Download pdf - EKSPERIMENTALNA FIZIKA 3. i 4. RAZRED - …Eksperimentalna fizika 3. i 4. razred opće gimnazije Kurikulum je izrađen u sklopu projekta “Heureka - spoznajom do ... 2.1.1. projektna

EKSPERIMENTALNA FIZIKA3. i 4. RAZRED

Kurikulum za predmet Eksperimentalna fizika

3. i 4. razred opće gimnazije

Kurikulum je izrađen u sklopu projekta “Heureka - spoznajom do uspjeha” kojeg je financirala Europska unija.

Ivanec, lipanj 2016.

Europska unijaUlaganje u budućnost

Projekt “HEUREKA – spoznajom do uspjeha” Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.

Nositelj projekta SREDNJA ŠKOLA IVANECRavnateljica: mr.sc. Lidija Kozina dipl.oecEugena Kumičića 7, 42 240 IvanecTelefon: 042 782 344Faks: 042 781 512E-mail: [email protected]: http://www.ss-ivanec.hr/

Partner na projektu SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE LABINRavnatelj: Čedomir Ružić, prof.Rudarska 4, 52 220 LabinTelefon: 052 856 277Faks: O52 855 329E-mail: [email protected]: http://www.ssmb.hr

Posredničko tijelo razine 1 MINISTARSTVO zNANOSTI, OBRAzOVANJA I SpORTAUlica Donje Svetice 38, 10000 zagrebE-mail: [email protected]: http://public.mzos.hr

Posredničko tijelo razine 2 AgENCIJA zA ODgOJ I STRUKOVNO OBRAzOVANJE I OBRAzOVANJE ODRASLIH, Organizacijska jedinica za upravljanje strukturnim instrumentimaRadnička cesta 37b, 10000 zagrebE-mail: [email protected]: http://www.asoo.hr/defco

Koordinator procesa INFOpROCES D.O.O. Horvaćanska 53, 10 000 zagrebTelefon/Fax: 014550-213/231E-mail: [email protected]: www.infoproces.hr

“Sadržaj emitiranog materijala isključiva je odgovornost Srednje škole Ivanec”.


za više informacija o EU fondovima u RH:www.mrrfeu.hr

www.strukturnifondovi.hr

Izdavač: Srednja škola Ivanec Eugena Kumičića 7 42 240 Ivanec

Za izdavača: mr.sc. Lidija Kozina, dipl. oec.

Suradnici za HKO metodologiju: mr. sc. zrinka pongrac ŠtimacBožica Bukovski Supanc, dipl. oec.

Autori: dr.sc. gorjana Jerbić-zorc, doc.dr.sc. Mihael Makek, Marta Bregović Flegar, Nedeljko Mandić, Božica Bukovski Supanc, mr.sc. Lidija Kozina

Lektura: Sanja Miloloža, prof.

Dizajn logotipa projekta: Srednja škola Ivanec

Podatak o izdanju: 1. izdanje

Mjesto i godina izdavanja: Ivanec, 2016.

Ova publikacija rezultat je projekta “HEUREKA – spoznajom do uspjeha” što ga je kao nositelj projekta Srednja škola Ivanec, zajedno s partnerom na projektu Srednjom školom “Mate Blažina” Labin, provela u Ivancu i Labinu od 23.10.2015. do 22.10.2016. godine.

projekt je financirala Europska unija u 100 %-om iznosu iz Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program “Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013.“, poziv na dostavu projektnih prijedloga HR.3.1.20 promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini.

Ugovor broj: HR.3.1.20-0032 Vrijednost projekta: 1.338.338,39 HRK

Sadržaj ove publikacije i emitiranog materijala isključiva je odgovornost Srednje škole Ivanec.

Ova publikacija dostupna je na hrvatskome jeziku u elektroničkoj formi na mrežnoj stranici:

http://www.ss-ivanec.hr/

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u tekstu upotrijebljeni u muškome ili žensko-me rodu, odnose se na jednak način na osobe muškoga spola i osobe ženskoga spola.

Sva prava pridržana. Niti jedan dio ove publikacije ne smije biti objavljen ili pretiskan bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.

7

Sadržaj

1. UVOD 9

2. METODOLOgIJA I STRUKTURA KURIKULUMA 10

2.1. polazna osnova za izradu Kurikuluma 10

2.1.1. projektna dokumentacija projekta “HEUREKA – spoznajom do uspjeha” 10

2.1.2. zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i pripadajući instrumentarij 10

2.2.postupak izrade Kurikuluma 12

3. OpIS pREDMETA – VIzIJA, VRIJEDNOSTI, SVRHA, CILJ, NAČELA 14

3.1. Vizija prema Okviru nacionalnog kurikuluma 15

3.2. Svrha, vrijednosti, ciljevi i načela gimnazijskoga obrazovanja 16

3.2.1. Svrha gimnazijskoga obrazovanja 16

3.2.2. Vrijednosti gimnazijskoga obrazovanja 16

3.2.3. Ciljevi gimnazijskoga obrazovanja 16

3.2.4. Načela gimnazijskoga obrazovanja 17

3.2.4.1. Načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa 17

3.2.4.2. Načela učenja i poučavanja 17

3.2.4.3. Načela vrednovanja 17

4. CILJEVI 18

4.1. Opći cilj 18

4.2. posebni ciljevi 18

5. TEME (KURIKULUMSKA pODRUČJA) 19

6. SKUpOVI ISHODA UČENJA 22

7. AKTIVNOSTI UČENJA I pOUČAVANJA 25

7.1. Načela nastave usmjerene na učenika 25

7.2. Načela planiranja i organizacije nastave usmjerene na učenika

u Kurikulumu Eksperimentalne fizike 27

8. VREDNOVANJE 28

8.1. Vrednovanje ustanove 28

8.2. Vrednovanje Kurikuluma 29

9. pRIRUČNIK NOVIH NASTAVNIH SADRŽAJA 31

10. LITERATURA zA UČENIKE I NASTAVNIKE 32

99

1. Uvod

za intelektualni razvoj učenika posebno su važne pri-rodne znanosti. Nastavni sadržaji iz prirodoslovlja, ma-tematike i informatike stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s pojavama i svakodnevnim iskustvima učenika. Osnov-no razumijevanje prirodoslovlja neophodna je vještina svakog pojedinca, a informacijsko-komunikacijska teh-nologija danas je osnovni preduvjet uspješnoga učenja.

Iz navedenoga proistječe potreba za nastavom iz priro-doslovlja, matematike i informatike koja stimulira razvoj sposobnosti mišljenja i zaključivanja rabeći nove nači-ne učenja i integraciju nastavnih sadržaja sa stvarnim životom. Time se osigurava razvoj učenika u području spoznajnih procesa i razvoj učenika kao cjelovite osobe.

Trenutno gimnazijsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj ne osigurava učenicima kompetencije koje su nužne za sudjelovanje u nastavku obrazovanja, uspješno učenje i osobni razvoj. Nastava je uglavnom tradicionalna – poučava se većinom frontalnim oblikom rada. Učenici najčešće pasivno primaju informacije, a u takvoj nastavi učenik ne može biti subjekt odgojno-obrazovnoga pro-cesa. Klasično školovanje prati i primjetan nedostatak praktičnoga i eksperimentalnoga rada što ukazuje na nedovoljno razvijene kompetencije učenika nakon za-vršetka školovanja. poteškoće su takve nastave što se ne razvija učenička samostalnost i kreativnost, stoga učenici nisu u mogućnosti slobodno iznositi mišljenje te ne stječu znanja, vještine i stavove potrebne za in-telektualni razvoj u skladu s deklarativno postavljenim ciljevima obrazovanja.

projektom HEUREKA – spoznajom do uspjeha omogu-ćeno je uvođenje suvremenih i inovativnih fakultativnih predmeta iz prirodoslovlja, matematike i informatike u gimnazijsko obrazovanje, te su osigurani materijalni i kadrovski uvjeti za njihovo izvođenje u Srednjoj školi Ivanec i Srednjoj školi Mate Blažine Labin, a sve s ciljem kako bi se učenicima osiguralo stjecanje znanja i vješti-na, podižući tako njihov interes za nastavak obrazova-nja i relevantnost njihovih kompetencija.

Budući da je obrazovanje ključno za cjelovit doprinos cjeloživotnomu učenju, ovim se projektom u gimnazij-sko obrazovanje uvode suvremeni i inovativni procesi, aktivnosti, metode i sadržaji iz prirodoslovlja, matemati-ke i informatike te se unapređuju kompetencije nastav-nika u metodama i načinima poučavanja te u speci-fičnim znanjima potrebnim za izvođenje novokreiranih predmeta fakultativne nastave.

U nastavu novih fakultativnih predmeta uvode se inte-raktivne nastavne metode vezane uz istraživanje, ana-liziranje i zaključivanje, kojima se rješavaju problemi, stječe i razvija znanje, vještine i vrijednosti. Time učenik postaje aktivan subjekt procesa učenja jer samostalno sudjeluje, zaključuje i analizira u suradnji s drugim uče-nicima, razvija kritičko mišljenje, izgrađuje svoju ličnost i stječe nova znanja. Tako stečena znanja trajnija su i primjenjivija od znanja stečenih klasičnim načinom po-učavanja; ona se mogu dalje unapređivati te pobuđuju radoznalost i motiviranost za daljnji nastavak obrazova-nja na srodnim fakultetima.

10

2. Metodologija i struktura kurikuluma

2.1. pOLAzNA OSNOVA zA IzRADU KURIKULUMA

2.1.1. pROJEKTNA DOKUMENTACIJA pROJEKTA “HEUREKA – SpOzNAJOM DO USpJEHA”

projektnu dokumentaciju izradila je Srednja škola Ivanec. Njome je određen glavni cilj i specifični ciljevi projekta, a koji posljedično utječu i na sam Kurikulum. Ciljevi projekta opisani su u uvodu ovoga dokumenta.

2.1.2. zAKON O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU I pRIpADAJUćI INSTRUMENTARIJ

zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donio je Hr-vatski sabor na sjednici 8. veljače 2013. godine. U skladu sa zakonom izdvajaju se sljedeća načela i ciljevi HKO-a:• osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje

u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospo-darskog razvoja, socijalne uključenosti, te ukidanja svih oblika diskriminacije

• razvijanje osobne i društvene odgovornosti i primjena demokratskih načela u poštivanju temeljnih sloboda i prava te ljudskog dostojanstva

• jačanje uloge ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje

• razvijanje kvalifikacija na osnovama jasno definiranih ishoda učenja

• razumijevanje različitih kvalifikacija i ishoda učenja te njihovih međuodnosa

• osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazova-nju tijekom cijelog života, za višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost, stjecanje i priznavanje kvalifi-kacija

• osiguravanje gospodarskog rasta temeljenog na znanstveno-tehnološkom razvoju

• jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima

• postizanje zapošljivosti, pojedinačne i gospodarske konkurentnosti te usklađenoga društvenog razvoja temeljenoga na obrazovanju

• uspostavljanje koordiniranog sustava osiguravanja kvalitete postojećih i novih kvalifikacija

• izgradnja sustava priznavanja i vrednovanja neformal-noga i informalnog učenja

• uspostavljanje i održiv razvoj partnerstva između nosi-telja i dionika kvalifikacijskog sustava

• jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifika-cija u inozemstvu

• sudjelovanje u procesu europskih integracija uz uva-žavanje odrednica koje daju EQF i QF-EHEA, smjerni-ca Europske unije i međunarodnih propisa

• očuvanje pozitivnog naslijeđa hrvatske obrazovne tra-dicije

• unapređenje i promoviranje obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

projekt se temelji na nekoliko načela koje definira zakon, a posebice na sljedećim načelima:• osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje;• jačanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje;• jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva koja

se temelji na ljudskim potencijalima;• osiguravanje gospodarskog rasta temeljenog na

znanstveno-tehnološkom razvoju;

• projektna dokumentacija projekta “HEUREKA – spo-znajom do uspjeha” koju je izradila Srednja škola Iva-nec

• zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s pripa-dajućim instrumentarijem relevantnim za izradu sku-pova ishoda učenja i kurikuluma

• Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije, 2014.• prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko ob-

razovanje

11

• uspostavljanje i održiv razvoj partnerstva između nosi-telja i dionika kvalifikacijskog sustava.

provedbom projekta ojačali su materijalni i kadrovski uvje-ti nositelja i partnera na projektu, odnosno osigurali su se uvjeti za kvalitetno obrazovanje i učenje. Uvođenjem suvremenih nastavnih metoda, u nastavu kao i sredstava rada, poticat će se cjelovit osobni razvoj i razvoj svih po-tencijala nužnih za ispunjen osobni život i aktivno sudje-lovanje u društvu1, a time i na pojedinačnu i gospodarsku konkurentnost te na jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima.

U nastavku teksta često se upotrebljavaju pojmovi: isho-di učenja, skupovi ishoda učenja, kompetencije i kvalifi-kacije. Ovdje donosimo pojašnjenje navedenih pojmova, tj. definicije koje su utvrđene zakonom.

Ishodi učenja (engl. Learning Outcomes) jesu kompe-tencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. Ishodi učenja definiraju se kao znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Skup ishoda učenja (engl. Unit of Learning Outcomes) jest najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Kompetencije (engl. Competences) jesu znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Kvalifikacija (engl. Qualification) jest naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta uz suglasnost mi-nistra rada i mirovinskoga sustava, ministra gospodar-stva, ministra poduzetništva i obrta te ministra regional-noga razvoja i fondova Europske unije donio je pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 62/2014., 22. svibnja 2014. godine.

Ovim provedbenim aktom zakona o HKO-u (NN 22/13) uređuje se sadržaj i način vođenja Registra Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, podnošenje zahtjeva za upis u Re-gistar, sadržaj i oblik obrazaca za podnošenje zahtjeva, vrednovanje zahtjeva za upis, postupci upisa u Registar, nazivi sektora, nazivi sektorskih vijeća, način odabira i kriteriji za odabir članova sektorskih vijeća, opis poslova sektorskih vijeća te unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete.

prema pravilniku o registru HKO-a skup ishoda učenja sadrži sljedeće elemente:• šifru skupa ishoda učenja• šifru standarda kvalifikacije kojemu skup ishoda uče-

nja pripada

• naziv skupa ishoda učenja• razinu koju skup ishoda učenja ima u HKO-u• prijedlog obujma skupa ishoda učenja• popis ishoda učenja• uvjete za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja • materijalne i kadrovske uvjete potrebne za stjecanje

skupa ishoda učenja• materijalne i kadrovske uvjete potrebne za vrednova-

nje skupa ishoda učenja• postupak i primjere vrednovanja svih ishoda učenja

unutar predloženog skupa ishoda učenja.

Članak 5. zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru navodi da se za svaku kvalifikaciju i skup ishoda učenja određuje obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje te kvalifikacije, odnosno tog ishoda učenja.

prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se ECTS bodovima (Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodo-va u visokom obrazovanju), ECVET bodovima (Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju) i HROO bo-dovima u općem obrazovanju i u općeobrazovnim sadr-žajima strukovnih kvalifikacija (Hrvatski sustav bodova u općem obrazovanju). Bitno je naglasiti da prosječno uku-pno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje ishoda uče-nja (vrijeme potrebno da osoba prosječnih sposobnosti stekne ishod učenja) obuhvaća tri kategorije, i to: vrijeme provedeno s nastavnikom, vrijeme za samostalan rad te vrijeme potrebno za vrednovanje ishoda učenja. Budući da su gimnazije u sustavu općega obrazovanja, za njih je predviđeno izricanje obujma skupova ishoda učenja s pomoću HROO bodova.

zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru definirane su i opisnice razina, a u HKO-u se uspostavlja osam razina skupova ishoda učenja čije opisnice predstavljaju minimalne uvjete za smještanje skupova ishoda učenja na pripadajuće razine HKO-a.

Budući da je riječ o Kurikulumu za predmet Eksperimen-talna fizika koji se predaje unutar srednjoškolskog gimna-zijskog obrazovanja koji u HKO-u ima razinu 4, izdvajamo opisnice 4. razine, na kojoj je izrađen Kurikulum Eksperi-mentalne fizike.

1 preuzeto iz prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje

12

Opisnice 4. razine HKO-a

ZNANJEAnaliziranje širokog spektra činjenica, pojmova, postupaka, načela i teorija, vrednovanje unutar područja rada i/ili učenja

VJEŠTINE

SpoznajneJednostavni apstraktni misaoni procesi analize dostupnih činjenica, pojmova i postupaka za izradu rješenja složenih zadataka unutar područja rada i/ili učenja u promjenjivim uvjetima.

PsihomotoričkeIzvođenje složenih radnji te primjena složenih metoda, instrumenata, alata i materijala (u izvršenju skupa specifičnih zadataka) u promjenjivim uvjetima.

Socijalneprimjena složene komunikacije u interakciji s pojedincima i mogućnost suradnje u skupini u promjenjivim socijalnim situacijama.

SAMOSTALNOSTIzvršenje složenih zadataka i prilagođavanje vlastitog ponašanja unutar zadanih smjernica u promjenjivim uvjetima.

ODGOVORNOSTpreuzimanje odgovornosti za vrednovanje i unapređenje aktivnosti u promjenjivim uvjetima.

primjeri razrade opisnica skupova ishoda učenja u po-dručju eksperimentalne fizike za njihovo smještanje na 4. razinu HKO-a.

Znanje – analiziranje širokog spektra činjenica, pojmo-va, postupaka, načela i teorija te njihovo vrednovanje unutar područja fizike. Fizika obuhvaća iznimno širok skup spoznaja o prirodi i njezinim zakonitostima, koje opisuje koristeći se različitim mjerljivim fizičkim veličina-ma i njihovim međuovisnostima.2

Spoznajne vještine – analiziranje postupaka tijekom izvođenja eksperimentalnih mjerenja, obrade i fizikalne interpretacije dobivenih podataka. pronalaženje načina mjerenja s obzirom na raspoloživu opremu i mjerne in-strumente.

Psihomotoričke vještine – izvršenje specifičnoga sku-pa zadataka u promjenjivim uvjetima očituju se u vještini

primjene eksperimentalnih metoda i tehnika, uporabi mjernih instrumenta, uređaja, materijala i programima. Korištenje programima odnosi se na alate za grafički prikaz i statističku obradu rezultata mjerenja.

Socijalne vještine – primjena složene komunikacije u interakciji s pojedincima i mogućnost suradnje u skupini u promjenjivim socijalnim situacijama pri izvođenju poje-dinih vježba odnosno eksperimentalnih mjerenja u paru ili manjoj grupi, ili sudjelovanja u raspravi na satovima analize i prezentacije izvedenih vježba.

Samostalnost – izvršenje složenih zadataka i prilago-đavanje vlastitog ponašanja unutar zadanih smjernica u promjenjivim uvjetima. Navedeno se očituje u samo-stalnome izvođenju eksperimentalnih mjerenja (samo-stalno slaganje eksperimentalnoga postava i samostal-no korištenje mjernim instrumentima).

2 preuzeto iz prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Fizika

Slijedom navedenih parametara unutar opisnica 4. razi-ne poduzeti su odgovarajući koraci kako bismo odgo-vorili na pitanja:

1. Što u okviru predmeta Eksperimentalna fizika unutar gimnazijskog obrazovanja učenici trebaju znati? Koje vještine usvojiti te kakvu pripadajuću samostalnost i odgovornost iskazivati prilikom obavljanja poslova iz te domene? Odgovorom na ta pitanja određene su kompetencije koje će učenici stjecati učenjem i do-kazivati nakon postupka učenja – ishodi učenja.

2. Koliko vremena trebaju učenici utrošiti za stjecanje tih ishoda učenja, što uključuje rad s nastavnikom, samostalni rad i vrijeme potrebno za vrednovanje?

3. Kojim će aktivnostima učenja i poučavanja učeni-ci steći skupove ishoda učenja? Time su određeni učinkoviti didaktičko-metodički postupci, tj. nave-dene metode i oblici rada koji u središte cijeloga postupka stavljaju učenika. Naglasak je projekta na stjecanju i razvijanju eksperimentalnih vještina, što je i vidljivo iz ishoda učenja kao i načina vrednovanja

2.2. pOSTUpAK IzRADE KURIKULUMA

13

ishoda učenja, odnosno u Vježbama koje su predvi-đene kurikulumskim temama.

4. Kojim će postupkom/postupcima vrednovanja, u kojim uvjetima te po kojim kriterijima i standardima učenik dokazivati stečene kompetencije? postupak vrednovanja izjednačen je s postupkom, tj. načinom učenja i poučavanja. Vrednovanje se ne može odvijati drukčije nego što je tekao i postupak učenja. Vrednovanje se provodi kontinuirano praćenjem učenikova rada tijekom izvođenja mjerenja (vježbi). za kriterije vrednovanja uvode se novi elementi te se vrednuju eksperimentalne vještine, grafički prikaz i statistička obrada rezultata mjerenja. posebna se pažnja pridaje satovima analize dobivenih rezultata, odnosno donošenju zaključaka na temelju dobivenih podataka. preporučuje se tijekom realizacije programa izdvojiti (ovisno o broju učenika koji slušaju program) najmanje 8 školskih sati (4 blok-sata) za analizu dobivenih rezultata i njihovih implikacija postavljanjem konceptualnih pitanja. Vrednuje se donošenje zaključaka na temelju podataka dobivenih mjerenjem, sustavnost i potpunost u sastavljanju pisanoga izvješća.

5. Kakve kadrovske i materijalne uvjete valja ostvariti za optimalan uspjeh u učenju i poučavanju

pojedinoga skupa ishoda učenja i Kurikuluma u cjelini? Definiranjem toga dijela ostvaruju se temeljne pretpostavke za provođenje obrazovanja jer se radi o vođenome procesu te su kadrovski uvjeti od velike važnosti. Kako bi škole bile u mogućnosti provoditi nastavu prema određenim ishodima, bilo je nužno obrazovati profesore fizike za uporabu programskih paketa (Excel, geogebra) za grafički prikaz i statističku obradu rezultata mjerenja, kao i za primjenu suvremenih nastavnih metoda učenja i poučavanja. Kako se ni jedna promjena u procesu učenja ne može dogoditi bez prateće promjene materijalnih uvjeta, posebno ističemo važnost novo nabavljene opreme koja će omogućiti izvođenje svih predviđenih mjerenja u sklopu novoga predmeta Eksperimentalna fizika, ali i omogućiti kvalitetnije izvođenje redovne nastave fizike u svim programima u kojima ona izvodi.

6. Kakve kadrovske i materijalne uvjete treba zadovoljiti za vrednovanje skupa ishoda učenja? Time se određuje u kojim će uvjetima učenik biti vrednovan. Uvjeti u kojima će biti učenik vrednovan ne mogu biti drukčiji od uvjeta u kojima će se izvoditi nastava, odnosno eksperimentalna mjerenja.

14

3. Opis predmeta – načela, svrha, vrijednosti, vizija

Ovaj je Kurikulum namijenjen učenicima opće gimna-zije čiji je cilj razvoj mladih osoba u samosvjesne, od-govorne i autonomne ljude širokoga spektra znanja. Općenito, predmet Fizika, a posebno Eksperimentalna fizika, razvija kod učenika način razmišljanja koji se može primijeniti na rješavanje mnogih izazova i problemskih situacija s kojima se susreće. Taj je aspekt posebno naglašen u današnje doba intenzivnoga razvoja znano-sti i tehnologije. Od budućih se zaposlenika gotovo u svakoj ponudi za posao traži razvijenost komunikacij-skih vještina, organiziranost, sklonost timskomu radu, ali i samostalno preuzimanje odgovornosti. U redovnom programu Fizike, zbog velikoga opsega gradiva, nedo-voljne opremljenosti kabineta fizike i prevelikoga broja učenika različitih interesnih područja, razvoj navedenih vještina nije dovoljno zastupljen.

Metakognitivni procesi koji teku unutar predmeta Ek-sperimentalna fizika omogućuju učenicima usvajanje i proširivanje temeljnih znanja iz Fizike koja je temelj svih prirodnih i tehničkih znanosti. Učenicima se daje mogućnost boljega razumijevanja fizikalnih pojava i procesa aktivnim istraživačkim radom na predviđenim zadatcima i analiziranju dobivenih rezultata. Radom na vježbama učenik mora biti sustavan, kreativan, odgo-voran prema opremi kojom se koristi, a u nekim sluča-jevima i organizator timskoga rada kako bi se uspješ-no izvelo mjerenje. Nakon svake cjeline prezentirajući, analizirajući i raspravljajući s kolegama u grupi nagla-šena je neizostavna vještina interpersonalne, ali i svake druge komunikacije. Razvijaju se učenikove kognitivne sposobnosti, a posebno znanstveno i stvaralačko raz-mišljanje. Stečene vještine uspješno se mogu primijeniti i na ostala područja znanosti i tehnologije.

Realizacija ovog Kurikuluma postavlja se fleksibilno, ovi-sno o uvjetima rada u pojedinoj školi.

Učenik može uspješno sudjelovati u nastavi Eksperi-mentalne fizike ako ima temeljna znanja iz područja me-hanike, topline, elektriciteta i magnetizma te optike koja

stječe u prva tri razreda (opće) gimnazije. U skladu s tim, ovaj fakultatvni predmet ponudit će se učenicima u trećem razredu gimnazije. U jednoj grupi ne bi trebalo biti više od desetak učenika. prijavi li se veći broj uče-nika, poželjno je sastaviti više grupa ili omogućiti uče-niku da predmet odabere u četvrtome razredu. Ako to organizacija rada u školi dopušta, može se razmotriti i mogućnost da se predmet dijelom realizira u trećemu, a dijelom u četvrtome razredu.

Nastava Eksperimentalne fizike odvija se u pet ciklusa. U prvom ciklusu učenik će upoznati teoriju mjerenja i pro-grame (ili programske pakete) za grafičku i numeričku obradu podataka. Upoznat će i rad, preciznost i mjerna područja pojedinih instrumenata kojima će se provoditi mjerenja. Nakon toga slijede tematska područja – me-hanika, toplina, elektricitet i magnetizam , optika, valovi i titranje te moderna fizika. U svakom području ponuđen je niz vježba od kojih će nastavnik odabrati minimalno 50%, ovisno o trenutnoj raspoloživosti pribora potreb-noga za izvođenje vježba, broju učenika u grupi i razini predznanja učenika.

U navedenim ciklusima učenicima će biti na raspola-ganju potreban pribor za izvođenje odabranih vježba, a mjerenja će se vršiti naizmjenično. U skladu s uvjetima i dostupnosti učionice Fizike (praktikuma), nastava se može organizirati u blok-satima, a za područje meha-nike, za koje je predviđen i najveći broj vježba, poželjno je osigurati i tri ili četiri uzastopna sata. Učenik će neke vježbe izvoditi samostalno, a neke u paru ili timu. Ta-kvim će načinom rada usvojiti kompetencije bitne za svoj daljnji osobni, profesionalni i društveni život.

Kako se od svih uključenih u sve dijelove sustava odgo-ja i obrazovanja očekuje promicanje, promišljanje, pro-pitivanje i, osobito, djelovanje u skladu s vrijednostima kojima Okvir nacionalnoga kurikuluma daje posebnu pažnju, u nastavku navodimo vrijednosti i viziju koju je odredio Okvir nacionalnog Kurikuluma.

15

3.1. VIzIJA pREMA OKVIRU NACIONALNOg KURIKULUMA

Sustavom odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske us-postavlja se i dugoročno osigurava okruženje koje djeci i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razvijaju u:

osobe koje u punoj mjeri ostvaruju osobne potencijale, a to su one:

• koje su svjesne postojanja različitih osobnih potencijala koje vrijedi razvijati za ostvarenje osobne dobrobiti, dobrobiti drugih i zajednice.

• koje temeljem razumijevanja sebe i okruženja realistično prepoznaju vlastite potencijale.

• koje samostalno i odgovorno odabiru životne ciljeve, nalaze prikladna sredstva i načine za njihovo ostvarivanje pokazujući pritom ustrajnost.

• koje pokazuju samopoštovanje i teže vlastitome rastu i razvoju u cjeloživotnoj perspektivi.

osobe osposobljene za nastavak obrazovanja, rad i cjeloživot-no učenje, a to su one:

• koje žele i znaju učiti, upravljaju vlastitim učenjem te obrazovnim i profesionalnim putovima.

• koje komuniciraju i surađuju, sposobne su rješava-ti probleme i donositi odluke te kritički i kreativno misliti.

• koje su samostalne i odgovorne u izvršavanju ob-veza i imaju razvijen pozitivan stav prema učenju i radu.

• koje posjeduju znanja i vještine koje im omogućuju da vlastitim radom osiguraju primjerenu egzisten-ciju, ali i da otvore prilike za rad drugima.

• koje su sposobne djelovati u raznolikim društvenim zajednicama, prilagođavati se znanstveno-tehno-loškim promjenama i koristiti se informacijsko-ko-munikacijskom tehnologijom u obrazovanju, uče-nju i radu.

osobe čiji odnos prema drugima počiva na uvažavanju dobro-biti drugih, a to su one:

• čiji je odnos i djelovanje prema drugima određen poštivanjem prava, dostojanstva i vrijednosti svake osobe.

• koje argumentirano i hrabro zastupaju vlastita mišljenja te u skladu s njima djeluju uvažavajući pravo na drukčija mišljenja.

• razvijenoga suosjećanja, voljne i spremne djelovati za dobrobit onih koji su obespravljeni ili su u nepovoljnijem osobnom ili društvenom položaju.

• koje poznaju i razumiju zajednice kojima pripadaju, otvorene su upoznavanju i razumijevanju drugih zajednica i prema njima razvijaju pozitivan odnos.

osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici, a to su one:

• koje su svjesne vlastitoga nacionalnoga identiteta, čiji je važan sastavni dio jezik, izgrađenoga pozitiv-

nog odnosa prema očuvanju i razvoju materijalne i nematerijalne baštine Republike Hrvatske.

• koje aktivnim i odgovornim djelovanjem teže po-vezanosti i razvoju zajednice te očuvanju mira i sigurnosti.

• koje uvažavaju i promiču vladavinu prava, socijal-nu pravdu, sposobnost i spremnost za suradnju i doprinos zajedničkomu dobru i čije djelovanje pri-donosi održivomu razvoju.

Kurikulum Eksperimentalna fizika doprinosi ostvarenju vi-zije koju je postavio Okvirni nacionalni kurikulum i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razvijaju u:• osobe koje u punoj mjeri ostvaruju osobne potencijale• osobe osposobljene za nastavak obrazovanja, rad i

cjeloživotno učenje.

Vrijednosti kojima Okvir nacionalnoga kurikuluma daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet, odgovornost. Uz navedene četiri vrijednosti dodatno su istaknute: integritet, poštivanje, zdravlje i poduzetnost.

Znanje. znanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje te-meljni su pokretači razvoja hrvatskoga društva i svako-ga pojedinca. Omogućuju mu bolje razumijevanje i kri-tičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama i uspjeh u životu i radu (NOK, 2011.).

Solidarnost. pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih osoba da budu osjetljivi za druge, za obi-telj, za slabe, siromašne i obespravljene, za međugene-racijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupno životno okružje (NOK, 2011.).

Identitet. Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta poje-dinca. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom saču-vati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu. pritom osobito valja čuvati i razvijati hrvatski jezik i paziti na njegovu pravilnu upora-bu. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujući s poštivanjem različitosti (NOK, 2011.).

Odgovornost. Odgoj i obrazovanje potiču aktivno su-djelovanje djece i mladih u društvenome životu i pro-miču njihovu odgovornost prema općemu društvenom dobru, prirodi i radu te prema sebi samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno ponašanje pretpo-stavlja smislen i savjestan odnos između osobne slobo-de i osobne odgovornosti (NOK, 2011.).

Integritet. pretpostavlja iskrenost i autentičnost svih uključenih u odgojno-obrazovni proces. Odnosi se na dosljedno ponašanje u skladu s moralnim vrijednostima i uvjerenjima te spremnost i hrabrost javnoga iskazivanja

16

mišljenja i djelovanja, čak i u situacijama kad to za poje-dinca nije popularno ili korisno.

Poštivanje. pretpostavlja poštivanje sebe i vlastite osobnosti, a slijedom toga i vrijednosti i jedinstvenosti svih osoba. U odgojno-obrazovnome procesu odnosi se na međusobno poštivanje i uvažavanje djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika, roditelja i ostalih članova zajednice.

Zdravlje. pretpostavlja razumijevanje zdravlja kao osno-ve osobne dobrobiti i kao ishodišta zdrave zajednice i društva. Briga o zdravlju u užem smislu uključuje pre-poznavanje, razumijevanje i usvajanje zdravih životnih navika, zdravih stilova života i odgovornoga ponašanja.

Poduzetnost. pretpostavlja aktiviranje osobnih poten-cijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način u svrhu korištenja i prilagodbe promjenjivim okolnostima u različitim područjima života i u različitim društvenim ulogama. poduzetnost uključuje prepoznavanje mo-gućnosti, spremnost na djelovanje i sklonost preuzima-nju razumnoga rizika.

Kurikulum Eksperimentalna fizika svojim specifičnim doprinosima podupire razvoj vrijednosti koje Okvir na-cionalnog kurikuluma posebno izdvaja i naglašava. posebno treba naglasiti sljedeće vrijednosti: znanje, od-govornost, integritet i poduzetnost.

3.2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA gIMNAzIJSKOgA OBRAzOVANJA3

3,4,5 preuzeto iz prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje

3.2.1. SVRHA gIMNAzIJSKOgA OBRAzOVANJA4

gimnazije su usmjerene prema nastavku školovanja i pružaju opće obrazovanje, razvijaju opći akademski ka-pacitet i omogućuju stjecanje temeljnih znanja i vještina u svim glavnim znanstvenim područjima.

gimnazijsko obrazovanje omogućuje mladim osobama da se razviju u samosvjesne, odgovorne i autonomne lju-de širokih, raznolikih i komplementarnih znanja i vještina koji će moći vjerodostojno, produktivno i kreativno odgo-voriti na izazove koji ih čekaju. Omogućujući im razumi-jevanje bitnih aspekata svijeta u kojem živimo, usmjera-vajući ih prema suradnji, kritičkomu preispitivanju vlastitih pretpostavki i kreativnomu rješavanju problema te razvi-jajući njihovu sposobnost upotrebe jezičnih i tehnoloških alata, gimnazijsko obrazovanje priprema mlade ljude za cjeloživotno učenje i produktivan osobni, profesionalni i društveni život.

Kurikulum Eksperimentalna fizika odražava samu svrhu gi-mnazijskoga obrazovanja jer mladim ljudima pruža opće obrazovanje; ukazuje na prepoznavanje osnovnih zakona fizike u svakodnevnim životnim situacijama te ih uči ana-litičkom načinu razmišljanja i oblikuju pristup rješavanju problema. znanjem i vještinama stečenima provedbom Kurikuluma Eksperimentalna fizika učenici će moći vjero-dostojno, produktivno i kreativno odgovoriti izazovima koji ih čekaju u različitim životnim situacijama.

3.2.2. VRIJEDNOSTI gIMNAzIJSKOgA OBRAzOVANJA5

gimnazijsko obrazovanje počiva na sljedećim vrijedno-stima:• Jednakost u pravu na dostupnost ujednačene kvali-

tete obrazovanja.

• Jednakost u pravu na pristup obrazovanju u skladu s obrazovnim postignućima i potencijalima pojedina-ca.

• Sloboda izbora i profesionalna autonomija. • Odgovornost.• Ustrajnost i marljivost. • poduzetnost. • Inovativnost i kreativnost. • Solidarnost i suradnja. • Osobni integritet. • Osobni i grupni identitet. • poštovanje osobnih i kulturnih različitosti.

Kurikulum Eksperimentalna fizika posebno ističe sljedeće vrijednosti: odgovornost, ustrajnost i marljivost, podu-zetnost, inovativnost i kreativnost, solidarnost i surad-nju.

3.2.3. CILJEVI gIMNAzIJSKOgA OBRAzOVANJA6

Ciljevi gimnazijskog obrazovanja proizlaze iz općih ci-ljeva hrvatskoga obrazovnog sustava, vizije iskazane Okvirom nacionalnoga kurikuluma i usmjereni su prema uspostavljanju i dugoročnom osiguravanju okružja koje učenicima omogućuje i pruža podršku da se razviju u mlade ljude koji u punoj mjeri ostvaruju vlastite poten-cijale, upravljaju vlastitim napretkom, poštuju dobrobit drugih i aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici.

U gimnazijskome obrazovanju tri su temeljna cilja:

Cjelovit razvoj. gimnazija potiče cjelovit osobni razvoj i razvoj svih potencijala nužnih za ispunjen osobni život i aktivno sudjelovanje u društvu. Osobito je važno jačanje samopouzdanja i pružanje podrške mladim osobama kako bi prepoznale i razvijale vlastitu jedinstvenost te

17

6 preuzeto iz prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje

poticanje razvoja ukupnih znanja, vještina i stavova koji omogućuju oblikovanje vlastite cjelovite slike svijeta i donošenje razboritih životnih odluka. Nužno je poticanje autonomije, inicijativnosti i poduzetnosti, ali i razvijanje svijesti o utjecaju vlastitih postupaka na okoliš i druge ljude. Jednako je važno i poticati na poštivanje individu-alnih i kulturnih različitosti te na njegovanje odgovorno-ga i etičnoga djelovanja na dobrobit svih.

Temeljito opće obrazovanje. Širinom i raznolikošću iskustava učenja u različitim predmetnim i međupred-metnim područjima koja pokrivaju ukupnost ljudskoga iskustva, gimnazija omogućuje ujednačen razvoj svih važnih disciplinski specifičnih i generičkih kompetencija. Ona osigurava usvajanje temeljnih znanja i vještina iz ra-zličitih disciplina i područja, djelotvornih komunikacijskih obrazaca i oblika izražavanja na hrvatskome i drugim jezicima koji se poučavaju, te znanja i vještina koji omo-gućuju kritičko mišljenje, kreativno rješavanje problema, oblikovanje etičkih i estetskih sudova i suradnju.

Priprema za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje. gimnazija učenicima pruža mogućnost da usvajajući ukupna znanja, vještine i stavove, usvoje i na-predna znanja i vještine iz odabranih disciplina i područ-ja u skladu s interesima i obrazovnim aspiracijama. To je nužno zato što uspješan nastavak obrazovanja zahti-jeva dodatni razvoj specifičnih kompetencija i dubinsko ovladavanje pojedinim sadržajima.

gimnazija pruža podršku svim učenicima u donošenju informiranih i odgovornih odluka o vlastitoj budućnosti i profesionalnom putu te ih osnažuje razvojem kompe-tencija za cjeloživotno učenje.

Ishode učenja koje će usvojiti provedbom Kurikuluma Eksperimentalna fizika, tj. tako stečene kompetencije, omogućit će im savladavanje novih, različitih izazova s kojima će se susretati u nastavku obrazovanja i profesi-onalnoj karijeri.

3.2.4. NAČELA gIMNAzIJSKOgA OBRAzOVANJA

Načela kojima se vodi gimnazijsko obrazovanje jesu sljedeća:

3. 2. 4. 1. NAČELA ORgANIzACIJE ODgOJNO-OBRAzOVNOg pROCESA

• autonomija, individualizacija i izbornost• usmjerenost prema suradnji i otvorenost

prema zajednici• poticajno i sigurno okruženje

Organiziranjem fakultativnog predmeta Eksperimen-talna fizika Srednja škola Ivanec i Srednja škola Mate Blažine Labin promovirat će vlastiti identitet i osigurati učenicima aktivnosti i sadržaje u skladu s njihovim obra-zovnim težnjama. Učenicima će se omogućiti kreativno djelovanje, sloboda izražavanja te preuzimanje inicijative i razumnog rizika prilikom izvođenja različitih eksperime-nata.

3. 2. 4. 2. NAČELA UČENJA I pOUČAVANJA

• uvažavanje individualnih razlika• aktivna uloga djece i mladih osoba• svrhovitost i povezanost sa životnim iskustvima• poticanje složenijih oblika mišljenja• poticanje suradnje• međusobna povezanost iskustava učenja i poveza-

nost s prethodnim znanjima i iskustvima• motivirajuća iskustva• izazovna iskustva

Uporabom suvremenih metoda učenja i poučavanja ra-zvijat ćemo kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost svakog pojedinog učenika u skladu s njegovim kognitiv-nim, socijalnim i emocionalnim stanjem.

3. 2. 4. 3. NAČELA VREDNOVANJA

• vrednovanje usmjereno na učenje i razvoj• vrednovanje usmjereno na sveobuhvatnost odgojno-

obrazovnih očekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda• transparentnost i pravednost vrednovanja

Jasnim sadržajima, postupcima, kriterijima i rezultatima vrednovanja (izazovnim, ali realističnim) učenika će se motivirati i poticati na daljnji individualni razvoj.

18

4. Ciljevi

Učenjem fizike stječu se vještine i sposobnosti potreb-ne u svakodnevnom životu, ali i znanja potrebna za ra-zumijevanje prirodnih pojava, korištenje modernim teh-nologijama te uporabu znanstvenih metoda na dobrobit pojedinca i civilizacije.7

U skladu s tim, posebni ciljevi predmeta Eksperimen-talna fizika odgovaraju odgojno-obrazovnim ciljevima predmeta Fizika, koji su određeni u prijedlogu Nacional-nog kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika:• poticanje interesa za Fiziku i stjecanje temeljnih zna-

nja potrebnih za razumijevanje fizičkih fenomena, koncepata, zakona i teorija

• razvoj znanstveno-istraživačkog pristupa, zaključi-vanja i eksperimentalnih vještina kroz formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza, provođenje kontrole varijabla, sistematiziranje i analiziranje podataka

• razvoj formalnog kritičko-logičkog i sustavnog raz-mišljanja

• razvoj vještina modeliranja fizičkih problema korište-njem matematičkih i računalnih alata te vještina rje-šavanja problema i vrednovanja rezultata

• razvoj komunikacijskih vještina i primjena jezika fizike razmjenom ideja i rezultata

• razvijanje prirodno-znanstvenog pogleda na svijet i odgovornog odnosa prema prirodi te svijesti o utje-caju fizike na društvo i njegov održivi razvoj8

Opći cilj kurikuluma Eksperimentalna fizika 3. i 4. razre-da jest osiguranje i unapređenje kvalitete i relevantnosti sustava odgoja i obrazovanja, a što će se postići razvo-jem novih kurikuluma fakultativne nastave temeljenih na ishodima, a ne na sadržaju, a koji stimuliraju razvoj spo-sobnosti mišljenja i zaključivanja novim načinima učenja i integracijom nastavnih sadržaja sa stvarnim životom čime se osigurava razvoj učenikovih spoznajnih procesa te razvoj učenika kao cjelovite osobe.

• Razvijanje učeničke samostalnosti i kreativnosti.• Stavljanje učenika u središte nastavnoga procesa

primjenom novih metoda učenja i poučavanja uvo-đenjem projektne i istraživačke nastave.

• povećanje prirodoslovne i računalne pismenosti.• Integriranje nastavnih sadržaja sa stvarnim životom.• pobuđivanje radoznalosti i motivacije za daljnji na-

stavak obrazovanja na srodnim fakultetima.• poticanje cjeloživotnog učenja radi razvoja kompe-

tencija i povećanja konkurentnosti.

• Razvijanje svijesti učenika o odgovornosti za vlastiti život i mogućnosti poboljšanja istog vlastitim trudom i znanjem.

• Doprinijeti razvoju školskog kurikuluma gimnazija u Ivancu i Labinu, te školskih kurikuluma drugih gi-mnazija i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.

4.1. OpćI CILJ

4.2. pOSEBNI CILJEVI

7,8 preuzeto iz prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Fizika

19

5. Teme (kurikulumska područja)

NAzIV SKUpA ISHODA UČENJA: EKSpERIMENTALNA FIzIKA

Ovim skupom ishoda učenja polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Popis vježbi

1. složiti eksperimentalni postav koristeći se popisom pribora, fotografijom pribora i shemom

2. koristiti se mjernim instrumentima

3. izmjeriti nezavisne fizikalne veličine prema uputama

4. izračunati zavisne fizikalne veličine iz mjerenjem dobivenih podataka

5. provjeriti fizikalne zakone usporedbom s rezultatima mjerenja

6. prikazati grafički dobivene rezultate

7. statistički obraditi rezultate mjerenja

8. koristiti se programskim paketima za grafičku i statističku obradu rezultata mjerenja

9. sastaviti pisano izvješće o provedenom mjerenju prema uputama

10. analizirati dobivene rezultate i njihove implikacije.

UVOD

1. Eksperimentalna fizika i teorija mjerenja

2. Upoznavanje i upotreba instrumenata

MEHANIKA

3. Jednoliko i nejednoliko gibanje po pravcu

4. Jednoliko ubrzano gibanje

5. zakon očuvanja mehaničke energije

6. Kosi hitac

7. Koeficijent trenja

8. Moment inercije

9. Rotacija krutog tijela

10. zakon očuvanja količine gibanja

11. Centripetalna sila

12. Arhimedov zakon

ELEKTROMAgNETIzAM13. Ohmov zakon za istosmjernu struju

20

14. Wheatstonov most15. Ohmov zakon za izmjeničnu struju16. promjena otpora s temperaturom17. Elektromagnetska indukcija TOpLINA18. Kalorimetrija19. plinski zakoni OpTIKA, VALOVI I TITRANJE20. Indeks loma 21. Leće i optički instrumenti22. Optička rešetka23. Ogib svjetlosti na pukotini24. Elastična opruga25. Matematičko njihalo26. Dopplerov efekt27. Rezonancija28. Brewsterov zakon

MODERNA FIzIKA29. Fotometrija 30. prirodna radioaktivnost

NApOMENE

OSTALO

Metode i oblici rada Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda dijaloga,metoda pisanih radova, crtanih radova, praktičnih radova

Oblici: individualni rad, rad u paru, rad u grupi, timski rad, frontalni rad

Napomene: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje na-stavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobnim značajkama polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrednovanja polaznika

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavno-me procesu• USVOJENOST SADRŽAJA - usmena provjera korištenja mjernim

instrumentom tijekom izvođenja vježbe (mjerenja), korištenja programskim paketima za grafičku i statističku obradu rezultata mjerenja, provjera razumijevanja teorijskih sadržaja tijekom analiziranja rezultata postavljanjem konceptualnih pitanja

• pRIMJENA SADRŽAJA - usmena i pisana provjera rezultata mjerenja u pisanome izvješću, izračunatih zavisnih fizikalnih veličina, usporedbe dobivenih i očekivanih rezultata, grafičkog prikaza i statističke obrade rezultata mjerenja.

• SURADNJA U NASTAVNOM pROCESU - rješavanje problema unutar rada u paru, urednost i preglednost pisanoga izvješća, prezentacija rada u paru – usmena

21

LITERATURA

Literatura za polaznike prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Radni listići za učenike iz priručnika novih nastavnih sadržaja kreiranoga u sklopu projekta HEUREKA. Autori su priručnika dr. sc. gorjana Jer-bić-zorc i doc. dr. sc. Mihael Makek.

Oblici: usmena provjera (provjera usvojenosti teorijskih sadržaja i primje-ne sadržaja tijekom izvođenja mjerenja i obrade rezultata), rad na raču-nalu uz korištenje programskim paketima za grafičku i statističku obradu rezultata mjerenja

22

6. Skupovi ishoda učenja

popis ishoda učenja postupci vrednovanja svih ishoda učenja

primjeri vrednovanja svih ishoda učenja s rješenjima

Složiti eksperimentalni postav koristeći se popisom pribora, fotografijom pribora i shemom

provjeravanje je li eksperimentalni postav ispravno složen.

Zadatak: Složi prema zadanoj shemi Wheatstonov most.

Rješenje: zadatak je riješen kad je pribor ispravno složen u skladu sa zadanom shemom.

Koristiti se mjernim instrumentima

Usmena provjera uporabe mjernoga instrumenta tijekom izvođenja vježbe.

Zadatak: Objasni kako je odabrano mjerno područje voltmetra i očitaj napon.

Rješenje: zadatak je riješen kad učenik objasni odabrano mjerno područje prema elementima strujnoga kruga i očita napon.

Izmjeriti nezavisne fizikalne veličine prema uputama

provjera rezultata mjerenja u pisanome izvješću.

Zadatak: Izmjeri period titranja matematičkog njihala. postupak mjerenja ponovi više puta, upiši podatke u tablicu.

Rješenje: zadatak je riješen kad je izmjeren period titranja i kad su dobiveni podatci upisani u tablicu.

Izračunati zavisne fizikalne veličine iz podataka dobivenih mjerenjem

provjeravanje izračunatih zavisnih fizikalnih veličina u pisanome izvješću.

Zadatak: Izračunaj koeficijent trenja za tijelo koje klizi

niz kosinu.

Rješenje: zadatak je riješen kada je točno izračunat koeficijent trenja tijela koje klizi niz kosinu.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Eksperimentalna fizika

Razina koju skup ishoda učenja ima u HKO 4

prijedlog obujma skupa ishoda učenja75 sunčanih sati = 70 školskih sati u ustanovi + 30 školskih sati samostalnog rada kod kuće = 3 HROO boda

23

provjeriti fizikalne zakone usporedbom s rezultatima mjerenja

provjeravanje usporedbe dobivenih i očekivanih rezultata u pisanome izvješću

Zadatak: provjeri Arhimedov zakon.

Rješenje: zadatak je riješen kada su uspoređeni dobiveni i Arhimedovim zakonom očekivani rezultati.

grafički prikazati dobivene rezultate

provjeravanje oblikovanja grafičkoga prikaza u pisanome izvješću.

Zadatak: grafički prikaži ovisnost otpora bakrenog vodiča o temperaturi.

Rješenje:

Statistički obraditi rezultate mjerenja

provjeravanje statističke obrade rezultata mjerenja u pisanome izvješću.

Zadatak: Izračunaj srednju vrijednost, maksimalnu i relativnu pogrešku indeksa loma planparalelne ploče.

Rješenje: zadatak je riješen kada su točno izračunate tražene veličine.

Koristiti se programskim paketima za grafičku i statističku obradu rezultata mjerenja

provjeravanje uporabe programskih paketa za grafičku i statističku obradu rezultata mjerenja.

Zadatak: grafički prikaži ovisnost otpora bakrenog vodiča o temperaturi rabeći programski paket geogebra.

Rješenje:

Sastaviti pisano izvješće o provedenom mjerenju prema uputama

provjeravanje sastavljenoga pisanoga izvješća prema uputama.

Zadatak: Sastavi pisano izvješće o provedenom mjerenju.

Rješenje: zadatak je riješen kada pisano izvješće sadrži tablicu rezultata mjerenja, relevantne relacije, točno grafički prikazane i statistički obrađene podatke.

24

Analizirati dobivene rezultate i njihove implikacije

Usmeno analiziranje rezultata postavljanjem konceptualnih pitanja

Zadatak: Objasni odstupanje dobivenoga rezultata od onoga predviđenog fizikalnim zakonom.

Rješenje: zadatak je riješen kada je točno analizirano i objašnjeno dobiveno odstupanje.

Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Materijalni uvjeti: • učionica, školsko igralište, ulica • pribor za izvođenje eksperimenata navedenih u pojedinoj vježbi • računalo s instaliranim programskim paketima geogebra i Excel,

pisač• nastavni materijali za nastavnike i za učenike, pomoćna literatura

(udžbenici, Internet)

Kadrovski uvjeti: • tim nastavnika fizike osposobljen za uporabu potrebnoga

programskoga paketa (geogebra, Excel)• tehnička podrška za održavanje pribora

Kadrovski uvjeti i materijalni potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Isti kao i za stjecanje skupova ishoda učenja.

25

7. Aktivnosti učenja i poučavanja

KOgNITIVNI I METAKOgNITIVNI FAKTORI

1. Priroda procesa učenja

Učenje složenoga gradiva najučinkovitije je kada na-mjerno / svjesno stvaramo značenje na temelju određe-nih informacija i iskustva – vođeni radoznalošću.

2. Ciljevi učenja

Uspješan učenik, tijekom vremena i uz kvalitetno vod-stvo, može steći reprezentativno znanje

3. Izgradnja znanja

Uspješan učenik povezuje nove informacije s postoje-ćim znanjem na smislen način

4. Stvaranje strategija

Uspješan učenik sposoban je smisliti mnoge strategije kako bi postigao kompleksne ciljeve

5. Razmišljanje o razmišljanju

Strategije višega reda za biranje i motrenje mentalnih operacija. Olakšavaju kreativno i kritičko mišljenje.

6. Kontekst učenja

Učenje je pod utjecajem okoline, uključujući kulturu, tehnologiju i načine podučavanja.

MOTIVACIJA

7. Utjecaj motivacije i emocija na učenje

Što je naučeno i koliko, uvelike je pod utjecajem uče-nikove motivacije. Motivacija za učenje pod utjecajem je učenikova emotivnoga stanja, vjerovanja, interesa, ciljeva i navika

8. Intrinzična motivacija

Učenikova kreativnost, metakognicija i radoznalost do-prinose motivaciji za učenje. Intrinzična motivacija poti-če se zadatcima koji su optimalno novi i teški, zanimljivi

učenicima i pružaju učenicima osjećaj osobnog izbora i kontrole

9. Utjecaj motivacije na trud

Usvajanje kompleksnoga znanja i vještina zahtijeva do-datni napor i vodstvo. Bez motivacije nema ni truda.

RAzVOJNI I SOCIJALNI FAKTORI

10. Razvojni utjecaji na učenje

Učenje je najučinkovitije kada se uzmu u obzir razvojne, fizičke, kognitivne i socio-emocionalne karakteristike učenika.

11. Socijalni utjecaj na učenje

Učenje je pod utjecajem socijalnih interakcija, interper-sonalnih odnosa i komunikacije s drugima.

INDIVIDUALNE RAzLIKE

12. Individualne razlike i učenje

Učenici imaju različite strategije, pristupe i kapacitete za učenje koji su rezultat iskustva i nasljedstva.

13. Učenje i raznolikost

Učenje je najučinkovitije kada se uzmu u obzir jezične, kulturalne i socijalne razlike među učenicima.

14. Kriteriji i procjena

postavljanje dovoljno visokih i izazovnih kriterija i procje-njivanje napretka učenika treba biti sastavni dio procesa učenja (prema Santrock, 2009).

U suvremenoj nastavi važno mjesto zauzima učenje otkrivanjem koje je prema piagetu temeljno načelo ak-tivnih metoda. Velik broj metoda učenja počiva upravo na toj metodi. piaget za učenje otkrivanjem naglašava

7.1. NAČELA NASTAVE USMJERENE NA UČENIKA

Cilj Kurikuluma jest uvođenje novih nastavnih metoda, socijalnih oblika rada i sustava kao što su istraživačka i projektna nastava.

26

kako razumjeti što znači samostalno to otkriti ili izvršiti rekonstrukciju s pomoću ponovnog otkrića. Treba se pridržavati toga načela ako u budućnosti hoćemo obli-kovati ljude koji će biti sposobni producirati i kreirati, a ne samo ponavljati ono što već postoji (Lalović, 2009).

piaget također ističe da se znanje učeniku ne treba pre-nositi nego mu zadavati problemske zadatke. Učeniku treba dopustiti da taj problem sam – primjenjujući osob-nu istraživačku djelatnost – otkrije, odnosno da samo-stalno riješi problem.

poznato je da je za dobru motivaciju za učenje potrebno prvo s učenicima izgraditi odnos. Učenička percepci-ja pozitivnoga akademskog okruženja i dobar odnos s nastavnikom bitno su povezani s motivacijom i posti-gnućem učenika. Što je naučeno i koliko, uvelike je pod utjecajem učenikove motivacije. Motivacija za učenje pod utjecajem je učenikova emotivnoga stanja, vjerova-nja, interesa, ciljeva i navika. Učenikova kreativnost, me-takognicija i radoznalost doprinose motivaciji za učenje.

Često se kao sinonim za nastavu usmjerenu na učeni-ka rabi i izraz aktivno učenje u kojem su učenici aktivni konstruktori vlastitog znanja. Cilj je organizirati nastavu u kojoj će učenik biti aktivni subjekt. Aktivna škola na-glasak stavlja na učenje s razumijevanjem. Cilj nije puko usvajanje znanja iz pojedinih školskih predmeta nego priprema učenika za cjeloživotno učenje (Lalović, 2009).

Kurikulum Eksperimentalne fizika koncipiran je tako da nastavnicima omogućuje odabir metoda rada, odnosno izvođenja eksperimentalnih mjerenja, prema uputama ili uz minimalne upute te bez njih.

Odabir metoda ovisi o strukturi učenika i njihovim osob-nim karakteristikama, a koje nastavnik percipira i uvaža-va, te im prilagođava svoje metode rada.

Strategiju učenja otkrivanjem možemo podijeliti na me-tode istraživanja, projekte i simulaciju. Te metode karak-terizira iskustveno učenje bez obzira stječe li se ono u stvarnosti ili zamišljenoj stvarnosti. Kada se upotrebljava simulacija, radi se zamišljenoj stvarnosti koja traži rješe-nje i u njoj učenici sudjeluju u igri uloga, plan-igri ili igri s pravilima (prema Bognar, 2002).

Učenje s pomoću rješavanja problema postaje sve veći trend u školama u kojima se tradicionalne metode uče-nja nastoje zamijeniti nastavom usmjerenom na učenika. Učenicima možemo predstaviti problem koji oni mogu, koristeći se nekim prethodnim znanjima, kreativno rije-šiti. Učenici se, surađujući u grupama, suočavaju s pro-blemom kako bi pojasnili i definirali prirodu problema i pokušali utvrditi način postupanja u rješavanju. zago-vornici te metode naglašavaju da to nije samo metoda već cjelovit pristup učenju (White, 2001).

27

9,10,11,12 prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika

7.2. NAČELA pLANIRANJA I ORgANIzACIJE NASTAVE USMJERENE NA UČENIKA U KURIKULUMU EKSpERIMENTALNE FIzIKE

U ovom je Kurikulumu najveći naglasak stavljen na eksperiment. Važno je da eksperiment koji predstav-lja konkretno fizičko iskustvo pojave koja se proučava bude ishodište i okosnica nastave Fizike. povremeno je moguće primjenjivati i snimljene pokuse i računalne si-mulacije, ali prednost treba dati stvarnim pokusima koje što češće trebaju izvoditi upravo učenici. pokusi trebaju biti uklopljeni u nastavni proces kao sredstvo upoznava-nja i istraživanja fizičkih pojava.9

Učenici će najveći broj vježba provesti samostalno izvo-deći eksperimentalna mjerenja, a samo dio vježba odra-dit će oblikom rada u paru ili timski.

Budući je Kurikulumom predviđeno da se novi fakulta-tivni predmet izvodi u trećem i/ili četvrtom razredu opće gimnazije, dio će vježba nastavnik odabrati tako da se već postojeća znanja iz fizike (fizikalni zakoni) koja su stečena dosadašnjim redovnim učenjem predmeta Fi-zika provjeravaju eksperimentalnim mjerenjima. Tu je ponajprije riječ o temeljnim zakonima fizike iz područja mehanike, termodinamike te elektriciteta i magnetizma koji se postojećim Nastavnim planom i programom uče u prvom i drugom razredu opće gimnazije. prema pri-jedlogu novoga Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika nastava magnetizma prebacuje se na početak trećega razreda. Time će učenici koji izaberu ovaj Kurikulum dobiti prigodu samostalno eksperimen-talno provjeriti već poznate fizikalne zakone i pojave - jer u redovnoj nastavi Fizike za to često nema uvjeta. Nastavnik će, kad god je to moguće, odabirući vježbe, voditi računa da učenik ne ponavlja ona mjerenja koja je već odradio u redovnom programu Fizike.

Tijekom odabira vježba iz područja fizike koja se uče u trećem ili četvrtom razredu gimnazije (titranje, valovi, optika, moderna fizika) nastavnik će moći odabrati i dio vježba iz onoga gradiva koje učenici još nisu učili u re-dovnoj nastavi ili trenutno uče. Tako će se u Kurikulumu Eksperimentalna fizika dati primjerena važnost i istraži-vačkoj komponenti u nastavi Fizike.

Učenjem Fizike učenici trebaju razviti sposobnost znan-stvenoga razmišljanja i zaključivanja i upoznati načine stjecanja novih znanja u području prirodnih znanosti. Drugim riječima, trebaju učiti i o znanstvenim metoda-ma, a ne samo o znanstvenim rezultatima. Fizika je istra-živačka disciplina pa je važno da nastava Fizike bude također istraživački usmjerena kako bi mogla ostvariti navedene ciljeve.10

Nastavnik će neku od vježba ili više njih moći prilagoditi tako da učenik samostalno postavlja hipotezu, objaš-

njava teorijsku podlogu i način njezina testiranja i mje-renja; da samostalno oblikuje i provodi eksperiment, donosi i objašnjava zaključke. Nastavnik može (ako po-stoji dovoljno opreme i pribora za sve učenike) nastavu organizirati i tako da neka mjerenja (vježbe) samostalno izvode svi učenici istovremeno (ali neovisno) na jednom satu (blok-satu), a potom se na drugom satu (ili drugi tjedan) provodi analiza, odnosno raspravlja se o pojavi, prezentiraju se i uspoređuju dobiveni rezultati.

U okviru novoga predmeta Eksperimentalna fizika mo-guće je učenicima zadati i otvoreni samostalni projekt koji mogu samostalno realizirati i izvan nastave. Takvi samostalni radovi mogu biti izrazito poticajni za uče-nike te razviti i njihove sposobnosti i znanja, i njihovu znatiželju i sklonost fizici11. Ako je moguće, nastavnik se može povezati i s istraživačkom ustanovom (fakultet, institut) kako bi učenici imali priliku upoznati autentičan istraživački rad i u njega se djelomično uključiti. Učenje i poučavanje Fizike koja ima naglašeni istraživački aspekt može znatno potaknuti interes učenika za prirodne i teh-ničke znanosti općenito, a posebno za fiziku, te time potencijalno utjecati na povećanje broja učenika koji će svoju profesiju birati u tim područjima12.

28

8. Vrednovanje

Jedan je od strateških ciljeva Republike Hrvatske i uvo-đenje sustava praćenja i vanjskoga vrednovanja odgoj-no-obrazovne djelatnosti (plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. MzOS, 2005.). Taj cilj, kao i drugi, navedeni u istome dokumentu, proizašli su iz potrebe za unapređenjem školskoga sustava i usklađi-vanja s postojećim smjernicama odgoja i obrazovanja Europske unije, odnosno temelje se na Lisabonskoj de-klaraciji (2000.) čiji su glavni ciljevi unapređenje kvalitete obrazovanja, strateško planiranje i razvoj cjeloživotnoga učenja. U Republici Hrvatskoj, ustanova osnovana sa zadaćom uvođenja i praćenja vanjskog vrednovanja jest Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO, 2005.), a temeljem zakona o odgoju i obra-zovanju u osnovnim i srednjim školama (2008.) sve su škole obvezne koristiti se rezultatima nacionalnih ispita i drugim pokazateljima uspješnosti odgojno-obrazovno-ga rada kako bi trajno unapređivale vlastitu kvalitetu.

Suvremeno društvo zahtijeva od škola i unapređenje kvalitete, a to može ostvarivati samo škola otvorena pro-mjenama propitivanjem svoje prakse te u pronalaženju mogućnosti za svoj razvoj. Sustav osiguravanja kvalitete temelji se stoga na kontinuiranom praćenju i vrednova-nju aktivnosti koje se provode u školi. Taj bi sustav tre-bao naći odgovore na pitanja koliko je škola uspješna u ostvarivanju svoje misije te postoje li slabosti i kako se reflektiraju na realizaciju programa i Kurikuluma. Važno je i zaključiti što se može učiniti kako bi u budućnosti takvih slabosti bilo što manje.

prema preporukama Weichricha i Koontza (1994.) svr-ha je vrednovanja utvrditi ciljeve, relevantnost tih ciljeva, moguća odstupanja od ciljeva te definirati mjere kojima se odstupanja otklanjaju, a ciljevi ostvaruju. Vrednovanje pretpostavlja objektivne, precizne i prikladne instrumen-te, ne treba se usmjeriti na cjelokupnu aktivnost škole, nego samo na njena najvažnija područja i aktivnosti. Vrednovanje je učinkovito ako pronalazi uzroke neo-stvarivanja programa i ako je usmjereno na pojedince

koji se izdvajaju kao osobito pozitivni te se kao takvi mogu preporučiti drugima.

Vrednovanje podrazumijeva sustavno prikupljanje po-dataka o procesu rada ustanove u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i ele-mentima, a izvodi se na sljedećim razinama:• unutarnje vrednovanje • samovrednovanje• vanjsko vrednovanje.

Unutarnje vrednovanje predstavlja prikupljanje podata-ka o provođenju aktivnosti vezanih za obrazovanje ti-jekom nastavne/školske godine. To su npr. uspjesi na državnim natjecanjima, obilježavanje istaknutih datuma i obljetnica, organizacija stručnih posjeta i putovanja, praćenja rada nastavnika, praćenje rada stručnih službi i slično.

Samovrednovanje predstavlja proces sažimanja rezulta-ta praćenja i vrednovanja i predstavljanje istih u izvješću o samovrednovanju. Temeljni cilj samovrednovanja jest preispitivanje vlastitoga rada (kontrola odgovornosti), prakse i cjelokupnog funkcioniranja škole (kontrola učinkovitosti) radi unapređenja rada i podizanja kvalitete (praćenje razvoja).

Samovrednovanje se provodi u osam ključnih područja kvalitete, a to su: planiranje i programiranje rada, pou-čavanje i podrška učenju, postignuća polaznika, materi-jalni uvjeti i ljudski potencijali, profesionalni razvoj djelat-nika, međuljudski odnosi, vođenje i upravljanje školom kao i suradnja s ostalim dionicima u procesu obrazo-vanja.

Unutarnje vrednovanje i samovrednovanje provode svi djelatnici škole, a od velike je važnosti da u proces budu uključeni i polaznici ustanove za strukovno obrazovanje.

Vanjsko vrednovanje, u pravilu, izvodi institucija nad-ležna za praćenje rada odgojno-obrazovnih ustanova.

8.1. VREDNOVANJE USTANOVE

29

Vrednovanje Kurikuluma ostvarivat će se kontinuiranim praćenjem i sustavnom evidencijom ostvarivanja kuri-kulumskih aktivnosti učenika, nastavnika i drugih nosi-telja aktivnosti učenja i poučavanja uporabom utvrđenih pokazatelja ostvarenosti svih kurikulumom planiranih aktivnosti.

praćenje i vrednovanje ostvarivosti Kurikuluma vrlo je važan dio procesa unutarnjega vrednovanja i samovred-novanja škola, a izvodi se na trima razinama:

• samovrednovanje, • unutarnje vrednovanje• vanjsko vrednovanje.

Samovrednovanje Kurikuluma izvode predmetni na-stavnici, a obuhvaća praćenje i vrednovanje ishoda, prilagođenost nastavnih sadržaja, primjerenost metoda i oblika rada kao i vrednovanje ostvarivosti ishoda teme-ljem unaprijed definiranih kriterija vrednovanja.

Nastavni sadržaji u potpunosti trebaju pratiti ishode učenja navedene u kurikulumima, tj. treba biti vidljivo da se izučavanjem cjelina i tema navedenih u Kurikulumu stječu svi navedeni ishodi. Iz navedenog je jasno zašto se vrednovanju ishoda posvećuje velika pozornost.

Vrednovanje metoda i oblika rada logičan je slijed vred-novanja Kurikuluma. Odabir odgovarajućih metoda i oblika rada, prilagođenih sadržaju nastavnoga predme-ta, osobnim značajkama polaznika i materijalnim uvje-tima, osiguravaju kvalitetnu i za polaznike prihvatljivu nastavu. Kurikulumska nastava podrazumijeva upora-bu suvremenih metoda poučavanja, a temeljena je na jednostavnoj činjenici: što polaznici aktivnije sudjeluju u nastavnome procesu, to je proces kvalitetniji.

Unutarnje vrednovanje izvodi se objedinjavanjem re-zultata samovrednovanja Kurikuluma, koji su proveli nastavnici, s relevantnim podatcima o ostvarivosti ele-menata vrednovanja. Unutarnje vrednovanje obuhvaća vrednovanje ishoda učenja u dijelu ostvarivosti primjera provjere i vrednovanja, kao i materijalnoj opremljenosti škole za izvođenje Kurikuluma.

Unutarnje vrednovanje Kurikuluma provodi škola, odno-sno predmetni nastavnici, stručna vijeća, nastavničko vijeće, kao i stručno-pedagoška služba ustanove.

Najčešći način utvrđivanja ostvarivosti ishoda učenja, sadržaja Kurikuluma, realizacije, primjera provjere i

vrednovanja te uporaba postojećih materijalnih uvjeta ustanove kako propisuje Kurikulum – jest posjet nastavi gdje je moguće vrlo relevantno utvrditi razinu i obujam izvođenja kurikulumske nastave.

Jasno i razumljivo izrađeni kriteriji vrednovanja Kuriku-luma omogućuju relevantno i transparentno praćenje i vrednovanje Kurikuluma što u konačnici povećava kompetencije polaznika i osnažuje njihovu još bolju pre-poznatljivost na tržištu rada, odnosno, njihov uspješan nastavak obrazovanja na sveučilištima.

završetkom učenja i poučavanja te vrednovanja učeni-ka, nakon svakog skupa ishoda učenja vrednovat će se taj skup ishoda učenja prema sljedećoj formi.

To je mehanizam za objektivno praćenje obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj, a temelji se na standar-diziranim testovima koje provodi institucija neovisna o pojedinoj školi, odnosno Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). pripadaju mu dvije vrste provjere: nacionalni ispiti kojima se procjenjuju po-stignuća učenika tijekom obrazovnoga ciklusa i koji pru-

žaju uvid u kvalitetu obrazovnoga sustava, te državna matura kojom se provjerava razina stečenoga znanja, vještina i kompetencija na kraju školovanja te pokazuje osposobljenost učenika za daljnje školovanje ili tržište rada (http://dokumenti.ncvvo.hr/Samovrjednovanje/Ti-skano/prirucnik.pdf).

8.2. VREDNOVANJE KURIKULUMA

30

OSTARIVOST ISHODA UČENJA(upišite svoja razmišljanja)

OSTVARIVOST SADRŽAJA ODgOVARAJUćE NEODgOVARAJUćE pRIJEDLOzI

(upišite svoja razmišljanja)

ELEMENTI OCJENJIVANJA ODgOVARAJUćI NEODgOVARAJUćI pRIJEDLOg


METODE RADA pRIMJERENE NEDOVOLJNE pRIJEDLOzI


OBLICI RADA zADOVOLJAVAJU NE zADOVOLJAVAJU pRIJEDLOzI


MATERIJALNI UVJETI RADA DOSTATNI NEDOVOLJNI OpTIMALNI


Nakon provedenoga postupka vrednovanja zaključci će se implementirati u Kurikulum Eksperimentalne fizike.

31

9. priručnik novih nastavnih sadržaja

Autori su priručnika novih nastavnih sadržaja za fakul-tativni predmet Eksperimentalna fizika dr. sc. gorjana Jerbić-zorc i doc. dr. sc. Mihael Makek. U nastavku sli-jedi Kazalo novih nastavnih sadržaja za učenike i profe-sore, a koje se odnosi na povezivanje skupova ishoda

učenja s dvama dokumentima – priručnikom nastavnih materijala za profesore i Radnih listića za učenike – a koji podrazumijevaju 30 nastavnih jedinica raspoređenih u šest dijelova (uvodnu cjelinu + pet tematskih ciklusa).

UVOD

1. Eksperimentalna fizika i teorija mjerenja

2. Upoznavanje i upotreba instrumenata

MEHANIKA

3. Jednoliko i nejednoliko gibanje po pravcu

4. Jednoliko ubrzano gibanje

5. zakon očuvanja mehaničke energije

6. Kosi hitac

7. Koeficijent trenja

8. Moment inercije

9. Rotacija krutog tijela

10. zakon očuvanja količine gibanja

11. Centripetalna sila

12. Arhimedov zakon

ELEKTROMAgNETIzAM

13. Ohmov zakon za istosmjernu struju

14. Wheatstonov most

15. Ohmov zakon za izmjeničnu struju

16. promjena otpora s temperaturom

14. Elektromagnetska indukcija

TOpLINA

18. Kalorimetrija

19. plinski zakoni

OpTIKA, VALOVI I TITRANJE

20. Indeks loma

21. Leće i optički instrumenti

22. Optička rešetka

23. Ogib svjetlosti na pukotini

24. Elastična opruga

25. Matematičko njihalo

26. Dopplerov efekt

27. Rezonancija

28. Brewsterov zakon

MODERNA FIzIKA

29. Fotometrija

30. prirodna radioaktivnost

KAzALO

32

10. Literatura za učenike i nastavnike

LITERATURA zA NASTAVNIKE

UDŽBENICI:

1. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 1, pOJMOVI I KONCEpTI ; udžbenik s multimedijskim sadržajem za 1. razred gimnazija (B - inačica); NEODIDACTA


3. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 3, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem za 3. razred gimnazija (B - inačica); NEODIDACTA

4. Dubravko Horvat, Dario Hrupec: FIzIKA 4, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem za 4. razred gimnazija (B - inačica); NEODIDACTA

5. Vladimir paar : FIzIKA 1 ; udžbenik fizike za 1. razred gimnazije (A-inačica); ŠK

6. Vladimir paar, Vladimir Šips : FIzIKA 2; udžbenik fizike za 2. razred gimnazije (A-inačica); ŠK

7. Vladimir paar : FIzIKA 3; udžbenik za 3. razred gimnazije (A-inačica); ŠK

8. Vladimir paar: FIzIKA 4; udžbenik za 4. razred gimnazije; ŠK

9. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 1, pOJMOVI I KONCEpTI ; udžbenik s multimedijskim sadržajem za 1. razred gimnazija (A - inačica); NEODIDACTA

10. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 2, pOJMOVI I KONCEpTI ; udžbenik s multimedijskim sadržajem

za 2. razred gimnazija (A - inačica); NEODIDACTA

11. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 3, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem


12. Dubravko Horvat, Dario Hrupec: FIzIKA 4, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem


DOKUMENTI I LINKOVI:

1. http://eskola.hfd.hr/

2. http://www.physicslab.org/

33

LITERATURA zA UČENIKE

UDŽBENICI:

Odobreni udžbenici i priručnici prema katalogu MzOS-a:



3. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 3, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem za 3. razred gimnazija (B - inačica); NEODIDACTA

4. Dubravko Horvat, Dario Hrupec: FIzIKA 4, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem za 4. razred gimnazija (B - inačica); NEODIDACTA

5. Vladimir paar : FIzIKA 1 ; udžbenik fizike za 1. razred gimnazije (A-inačica); ŠK

6. Vladimir paar, Vladimir Šips : FIzIKA 2; udžbenik fizike za 2. razred gimnazije (A-inačica); ŠK

7. Vladimir paar : FIzIKA 3; udžbenik za 3. razred gimnazije (A-inačica); ŠK

8. Vladimir paar: FIzIKA 4; udžbenik za 4. razred gimnazije; ŠK

9. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 1, pOJMOVI I KONCEpTI ; udžbenik s multimedijskim sadržajem za 1. razred gimnazija (A - inačica); NEODIDACTA

10. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 2, pOJMOVI I KONCEpTI ; udžbenik s multimedijskim sadržajem za

2. razred gimnazija (A - inačica); NEODIDACTA

11. Dubravko Horvat, Dario Hrupec : FIzIKA 3, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem za

3. razred gimnazija (A - inačica); NEODIDACTA

12. Dubravko Horvat, Dario Hrupec: FIzIKA 4, pOJMOVI I KONCEpTI; udžbenik s multimedijskim sadržajem


MATERIJALI Iz OSTALIH IzVORA (pREMA pREpORUCI NASTAVNIKA):

1. http://eskola.hfd.hr/

2. http://www.physicslab.org/
