Download pdf - Dolina Rijeke Neretve u Vrijeme Seobe Naroda

8/15/2019 Dolina Rijeke Neretve u Vrijeme Seobe Naroda

1/19

DOLINA RIJEKE NERETVE U VRIJEME

SEOBE NARODA

UVOD I POVIJESNI OKVIR

Velika seoba naroda obilježava kraj starog vijeka, tj. kasnu antiku i poče-taksrednjega vijeka (rani srednji vijek razdoblje je od 4. do 7. stoljeća). Tada napodručje i!skoga "arstva, već oslabljenoga političko! i gospodarsko!krizo!, upadaju razni narodi s europskoga istoka, koji prelaze s rodovskoga

dru#tvenog ure$enja na vojnu de!okra%iju. &onačna je posljedi%a ti'!igra%ijski' kretanja raspad i!skog "arstva kao jedinstvene %jeline. stočnoi!sko "arstvo ili izant opstalo jo# gotovo tisuću godina, a na području biv#i'provin%ija nastaju nove države u koji!a se stapa prido#lo i starosjedilačkostanovni#tvo.

*ve te pro!jene, iako !anji! dijelo!, za'vaćaju i dal!atinsku obalu sazale$e!, pa i dolinu rijeke +eretve kao sastavni dio ri!ske provin%ije al!a%ije

koji je obu'vaćao dana#nju al!a%iju, iku i /rvatsko pri!orje, osnu i/er%egovinu te veći dio "rne 0ore i 1lbanije. 2rovin%ija al!a%ija nakon podjele

i!skoga "arstva u 4. stoljeću pripada 3apadno!e i!sko! "arstvu. Toutječe na kasnije doga$aje kada različiti narodi s istoka, potaknuti /uni!a koji

sredino! 4. stoljeća prolaze kroz tzv. Vrata naroda, prelaze istočnu grani%u"arstva i ondje se nastanjuju. io ti' ratnika pod vodstvo! skitskoga

vojskovo$e doakara 475. godine zaposjeda i!, či!e je 3apadnog i!sko"arstvo prestalo postojati, te se sredi#te antičke %iviliza%ije pre!je#ta u

&onstantinopolis, dana#nji stanbul. +a ru#evina!a i!a uz blagoslov izanta

kraje! 6. stoljeća nastaje stočnogotsko &raljevstvo koje je pod vla#ću i!alo

gotovo čitavu taliju, olina rijeke +eretve kao ze!ljopisno i!e u ovo!e radu obu'vaća neretvanski dio ubrovačko-

neretvanske županije, i to njegov kr#ki i nizinski dio te obalni pojas. 2otrebno je naglasiti da su se a!bijentalneosobine toga prosto-ra prilično iz!ijenile u posljednji' .688 godina, a pogotovo u posljednji' stotinu godina. *toga je priložen ze!ljovid (s nalazi#ti!a) koji prikazuje dolinu rijeke +eretve početko! pro#loga stoljeća. To je stanjevjerojatno !nogo sličnije ono!u iz razdoblja seobe naroda, bare! #to se tiče izgleda sa!e delte rijeke +eretve.

stočnogotsko &raljevstvo okupljalo je različite uglavno! ger!anske narode. stočni 0oti, spustiv#i se iz*kandinavije, na grani%a!a "arstva u 9. stoljeću uspostavljaju svoju državu da bi od 6. do sredine 5. stoljećanji'ovo kraljevstvo obu'vaćalo taliju i lirik, a prijestolni%a !u je bila u aveni. 2o vjeroispovijesti su bili arijan%i.0epidi su bili jedan od ger!anski' naroda u sastavu &raljevstva, a nji'ovo su podrijetlo i povijest slični gotsko!u.

34


2/19

te biv#u provin%iju al!a%iju. pstalo je do 669. godine kada dal!atinska obalai zale$e ponovno dolaze pod bizantsku upravu. : to! razdoblju dolina rijeke+eretve pod upravo! je +arone, sredi#ta političko-gospodarske i vjerske vlasti. +aroni i!a!o najvi#e podataka u razdoblju od 6. do 7. stoljeća. +a te!eljuar'eolo#ki' podataka i povijesni' izvora vidljivo je da +arona doživljava novipro%vat kao sredi#te naronske biskupije9 te važno vojno-političko sredi#testočnogotskog &raljevstva.4 si! o +aroni dostupni su podat%i o naselji!a uaćini i ovorju te o vojno!e utvr$enju na otočiću sinju ute!eljeni naar'eolo#ki! ostat%i!a ili znatno !anje na povijesni! vreli!a. : drugoj polovi%i5. i na početku 7. stoljeća u al!a%iji, pa tako i dolini rijeke +eretve, sve vi#eslabi utje%aj sredi#nje bizantske vlasti. Tada to područje, poglavito sredi#taantičke %iviliza%ije, pa tako i sa!u +aronu, u potpunosti uni#tavaju slavenskaple!ena u posljednje!u valu naseljavanja s europskoga istoka. To senovoprido#lo slavensko tj. 'rvatsko stanovni#tvo naseljava u zale$u

dal!atinski' gradova pod bizantsko! vla#ću te se u sljedeći' nekoliko stoljećastapa sa starosjedio%i!a osnivajući niz !anji' upravni' jedini%a, županija,poslije sastavni' dijelova staro'rvatske države. : to!e drugo! razdoblju, kojeobu'vaća razdoblje do kraja 7. stoljeća, područje rijeke +eretve pripada2aganiji, tj. +eretvanskoj &neževini (zapadno od rijeke +eretve) te 3a'u!lju(istočno od rijeke +eretve). iz toga razdoblja nalazi!o !alobrojne podatke upovijesni! vreli!a, a pogotovo su rijetki ar'eolo#ki ostat%i (apanić ;78) i odnose se prije svega na aćinu i +aronu.

3a starine (tj. ar'eolo#ke ostatke) na području doline rijeke +eretve jo# se

početko!


3/19

889= > 4).5 z!e$u dva svjetska rata posebno se ističe rad don adovanaBerkovića na proučavanju neretvanske povijesti. 2osebnu važnost i!aju njegovi

podat%i o bizantskoj utvrdi na otočiću sinju koja je poslije tek djelo!ičnoistražena osa!deseti' godina pro#log stoljeća (Beličić-adonić ;;6= 47 >

68). anokr#ćansku %rkvu sv. 1ndrije u selu *ladina% u aćini istraživao jetada#nji egionalni zavod za za#titu spo!enika kulture tijeko! gradnje

Badranske !agistrale #ezdeseti' godina (?isković ; *plit te u @arin (;;;., 88. i884.) i uljević (;;;.).

36


4/19

*lika . 2ogled na dana#nje selo Vid (preuzeto s DDD.panora!io.%o!)

2očet%i života na ovo!e !jestu, poznati na te!elju ar'eolo#ki' nalaza ipodataka iz povijesni' izvora, sežu u 4. stoljeće prije &rista kada se u djelu2seudo *kilaka Periplus (Peljar ) spo!inje emporium (trgovi#te) na rije%i +aron

(+eretva). : 'eleniz!u je +arona važno trgovačko i lučko sredi#te, #to jeuvjetovao njezin položaj koji ju je učinio spono! iz!e$u !editeranskoga ibalkanskoga područja. +akon toga se od 9. stoljeća prije &rista do . stoljeća+arona spo!inje kao ri!sko vojno upori#te koje je odigralo važnu ulogu uratovi!a s liri!a i #irenju ri!ske vlasti u unutra#njost provin%ije lirik, kasnijeal!a%ije. : skladu s ti!, već u . stoljeću prije &rista al!a%ija postajekolonija ri!ski' gra$ana zadobiv#i tako političku, vjersku i gospodarsku ulogu jednoga od najvažniji' gradova na istočnoj jadranskoj obali. To pokazuju iar'eolo#ki ostat%i iz toga razdoblja. straživanje na nalazi#tu Plećaševa štala

dalo je izni!ne podatke o 1ugusteu!u, 'ra!u posvećenu %aru ktavijanu

1ugustu s najvećo!

*lika 9. +alazi#ta iz razdoblja seobe naroda u +aroni


5/19

ikad prona$eno! zbirko! %arske

skulpture, koji ujedno pokazuje

uspon i pad %arskog kulta, te

istraživanje gradski' bede!a, čija je gradnja s prekidi!a trajala od .

stoljeća prije &rista do 9. stoljeća.

ako je istražen gotovo neznatan

dio toga antičkog grada, iz svega

je ipak vidljivo da najveći pro%vat

+arone počinje na prijelazu iz

stare u novu eru i neprekidno traje

do početka 7. stoljeća istodobno

pokazujući stanje %jelokupnog

"arstva, posebno u kasnoj anti%i

("a!bi ; 66C @arin

889= 4 > 8C slika 9.).

37


6/19

azdoblje seobe naroda, koje je te!a ovoga rada, u +aroni se !ože

ograničiti na doba #irenja kr#ćanstva, tj. njegova priznavanja koje se u +aroni

ogleda u ru#enju 1ugusteu!a kraje! 4. ili početko! 6. stoljeća (@arin 884=

4). +akon toga se, već u 6. stoljeću, gradi prva %rkva u +aroni, čiji se ostat%i

nalaze ispod dana#nje %rkve sv. Vida. "rkva se nalazila u onje!u gradu, kako

se naziva dio +arone u nizinsko!e dijelu koji se posebno razvija od početkakasnoantičkog razdoblja čini se nau#trb 0ornjega grada s!je#tenoga na

terasa!a brežuljka unutar gradski' zidina (@arin ;;;= 9). Tlo%rt

ranokr#ćanske %rkve utvr$en ar'eolo#ki! istraživanji!a pokazuje da je to bila

jednobrodna gra$evina s polukružno! apsido! na istoku pojačano! s tri

kontraEora s vanjske strane, dok se sa zapadne strane nalazio narteks, tj.

zatvoreni ulazni prostor. si! toga, sa sjeverne i južne bočne strane broda

nalaze se prostorije različite

povr#ine koje su služile za

bogoslužje, tj. bile su spe%ijaliziraneza dijeljenje pojedini' sakra!enata

(baptisterij i konsignatorij) i čuvanje

obredni' knjiga (diakonikon).

2osebno je dobro očuvan baptisterij

(krstioni%a) s krsni! zden%e! koji

je bio ukra#en oslikano!

'idrauličko! žbuko! te ka!eni!

balda'ino! (@arin ;;;= < > 6


7/19

: doba nastanka ranokr#ćanske %rkve na !jestu %rkve sv. Vida naru#evina!a 1ugusteu!a nastaje !aleno groblje koje se upotrebljavalo od 6. do7. stoljeća, #to je znak zapostavljanja nekada#njega sredi#ta grada koje se tadavjerojatno pre!je#ta na prostor oko %rkava. 1nalizo! načina pokapanja te sa!i'nalaza iz toga razdoblja te bioantropolo#ki' ostataka utvr$eno je da je riječ ogroblju na koje!u je svoje pokojnike pokapalo starosjedilačko ro!aniziranostanovni#tvo (@arin 884= 56 > 55).

: 6. stoljeće datiran je i nalaz Eibule (kopče) u obliku %ikade7 koja jeprona$ena u +aroni. kolnosti i točnije !jesto nalaza ostali su nepoznati(včević 889= 96 > 95C :gle#ić 889= 85). Taj se nalaz !ožda !ože uzetikao najraniji pri!jer prisutnosti novoprido#loga, vjerojatno ger!anskoga,stanovni#tva u +aroni.

+e#to je drukčije stanje utvr$eno tijeko! istraživanja jednoga drugoggroblja i izdvojenoga groba u +aroni koji potječu iz 5. stoljeća. : skupinunajvažniji' nalaza seobe naroda istočnojadranskoga prostora pripadaju četiri

vojnička #lje!a, od koji' su tri prona$ena početko! 8. stoljeća (adić ;84= 4> 4), a posljednji tijeko! istraživanja gradski' bede!a seda!deseti' godinaistoga stoljeća ("a!bi ;


8/19

*lika 6. stočnogotski #lje!ovi prona$eni u +aroni (&unst'istori%'en @useu! eč)

(preuzeto iz ?. adić, Tri #lje!a na$ena u Vidu kod @etkovića nisu ger!anskog, nego

slavenskog podrijetla, *taro'rvatska prosvjeta, ;84.)

je u žensko!e grobu prona$ena perli%a od staklene paste, željezna pojasna

kopča te par lučni' Eibula. 2ar Eibula izra$eni' od srebra s pozlato! te'niko!

rova#enja najvažniji su nalaz iz toga groba, a pre!a načinu ukra#avanja i

usporedba!a s drugi! nalazi#ti!a u Auropi datiran je u prvu trećinu 5. stoljeća i

vjerojatnije je riječ o žensko!e gotsko! nakitu (:gle#ić ;;4= 4< > 4;).*ljedeći je izni!no važan nalaz koji potvr$uje ger!ansku nazočnost u +aroni

prona$en tijeko! istraživanja groblja na položaju Njive − Podstrana koji se

nastavlja na Pruščev vrt . d deset prona$eni' grobova tipične kasnoantičke

ar'itekture u jedno!e je prona$en par lučni' Eibula, #est perla od stakla i jantara

te željezni prsten, a u drugo!e željezni čavli i neodre$eni, vjerojatno barbarski

nova%. To upućuje na ukope pokojnika ger!anskoga naroda (uljević ;;;= 85

> 87, 47, 69). učne Eibule iz prvoga groba izra$ene od srebra s pozlato!

te'niko! rova#enja najvažniji su nalaz s čitavoga groblja te su na te!elju

stilski' osobina i usporedaba s drugi! nalazi#ti!a u Auropi datirane u prvu

trećinu 5. stoljeća. 2ripisuje i' se 0epitkinji8 kao i grob u koje!u su prona$eni

nova% i čavli (:gle#ić ;;;= ;5 > ;


9/19

+ova% istočnogotskoga kralja Vitigesa (695. > 648.) slučajni je nalaz, apripada razdoblju ger!anske vladavine u +aroni. &ovan je 69;. godine usjevernotalijansko!e gradu Ti%inu!u (:gle#ić 889= 85). 0odine 698. i 699. u*aloni se održavaju %rkveni sabori u čiji! se spisi!a spo!inje @ar%el, jedinidosad poznati naronski biskup (u#kariol ;;;= 9).

*redino! 5. stoljeća dolazi do slo!a stočnogotskoga &raljevstva i

ponovno se uspostavlja bizantska vlast nad istočnojadransko! obalo! i

zale$e!. : +aroni se to ogleda u gradnji %rkve na biv#oj trasi vodovoda, tj. na

položaju Popričice (ispod dana#nje %este koja vodi za 2rud), koja je tek

djelo!ično istražena sredino! osa!deseti' godina pro#loga stoljeća (u#kariol

;;;=9 > 99). anokr#ćanska %rkva, s!je#tena unutar gradski' bede!a,

pokazuje dvije Eaze gradnje (obnove), tj. i!a dvije apside. bje su Eaze apside

na te!elju ar'itektonski' značajka te ka!enoga %rkvenog na!je#taja i sitni'

nalaza datirane u 5. stoljeće, za vrije!e vladavine %ara Bustinijana . (slika 7.)

+a to!e su

*lika 7. 2lan apside ranokr#ćanske %rkve na biv#oj trasi vodovoda (preuzeto iz ?.u#kariol, 2rinos kasnoantičkoj sakralnoj topograEiji +arone, ;;;.)

nalazi#tu uz navedenu %rkvu prona$ene i vrlo bogate naslage koje se na te!eljunalaza i grobova datiraju od 'elenističkoga razdoblja do ranoga i kasnogasrednjeg vijeka (u#kariol ;;;= 9 > 97). +a kraj 5. stoljeća ili početak 7.stoljeća s!je#ta se gradnja ranokr#ćanske %rkve na položaju Erešove bares!je#tene u onje!u gradu izvan gradski' bede!a. si! %rkve koja je jednobrodna gra$evina s polukružno! upisano! apsido! na istoku i jednostavni! nartekso! na zapadno!e pročelju prona$eno je i pet grobova kojipotječu iz istoga razdoblja. @oguće je da je riječ o grobi#noj %rkvi posljednji'stanovnika +arone, dok je data%ija postavljena na te!elju ar'itektonski'značajka dijelova ka!enoga %rkvenog na!je#taja te različiti' sitni' nalaza(@arin 88= 96C slika


10/19

*lika


11/19

2ostojanje je naselja na !jestu antičke +arone nakon toga razdoblja, tj.

razdoblja do kraja 7. i tijeko! 95), te nalazi

kera!ike i stakla prona$eni uz dana#nju %estu pre!a 2rudu, koje su istraživači

datirali u 9 76C slika 8.).

*lika 8. 2ogled na dana#nje !jesto *ladina% (aćinaC preuzeto s DDD.panora!io.%o!)

+ajvažniji ar'eolo#ki ostat%i s baćinskoga područja potječu iz *ladin%a,

naselja danas s!je#tenoga uz Badransku !agistralu podno brežuljka na koje!u

je pret'odno bila prapovijesna gradina, a s uspostavo! ri!ske vlasti naselje

43


12/19

koje se s!jestilo u njezino podnožje. 2re!a !i#ljenju pojedini' autora u*ladina% se s!je#ta antička Pretoria ili !ožda !ronia koji se spo!inju u vi#ekasnoantički' itinerara i ze!ljovida. +aselje je bilo važno zbog kopnene vezeiz!e$u biokovskoga područja i neretvanske doline te zbog blizine uvale 2ločakao pogodne luke (Vučić 88;= 94). z razdoblja seobe naroda na prostorudana#nje aćine najvažniji su ostat%i ranokr#ćanske %rkvi sv. 1ndrije s kraja 6. ilipočetka 5. stoljeća (?isković ; 5C Vučić 88;= 74 > 76). :tvr$eno je da je %rkva izgra$ena na prija#nje!u ri!sko! groblju te da je za vrije!esvojega postojanja služila kao %e!eterijalna tj. grobi#na %rkva, #to pokazujevelik broj prona$eni' grobova unutar sa!e %rkve i izvan nje. @e$u prona$eni!se nalazi!a, osi! dijelova ka!ene ar'itekture te nalaza kera!ike i nov%a,posebno ističe Eibula (kopča) u obliku pti%e s dijade!o! i srebreni! nau#ni%a!aprona$eni! u grobovi!a iz ranokr#ćanskoga razdoblja (@arinović-Futić-Viskić886= 9). "rkva je jednobrodna gra$evina, čija je polukružna apsida pojačana

kontraEori!a s vanjske strane, dok se sa sjeverne i južne strane glavnoga brodanalaze različite po!oćne prostorije koje su se upotrebljavale za bogoslužje ilipokope. 2oslije se u rano!e srednje! vijeku, u ;. stoljeću, %rkva obnavlja takoda dobiva !asivne kontraEore u unutra#njosti broda i apside kako bi !ogla nositisvod (@arasović 88 76C slika .).9

2onovna uporaba i obnovaranokr#ćanske %rkve sv. 1ndrije u

*lika . 2lan ranokr#ćanske %rkve sv. 1ndrije u*ladin%u (aćinaC preuzeto iz . ?isković, rano-

kr#ćanski! spo!eni%i!a naronitanskogpodručja, ;


13/19

*ladin%u u rano!e srednje! vijekupokazuje da se na baćinsko!epodručju !oglo nalaziti važnijenaselje koje je ute!eljilonovoprido#lo slavensko stanovni#tvokoje nakon konačnoga pri'vaćanja

kr#ćanstva i!a potrebu za %rkvo!.@oguće je da je na to!e !jestu bio jedan od gradova srednjovjekovne2aganije (@arinović-Futić-Viskić886= ;5).

9 *v. 1ndrija čest je titular ranokr#ćanski' %rkava, osobito za vrije!e tzv. Bustinijanove rekonkvisteod druge polovi%e 5. stoljeća. sobito je bio popularan na kr#ćansko!e istoku, tj. u izantu, na #to upućujeveliki broj toponi!a na istočnojadranskoj obali i oto%i!a koji sadržavaju njegovo i!e, a na koji!a su

prona$eni ar'eolo#ki ostat%i iz razdoblja kasne antike. *v. uja!, salonski biskup iz 4. stoljeća, !ogućidrugi titular %rkve u *ladin%u, upućuje na !ogući snažan utje%aj salonske %rkve u #irenju njegova kulta.

44


14/19

LOVORJE

+aselje je s!je#teno u župi *livno, na rubu neretvanskoga kr#a, uz sa!udolinu, u blizini la%a. inače je čitav prostor dana#nje pćine *livno izni!nobogat ar'eolo#ki! tragovi!a od prapovijesni' gradina i go!ila, preko ostataka

antički' gra$evina do srednjovjekovni' i novovjekovni' %rkava, utvrda i grobljapod steć%i!a (slika .).

*lika . 2ogled na dana#nje selo ovorje (preuzeto s DDD.panora!io.%o!)

ovorje je jedno od najzani!ljiviji', ali i naj!anje poznati' te

najproble!atičniji' nalazi#ta. azlog to!e su !nogobrojni slučajni nalazi koji supoznati već duže od stoljeća. čuvani su uglavno! tragovi sta!bene i grobnear'itekture, ka!eni natpisi, nova% te kera!ika. si! navedeni' ar'eolo#ki'

ostataka koji govore o postojanju nekoga važnijeg naselja iz antičkoga razdoblja,kraje! ;. stoljeća, tijeko! svoji' proučavanja povijesti al!a%ije, don 2etar

&aer iznio je pretpostavku da se (kasno)antičko naselje "aureatae nalazilo uovorju. "aureatae se spo!inje u djelu De bello #othico bizantskog

povjesničara 2rokopija iz "ezareje u opisu bizantsko-gotskoga rata iz sredine 5.stoljeća, po koje!u istočnogotski kralj Totila #alje vojskovo$u daulEa koji

uni#tava Mucur (@akar kod @akarske) i "aureatae. 2ojedine autore nas!je#tanje "aureatae (lat. laurus GlovorH) u ovorje navodi sa!o i!e, ali i

pogodan položaj za luku i naselje te brojni ar'eolo#ki ostat%i. rugi pak autori"aureatae s!je#taju u ovreć, Tučepe ili u obližnje la%e (Vidović ;;5= 498 >49).

1ko je točna pretpostavka o s!je#taju antičkoga i kasnoantičkoga naselja"aureatae, koje je uni#tila istočnogotska vojska, u dana#nje ovorje, onda je vrlovjerojatno da je ono bilo važno naselje s luko! u koje!u je živjelo

starosjedilačko ro!anizirano stanovni#tvo.

45


15/19

OSINJ

@aleni otočić sinj s!je#ten je pred u#će! @ale +eretve u !ore kodla%a. *astoji se od triju !ali' uzvi#enja, od koji' se na najsjevernije!u nalazi%rkvi%a sv. vana te ostat%i srednjovjekovnoga sa!ostana.

+a najjužnije!u uzvi#enju, 0radini, na vr'u glavi%e nalaze se ostat%iranobizantske utvrde s %rkvo! iz istoga razdoblja (slika 9.). +a to!e se !jestu

*lika 9. 2ogled na otočić sinj (EotograEirao= . Volarević)

vjerojatno jo# i ranije nalazilo utvr$enje zbog vrlo pogodnoga položaja za nadzor

nad +eretvanski! kanalo!, u#će! +eretve te onjo! +eretvo! da bi

vjerojatno sredino! 5. stoljeća nakon povratka provin%ije al!a%ije pod

bizantsku vlast za vrije!e %ara Bustinijana . bila izgra$ena i nova utvrda, tj.

castellum. :tvrda na sinju pripada nizu utvr$enja koja su nanovo gra$ena ili

obnavljana u čitavo!e izantu, pa tako i uzduž istočnojadranske obale i otoka,

ali i unutra#njosti (npr. lagaj kod @ostara), a sve kako bi se osigurale grani%e i

nes!etano održavali pro!etni s!jerovi važni za vojsku i trgovinu.4 2rve

podatke o utvr$enju na sinju iznosi don adovan Berković, a ujedno donosi i

pre%izan tlo%rt sa!e utvrde sa zido! i gra$evina!a unutar njega (Vidović ;;5=

499 > 495). :tvrda i!a približno pravokutan oblik, a zatvara je zid, koji se

prilago$ava značajka!a terena, s ostat%i!a sta!bene gra$evine i prilično dobro

sačuvane %rkve sa zden%e! (%isterno!) koji je na pojedini! dijelovi!a sačuvando visine krova. "rkva je jednobrodna gra$evina s polukružno! apsido! koja je

ojačana s tri kontraEora, dok se na zapadu nalazi narteks. *jeverno i južno uz

brod nalaze se po dvije prostorije sa svake strane, #to je uobičajeno za

ranokr#ćanske %rkve #irega naronitanskog područja.6 *a!a je %rkva djelo!ično

4 Bustinijanovoj rekonkvisti i gra$enju utvrda po istočnojadranskoj obali, oto%i!a, ali i zale$u lirikavidi vi#e u "iglenečki (88.).

6 Takav se tip ranokr#ćanske %rkvene ar'itekture naziva naronitanski! ili ko!pleksni! tipo!, apro#iren je u bližoj okoli%i +arone i #ire!u području dana#nje /er%egovine na koje je +arona i!ala snažanutje%aj, u prvo!e redu kao biskupsko sredi#te.

46


16/19

istražena osa!deseti' godina pro#loga stoljeća te su prona$eni dijelovi

ka!enoga %rkvenog na!je#taja koji pre!a svoji! značajka!a, kao i %ijela

utvrda pre!a svoji! ar'itektonsko-graditeljski! značajka!a, pripada 5. stoljeću,

s ti! da je razdoblje njezina napu#tanja nepoznato (Beličić-adonić ;;6= 47 >

5C slika 4.). si! toga, pojedini autori utvrdu datiraju u srednji

*lika 4. 2lan utvrde s %rkvo! na otočiću sinju(preuzeto iz B. Beličić-adonić, *kulptura ranokr#ćanske %rkve na u#ću +eretve, ;;6.)

vijek povezujući je s Eranjevački! sa!ostano! na sjeverno!e dijelu otočića koji

potječe iz 4. stoljeća (Vidović ;;5= 495 > 49;), #to dosada nije potvr$eno.

+a osnovi dosada poznati' podataka !ože se zaključiti da je

ranobizantska utvrda na otočiću sinju u razdoblju seobe naroda zasigurno

i!ala stalnu vojnu posadu te je osi! toga bila jedno! od postaja na

po!orsko!e prav%u uz jadransku obalu, a ujedno je i nadzirala ulaz u rijeku

+eretvu zbog čega je bila važna i za +aronu. Tako$er je !oguće da se naselje

na !jestu dana#njega ovorja !ože dovesti u vezu s utvrdo!. psežniji!

istraživanje! ar'eologa i povjesničara utvrdili bi se poče%i gradnje utvr$enja na

to!e izni!no važno! !jestu te bi se odredilo razdoblje u koje!u se utvrdaupotrebljavala.

III: kasnoj anti%i i!sko "arstvo postupno gubi političku i gospodarsku !oć.

To su iskoristili različiti barbarski narodi koji su prodrli unutar grani%a "arstva s

istoka Aurope. *ve se te pro!jene ogledaju i u području doline +eretve koja je

tijeko! čitave svoje povijesti i!ala svoju gospodarsku, pro!etnu i vojnu

važnost. To se posebno očituje u +aroni, najprije ri!skoj koloniji, zati! važno!e

upori#tu stočnogotskoga &raljevstva i na kraju ponovno gradsko! i biskupsko!sjedi#tu za vrije!e bizantske vladavine. *lično je stanje i na ostali! nalazi#ti!a


17/19

47


18/19

u koji!a je taj slijed pro!jena utje%aja ne#to slabije izražen, vidljiv sa!o krozgospodarsko-političku ili vojnu važnost nji'ova položaja. Tijeko! posljednje Eazeseobe naroda, s naseljavanje! slavenskoga stanovni#tva u zale$e bizantski'gradova podat%i su o stanju u dolini +eretve poprilično #turi da bi i' na kon%uposve nestalo.

iteratura=

. 1+3:VJ, +A1 ; 987.

. :BAVJ, 3+&1 ;;;. +jive-2odstrana= 0roblje iz vre!ena seobenaroda u +aroni. $jesnik %a arheoloiju i historiju dalmatinsku, ;8K;, *plit,8 > ;9.

9. :F&1, ?1+A ;;;. 2rinosi kasnoantičkoj sakralnoj topograEiji+arone, u A. @arin i dr.= Narona, 3agreb-puzen, 9 > 4 .

5. ?*&VJ, 0 ; 65.

7. VLAVJ, *1+B1 889. 1ntički !etalni pred!eti iz +arone, !rheološkaistra&ivanja u Naroni i dolini Neretve, 3agreb-@etković-*plit, ; > 5 957.

8. @11*VJ, T@*1V 88 67.

. @1+, A@ ;;9. &rstioni%a u +aroni od V. stoljeća do vre!enao!agojaM, Kačić , 6, *plit, 95 > 95 68.

48


19/19

6. @1+, A@ *:1+" 884. 1ugusteu! +arone, *plitska siestanaronski' %areva, +arona V., *plit.

5. @1+VJ, VC F:TJ, 1C V*&J, @1 886. aćina.7. @1VJ, V1+ 885. stava bizantski' zlatnika iz +arone, Vjesnik za

ar'eologiju i 'istoriju dal!atinsku, ;;, *plit, 96 > 6. 66.

. 121+J, NAB& ; 5;.

5. :0AFJ, 1+TA 889. +aroni u istočnogotsko doba na te!eljuar'eolo#ki' nalaza, Diadora , 3adar, 8 > .

7. VVJ, @A ;;5. on adovan Berković, život i djelo, @etković. 4.

;. V:LJ, B1&V 886., A%%lesia +aronitana= prostor i grani%e, $jesnik %aarheoloiju i historiju dalmatinsku, ; 78.

98. V:LJ, B1&V 88;. &a!eni spo!eni%i iz %rkve sv. 1ndrije u aćini,Diadora, 9, 3adar, 99 > 7