Uopće o istraživačkom projektu Po svojoj ulozi projekt istraživanja je znanstveni i

planski dokument kojim se što je moguće potpunije iskazuje zamisao procesa znanstvenog istraživanja od početnog shvaćenog problema do eventualne primjene rezultata istraživanja

Njegove funkcije su povezivanje teorije i istraživačke prakse i usmjeravanje prikupljanja, obrade i tumačenja podataka i opisivanja i objašnjavanja pojave

Uopće o istraživačkom projektu Bitni sastavni dijelovi projekta istraživanja su: (1)

naslov - tematsko određenje projekta istraživanja; (2) formulacija problema; (3) određenje predmeta istraživanja; (4) ciljevi istraživanja; (5) hipoteze i indikatori; (6) način istraživanja; (7) znanstvena i društvena opravdanost

Osnovne funkcije formulacije problema istraživanja (1) izdvajanje dijelova pojave, njihovih dimenzija i

odlika koji se mogu identificirati kao činioci problema; (2) utvrđivanje osnovnih hipotetičkih stavova o

problemu koji mogu poslužiti kao jedna od osnova za izvođenje predmeta istraživanja;

(3) rangiranje po stepenu značajnosti izdvojenog problema i njegovih dijelova;

(4) usmjeravanje na postojeće rezultate prethodnih istraživanja koji su relevantni za dotično istraživanje

Činioci problema istraživanja Uopće o problemu (izdvajanje dijelova pojave, njihovih

dimenzija i odlika koji se mogu identificirati kao činioci problema) na temelju ranijih saznanja, vlastitog ili iskustva eksperata

Sastojci: 1) hipotetički stavovi (ne hipoteze koje će biti provjeravane)- o strukturi problema, o funkcijama problema i o vezama i odnosima, 2) značaj istraživanja i 3) rezultati dosadašnjih istraživanja

Opće odredbe problema (primjer) Gotovo se može smatrati aksiomom da se pouzdana

slika o kriminalitetu može steći iz evidencija organa formalne socijalne kontrole. No, česta je primjedba da se prije može govoriti o statistici njihovog rada, nego o stvarnoj slici. Stoga je nužno konsultirati i alternativne izvore podataka: studije o viktimizaciji i samoprijavljivanju.

Problem je slika, predstava o kriminalitetu prema različitim izvorima podataka, te njihova uloga i značaj u aproksimaciji kriminaliteta na određenom području i u određenom vremenskom periodu.

Osnovni hipotetički stavovi To su dio formulacije problema kojim se: Definira proces-pojava na koju se istraživanje odnosi Izdvajaju dijelovi, dimenzije i svojstva koji se mogu

smatrati problemom pojave Izdvojeni dijelovi se organiziraju i definiraju i

klasificiraju po nekim kriterijima Hipotetički stavovi nisu hipoteze- to su iskazi za koje

postoji određeni dokazi, njima se opredjeljuje okvir sadržaja iz kojega se izvodi predmet istraživanja

Osnovni hipotetički stavovi (primjer) Osnovni hipotetički stavovi: o strukturi problema Osnovni podaci o kriminalitetu mogu se dobiti iz zvanične

statistike kriminaliteta (statistika organa formalne socijalne kontrole). Akuratni, pouzdani i sveobuhvatni podaci o kriminalitetu mogu se izvući ne samo iz ukupne sume registriranih kaznenih djela, nego i iz kretanja kriminaliteta, kao i iz raščlanjivanja strukture kriminaliteta po pojedinim činiocima, te posebice ispitivanjem građana o njihovim iskustvima sa kriminalom

Osnovni hipotetički stavovi: o funkcijama problema Baza za svaki racionalan i efikasan angažman nadležnih organa jesu

podaci o obimu, strukturi i kretanju kriminaliteta. Osnovni hipotetički stavovi: o vezama i odnosima Podaci o kriminalitetu su najvažniji dio činjenične osnove koju država

uzima u obzir prilikom donošenja odluka i izvještavanja javnosti. No, zvanični podaci su pod utjecajem političkih faktora, te uveliko ovise od načina prikupljanja i obrade podataka, kao i organizacijskog ustroja državnih organa. Sem toga, stanje kriminaliteta je i subjektivan osjećaj.

Značaj istraživanja i problema Značaj istraživanja je dvostruk: prvo, to je značaj istraživanja po

rješavanje društvenog aspekta problema; drugo, to je znanstveni značaj, tj. značaj istraživanja po znanstvenim doprinosima nauci

Kriteriji za utvrđivanje značaja: (1) za značaj problema: rasprostranjenost, trajnost, obim i intenzitet djelovanja (u ulozi uzroka, uslova i po svojstvima usmjerenja) (2) za značaj istraživanja: a) društveni značaj: djelovanje istraživanja i rezultata istraživanja, domet djelovanja na shvatanje i rješavanje problema, rasprostiranje, trajanje i intenzitet djelovanja istraživanja; b) znanstveni značaj: djelovanje rezultata istraživanja na fond znanstvenoteorijskog i uopće znanstvenog saznanja, domet tog doprinosa, njegovo rasprostiranje, trajanje i intenzitet. Znanstveni značaj referira na dvije oblasti znanstvenog saznanja: saznanje o pojavi i saznanje o metodima istraživanja

Značaj istraživanja i problema (primjer) Znanstveni značaj istraživanja: Utvrđivanje pouzdanosti pokazatelja o kriminalitetu koji

mogu poslužiti kao osnov za: provjeru radikalnih kriminoloških teorija; sekundarne analize; za komparacije; provjeru pojedinih teorija o konstantnom porastu učešća imovinskog kriminaliteta u ukupnom kr.

Društveni značaj istraživanja: Nalazi istraživanja mogu poslužiti kao osnova za

informiranje donosioca odluka, pa i efikasnije metodičko postupanje kriminalističkih istražitelja, te u krajnjoj liniji za redukciju imovinskog kriminaliteta

Rezultati dosadašnjih istraživanja To su znanstvena saznanja (rezultati) koja već postoje o

pojavi koja se istražuje, a koja se neposredno ili posredno odnose na problem našeg istraživanja

Npr.: Znanstvene studije Domaće i međunarodne (evaluacijske) studije

Općenito o predmetu istraživanja Elementi: preliminarno određenje (naslov), teorijsko i

operacionalno određenje predmeta Preliminarno je već određeno naslovom projekta Teorijsko određenje sastoji se od dvije cjeline: 1)

istraživanje i iskazivanje postojećeg znanstvenog saznanja o predmetu istraživanja; 2) kategorijalno-pojmovni aparat i termini; ne moraju biti fizički odvojene

Operacionalno se sastoji od četiri cjeline- činioci sadržaja, vremensko, prostorno i disciplinarno određenje predmeta istraživanja

Osnovne funkcije predmeta istraživanja A) utvrđivanje bitnih kategorija pojmova, njihovog

značenja i smisla, u projektu i u realizaciji istraživanja B) strogo selekcioniranje onog što ćemo istraživanjem

obuhvatiti od ukupnog sadržaja formulacije problema. To podrazumijeva evidentiranje i obradu sadržaja, strukturnih činilaca, njihovih svojstava, eksternih i internih veza, njihove prošle, sadašnje i anticipirane situacije, kvalitativne i kvantitativne odredbe, itd.

C) vremensko, prostorno i znanstveno disciplinarno određenje

Teorijsko određenje predmeta istraživanja Teorijsko određenje predmeta ostvaruje vezu između

postojećeg teorijskog saznanja, između teorije i prakse istraživanja

Kod kategorijalno-pojmovnog aparata i termina moguća je situacija da: preuzimamo pojmove u cjelini ili sadržajno, prerađujemo pojmove, iz dva ili više pojmova konstruiramo pojmove i stvaramo nove pojmove

Teorijsko određenje predmeta istraživanja Postojeće saznanje se dijeli na: Znanstveno verificirano saznanje (polazišta u izgrađivanju

teorijskog određenja predmeta, uglavnom se šire ne iskazuju i nisu pravi predmet istraživanja)

Znanstveno evidentirano, ali još neverificirano saznanje (imaju dvojnu ulogu: ulogu inspirativnog polazišta i osnove za hipoteze i ulogu istinskog predmeta istraživanja, prvenstveno verifikatornih)

Neznanstveno saznanje (mogu da budu raznih vrsta, počev od stručnih do prosto iskustvenih- predmet su heurističkih istraživanja)

Hipotetičko saznanje (na osnovu postojećih saznanja izvodi i artikulira moguća i vjerojatna saznanja)

Kod kategorijalno-pojmovnog aparata i termina daju se definicije ključnih pojmova

Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Predmet našeg istraživanja je tačnost i

sveobuhvatnost slike o kriminalitetu, koju čine različiti izvori

Bez jasnih i tačnih podataka o kriminalitetu nema ni mogućnosti racionalnog angažmana organa formalne socijalne kontrole

Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Postojeće znanstveno saznanje o predmetu istraživanja Znanstveno verificirano saznanje: Kriminalitet postoji od kako postoji pravo i država, i

zapravo od tada postoje zabilježena nastojanja vladara da ima potpunu sliku o ovom fenomenu

Znanstveno evidentirano, ali neverificirano saznanje: Statističke evidencije koje vode zvanični organi (kaznena

statistika) smatraju se najvažnijim sredstvom saznanja o zločinu

Sveobuhvatnu sliku o kriminalitetu moguće je steći i putem alternativnih izvora podataka (studije samoprijavljivanja i viktimizacijske studije)

Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Neznanstveno evidentirano saznanje: Rezultati mnogih akademskih, stručnih i amaterskih studija

ukazuju na nedostatke i zvaničnih i alternativnih podataka o kriminalitetu

Hipotetičko saznanje Ljudi ne prijavljuju kaznena djela zbog: straha od počinitelja,

trivijalnosti djela, nepovjerenja u policiju, srama, itd., pa zvanična statistika odražava samo dio stvarne slike kriminaliteta. I policija (iz različitih razloga) može manipulirati podacima.

Alternativni izvori podataka također imaju nedostatke, poput mogućnosti ispitivanih lica da pruže validne podatke, kvalitetnog uzorka, manjeg broja kaznenih djela u vezi sa kojima se istražuje, nepreciznosti pitanja

Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Kategorijalno-pojmovni aparat: Apsolutni podaci o obimu kriminaliteta iz zvaničnih

izvora: ukupan broj izvršenih kaznenih djela i počinitelja na datom prostoru u toku određenog vremenskog perioda

Standardizirani pokazatelji o obimu kriminaliteta: apsolutni podaci relativizirani dovođenjem u vezu sa drugim podacima, poput broja stanovnika, broja domaćinstava, vremenskih jedinica, i sl.

Karakteristike djela: podaci o fazi i mjestu izvršenja kaznenih djela, kao i oblicima saučesništva putem kojih su izvršena djela

Karakteristike počinitelja: demografske i socijalne karakteristike počinitelja

Operacionalno određenje predmeta istraživanja Operacionalno određenje predmeta je selektivan model čijim se

formiranjem vrši dalja specijalizacija i konkretizacija, odnosno kojim se dovršava konkretizacija i specijalizacija problema i predmeta u okviru određenja predmeta istraživanja

1) Činioci sadržaja predmeta istraživanja- taksativno nabrajanje onih strukturnih činilaca, odnosa i veza, svojstava i aktivnosti koji će zaista biti konkretno istraživani realizacijom ovog projekta istraživanja. TO JE OSNOVA ZA SADRŽAJ HIPOTEZA!

2) Vremensko određenje predmeta istraživanja- određuje se (kronološki) vrijeme zbivanja određene pojave koju ćemo obuhvatiti istraživanjem

3) Prostorno određenje predmeta istraživanja- određenje prostora na kome se pojava - predmet istraživanja odigrava

4) Disciplinarno određenje predmeta istraživanja- određenje u okviru koje znanstvene discipline realiziramo istraživanje

Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) 1) Apsolutni podaci o obimu kriminaliteta iz zvaničnih

izvora (MUP i Federalni zavod za statistiku) Ukupan broj prijavljenih kaznenih djela imovinskog

kriminaliteta po godinama Ukupan broj kazneno procesuiranih kaznenih djela

imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj presuđenih kaznenih djela imovinskog

kriminaliteta po godinama

Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) Ukupan broj prijavljenih počinilaca kaznenih djela

imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj kazneno procesuiranih počinilaca

kaznenih djela imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj presuđenih počinilaca kaznenih djela

imovinskog kriminaliteta po godinama

Operacionalno određenje predmeta istraživanja 2) Standardizirani pokazatelji Stopa imovinskog kriminaliteta (ukupan broj

prijavljenih/procesuiranih/presuđenih kaznenih djela na određeni broj stanovnika

Omjer (pojedinih djela ili prema godinama, i sl.) Oprez! Ne raspolažu svi izvještaji o stanju

kriminaliteta ovim pokazateljima-vrlo je moguće da se računaju!

Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) 3) Karakteristike djela Podaci o fazi izvršenja (prijavljena/ procesuirana/

presuđena djela) Podaci o mjestu izvršenja (prijavljena/ procesuirana/

presuđena djela) Podaci o obliku saučesništva (prijavljena/

procesuirana/ presuđena djela)

Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) 4) Karakteristike počinioca Godine života Spol Zanimanje Školska sprema Ranija osuđivanost Državljanstvo Nacionalnost

Ciljevi istraživanja Dvije grupe ciljeva: znanstveni i društveni Znanstveni su zadati nivoi znanstvenog saznanja koji

se namjeravaju ostvariti znanstvenim istraživanjem, a društveni referiraju na svrsishodnost i društvenu upotrebljivost rezultata istraživanja

Znanstveni: deskripcija, klasifikacija, otkriće, eksplikacija i prognoza

Društveni ciljevi obavljaju sljedeće funkcije: informativnu, afirmativnu, inicijativnu, direktivnu i operativno-akcionu

Znanstveni ciljevi (primjer) Kako je naše istraživanje poglavito usmjereno na

opisivanje slike obima, strukture i dinamike kriminaliteta u (mjesto) i vrijeme, tako je primarni cilj deskripcija.

Ovo posebno znači prikaz pokazatelja apsolutnih i standardiziranih podataka o obimu kriminaliteta, kao i ostalih značajki kaznenih djela (karakteristike počinitelja, prosjek trajanja pojedinih faza postupka, prikaz trendova kriminaliteta)

Znanstveni ciljevi (primjer) Ustanovljene karakteristike registriranog kriminaliteta

samo su činjenična osnova za daljnje zaključivanje. Tako će se apstrakcijom nastojati utvrditi određene zajedničke karakteristike prijavljenog kriminaliteta, poput imovinski uz upotrebu sile, počinitelji na temelju uzrasta, kaznena djela prema posljedicama kaznenih djela, itd.

Zapravo stvaramo klasifikacijske kriterije, te ostvarujemo drugi znanstveni cilj- klasifikacija

Znanstveni ciljevi (primjer) Konsultiranjem alternativnih podataka o

kriminalitetu, moći ćemo procijeniti kolika je stvarna masa počinjenih kaznenih djela

Kako je kriminalitet pojava za koju se teško može utvrditi jasan opseg i značajke, to će pribavljanje ovakve vrste podataka poslužiti za znanstveno otkriće (treći znanstveni cilj)

Društveni ciljevi (primjer) Osiguravanjem pouzdane slike o kriminalitetu, bit

ćemo u poziciji dijagnosticirati stanje o strukturi i kretanju kriminaliteta. Na taj način ostvarujemo poglavito informativnu društvenu svrhu (cilj) istraživanja, ali i direktivnu, posebice klasifikacijom: usmjerenje rada organa formalne socijalne kontrole prema pojedinim vrstama kaznenih djela

Pored ovoga, konsultiranjem zvanične statistike i alternativnih izvora podataka moći ćemo procjeniti koliko su organi gonjenja efikasni u svom radu

Uvod Hipoteze su osnovane pretpostavke o predmetu

istraživanja iskazane u obliku stavova ili sudova Hipoteze nisu proizvoljne, a njihov izvor su prethodna

saznanja i praznine Prema općenitosti razlikujemo generalne, posebne i

pojedinačne hipoteze (tzv. trostepeni sistem hipoteza) Hipoteze su izvedene iz predmeta, ciljeva i formulacije

problema i čine sistem koji je korelativan, recipročan i srazmjeran predmetu i ciljevima istraživanja

Hipoteze se izvode, i to iz dva izvora sadržana u projektu istraživanja: a) iz formulacije problema, predmeta i ciljeva istraživanja; b) hipoteze nižeg stepena općenitosti iz hipoteza višeg stepena općenitosti

Uvod Pitanje: koliko treba da ima hipoteza istraživački

projekt? Indikatori su manifestacije neke pojave, neposredne ili

posredne, koje se mogu čulno evidentirati i prepoznati i preko kojih se može steći istinito i provjerljivo saznanje o toj pojavi

Uvod (primjer) U našem istraživanju u izgradnji sistema hipoteza

pošlo se od općih teorijskih postavki o značaju zvanične statistike u stjecanju pouzdane slike o kriminalitetu

Posebna se pažnja posvetila alternativnim izvorima podataka o imovinskom kriminalitetu

Generalna hipoteza; posebna hipoteza o apsolutnim podacima (primjer) Generalna hipoteza: Zvanični i “alternativni” izvori

podataka o kriminalitetu pružaju sveobuhvatnu i pouzdanu sliku o imovinskom kriminalitetu u (mjesto) i vrijeme

Posebna hipoteza o apsolutnim podacima o obimu kriminaliteta iz zvaničnih izvora

Izvještaji MUP-a, tužilaštva i suda o radu, kao i Zavoda za statistiku pružaju sve bitne podatke o kaznenim djelima i počiniocima iz oblasti imovinskog kriminaliteta

Posebna hipoteza o apsolutnim podacima (primjer) 1.Pojedinačna hipoteza o apsolutnim podacima: Izvještaji MUP-a, tužilaštva i suda o radu, kao i Zavoda za statistiku, pružaju podatke o broju prijavljenih /procesuiranih/presuđenih kaznenih djela po godinama

Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a, tužilaštva i suda u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu

2.Pojedinačna hipoteza o apsolutnim podacima: Iz izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu, kao i Zavoda za statistiku,

mogu se dobiti podaci o broju prijavljenih /procesuiranih/presuđenih počinilaca kaznenih djela imovinskog kriminaliteta po godinama

Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a, tužilaštva i suda u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu

Posebna hipoteza o standardiziranim pokazateljima kriminaliteta (primjer) Posebna hipoteza o standardiziranim pokazateljima kriminaliteta iz zvaničnih izvora

Na temelju standardiziranih pokazatelja kriminaliteta dobijenim iz izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu moguće je steći jasnu relativiziranu sliku o istom

1.Pojedinačna hipoteza o standardiziranim pokazateljima Izvještaji MUP-a, tužilaštva i suda o radu pružaju podatke o stopi kriminaliteta na jasan način

Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u obliku zvaničnih izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu po godinama u analizi

2. Pojedinačna hipoteza o standardiziranim pokazateljima Izvještaji MUP-a o radu pružaju podatke o omjeru imovinskog i drugih oblika kriminaliteta na jasan način

Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u obliku zvaničnih izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu po godinama u analizi

Posebna hipoteza o karakteristikama djela (primjer) Posebna hipoteza o karakteristikama djela Posebna se pažnja u zvaničnim podacima o kriminalitetu posvećuje podacima o fazi i mjestu izvršenja kaznenih djela, kao i obliku saučesništva

1. Pojedinačna hipoteza o karakteristikama djela Zvanični podaci o kriminalitetu sadrže posebne odjeljke koji se

bave fazom izvršenja kaznenih djela Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a i tužilaštva u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu

...

Posebna hipoteza o karakteristikama počinioca (primjer) Posebna hipoteza o karakteristikama počinioca Uobičajeno je da zvanični podaci o kriminalitetu prezentiraju podatke o

godinama života, spolu, zanimanju, školskoj spremi,ranijoj osuđivanosti, državljanstvu i nacionalnosti počinitelja

1. Pojedinačna hipoteza o karakeristikama počinioca Zvanični podaci o kriminalitetu neizostavno sadrže i podatke o godinama života počinioca

Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a i tužilaštva u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu

2. Pojedinačna hipoteza o karakeristikama počinioca Zvanični podaci o kriminalitetu uvijek sadrže podatke o spolu počinioca Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a i tužilaštva u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu

...

Posebna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom kriminalitetu (primjer) Posebna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom

kriminalitetu Značajan i pouzdan izvor podataka o imovinskom kriminalitetu mogu pružiti i

viktimizacijske i studije o samoprijavljivanju 1.Pojedinačna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom

kriminalitetu Anonimnim viktimizacijskim i studijama o samoprijavljivanju mogu se prikupiti

sveobuhvatni podaci o imovinskom kriminalitetu Indikatori: pisani iskazi eksperata 2.Pojedinačna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom

kriminalitetu Viktimizacijske i studije o samoprijavljivanju imaju visok nivo validnosti i pouzdanosti Indikatori: pisani iskazi eksperata 3.Pojedinačna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom

kriminalitetu Viktimizacijske i studije o samoprijavljivanju uglavnom su konzistentne sa podacima o

imovinskom kriminalitetu iskazanim u zvaničnim statistikama Indikatori: pisani iskazi eksperata

Uvod Način istraživanja je onaj dio znanstvenog dokumenta

projekta istraživanja koji sadrži osnovne bitne odluke o tome kako će se istraživati, kako će se ostvariti znanstveni i društveni ciljevi i kako će se provjeriti hipoteze

Navođenje općeznanstvenih i osnovnih metoda istraživanja koje će se koristiti, sa naglaskom na ... (ukoliko je to slučaj)

Metode prikupljanja podataka, uključujući i tehnike, instrumente, kako i u vezi s čim

Općeznanstvene metode koje će se koristiti su hipotetičko-deduktivna (jer se polazi od široko prihvaćenih stavova o značaju i upotrebljivosti podataka o kriminalitetu, ponajprije zvaničnih), statistička (gro podataka će se predstavljati u kvantitativnom obliku, polazeći od postavke da se bavimo kriminalitetom kao masovnom pojavom), te komparativna (raščlanjivanje kriminaliteta po pojedinim kriterijima podrazumijeva i poređenja-npr. po godinama, i sl.)

Uglavnom će biti zastupljene sve osnovne metode, sa naglaskom na analizu, apstrakciju, specijalizaciju i generalizaciju.

Način prikupljanja podataka- dominantno analiza sadržaja dokumenata (zvaničnih izvještaja o kriminalitetu).

Ispitivanje- neutralnog tipa, primjenom ankete sa zatvorenim odgovorima.

Uzorci istraživanja obuhvataju: Namjerni uzorak argumenata koji će biti analizirani, i

to: Godišnja (u rasponu koji je naznačen naslovom

projekta) zvanična izvješća MUP-a, tužilaštva i suda o radu, odnosno o stanju kriminaliteta

Bilteni o kriminalitetu Zavoda za statistiku u periodu naznačenom naslovom

Uzorak ispitanika obuhvata 500 građana. Uzorak je višefazni, a faze u uzorkovanju su: 1) lista svih ulica po mjesnim zajednicama poslužiće kao okvir za uzorkovanje. Prostim slučajnim uzorkovanjem odabira se jednak broj adresa iz svake mjesne zajednice; 2) ukoliko adresa ima više domaćinstava, prilikom samog anketiranja izvršit će se ad hoc uzorkovanje domaćinstva po principu prostog slučajnog odabira; 3) iz domaćinstva se odabiru osobe starije od 16 godina po principu „najbliži rođendan“ (osoba čiji je rođendan najbliži broju koji je dobijen ad hoc prostim slučajnim uzorkovanjem). Ukoliko se u domaćinstvu nalazi samo jedna osoba u trenutku kada se vrši anketiranje, dotični/a se anketira.

Uopće o opravdanosti istraživanja Znanstveni i društveni doprinos istraživanja mogu biti

neposredni i posredni, aktuelni i odloženi, trenutni, kratkoročni i dugoročni-trajni

Znanstveno opravdano istraživanje je ono koje doprinese produbljivanju, proširivanju, pouzdanosti i primjenjivosti znanstvenog saznanja o predmetu ili metodu nauke odnosno o predmetu ili metodu istraživanja ili oboma

Verifikatorni ili heuristički znanstveni rezultat Društvena opravdanost se procjenjuje na temelju

vjerojatnog aktualnog i potencijalnog doprinosa odigravanjem i rezultatima istraživanja u rješavanju društvenog problema

Znanstvena opravdanost istraživanja (primjer) U našem istraživanju smjeramo i jednom i drugom Pored toga što se znanstveni doprinos ogleda u

verifikaciji teze o zvaničnoj statistici kao najvažnijem sredstvu saznanja o zločinu, aproksimacijom tamne brojke imovinskog kriminaliteta namjeravamo postići heuristički doprinos postojećem fondu spoznaja o obimu, strukturi i dinamici imovinskog kriminaliteta

Kako je kriminalitet promjenjiva kategorija, to je sistematsko praćenje njegove strukture i posebno dinamike važan doprinos kriminalističkim i kriminološkim spoznajama

Znanstvena opravdanost istraživanja (primjer) Više izvora podataka osiguravaju poređenje zvanične i

“nezvanične” stope kriminaliteta, što svakako doprinosi provjeri i kritičkom osvrtu na pouzdanost i jednih i drugih

Ispitivanje validnosti i pouzdanosti instrumentarija u prikupljanju alternativnih izvora podataka također je i doprinos propitivanju adekvatnosti metode ispitivanja u kriminalistici i kriminologiji

Društvena opravdanost istraživanja (primjer) Naše znanstveno istraživanje treba da osigura

pouzdanu i objektiviziranu sliku o imovinskom kriminalitetu, koja može poslužiti donosiocima odluka, ali i praktičarima da na temelju činjenica usmjeravaju svoje aktivnosti