanja EVP Delnice


[ ]Ω+=⋅

= 575.0144.0110

5.262

jZZ dmm

[ ]Ω+∠=−∠⋅

⋅=⋅⋅

= =°°

899.9486.2206.10845.63

1101.1

3

1.19.75

9.753

jI

UZ

k

ndm

][3633.95,7

)5.26(

100

10

100

% 22

Ω=⋅=⋅= jjS

UujZ

n

nkT

68lZZZ

UI

KMTm

nks ⋅++⋅

=12

Minimalna struja kratkog spoja (u pogonu 1 transformator)

Maksimalna struja kratkog spoja (u pogonu oba transformatora)lZZZ

UI

KMTm

nks ⋅+⋅+⋅

⋅=

15.02

1.1

]/[447.0181.01 kmjZKM Ω+=


Struja kratkog spoja u ovisnosti o udaljenosti od E VP Delnice

4.5

5.0

5.5MAX IKS

MIN IKS

69

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

4.5

0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30

l [km]

stru

ja [k

A]

uklju čena dva transformatora

uklju čen jedan transformator

PSN Lokve PSN Skrad

Proračun kratkog spoja pri paralelnom radu EVP-aProračun kratkog spoja pri paralelnom radu EVP-a

E4 E8

0

4

8

ZmAZmA

E4 E8

0

4

8

ZmBZmB

ZmAB

A B

ZmAB

EES

110/27.5 110/27.5

ZKM2ZKM1

K.S.

NES

HŽ

ZT ZT

Nadomjesna shema za proračun kratkog spoja u slučaju paralelnog rada EVP-a

• Elektroenergetski proračun napajanja za prvu fazu nastavka izmjene sustava električne vuče na pruzi Zagreb-Rijeka i na priključnim prugama, FER – Zagreb 2004.

Budu će elektrifikacije pruga

21,3 16,2 13,2 8,2 7,8 10,8 8,9 4,7 7,9 18,4

12,621,2

26,319,716,3

19,7

18,6

16,0

21,4

29,3

36,6

7,313,9

ZAGREB

EVPMORAVICEkm 562,3

EVP VRATAkm 607,6

EVP PLASEkm 627,3

EVP DELNICEkm 591,6

ŠKRLJEVOkm 641,2

PSN2

VITOŠEVOkm 642,6 EVP

SUŠAKkm 648,48

RIJEKAkm 653,2km 55,4

EVP MATULJIkm 46,3

ŠAPJANEkm 27,9

NESOG.HRELJINIkm 541,06

NESMORAVICEkm 561,887

PSNSKRADkm 578,42

NESDELNICEkm 591,65

PSNLOKVEkm 599,78

NESVRATAkm 607,4

PSNDRIVENIKkm 618,36

NESPLASEkm 627,4

km 0,0

BAKARkm 12,0

NES

SUŠAKkm 627,4

RIJEKA BRAJDICA

NESRIJEKAkm 54,2

5,9

• Elektroenergetski proračun vuče za buduću elektrificiranu prugu Podsused Tv. - Samobor – Bregana, FER – Zagreb 2006.


KRAKOVI NAPAJANJA EVP ZAPREŠI Ć:

EVP Zaprešić-NES Runjaninova: 16,854 km EVP Zaprešić-kol. Dobova(S.Ž.): 11,125 kmEVP Zaprešić-kol. Zabok: 26,46 kmEVP Zaprešić-kol. Podsused-kol. Bregana: 23,8 kmEVP Zaprešić-kol. Savski Marof-Vukovo selo: 11,78

26,4

6 km

EVP Zaprešić-kol. Savski Marof-Vukovo selo: 11,78EVP Zaprešić- kol. Perivoj - kol. Podsused: 22,345 km

~8,250

km

26,4

6 km

• Elektroenergetski proračun vuče za buduću elektrificiranu dionicu D.G. –Beli Manastir – Vrpolje na magistralnoj prugama M301 i M302, FER – Zagreb 2006.


• Elektroenergetski proračun na temelju koje će se provesti modernizacija sustava vuče vlakova, odnosno elektrificirati željezničke pruge Oštarije (Ogulin) – Knin – Split, Perković – Šibenik i Knin – Zadar, FER – Zagreb 2007.


Shema napajanja EVP-a na pruzi Oštarije – Knin


Shema napajanja EVP-a na prugama Knin – Split i Perkovi ć - Šibenik

PERKOVIĆ SPLIT

ŠIBENIK

Shema napajanja EVP-a na pruzi Knin – Zadar

• Idejno rješenje napajanja električne vuče pruge Zagreb (Horvati) - Rijeka (Krasica), FER -Zagreb 2008.


EVPJOSIPDOLkm 97+500

EVPKRASICAkm 156+800

PSNDUBRAVAkm 30+000

PSNTURANJkm 60+500

PSNZDENACkm 85+000

PSNDREŽNICAkm 113+500

PSNVINODOLkm 142+700

kol. RIJEKAkm 171+000EVP

HORVATIkm 14+000

NESHORVATIkm 14+100

EVPDRAGANIĆIkm 45+000

NESDRAGANIĆIkm 45+100

EVPKATIĆIkm 72+500

NESKATIĆIkm 72+600

NESJOSIPDOLkm 97+600

NESLEDENICAkm 130+400

EVPLEDENICAkm 130+500

PSNH. LESKOVACkm 0,1+000

ZAGREB

PSNRIJEKAkm 170+000

NESKRASICAkm 156+900

Predložene lokacije EVP 110/25 kV, PSN-a i NES-ova na pruzi Zagreb (Horvati) – Rijeka (Kraica)