Bognar

1. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

Definicija didaktikeDidaktika grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa - opi dio bavi se antropoloko-psiholokim i socijalno-kulturnim uvjetima i posljedicama odgojno-obrazovnog procesa- posebni dio bavi se uim didaktikim pitanjima cilj i zadaci odgojno-obrazovnog procesa, sadrajima i aktivnostima, dinamikom odgojno-obrazvogno procesa, socijalnim oblicima, odgojno-obrazovnom ekologijom i medijima, te odgojno-obrazovnom klimom i komunikacijom

- didaktika se dijeli na specijalne didaktike/metodike:a) metodika odgoja metodika egzistencijalnog odgoja, socijalnog odgoja i humanistikog odgojab) metodika obrazovanja metodika znanstvenog obrazovanja, umjetnikog obrazovanja i tehnolokog obrazovanja

Didaktika i pedagogija- pedagogija se bavi fenomenom OiO na vioj teorijskoj razini, taj problem zahvaa mnogo ire i kompleksnije- pedagogija se u nastanku bavila samo razdobljem djetinjstva i mladosti danas imamo jo andragogija i gerontologija- neki predlau antropogogiju objedinjivanje znanosti koje se bave ovjekovim OiO- pedagogija prouava fenomen OiO u prolosti (povijest pedagogije), sadanjosti (komparativna pedagogija), i budunosti (pedagoka futurologija)Mjesto provedbe OiO: institucionalna pedagogija predkolska, kolska i visokokolska pedagogija, specijalna pedagogija i domska pedagogija- izvaninstitucionalna pedagogija obiteljska pedagogija i pedagogija slobodnog vremena

Didaktika je dio kolske pedagogije (uz teoriju kole, problematiku permanentnog osposobljavanja nastavnika i ostalih radnika kole, problematiku suranje s roditeljima itd)- didaktika prouava odgojno-obrazovni proces u njegovim razliitim oblicima ujedno je i najvaniji dio kolske pedagogije- u odnosu prema razliitim teorijskim pristupima nije neutralna - uvijek polazi o odreenih filozofskih, psiholokih i sociolokih teorija koje su meusobno razliite ne postoji opa i univerzalna didaktika- u odnosu prema praksi moe biti oblik upuivanja, sistematiziranja i odraza postojee prakse, ili kritika postojee prakse i vaan inilac u mijenjaju iste postoje mnogi, esto opreni didaktiki koncepti

Metodika odgoja- razliita shvaanja odgoja razlike u metodikama odgoja- odgoj je meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne ljudske potrebe, uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi - individualni aspekt (zadovoljavanje bio, soc i samoaktualizirajuih potreba) - drutveni aspect (egzistencijalni, drutveni i humanistiki odgoj)Metodika egzistencijalnog odgoja bavi se egzistencijalnim pitanjima ovjeka metodika radnog i proizvodnog odgoja, tjelesnog i zdrastvenog odgoja, ekolokog odgoja, prometnog odgoja, metodika samozatite itd sve su okrenute zadovoljavanju osnovnih biolokih potreba ovjeka da zatiti i dalje razvija svoj ivotMetodika socijalnog odgoja zadovoljavanje drutvenih potreba ljudske jedinke, prihvaanje odreenih drutveno-moralnih normi kojima su regulirani meuljudski odnosi (jo odgoj za obiteljske odnose, za nenasilje i suradnju, za mir, za ljudska prava itd.) - odgojem se stvaraju soc okolnosti za normalan razvoj pojedinca, a on istovremeno zadovoljava svoje potrebe na drutveno prihvatljiv nainMetodika humanistikog odgoja zadovoljavanje samoaktualizirajuih potreba da svatko to vie ostvari svoje potencijale neka dananja drutvo to ne omoguavaju (potreban emancipacijski odgoj)

Metodika obrazovanja- obrazovanje je zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca aktivnim usvajanjem i daljnjim razvijanjem odreenih kulturnih i evaluacijskih postignua razvijaju se intelektualne, emocijalne i tjelesne sposobnostiMetodika znanstvenog podruja bavi se svim znanostima iz procesa obrazovanja (prirodne i drutvene, matematika, informatika)- metodika ovisi o didaktikom kocneptu npr koncept predmetno-satnog sustava razvijaju se predmetne metodike (metodika povijesti ili fizike), dok metodiari koncepta skupne nastave razvijaju metodiku prirodnih znanosti, drutvenih znanosti itdMetodika umjetnikog podruja bavi se primjenom razliitih grana umjetnosti u obrazovanju, razvojem umjetnikog stvaralatva i ovladavanjem umjetnikim jezikom- vano je poznavanje psihologije, pogotovo psihologije stvaralatva i doivljajnog procesaMetodika tehnolokog podruja polazi od thenolokih dostignua kinezioloka spoznaja i interes uenika za odreene radne i tjelesne aktivnosti

Odgojno obrazovni proces- sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja (u didaktivi se koristi i termin nastava, ali izvannastvane aktivnosti su OOPNastavne aktivnosti prema obveznosti redovna nastava - namijenjena svim uenicima- izborna okrenuta interesima djece svaki uenik neto odabere i tada mu to postaje obavezni predmet- fakultativna uenik mora/ne mora sudjelovati* Srednje obrazovanje - postoje opeobrazovni programi (sve srednje kole odreenog tipa); program zajednike osnovne struke (mat, fiz, bio); program ue struke (specifina struka)

- prema duini trajanja nastava po epohama u duem razdoblju realizira se iskljuivo jedan predmet, a poslije toga due vrijeme neki drugi- teajna nastava - u kraem vremenu se realizira neki sadraj/aktivnost- mikronastava krae vrijeme se intenzivno savladava neka vjetina/stjee znanje- prema mjestu odravanja uionika u univerzalnim ili specijaliziranim uionicama - izvanuionika bilo koje prikladno mjesto za ostvarivanje OOP (vrt, polje, tvronica) - nastava na daljinu suvremenim medijima radio, telefon, dopisivanje

Subjekti odgojno-obrazovnog procesaA) Uenici zbog njega i postoji OOP OiO trebaju biti podrka i pomo u njegovom razvoju - on moe neto jedino sam nauiti, vlastitim angamanom - on sam zna i osjea svoje intereseB) Nastavnici voditelj i organizator OOP (poznaje pedagogiju, didaktiku i metodiku)- OOP shvaa kao oblik samoostvarenja, daje mu osobni peat, to postaje kreativan in- njegova uloga je da sam sebe uini nepotrebnim tj. da pomae ueniku da se osamostali - mora znati ocjeniti kada mu je potrebna pomo, a kada je bolje prepustiti ueniku da pokua samostalnoC) Roditelji vaan imbenik, pogotovo kad su uenici mlai- i sami sudjeluju u pripremi i realizaciji OOP uenici osjeaju emocionalnu sigurnost, a sam process postaje bogatiji i dinaminiji- svojim zapaanjem i primjedbama mogu utjecati na vrednovanje OOP- ne smiju dodatno drilati djecu doma tradicionalna nastava

2. TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA- ne postoje usklaena stajalita o nazivu didaktike niti o njenom sadraju- razliita shvaanja (sociocentristiki/pedocentristiki) ne postoje potpuni pristupi, nego koncepcija moe biti preteno socio/pedo- centristika

Sociocentristiki i pedocentristiki pristupSociocentistiki pristup filozofsko shvaanje ovjeka ovjek je zlo i greno bie koje OiO treba uljuditi i uiniti dobrim- drutvene norme, zakonistosti i vrijednosti smatraju se osnovnim polazitem i ovjke se nastoji mijenjati u skladu sa drutvenim zahtjevima

Pedocentristiki pristup filozofsko shvaanje ovjeka ovjek je bie vrijedno samog sebe; OiO trebaju razvijati ljudske potencijale, a drutvo se treba mijenjati u skaldu sa ljudskim potrebama

- pedocentrizam - pojavio se po 20.st. kao reakcija na staru europsku kolu koja se zbog svoje kturosti i represivnosti sukobila sa nizom demokratskih pokreta na EU kontinentu (osjea se i utjecaj mlade psiholoke znanosti koja je upozorila na prirodu ovjeka i specifinosti djejeg razvoja)- izvrio velike i radikalne promjene pokret ''nova kola'' otvorena nova vizija OiO okrenuta ovjeku i ljudskim potrebama ali odlazi se u krajnosti (nesustavnost, neorganiziranost, anarhinost, nekritino velianje djeteta smatrajui ga boanstvom itd.)- dolazak faizma i staljinizma ukinuti reformski pokreti OiO vraaju se SP (zadrano i danas na I i kod nas) frontalna, predavaka nastava, kruti predmetno-satni sustav, stalni raspored sati, autoritarni odnosi itd. sustav se pokazao djelotvornim u formiranju lojalnih i poslunih graana, u prenoenju drutvenih stavova, razvoju potrebnih sposobnosti, ali uguio je kreativnost i ljudsku slobodu

Cilj i zadaci OiO a) SP ciljeve odreuje drutvo (istiu se oni koji se odnose na patriotizam i prihvaanje osnovnih vrijednosti na kojima drutvo poiva)b) PP ciljevi se izvode iz pojedinca pojedinac sam sudjeluje u odabiru ciljeva koje eli ostvariti

Sadraj a) SP program je propisani dravni document sadraji su uvrteni prema akademskoj utemeljenosti (pripremaju ljude za nastavak tazvoja tih znanosti) i socijalnoj kompetentnosti (sadraji koji pripremaju pojedinca za uspjeno obavljanje njegovih drutvenih f-ja)- naziv predmeta = naziv akademske disciplineb) PP sadraji se biraju prema interesu djece, na temelju djejih pitanja, igara i spontanih aktivnosti ili prema mogunostima djece odreene dobi da ih private- sadraji se intergriraju prema djejim razvojnim sposobnostimaMetodika a) SP autoritarni odnosi i vrsta strukturiranost dominira frontalni rad i sjedilako-sluaoko-gledalaka nastava od 45 min- komunikacija nastavnik-uenik; uenik-uenik zabranjeno- uspjeh uenika se rangira i ocjenjuje brojanob) PP OiO proces je malo strukturiran , uenici esto samostalno biraju i izvode aktivnosti- dominantna je komunikacija uenik-uenik i samostalan rad uenika- uspjeh se ne rangira i najee se prati opisno

Odgojno-obrazovna ekologija a) SP mediji namjenjeni nastavnicima; kole hladnih prostora, ureena prema ukusu odraslih i boravak u njima je reguliran krutim pravilima (uenice se nesmiju u njima zadravati nakon nastave)b) PP mali, jednostavno ureeni prostori djeca ih preoblikuju, slikaju po zidovima, preodijevaju se u razliite kostime- mediji su namjenjeni djeci

SP i PP su dvije krajnosti koje se meusobno iskljuuju dijete je u sreditu zanimanja didaktike i ona je okrenuta razvoju ljudskih potencijala, no ne moe se zanemariti a ovjek ivi u drutvu i OiO ga moraju pripremiti i za taj ivot s drugima- u drutvu koje je okrenuto ovjkeu i njegovim potrebama suprotnosti drutvenih zahtjeva i individualnih potreba ovjkea bile bi svedene na minimumHeimannov didaktiki model

Razliita shvaanja OiO1. shvaanje odgoj je iri pojam od obrazovanja sadri ''odgoj u uem smislu'' i obrazovanje = edukacija- odgojem se bavi pedagogija, a obrazovanjem grana pedagogije tj didaktika

2. shvaanje - edukacija u svom izvornom znaenju je jedinstven proces (ne razlikuju se odgoj i obrazovanje) poto je didaktika teorija obrazovanja ona se ne spominje postaje teorija curriculum- eng. govorno podruje

3. shvaanje - u odlukama prosvjetnih vlasti i u svakodnevnom ivotu-- obrazovanje je iri pojam od odgoja tj odgoj je samo specifian oblik obrazovanja- realistiko shvaanje jer odraava stvarno stanje (kod nas u praksi postoji samo obrazovanje, a neki aspekti odgoja ostvaraju se obrazovanjem)

- u bilo kojem shvaanju dominacija obrazovanjaa) zadaci odgojni zadaci openitiji, obrazovni konketniji i brojniji- nastavnici orijentirani gotovo samo na obrazovne zadatke i njihovo ostvarivanje, a odgojni problem doivljavaju se kao incidentna situacijab) sadraj i aktivnosti veinom su predmeti obrazovni (akademske discipline) i za njih je osigurano vie vremena, a odgojni predmeti su malobrojni i vremenski simbolino zastupljenic) metodski pristup temelji se na ostavrivanju obrazovnih postignua, a odgojni uinak smatra se usputnim produktom- uenike se ui itati, pisati, raunati, a li nastavnik nije osposobljen za pomo ueniku s potrebama ili pomaganje djetetu s problemiam u obiteljid) Odgono-obrazovna ekologija . koncipirana prema potrebama obrazovanja (kolski prostori ureeni za potrebe pojedinih predmeta, a ne ugodne prostore za druenje s djecom i odraslima)e) Valorizacija gotovo se iskljuivo odnosi na obrazovna postignua uenika najee se vrednuju znanja, a ne sposobnosti (nepostizanje oekivanih obrazovnih postignua rigorozno sankcije, a odgojni problem esto ostaju nezapaeni

4. shvaanje pojmovi odgoj i obrazovanje su dva aspekta istog procesa nema odgoja bez obrazovanja, a obrazovanje bez odgoja moe imati negativne posljedice- pojmovi imaju zajednikih elemenata ali nisu isti, imaju svoje specifinosti- didaktika se shvaa kao teroija odgojno-obrazovnog procesa koja se podjednako bavi fenomenom odgoja i obrazovanja- ovakvo shvaanje je tee realizirati

Znanstveni umjetniki i radni pristupZnanstveni pristup- najei pristupDidaktika: teorija obrazovanja i nastave (pouavanja); zakonistosti obrazovnog procesa izvode se ugl iz teorije spoznaje; posebno zanenje pridaje se racionalnoj sferi linostiCilj: stjecanje znanja i ravoja sposobnosti miljenja- emocije se shvaaju kao poticajni/ograniavajui faktor u stjecanju znanja- radni aspect ima svoj smisao u poticanju spoznaje- odgoj se shvaa kao moralni odgoj tj uenje vrijednosti te formiranje stavova i vrijednostiSadraj: prednost se daje znanatsvenim sadrajima (najzastupljeniji) - umjetnost je prisutna kao uenje jezika (knjievnog, filmsog, likovnog) - umjesnoti se pristupa uenjem o lijepom (racionalan nain)- radne i tjelesne aktivnosti se ugl zapostavljaju (esto se stjeu samo znanja umjesto da se prakticiraju aktivnosti)Metodski pristup: odgojno-obrazovni proces nastoji se strukturirati prema zakonitostima spozanjnog procesaa) Odgojno-obrazovni proces shvaa se kao pouavanje - kolski prostori tradicionalne uionice za predavaku nastavupr. Herbartova teorija (asocijativna teorija) djeci se nova znanja moraju pojasniti, povezati s prethodnim spoznajama, svrstati u sustav i na odreen nain primjenitipr. Lenjinova trijada uenje poinje promatranjem, a zasniva se na apstraktnom miljenju i primjeni u praksib) Odgojno-obrazovni proces identificira se sa istraivakim radom (progresivni odgoj Dewey) uenje otkrivanjem- kolski prostori opremljeni za samostalan istraivaki rad

Umjetniki pristup- potkraj 19.st. predstavnici ''pokreta umjetnikog odgoja''Didaktika: odgojno-obrazovni proces shvaaju kao doivljajni proces, O iO izvodi se po zakonistima doivljajnog procesaCilj: zagovara bogatstvo doivljaja i razvoj senzibiliteta- okrenuto je umjetnosti, razvoju ljudske spontanosti i kreativnosti- znanja su u funkciji izraavanja doivljaja i ljudskog komuniciranja- motorike i radne aktivnosti jedan su od oblika izraavanja doivljajaSadraj: - prevladavaju umjetniki sadraji orijenitarni na prianje pria, sluanje glazbe, gledanje kazalinih i filmskih predstava, umjetno stvaraatvo djece- zannstveno podruje nije zapostavljeno (prilazi mu se iskustvom i doivljajem)- rad se shvaa kao stvaralaka aktivnost, a tjelesne su aktivnosti u f-ji ravoja ljepote tijela i izraavanja unutarnjih osjeaja djetetaMetodski pristup: 1. koncept zagovornici ''pokreta umjetnikog odgoja'' (Weber) odgojno-obrazovni proves je proces umjetnikog doivljavanja pa se on nastoji strukturirati prema zakonitostima doivljajnog procesa2. koncept Steiner i Waldorfska kola odgojno-obrazovni proces shvaa se kao kreativan in koji se ne moe strukturirati (didaktika nije potrebna)- prostori su opremljeni stalcima, lutkama, panoima, slikama, instrumentima, bojama koji su uenicima uvijek na raspolaganju

Radni pristup- nastao kao rekacija na pasivnost uenika u tradicionalnoj koliDidaktika: odgojno-obrazovni proces shvaa se kao motiviranje za rad, kao izrada plana rada, izvoenje rada i kritika rezultata (Ficker)Cilj: osposobljavanje za rad kao osnovnu djelatnost ovjeka- steena zanja slue usjenijem obavljanju budueg zanimanja- razvoj senzibiliteta i osjeaj za lijepo imaju primjenu u estetskom oblikovanju proizvoda- odgoj se shvaa kao radni i tjelesni odgoj (koji razvija i kvalitete linosti)Sadraj: - vea vanost pridaje se radnim i tjelesnim aktivnostima, ali se ne zaspostavljaju znanstveni ni umjetniki sadraji (ali im se pristupa metodski drugije)Metodski pristup: kolski rad mora biti priprema za rad u ivotu vana je praktina aktivnost uenika pri realizaciji odgojno-obrazovnih sadraja (znanstvenih, umjetnikih ili radnih)- prostori su vie radionice i praktikumi bogato opremljeni materijalima i sredstvima kojima s euenici rabe pri radu- pr. SSSR uveden ''laboratorijsko-brigadni sustav00 uenicio izvode odreene radne zadatke, a poslije na konferenciji o tome raspravljaju

- didaktika je postal teorija znanstvenog podruja, a umjetniko i radon-tjeleno podruje ostalo je nepokriveno no obrazovanje je podjednako znanstveno, umjetniko i radon

Adaptibilni i emancipacijski pristupAdaptibilni sustav odgojno-obrazovni proces je oblik prilagoavanja pojedinca uvjetima drutvenog ivota i jedan od vanijih naina ''oblikovanja'' pojeidnca prema drutvenim potrebama- smatra se kako kola ne moe mijenjati drutvo, stoga se mijenja dijete u skladu sa opim potrebama pr. u socijalistikim drutvima staljinistikog tipa drutvo je idelano, a odgojno-obrazovni in je proces stvaranja komunistikog ovjekaEmancipacijski pristup stalni konflikt pojedinca i drutva treba rjeavati u korsit pojedinca i njegovih ljuskih potrebaW. Schulz ova teorija namjenjena je uiteljima, a okosnica teorije su uenik i uitelj- didaktika treba uitelja osposobiti za ovladavanje instrumentarijem za optimalno oblikovanje nastave, ali i za emancipacijski djelotvornu nastavu

Cilj :a) AP zahtjeva mijenjanje ovjeka- Pedagogija (SSSR i DDR) zadaci su formulirani u skladu spotrebama opeg progreda - osnovni zadatak komunistikog odgoja je formiranje pogleda na svijet odgojiti politiku vrstinu, izgraivanje klasnog ristupa drutvenim pojavama, shvaanje i razumijevanje osovnih postavki marksistiko-lenjinistikog pogleda na svijet komformistike linosti koja nee dovoditi u pitanje postojee vladajue drutvene vrijednostib) EP zahtjeva mijenjanje drutva - pravo svakog ovjeka da suprotstavi svoju prirodu i svoje drutvo i sudjeluje u pravilima koja su nuna u zajednikom ivotu, a da ga pritom sugraani ne ograniavaju

1. zatjeva za emancipaciju oslobaanje podinjenih nasuprot onih koji imaju vlast u drutvu za samostalan ivot i komunikaciju s jednakima2. zatjev za solidarnost pomo svim potlaenima da otkriju svoje mogunosti i ostvare svoja prava3. zahtjev za kompetentnost znanja i sposobnosti potrebna drutvu za individualnu i drutvenu reprodukciju tei se slobodnoj i kritikoj linosti koja sve ''istine'' ponovno preispituje

Sadraji:a) AP kruto propisani i obveznib) EP na njihov izbor zajedniki utjeu uenici i uitelji interpretacija je kritika, a ne dogmatska

Metodski pristup:a) AP red, rad i disciplina rad je unaprijed isplanirao nastavnik, koji uenike priprema za rad, obrauje sadraje, daje zadatke za vjebanje i provjerava i ocjenjuje- kod umjetnikog djela od uenika se trai da doivi ono to se od njega oekujeb) EP sudjelovanje, dogovaranje i samoupravljanje- rad se zajedniki dogovara i planira, a nakon realizacije zajedniki analizira- kod umjentikog djela uenik moe izraziti ono to je stvarno doivio

*Problem onemoguavanja (Schulz) pritisci drutva na pojedinca koji se suprotstavlja- onemoguavanje u smislu da se ne moe misliti, osjeati, djelovati ako se moe biti otkriveno i odrstranjeno- sposobnost suprotstavljanja treba kroz nastavu i kolski ivot treba odrati otrkivanjem, razlikovanjem i ublaavanjem subjektivnih posljedica onemoguavanja humana znanstveno utemeljena nastava

- potreban je optimalan odnos slobode i adaptiranosti prilagoavanje ovjeka na odreene drutvene i kulturen prilike je nuno i vaan je zadataka OiO, no nije dobro ni ako osoba nije slobodna i mentalno je oteena

Humano/zdravo drutvo (Fromm) ni jedan ovjek nije sredstvo za postizanje ciljeva drugog ovjeka nitko se ne koristi i nitko ne koristi sebe za postizanje ciljeva koji ne predstavljaju otkrivanje vlastitih moi ; ovjek je centar i sve su ekonomske i politike aktivnosti podinjene njegovom razvitku

Sustavni i kreativni pristupSustavni pristup- didaktika se shvaa kao znanost koja prouava strukturiranost odgojno-obrazovnog procesa- pojava kibernetike (znanost o upravljanju procesima i sustavima svake vrste) i grana teroije informacija, teroije komunikacije, teorije upravljanja jo uspjenije sustavnije prouavanje didaktikog fenomena

- kibernetski pristup ispunjava zadatke svih triju vanih didkatikih podrujaa) ideoloko-didaktiko podruje istrauje se primjerenost sustava vrijednosti, jedinstvenost postavljenih ciljeva i primjer izvoenja posljedicab) znanstveno-didaktiko podruje razvit e se formalin sustav didaktikih varijabli omoguit e se razumijevanje varijable 'psihostruktura'c) tehniko-didaktiko prodruje bavi se postupkom planiranja i izvoenja nastave, koritenja strojeva za uenje (da se smanji pristranost uitelja)Cilj: SP bavi se iniocima koji sudjeluju u definiranju cilja, njihovim f-jama, analizom izvora i osnova od kojih polaze, prikazivanjem procesa donoenja, strukture veza i odnosa te sustavom regulacijeSadraji : slini pristup u donoenjeu ope i izvedbenog programa, vezama i odnosima meu pojedinim podrujima odgojno-obrazovnih sadrajaMetodika: analiza sustava regulacije i upravljanja, vrste i kvalieteta komunikacije- uenje proces prenoenja i prerade informacija- algoritmizacija metodskog postupka precizne upute koje dovode do ciljaEkologija i mediji: tehnologija i koritenje audio-vizualnih i drugih sredstava SP eli didaktiku uiniti objektivnom i egzatnom znanou koja e poveati efikasnot OiONedostaci tako sloeni sustavi nisu dostupni kibernetskom prouavanju- zadravanje postojeeg sustava koje se svodi na manipuliranje- ''algoritmiziranje nastave'' nastavnikov rad postaje mehaniki rad, razvija se hladno ozraje u odnosima, a uenike se svodi na objekte i pasivne izvritelje uputa

Kreativni pristup- ovjek je kreativno bie ''umjetnost OiO'' negiranje didaktike i sustavnosti- predstavnici humanistike pedagogije od orijentacije na sustavna pitanja treba se preorijentirati na ovjkea- ako nismo okrenuti ljudima da sebe mijenjaju i da se usmjeravaju u proces trajnog smislenog prijentiranja, uzalud su sve kolske forme, nastavni planovi, kolska oprema prema zadnjem stupnju tehnike itd.Cilj: preispitivanje ciljeva obrazovanja koji se svode samo na pamenje injenica i okrneuti su samo intelektualnoj sferi linosti zagovaraju poticanje razvoja ljudskih potencijala i samoaktualizacijuSadraj: vanost interesa djece, polazi se od pitanja uenika i smislenosti sadraja za djecu- trai se podjednaka zastupljenost znanstvenih, umjetnikih i radon-tjelesnih aktivnostiMetodika: istie se vanost kvalitete meuljudskih odnosa- nastavnik mora imati razumijevanja za uenike i prihvatiti ih onakvima kakvi jesu- uenici imaju na raspolaganju izvore, ali im nisu nametnutiEkologija: prednost se daje prirodnom okruenju i neposrednim meuljudskim odnosima ureenje provocira i omoguuje aktivnosti djece

Rjeenje didaktika mora donekle biti sustav, ali ne onaj koji gui nego omoguuje kreativnost- sadanji odgojno-obrazovni proces je previe strukturiran i ne prua mogunosti za kreativnost ljudi koji u njemu sudjeluju

Lavrnja

1. POJAM, PREDMET I ZADACI DIDAKTIKEEtimologija rijei gr. didaskien uitididsko uimdidaktikos- pouan, pouavajui (uenje, pouavanje)didaske znanost, nauka, nastavadidascalos uitelj uenje, pouavanje i obuavanje kao praktina ljudska djelatnost je predmet znanastveno-teorijskog i praktinog pouavanja i bavljenja didaktike

Rane civilizacije vrsta grko epa (Hesidovi epovi) imaju pouan karakter- Rimljani didaskalije scenski sadraji koji su se odnosili na pounu poeziju- jo i danas u fran didaktika je posebna literarna vrsta

U specifinom pedagokom smislu didaktiku prvi upotrebljava njemaki predagog i reformator J.W. Ratke u izvjetaju o prijedlozima pedagokih reformi didaktika je ''umjetnost pouavanja, uenja'' tj specifina, praktina pedagoka vjetina

U irem pedagokom smislu eki pedagog i reformator J.A. Komensky najpoznatije djelo toga vremena ''Velika didaktika'' 1657. sustavno izlae osnovne postavke didaktike - didaktika nije samo vjetina uenja ve i OiO- Omnes, omnia, omnio (Da se svakoga svemu naui) didaktika je sveopa vjetina svih da se svemu i sasvim naue

4 temeljna znaenja/svaanja didaktike1. Didaktika je znanost o nastavi i uenju u svim oblicima i na svim razinama (Dolch)2. P. Heimann i W. Schulz, predstavnici ''Berlinske didaktike kole'' didatika je teorija uenja i nastave oni pokuavaju utemeljiti kategorije za opis, analizu i planiranje sloenih procesa uenja i nastave3. E. Weniger didaktika pouava kompleks svih inilaca koji sudjeluju u procesu nastave didaktika je teorija sadraja obrazovanja i nastavnih planova i programa4. Cube didaktika je teorija optimalnog uenja uz primjenu odgovarajuih pomagala, postupaka i sredstava za nastavu i uenje usmjereno na upravljanje procesima uenja i nastave

Svi pristupi sadravaju 2 temeljna pojma didaktike nastavna situacija i proces uenja putem nastave kao specifino ogranizirane odgojno-obrazovne djelatnosti- nastav i uenje uzajamno su povezani

Didaktika je posebna pedagoka disciplina koja prouava bitne problem OiO u procesima nastave i uenja ( i u drugim situacijama edukacijskih procesa)- ona prouava ope zakonitosti nastave i uenja, al ii drugih oblika uenja i obrazovanja izvan nastave predmet didaktike je puno iri od samog usvajanja i prenoenja znanja ona prouava i zakonitosti po kojima se odvija process nastave i uenja ili uenja i obrazovanja i izvan nastave i kole

Predmet pouavanja- ciljevi i zadaci nastave i uenja- analiza procesa nastave i uenja i zakonitosti tih procesa- istraivanje pravila i principa nastave i uenja- izbor i strukturiranje sadraja nastave i uenja- istraivanje metoda, tehniko-tehnolokih rjeenja, sredstava i puteva uenja i obrazovanja, organizacijskih formi i modela nastave i uenja - problem komunikacijskih procesa za stjecanje sustava znanja, vjetina i navika razvoja sposobnosti i stavova

Zadaci didaktike1. Deskriptivni (opisni) opisivanje fenomena koji ulaze u predmet didaktike opis strukture i grae didaktikih problema, dijelova i odnosa meu dijelovima (vredniji je to je objektivniji, detaljniji i potpuniji)- opis nastanka, procesa i razvitka didaktikih fenomena unutranja klasifikacija pojava, njezina svojstva, oblici, faze, istraivanje mjesta pojave u okviru nekih drugih pojava i fenomena2. Eksplikativni (eksplorativni) otkrivanje i objanjavanje fenomena iz svog predmeta pouavanja- otkrivanje nepoznatih injenica, otkrie novih injenica i novog stanja procesa/pojave, otkrie smjerova i razvitka neke pojave, otkrie uvjeta, otkrie zakonitosti itd. otkrivanjem zakonomjernosti i zakonitosti didaktikih fenomena ostvaruju se pretpostavke za objanjavanje znanstveno objanjenje didaktikih fenomena sastoji se u shvaanju predmeta pouavanja didaktike na temelju znanstvenih teorija, zn zakona, zakonitosti i zakonitih tendencija i zn hipoteza, posebice na temelju uzrono-posljedinih, procesualno-genetikih i funkcionalno-genetikih veza i odnosa3. Normativni (aplikativni) otkrivene i objanjene fenomene nastoji se aplicirati u neposrednoj praksi tj. nastoji se normativno odrediti kako se treba odvijati neposredni process uenje i nastave4. Futuristiko-prognostiki nastoje se predvidjeti mogui ishodi procesa (metode predvianja)- nuno se mora predvidjeti cijeli process aktivnosti i radnji, uvjeta, sredstava i metoda za ostvarenje cilja aktivnosti- previanje jo neotkrivenih/nepoznatih didaktikih fenomena i pojava

OPISATI-OBJASNITI-PREDVIDJETI-PRIMIJENITI zadatke didaktike je da pojave najprije opie i klasificira, potom objasni i predvidi i primjeni u praksi i didaktkoj teoriji

2. TEMELJNI POJMOVI DIDAKTIKEUenje- jedan od temeljnih pojmova didaktike (u smislu procesa uenja u nastavi i drugim situacijama odgojno-obrazovnih procesa)- uenje je proces prilagoavanja na stalno promijenjenu okolinu tj to je proces modifikacije ponaanja ( i ivotinje)- ljudsko uenje je specifinije u opsegu (ovjek je upueniji na uenje od drugih primate), dosegu (mora cijeli ivot uiti jer se svijet brzo mijenja ovjek se stalno mora prilagoavati novim okolnostima), nainu (ovjek na temelju iskustva nastoji zadovoljiti brojne osobne ciljeve poboljanje onih ponaanja koja dovode cilju, a opadanje onih koji oteavaju samoostvarenje) i trajanju (uenje je stalno, trajno i doivotno)

postoje razliite teorije uenja (bihevioristika, uenje oponaanjem, uenje preradom informacija

Promjene u uenju1) KOGNITIVNOM PODRUJU pojedinac naui neto to prije nije znao, dolazi do spoznaja koje prije nije posjedovao, dolazi do promjene u znanju i njegovoj primjeni (analizi, sintezi, evaluaciji)2) KONATIVNOM PODRUJU promjene u stavovima, uvjerenjima, motivima...3) PSIHOMOTORNOM PODRUJU pojedinac moe obavljati razliite psihomotorne aktivnosti koje prije uenja nije mogao

Tipovi uenja- uenje uvjetovanim refleksima, - instrumentalno uenje, - uenje pokuajima i pogrekama, - uenje motornih radnji, - uenje uvianjem u situaciju, - uenje identifikacijom, - uenje imitacijom, - razliiti oblici verbalnog uenja, - uenje po modelu,- problemsko-otkrivajue uenje, - uenje rjeavanjem problemskih situacija,- uenje igranjem uloga...

R. M. Gagne ''taksonomija hijerarhinog poretka naina uenja'' uenje signala lanano uenje jezine asocijacije uenje pojmova uenje pravila rjeavanje problema uenje se ostvaruje na razliite naine, a oni vii stupnjevi utemeljeni su u intelektualnom djelovanju i angairanju pojedincaG. J. Mouly da bi pojedinac mogao neto nauiti, on mora eljeti to nauiti, kako bi postigao ono to eli1. motivacija2. postavljanje cilja uenja3. pripremanje onoga tko ui4. postavljanje prepreka5. traenje rjeenja (razliitim putevima i nainima)6. traenje i ponavljanje rjeenja u slinim situacijama7. izvoenje generalizacije 8. prenoenje nauenog u nove situacije integracija nauenog i transfer na nove situacije je faza koja pokazuje da je uspjeno preraen put u svladavanju prepreka u procesu uenja

Pouavanje- posredovanje (pomo) u procesu uenja- prenose se znanja, sustavi vrijednosti primjenom razliitih metoda, postupaka, tehnologija- sastavni dio procesa obrazovanja, no proces obrazovanja ne moe ostati samo na formi pouavanjaObrazovanjeU uem smislu - proces prenoenja, usvajanja, stjecanja, dolaenja i stvaranja sustava znanja, vjetina i navika, razvijanja sposobnosti, usvajanja stavova i uvjerenja

U irem smislu - predstavlja proces razvoja sposobnosti, formiranja stavova i sustava vrijednosti- predstavlja proces razvoja voljno-emocionalnih karakteristika, usmjereno je na pobuivanje motivacije, interesa i osobina linosti

P. Heimann pojam obrazovanja ima svoje mjesto u svakoj didaktikoj teoriji jer je svaki proces nastave i uenja istovremeno i proces obrazovanja

Ch. Mller obrazovanje je vii pojam odgoja i nastave / voeno uenje (kognitivno, psihomotorno i afektivno podruje uenja)

Komponentne obrazovanjaa) Informativna usvajanje i dogradnja asortimana generacijskog iskustva znanja, vjetineb) Formativna razvijanje sposobnosti i drugih ovjekovih latentnih mogunosti dispozicija obje su povezane, uvjetuju jedna drugu

Koncepti obrazovanja1) ENCIKLOPEDIJSKO OBRAZOVANJE temeljito ope znanje2) OPE OBRAZOVANJE povrno ope znanje3) KONCEPT DUBINSKE DIMENZIJE OBRAZOVANJA usavravanje potencijala, razvijanje potencijala koji kod pojedinaca imaju najvie anse da se razviju

Tipovi obrazovanja1) Samoobrazovanje samostalnost subjekta u procesima obrazovanja bez dominantnosti pouavanja- to je cilj svakog organiziranog, intencionalnog obrazovanja - ono proizlazi iz koncepta drutva koje ui2) Cjeloivotno obrazovanje - koncept doivotnog obrazovanja koje proizlazi iz potreba i zahtjeva znanstveno-tehnolokog razvoja3) Izobrazba ui pojam od obrazovanja proces preteito usmjeren na stjecanje znanja, vjetina i navika koje osposobljavaju pojedinca za obavljanje neke odreen djelatnosti

Nastava- centralni pojam didaktike u tradicionalnoj didkaktici nastava je racionalno organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u kojoj sudjeluju subject odgoja i obrazovanja uenja (uenik), sadraji obrazovanja i onaj tko organizira, posreduje u procesu odgoja i obrazovanja (nastavnik) DIDAKTIKI TROKUT - Stara kola Herbart - nastavnik je najvaniji- Nova kola- reformski pravi, Dewey (pragmatizam), Kopernikov obratz u pedagogiji uenik je najvaniji- Suvremena kola nastavni sadraj je najvaniji- zanemaruju se bitne odrednice nastave ciljevi, uvjeti, scoiostruktura, psihostruktura, tehnologija i mediji, socijalni odnosi

Suvremena (sistemska) nastava didaktiki etverokut uenik, nastavnik, nastavni sadraj, NT??P. Heimann nastava je odgojno-obrazovna situacija u kojoj imamo neki predmet: analizu uenja s jasnom najmjerom cilj nastave u horizontima uenikova spoznavanja, doivljavanja i djelovanja, pri emu se sluimo odreenim nainima rada i medijima

pouavanjem se ueniku prua pomo u uenju da bi se dolo do toga da uenik sam ui nauiti uiti znai i motivirati uenike na uenje (aktivnost na satu)

Odgoj - temeljni pojam pedagogije proces formiranja i samoformiranja linosti odgajanika u odgovarajuim uvjetima i pod utjecajem mnogobrojnih initelja- razlika od nastave odgoj je usmjeren na izgradnju moralnih i socijalnih naina ponaanja

3. CILJ I ZADACI NASTAVECilj opa intencija nastave koja proizlazi iz ciljeva OiO- proizlazi iz odgojno-obrazovnih ciljeva kole (koji su utemeljeni u drutveno ekonomskim potrebama i razvojnim tendencijama, specifinostima i potrebama uenika na odreenim rzavojnim stupnjevima)- cilj osigurava bitnu ulogu usmjeravanja nastavnog procesa

R. Mager ''tko tono ne zna kamo zapravo hoe, ne smije se uditi ako doe nekamo sasvim drugdje'' nastava kao racionalno organizirana i svrsi ishodna djelatnost mora imati jasno postavljene ciljeveCiljevi nastave na razini idealiteta uopene formulacije (ostvarivanje obrazovanja i odgoja uenika kao krajnjeg rezultata nastavnog procesa) - pojednostavljene formulacije

ovako openito postavljeni ciljevi ne utjeu na konkretnu situaciju nastave (svakodnevni rad uenika, planiranje nastave, izbor sadraja, metoda i oblika nastave i uenja)- na razini realiteta manje ili vie operacionalizirani ciljevi nastave (razumijevanje i smislena upotreba steenog znanja, razvijanje sposobnosti, motiva, interesa, kritikog miljenja, samostalnog intelektualnog rada, razvoj stavova i uvjerenja)

da bi ciljevi nastave mogli imati usmjeravajuu ulogu u procesu anstave, moraju biti oblikovani konkretno i jednoznano za svaku etapu/korak nastavne situacije- oni imaju svoj pravi smisao kada su operacionalizirani u posebnim i pojedinanim ciljevima/zadacima nastave

Zadaci nastave- pogreke zadaci se vie odnose na navoenje sadraja nastave, a ne na kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti uenika u procesu tih sadraja- vie se navode aktivnosti nastavnika, a manje promjene do kojih bi trebalo doi u proceu uenja i nastave kod uenika- kad se i navode aktivnosti uenika, ne navodi se: to je predmet opaanja, kritikog miljenja, primjene, koje su konkretne intelektualne i druge aktivnosti, kojim strategijama e uenik doi do postavljenih zadataka

Tradicionalna didaktika1. Materijalni (obrazovni) zadaci- usvajanje, prenoenje, stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija prema njihovu opsegu, dubini i stupnju njihove korisnosti i primjenjivosti- odgovara na pitanje to uenik treba nauiti pr. Definirati pojam artikulacije nastavne situacije2. Funkcionalni (formalin) zadaci- razvoj sposobnosti i intelektulano-emocionalnih funckija i aktivnosti- odgovara na pitanje koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa pr. samostalno izraditi izvedbeni program3. Odgojno zadaci- formiranje i samoformiranje linosti uenika, izgraivanje karakternih i drugih osobina i linosti uenika- odgovara na pitanje koje osobine linosti formiramo i samoformiramo u konkretnim uvjetima nastave pr. zanimanje za rjeavanje pedagokih problema

Didaktiki materijalizam prenaglaavanje materijalnog zadatka, zanemarivanje funkcionalnog i odgojnogDidaktiki formalizam prenaglaava se funkcionalni, zanemaruje materijalni i odgojni zadatak zapravo zadaci proizlaze jedni od drugih i meusobno se uvjetuju

Taksonomija obrazovnih zadataka (Bloom)- cilj je izraditi svrhovit i dosljedan sustav koji polazi od logiko-sadrajnih, pedagokih i psiholokih zakonitosti i principa uenja1. Preteno kognitivno tj spoznajno-obrazovno podruje znanje ; razumijevanje ; primjena ; analiza ; sinteza ; vrednovanje + 16 potkategorija2. preteno psihomotorno podruje veliki/grubi / tjelesni pokreti ; mali/sitni/tjelesni pokreti ; koordinirani pokreti ; neverbalno ponaanje/komuniciranje ; verbalno ponaanje/komuniciranje ; verbalna spretnost + 9 potkategorija3. preteno afektivno podruje prihvaanje ; reagiranje ; usvajanje vrijednosti ; organiziranost vrijednosti ; razvoj cjelovitog znaenja evaluacija + 13 podkategorija

4. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVE Planiranjem i programiranjem OiO svako drutvo izraava i odreuje svoj identitet- pitanja temeljnih opredjeljenja o cilju, sadraju i metodama i startegijama OiO predstavljaju odreenu vizju ratvoja drutva i odreuju to pripadnici mogu postati i koje ljudske potencijale mogu razvijati- proces planiranja i programiranja je temelj svakog organiziranog, odgojno-obrazovnog rada i djelatnosti

Pristupi PiP:1. Sociocentriki pristup polazi od toga da je OiO drutvena funckija, to je ovjekova drutvena obveza - planiranje i programiranje nastave je u funkciji drutvenih interesa- u sve se razine obrazovanja uvode predmeti koji uvaju ustroj drutva (osjea se utjecaj drave)- ograniava mogunosti uenika i nastavnika u svim etapama procesa odgoja i obrazovanja (i u planiranju i programiranju)

- centralistiko planiranje i programiranje - kole i obrazovne institucije su sredstva transmisije planova i programa; stroga kontrola ostvarivosti (sustav dravnih inspektora koji kontroliraju sadrajnu i pedagoku ostvarivost) - pluralistiko planiranje i programiranje - pluralistika demokracija poznaje razliite ciljeve odgoja i obrazovanja; pluralistike grupe imaju legitimno pravo izraavanja i afirmiranja ideja koje se tiu obrazovanja; postoji mogunost privatne inicijative i konkurencije

2. Pedocentriki pristup polazite i cilj je dijete koje je ishodite i mjerilo cjelokupnog procesa OiO, pa i procesa planiranja odgojno-obrazovne djelatnosti mjera je dijete, njegovi interesi, mogunosti i potrebe3. Tradicionalno-akademski pristup usmjereni prema sadrajima- polaze od paradigmatske osnoce da u procesima PiP treba osigurati zastupljenost sadraja znanstvenih disciplina koje e osigurati solidno znanstveno-tehnoloko i humanistiko obrazovanje4. Antropoloki pristup OiO je primarno ovjekova, ljudska kategorija, al ii drutvena funkcija i potreba- u PiP treba polaziti od toga da je OiO temeljno pravo i potreba pojedinca pojedinca ima pravo i obvezu na autentini razvoj svoje linosti na na slobodu miljenja i opredjeljenja, a da time ne ugroava slobodu miljenja i opredjeljenja drugih

Temeljni aspekti:1. teoloki - ishodite u cilju i zadacima odgojno-obrazovnog procesa2. aksioloki - vrijednosna usmjerenost procesa planiranja i programiranja moe znaajno ograniavati mogunosti razvoja pojedinca; izraen kod totalitarnih drutava; potrebno ga je sagledavati u vrijednosno otvorenom konceptu - pluralni razvoj3. sadrajni - sadrajna komponenta je temelj u procesu planiranja i programiranja; planovi i programi nisu samo popis odabranih sadraja ija struktura i poredak odreuju proces planiranja i programiranja3. operativno-ciljni4. didaktiko-metodiki

razliita su shvaanja pojma plana i programaENG - Curriculum ivot i program kole, dinamiki sustav djelatnosti za organizirani ivot u koli- plan uenja i djelovanja

Aspekti procesa PiP1. PiP kao stanje2. PiP kao proces plan i program kao dokument je rezultat transakcije ciljeva i zadataka, izbora i strukture sadraja - njegovoj izradi prethodi niz procedura i postupaka, kao i niz procedura u njegovu ostvarivanju i evaluaciji3. PiP kao dokument nastavni plan je stanje tj slubeni dokument prosvjetnih organa (donosi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta) po kom kola ostvaruje svoje ciljeve i zadatke tj kojima se odreuje nastavna i odgojno-obrazovna djelatnost kole i drugih odgojno-obrazovnih institucija - kojim se odreuje sadraj, sustavi znanja, vjetine i navike koje uenici trebaju usvojiti u odreenom tipu kole i razine obrazovanja4. PiP kao sredstvo, cilj, rezultat Odgojno-obrazovnog nastavnog rada

Proces planiranja Pip1. Koncipiranje (osmiljavanje) zavisi od opih ciljeva OiO i posebnih i pojedinanih ciljeva OiO pojdine vrste kole ili odgojno-obrazovne institucije- polazi se od mogunosti i karakteristika uenika pojedinog uzrasta, od suvremenih pedagokih i psiholokih spoznaja i spoznaja drugih znanosti-polazi se od sociokulturnih, antropoloko-psiholokih i drugih uvjeta u kojima se e ostvarivati nastavni plan i program

NPiP moe biti usmjeren na to da se u njih unose tradicionalni sadraji (osiguravaju stabilnost i ravnoteu) ili usmjereni na anticipaciju znanstveno-tehnolokih promjena- vodi se rauna o stvaranju sustava i kontinuiteta nastavnih predmeta i podruja unutar odreenog stupnja kolovanja/vie stupnjeva

Izbor nastavnih predmeta (prema Robinsohnu)1) potrebno je iazbrati one predmete i discipline koji omoguavaju formiranje pogleda na svijet pomou injenica i vrijednosnih sudova2) potrebno je izabrati kriterije za kategorijalnu strukturu predmeta 3) izbjei scijentizam i didaktizam

Kriteriji za izbor sadraja tim strunjaka istaknuti znanstvenici iz odgovarajuih znanosti i zn disciplina, bivi i aktualni uenici, nastavnici, roditelji, psiholozi, pedagozi i antropoloziPostoje dvije grupe teorija: Tradicionalne Teorija materijalnog obrazovanja Teorija funkcionalnog obrazovanja Teorija utilitarizma Suvremene Teorija egzemplarizma Teorija strukturalizma Teorija mnogostranog obrazovanja

2. Izrada nastavnog plana i programa NP je temeljni dokument kojim se odreuju nastavni predmeti koji se ostvaruju u odreenom tipu kole ili neke druge odgojno-obrazovne institucije- o koncepciji ovisi izbor nastavnih predmeta, njihovo mjesto i znaaj za odreenu vrstu kole, njihov redoslijed ostvarivanj, potrebno vrijeme za ostvarivanje za svaki nastavni predmet i za ukupni nastavni plan- NP sadri i cilj i zadatke i svrhu NP (proizlaze iz ciljeva i zadataka OiO, mogunosti i osobenosti uenika pojedinih uzrasta, suvremenih pedagokih i psiholokih spoznaja i znanstvenih dosega drugih znanosti)Redoslijed ostvarivanja nastavnih predmeta- zavisi o sloenosti sadraja nastave, od obrazovnih razina i organizacijske strukture nastave, logike strukture znanosti i zn disciplina iz kojih se uzima sadraj nastavea) Linearni raspored - plan je strukturiran tako da se realizira jedan predmet, iza njega drugi, trei itd. - npr prije uenja fizike mora se stei znanje iz matematikeb) Paralelni raspored - istovremeno se realizira vie predmeta; uspjenije od linijskog- utjee na razvoj intelektualnih sposobnosti, na pokretljivost pojmova, svjesno i cjelovito uenje

NP obuhvaa i materijalno-tehnike, prostorne i kadrovske uvjete za njihovo ostvarivanje

Nastavni program operacionalizacija nastavnog plana u njemu se operacionalizira svaki nastavni predmet ili odgojno-obrazovno podruje- navode se ciljevi i didaktiko-metodiki i odgojni zadaci, sadraj nastave, opseg, dubina i sustav znanja, vjetina i navika koje uenici trebaju usvojiti- sadri i orijentacijske pretpostavke o metodikim preporukama za ostvarivanje, materijalno-tehnike pretpostavke za ostvarivanje i izvore znanja za uenike i nastavnike

Razine nastavnih programa:1) Okvirni nastavni program- temeljna razrada bitnih elemenata nastavnog programa i predstavlja orijentaciju za neposredan nastavni i odgojno-obrazovni rad u nekom nastavnom predmetu za sve kole odreenog tipa i stupnja (pr. nastavni program matematike za O)- obuhvaa sljedee informacije: ciljeve i zadatke programa (to se programom eli ostvariti) strukturu i redoslijed sadraja (po godinama obrazovanja) kljune pojmove oekivane ishode informacije o didaktiko-metodikim odlukama materijalno-tehnike pretpostavke (prostorni uvjeti u kojima se optimalno moe realizirati program; pitanje tehnologije) informacije o izvorima znanja za pripremanje uenika (osnovna prirunika i udbenika literatura te dopunski izvori znanja) informacije o kadrovskim pretpostavkama (uvjetovane su zakonskom regulativom)

- na temelju nastavnih programa piu se udbenici, pa stoga nastavni program ne bi smio startati bez da je popraen adekvatnom udbenikom literaturom

2) Izvedbeni nastavni program - daljnja razrada okvirnih programa do nivoa pripreme za neposredno ostvarivanje- operacionalizirani istrumentarij za neposredni rad nastavnika za konkretni nastavni predmet u neposrednim uvjetima procesa uenja i nastave- sadri: 1. ciljevi i zadaci nastave i uenja2. ralamba sadraja nastavnog programa na sadrajne cjeline3. didaktiko-metodika ralamba sadraja na nastavne jedinice4. unutarnja raspodjela vremena za svaku nastavnu jedinicu5. tehniko-tehnoloka i medijska podrka6. izvori znanja za uenike i nastavnike 7. didaktiko-metodike odluke - strategije uenja i pouavanja (planirani skup postupaka za postizanje cilja)- metode i postupci u nastavi (diseminativne metode - metode u kojima se posreduju informacije od izvora znanja prema - sudionicima uenja; metode aktivnog stjecanja znanja)- oblici rada (socijalne forme rada, interakcije i komunikacije) - nastavna tehnologija (mediji, nastavna sredstva i pomagala kao pomo u prenoenju, obradi i preradi informacija u procesu uenja)- vrijeme (u kojem se ostvaruje odgojno-obrazovni proces)- instrumentarij za evaluaciju (vrednovanje ostvarenog programa)8. naini povezivanja sadraja programa sa sadrajima drugih programa9. zapaanja, primjedbe i komentari (ecaluacija i samoevaluacija u ostvarivanju programa)

Raspored sadraja u nastavnom programu- ako se sadraj ostvaruje u vie godina obrazovanja i u kontinuitetu, raspored sadraja moe biti: linijski (sadraj se realizira bez ponavljanja; ono to se obradi u prvom razredu ne ponavlja se vie do kraja obrazovanja) koncentrini (sadraji se ponavljaju, ali svako ponavljanje znai istovremeno proirivanje i produbljivanje sadraja; npr. jednadbe s jednom nepoznanicom rade se ve u prvom razredu osnovne kole) spiralni (sadraji se ne ponavljaju, ve se proiruju s mogunou da se u svakoj fazi realizacije programa moe vratiti na prethodne dionice programa, to ne pretpostavlja nepotrebno ponavljanje sadraja. Takav raspored sadraja je puno prihvatljiviji od linijskog i koncentrinog)

3. Ostvarivanje plana i programa- proces planiranja i programiranja ne zavrava izradom nastavnog plana i programa kao dokumenta, ve se taj proces nastavlja kroz ostvarivanje nastavnog plana i programa- nastavni plan i program kao dokumenti trebaju biti otvoreni u procesu ostvarivanja kako u pogledu novih sadraja tako i prema novim pedagoko-psiholokim i didaktiko-metodikim postignuima- planiranje i programiranje pravi smisao nalaze u realizaciji planova i programa (realizacija pokazuje koliko je taj proces bio prilagoen konkretnim uvjetima, uenicima i situacijama uenja)- u realizaciji moe doi i do odstupanja u pogledu sadraja, didaktiko-metodikih odluka i vremena ostvarivanja (konkretni uvjeti rada mogu nametnuti odstupanje i izmjenu zamiljenog u programima)

imbenici uspjenosti realizacije programa dobro upozna i detaljno razradi nastavni program koji ostvaruje pozna programe drugih nastavnih predmeta pogotovo onih koji su povezani s predmetom koji on ostvaruje upozna uvjete (socio-kulturne, antropoloke, materijalno-tehnike ) upozna uenike i njihove mogunosti, tempo rada i napredovanja uenike upozna sa nastavnim programom (informacijska i motivacijska funkcija) treba dovesti u vezu procesnu stranu (razvoj uenika), djelatnu stranu (vanjski uvjeti) i program kao instrument rada u procesu uenja i nastave klasina didaktika i metodika razvoj uenika i program sagledavaju u kontekstu istovremenog dogaanja (paralelnost razvoja i programa) suvremeni didaktiki pristupi postavljaju upitnim paralelizam u ostvarivanju programa (potrebno je odrediti u kojim uvjetima i koji programski sadraji trebaju pretjecati, a gdje ekati razvojne procese u uenika)

4. Evaluacija- proces koji obuhvaa sve prethodne faze- zavrna faza i poetna faza jer slui kao osnova za reprogramiranje i poboljanje procesa nastave i uenja- utvrivanje odnosa izmeu namjeravanih promjena i rezultat promjena i kao vrednovanje mjera i postupaka za usavravanjem planova i programa

Nain vrednovanja ishoda i procesaa) sumativna evaluacija vrednovanje zasnovano na rezultatimab) formativna evaluacija vrednovanje na temelju postignutih promjenaMoe se provoditi po:a) unutranjim kriterijima (interna evaluacija - unutar kole, institucije koja radi planove i programe)b) vanjskim kriterijima (eksterna evaluacija - po standardima nacionalnih curriculuma)

Sastavne komponete evaluacije:a) Praenje stjecanje uvida u postojee stanje; prikupljanje podataka o poduzimanju mjera za unaprjeivanje- globalna razina, lokalna razina (kola), razina nastavnikova praenjab) Istraivanje rezultati praenja i istraivanja ine osnovu za unaprjeivanje procesa planiranja i programiranjac) Unaprjeivanje

Curriculum ukupan plan aktivnosti kole rezultat strunih kompetencija (pedagog, psiholog, nastavnici, uenici, roditelji demokratski nain odluivanja) proces (nije vrsto fiksirani dokument) otvoren za stalne promjene (u toku realizacije i nakon evaluacije) razvoj i procesno planiranje (faze zamisli, ciljevi, sadraji, metodika i medijalna pomo, realizacija, evaluacija) procesno planiranje koje daje slobodu korisnicima obrazovanja (korisnici iz lokalne sredine operacionaliziraju ciljeve, sadraje i kriterije) usmjeren na procese uenja procesno planiranje koje naputa linijski i koncentrini raspored sadraja predloak za samostalno planiranje nastavnog procesa

Vrste curriculuma Nacionalni (temeljni ciljevi, sadraji i putovi koji vode do toga) Oficijelni (razina Ministarstva) kolski (formalni nastaje na razini kole i lokalne zajednice) Realni (neformalni ostvaruje se u slobodno vrijeme; vie utjee na odgoj i obrazovanje od formalnog) Skriveni (ostvaruje se u konkretnim uvjetima u razredu) Otvoreni (nastavnik zajedno s uenicima oblikuje curriculum) Zatvoreni (jasno odreeni elementi; npr. vozaki ispit)

Nacionalni kurikulum nacionalni (sudjelovanje cijele odgojno-obrazovne infrastrukture u donoenju odgojno-obrazovnih vrijednosti, naela i ciljeva nacionalni standardi pouavanja i uenja) nacionalni kurikulum (jednakopravne odrednice odgoja i obrazovanja u dravnim granicama koje su vienacionalne na degradira i ne obespravljuje nacionalne manjine) sastavnice: odgoojno-obrazovne vrijednosti, odgojno-obrazovni ciljevi, kukirkulumska naela, odgojno-obrazovni sadraj, organizacija, metode i naini rada, vrednovanje i samovrednovanje Zato nacionalni kurikulm? smjernice odgojno-obrazovnim ustanovama: 1. da uinkovito odgovore nacionalnim zahtjevima odgoja i obrazovanja2. da uinkovito odgovore pojedinanim potrebama uenja i razvoja svakog djeteta/uenika3. da razviju prepoznatljive osobitosti s obzirom na mjesna i regionalna obiljeja potrebe lokalnog i regionalnog okruenja, stvaranje vlastitog identiteta kole (kolski kurikulum)

Nacionalni kurikulm(projekcija i izraz zajednikog gledita kakvu djecu hoemo) kolski kurikulum (ostvarenje projekcije kroz sve odgojno-obrazovne aspekte kolskog ivota pouavanje, uenje, organizaciju, metode, udbenike...)

Metode izrade nacionalnog kurikuluma humanistiki pristup (orijentiranost na uenika) i koncept otvorene nastave (omoguuje kreativan pristup uenju od strane uitelja, uenika i roditelja) odgojno-obrazovni proces treba se baviti ljudima, a ne predmetima (bitan je razvoj ljudskih mogunosti svakog uenika, a ne realizacija programa)

Klasini planovi i program donosi ih drava- nude bitne popise sadraja- zasnovani uglavnom na linijskom rasporedu sadraja nastave i uenja i na rasporedu po kocentrinim krugovima- dati su sadraji i metodike komponente i strukturni elementi procesa uenja i nastave nisu ponuene metode djelovanja

Kurikularno usmjereni nastavni planovi i program prizlaze id demokratskog naina oekivanja- otvoreni su za stalnu reviziju, provjeru , nastavnici, uenici i roditelji imaju vie slobode u odreivanju ciljeva i sadraja, nastavnik moe odrediti vremensko odvijanje plana i programa u konkretnoj odgojno-obrazovnoj situaciji- usmjereni su na procese uenja; ciljevi i sadraji su formulirani na globalnoj razini, a nastavnik moe sam tranformirati ciljeve i sadraje u konkretne uvjete- spiralni raspored sadraja- nude metodiku i medijalnu pomo za pojedinano postavljanje ciljeva i puteva uenja i nastave

Hrvatski nacionalni okvirni kurikulum8 temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje1. sporazumijevanje na materinskom jeziku2. sporazumijevanje na stranim jezicima3. matematika kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji4. digitalna kompetencija5. uiti kako uiti6. socijalna i graanska kompetencija7. inicijativnost i poduzetnost8. kulturna svijest i izraavanje

Temeljne sastavnice NOK-a vrijednosti koje odraavaju drutveno-kulturne tenje ciljevi koji oznaavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajui na pitanje to svaki uenik treba i moe nauiti, koje vjetine i sposobnosti treba i moe razviti te koje stavove treba i moe razviti naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti metode i naini rada odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole

Vrijednosti prema nokuNacionalni okvirni kurikulum osobitu pozornost daje sljedeim vrijednostima: znanju- solidarnosti- identitetu- odgovornosti

Opi odgojno-obrazovni ciljevi prema NOK-u osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima razvijati u uenicima svijest o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturalnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost, te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strunih kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivom drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja te dostignua osposobiti uenike za cjeloivotno uenje

Naela prema NOK-uNaela koja ine uporita za izradbu i realizaciju nacionalnoga kurikuluma jesu: visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve jednakost obrazovnih ansi za sve obveznost opeg obrazovanja okomita i vodoravna prohodnost ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav znanstvena utemeljenost potivanje ljudskih prava te prava djece kompetentnost i profesionalna etika demokratinost autonomija kole pedagoki i kolski pluralizam europska dimenzija obrazovanja

Odgojno-obrazovna podruja prema NOK-u jezino-komunikacijsko podruje drutveno-humanistiko podruje matematiko-prirodoslovno podruje tehniko-tehnologijsko podruje tjelesno-zdravstveno podruje umjetniko podruje praktini rad i dizajniranje

Meupredmetne teme ili moduli prema NOK-u Poduzetnitvo Uiti kako uiti Osobni i socijalni razvoj Informacijsko-komunikacijska tehnologija Zdravlje, sigurnost i zatita okolia Graanski odgoj

Odgojno-obrazovne razine i ciklusi prema NOK-u nacionalni okvirni kurikulum strukturiran je prema odgojno-obrazovnim razinama i odgojno-obrazovnim ciklusima odgojno-obrazovne razine jesu: rani i predkolski odgoj, osnovnokolsko ope obvezno obrazovanje i srednjokolsko ope obvezno obrazovanje nacionalni okvirni kurikulum definira za opi obvezni odgoj i obrazovanje cikluse u vremenskim razdobljima od 4+2+2+2 godine

Nacionalni okvirni kurikulum poblie odreuje jo i: sadraj i strukturu pojedinog odgojno-obrazovnog podruja definira svrhu i odgojno-obrazovne ciljeve svakoga podruja oekivana postignua na odreenim stupnjevima uenikova razvoja (postignua za odreene odgojno-obrazovne cikluse) odgoj i obrazovanje djece/uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s tekoama, daroviti i talentirani) ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua prema odgojno-obrazovnim podrujima praenje i vrjednovanje ostvarenja nacionalnog kurikuluma (sustav vanjskog vrjednovanja i samovrjednovanja kola)21