Download pdf - Deepak Chopra – Kvantna Svijest

8/16/2019 Deepak Chopra – Kvantna Svijest

1/19

Deepak Chopra – Kvantna svijest

Posted by Atma on Tra 30, 2014 in Znanost | 3 komentara

“Ono što bih Vam htio približiti je kvantno-mehanički model; ne samo model čovjekovog tijela, već

Univerzma, koji je naše kozmičko tijelo! "aše znanstveno razmijevanje danas prolazi kroz

promjen paradigme! Opažanje onoga, što je prava priroda materijalnog svijeta, doživljava

promjen! #o sada je interpreta$ija materijalnog svijeta, kljčjći naše tijelo, počivala doslovno

na praznovjerj, praznovjerj materijalizma, prema kome je osjetilno opažanje mjerodavno za

ono, što doživljavamo kao stvarnost!%

Naravno, već i zdravi ljdski razm mi !ovori da to ne mo"e biti# $reko svoji% osjetila do"ivljavam

da je Zemlja ravna, &to, naravno, vi&e ne vjerjem' (o"ivljavam da stojim na ne$okretnom tl,

$ri )em znamo da se ono vrto!lavo brzo okreće i jri kroz $rostor brzinom od vi&e tisća milja na

sat' *oje osjetilno o$a"anje mi ka"e da +ne izlazi na istok i kreće se $reko neba itd' za &to, kao

&to je $oznato, $ostoji bolje znanstveno obja&njenje'

http://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/duhovnost/znanost/http://atma.hr/deepak-chopra-kvantna-svijest/#commentshttp://atma.hr/category/duhovnost/znanost/http://atma.hr/deepak-chopra-kvantna-svijest/#commentshttp://atma.hr/author/atmahr/


2/19

Zatočeni u prividnoj realnosti

Prije ot$rilike 20 !odina znanstvenii na -arvard *edial +%ool s s$roveli jedan eks$eriment.

jedna !r$a mladi% ma)ića je odrasla $rostoriji, koja je imala samo %orizontalne linije, tj' sve

dra"i s bile %orizontalne' (r!a !r$a je bila $rostoriji sa )isto vertikalnim vizalnim dra"ima'

/ao odrasle $ametne ma)ke, jedna !r$a je mo!la vidjeti %orizontalni, dr!a samo vertikalni svijet

i to nije imalo nikakve veze s nji%ovim sstavom vjerovanja' /ada je is$itan nji%ov mozak,

tvreno je da im nedostaj nerolo&ke veze za o$a"anje vertikalno! odnosno %orizontalno!

svijeta' (r!im rije)ima, $rvobitni osjetilni tisi ti% ma)ića s na taj na)in $ro!ramirali "iv)ani

sstav, koji je )ak i na atomskom nivo imao samo jedn nkij# da $rvobitna iskstva, ste)ena

na osnov osjetilni% tisaka, vijek iznova $otvrje i oja)ava'

Psi%olozi s ovaj enomen nazvali PCC Prematre 5o!nitive 5ommitment, &to bi zna)ilo#

tvrivanje, bazirano na osjetilnim iskstvima ranom djetinjstv' 6 ranom djetinjstv ili ranom

stadij, jer se to odvija jednom razvojno slovljenom bio$si%olo&kom stadij. ko!nitivno, jer

$ro!ramira osjetila i tvrivanje, jer nas iksira odreenoj realnosti' 7ivamo zato)eni toj

realnosti, bivamo slovljeni da toj realnosti "ivimo'

Postoje mno!e varijaije ti% eks$erimenata, tj' ovaj P55 $ostoji kod svi% vrsta' *o"emo na$raviti

sli)an eks$eriment s m%ama, koje zatvorimo lona, sa ko!a $oslije izvjesno! vremena klonimo

$oklo$a' 8ećina m%a 9 s izzetkom nekoliko $ionira 9 neće moći na$stiti lona, )ak i ako je

otvoren. jer s slijed izvorno! osjetilno! iskstva stekli P55, $rema kome je nji%ov niverzm

!ore o!rani)en'

+lonovi :ndiji se dresiraj tako, &to se mlade "ivotinje te&kim "eljeznim lanima vezj za veliko

drveće' Poste$eno se smanjje sna!a "eljezni% lanaa. i na$oslijetk slonovi, sada odrasle, velike

"ivotinje, do$&taj da tankim kono$em bd vezani za nek !ran, ne deblj od bo"ićno!

drveta' +lon nije stanj $objeći, jer ima $ro!ramiranje svom s$tilnom tijel, koje !a navodi da

vjerje da je zatvor, )iji s lani neraskidivi'

Ako odete do akvarija i $oraz!ovarate s ljdima koji eks$erimentiraj s ribama, saznat ćete da se

ribe $onekad odvajaj jedne od dr!i% tako &to se veliki tank $ostavljaj rastavni zidovi od

stakla' Posle odreeno! vremena zid se mo"e kloniti. ribe $livaj do ondje, dokle s to

omo!ćavali zidovi, ali ne dalje, jer slede P55 svom s$tilnom tijel# do ovdje i ne dalje'


3/19

*o!ao bi% nastaviiti i dati 8am jo& mno!o $rimjera, koji $okazj da je na&e osjetilno o$a"anje

stvari strktrirano i to tako, da )ak ormira anatomij i iziolo!ij na&e! "iv)ano! sstava' Prema

tome na& "iv)ani sstav sl"i samo jednoj svrsi# $onavljanj i tvrivanj ono!a, &to je $ostalo

sstav vjerovanja'

Vjerujem u ono što vidim ili vidim ono u što vjerujem

8jerjem samo ono &to vidim nije nikakva iziolo&ka )injenia' 6$ravo s$rotno je sl)aj 9 mi

vidimo ;do"ivljavamo< samo ono &to na osnov na&e slovljenosti vjerjemo' To nameće slijedeće

$itanje# =to je svijet zaista, kako iz!leda stvarnost, kakva je njena $rava $riroda> ?d!ovor !lasi# to

$ot$nosti ovisi od to!a, tko je $romatra i do"ivljava i kojim osjetilnim a$aratom je $romatramo'

+tanie o)ij $)ele ne mo! o$aziti svjetlo na valnoj d"ini, koja je normalna za vas i mene, ali

zato mo! ltraljbi)asto svjetlo' /ada $)ela iz daleka vidi neki vet, ona o$a"a samo med, a ne

vijet' Zmija bi od isto! vijeta o$azila samo inrarveno zra)enje, slije$i mi& samo ltrazv)ni e%o'

?)ne jab)ie kameleona s $okretne, oka)ene na dvije osovine' Ne mo"emo ni $ribli"no nasltiti

kako bi ova $rostorija iz!ledala nekom kameleon@ Pa, onda, &to je svijet zaista, kako on iz!leda,

kakva je nje!ova $rava $riroda>

Nero$si%olo! i nosila Nobelove na!rade, +ir o%n Bkles, je izjavio slijedeće# 6 stvarnosti ne

$ostoje nikakve boje, nikakvi materijali, nikakvi mirisi, ni lje$ota ni r"noća' Tamo vani $ostoji

samo )ista j%a ener!ije' To je jedna osnovi bezobli)na, neodredljiva, tekća kvantna j%a, iz

koje aktom o$a"anja svojoj svijesti konstrira materijalni svet' Taj materijalni svijet vani je $olje

beskrajni% mo!ćnosti, od ko!a $roes o$a"anja stvaramo, tako reći kristaliziramo, na&

$oznat materijaln realnost'

*i smo kao le!endarni kralj *ida, koji nije mo!ao do"ivjeti istinsk $rirod stvari, jer se sve, &to bi

dotakao, $retvaralo zlato' Tako nikada nije saznao, kakav osjećaj $r"a r"a, milovanje ili

$oljba'

6 stvarnosti, dakle, $ostoji samo ta bezobli)na, tekća kvantna j%a, koj aktom o$a"anja

z!&njava nama $oznat realnost'

6 na&em obi)ajenom stanj svijesti nikada ne mo"emo do"ivjeti $rav $rirod stvarnosti, jer

$ok&avamo razmjeti +ve na osnov $ojedina)ni%, izlomljeni% osjetilni% o$a"anja' 7dći da osim

ti% izlomljeni% osjetilni% o$a"anja nemamo ni&ta, nikada nećemo razmjeti +ve' *anje ili vi&e smo

s!lasni oko na&i% sbjektivni% iskstava i to nazivamo objektivna znanost' 6 njoj dod&e nema

ni)e! objektivno!, ali mi je tako $romatramo@ Pret$ostavljamo da se ljdsko tijelo sastoji od

molekla, materijalni% )estia, koje iz neko! ne$oznato! razlo!a zje onaokolo i da kao $osljedia


4/19

nastaje enomen koji nazivamo svijest' To zna)i da na&e misli, osjećanja, "elje, emoije, strasti,

ljbav, mr"nja, 7o!, nebo, $akao, !rije%, $rokletstvo, s$asenje, $rosvjetljenje $o)ivaj na

moleklama $okret' +ve je $les molekla@

Posjet liječniku – izliječenje ili uzrok bolesti

6$ravo na osnov to! materijalisti)ko! $raznoverja i te materijalisti)ke $ers$ektive, koja model

ljdsko! tijela $redstavlja kao stvrdnt skl$tr, nastao je $ot$no materijalisti)ki tera$etski

$rist$' Cezltat s armaetski lijekovi i kirr&ki $ost$i, koje mo"emo nazvati )arobnim

$illama' Tako se )j izrazi kao „oh, kako je ovo dobro“ kada se )ovjek $reko svake mjere $rejede

i onda zme nekoliko “alka seltzera” ;sredstvo za mirenje bolova, $rim'$rev'


5/19

sl)ajevima' Ali $o!led )estalosti $ojave bolesti ili st$nja smrtnosti kod bolesti s obzirom na

dato stanovni&tvo, mi mediinom, koja se danas $raktiira, ni&ta ne $osti"emo, samo mijenjamo

na)in, na koji se bolest is$oljava' Tako vi&e nemamo e$idemije dje)je $aralize, veliki% i mali%

bo!inja ili diterije, ali s zbo! to!a na nji%ovo mjesto do&le de!enerativne i mentalne smetnje,

alz%eimer, bolesti sra, rak i razne dr!e zloćdne bolesti'

Hije)ni)ke intervenije s $romijenile $ojavn slik bolesti, ali nis )inile ni&ta $o!led o$će!

mortaliteta'

Tijelo je rijeka

Ako samo $o!ledate ljdsko tijelo, kakvo je stvarnosti, tada mo"ete $rimjetiti, kako je to izrazio

!r)ki ilozo -eraklit, da to tijelo nije skl$tra, iksirana vremen i $rostor. ono se $rije mo"e

s$orediti s rijekom, jednom rijekom, koja se sastoji od ener!ije i inormaija' Cijeka sebi ima

ne&to tajanstveno# kada je $romatrate, ona razli)itim vremenima vijek iz!leda isto, mada je

stvari svaki $t dr!a)ija' -eraklit je rekao# Ne možeš dva puta zakoračiti u istu rijeku.

Cijeka je klasi)ni $rimjer za ono &to indijski mdrai nazivaj 9 *aya, ilzija' ?na vam stvara ilzij

o ne)em, &to je stvarnosti $ot$no dr!a)ije' ?na nam stvara ilzij neDmijenjanja, dok se

stvari ne$restano mijenja' /ao kod rijeke, tako ne mo"ete dva $ta zakora)iti iste no!e, trob i

ko", jer se 8a&e tijelo obnavlja svake seknde 8a&e e!zistenije' *ijenjate !a lak&e i s$ontanije

ne!o &to mijenjate svoj odjeć' Za sjedenje na stolii ne koristite isto tijelo, kojem ste nedavno

$ro&etali' *o"ete nabrojati i tvrditi mno&tvo $roesa kao dokaz da je to doslovno tako, n$r' jelo,

disanje, varenje, razmjena materije, izl)ivanje i svijest' ednim jedinim da%om nosimo 10 na 22

atoma, to je broj s 22 nle' ?va o!romna koli)ina sirovina iz 6niverzma se ras$oreje do svako!

ktka na&e! tijela, do stania moz!a, sra itd' Prilikom izda%a izbajemo 10 na 22 atoma, koji

dolaze iz svi% dijelova na&e! tijela' To zna)i da doslovno is$%jemo dijelove svo! sra i svo!

moz!a i bbre"no! tkiva i, tako !ledajći, ne$restano i na intiman na)in dijelimo svoje or!ane

jedni s dr!ima 9 doslovno@ To nije re)eno metaori)ki, mi jedni s dr!ima $ravom smisl rije)i

stalno i na intiman na)in dijelimo or!ane'

Ameri)ki $jesnik Ialt I%itman je rekao# Svaki atom, koji ti pripada, pripada i meni. To je doslovno

tako.

:stra"ivanja ljdsko! tijela z $omoć radioaktivni% izoto$a z oslanjanje na matemati)ke $rora)ne

s nesmnjivo $okazala da se sada, $ravo sada, va&em izi)kom tijel mo! naći milijni

atoma, koji s jednom bili tijel /rista ili 7de, Heonarda da 8inija, *ikelan!ela ili +adama

-seina@ 6zmite bilo ko!a, tko je "ivio na ovoj $laneti. 8a&em izi)kom tijel se $ojavljje sirovi


6/19

materijal, koji je bio tom izi)kom tijel' Po!ledajmo samo tri zadnja tjedna# 10 na 1J

;kvadrilion< atoma je na taj na)in $ro&lo kroz na&e tijelo, atoma, koji s $rije to!a $rolazili kroz

tijelo svake "ive vrste na $laneti. i za manje od jedne !odine 8i zamjenjjete KGF svi% atoma svo!

tijela'

To zna)i# svaki% &est tjedana 8i $ravite nov jetr, svaka tri mjesea novi skelet, iako on iz!leda

tako tvrd i )vrst, mjese)no nov ko", svaki% $et dana nove stijenke stomaka' Lak ni stanie

moz!a od !ljika, vodika i kisika nije bilo $rije !odin dana, a (N/, temeljena na !ljik, vodik i

kisik, koja )va sjećanja na milijne !odina ljdske evolije, nastaje i nestaje svaki% &est

nedjelja, kao kratkovje)ni $$oljak ili vijet' : ako to to)no $rora)nate, ako izbrojite svaki atom,

svaki komadić tkiva i svak ka$lji, doći ćete do to!a da se za manje od dvije i $o !odine zamijeni

va&e ijelo tijelo, svaki dio, do $osljednje! atoma'

Ako mislite „ja sam svoje tijelo“, nalazite se ne$rilii# Na koje tijelo stvari mislite> ?vo!odi&nji

model nije isti kao $ro&lo!odi&nji niti $ro&lomjese)ni' Tako sada stojim $red vama svom model

iz 1KK1' +vaki dio tijela, koji koristim, kako bi% bio ovdje i $ri)ao vam je nov s$oredbi s $ro&lom

!odinom, a i$ak# ne&to od to!a se o)i!ledno nije $romijenilo' Naime, moje nade, o)ekivanja, snovi,

ideje, kone$ti, mi&ljenja, moja ilozoija i ideolo!ija, moja vjerenja' ?na se zadr"avaj d"e ne!o

moje izi)ko tijelo, moje misli o)i!ledno imaj d"i "ivotni vijek ne!o moje molekle' Ali naravno, i

one se mijenjaj, moje misli kao i moja osjećanja, one dolaze i $rolaze iz trentka trentak. )ini

se i$ak da nad"ivljavaj izi)ki oblik mo! tijela'

*o"da se mo"e reći da se moje misli i osjećanja stalno izi)ki reinkarniraj kao moje izi)ko tijelo

+ada i ?vdje, $ravo sada' *oje stanie ko"e se obnavljaj svako! mjesea, ali ne zaboravljaj

razlik izme %ladno! i to$lo!. svaki% $et dana imam nove stanie stomaka, ali one s stanj

$roizvest klorovodoni)n kiselin. moje !stativne kvr"ie se zamjenjj svaki% $et nedjelja, a da

ne zaborave ks sladoleda od ja!oda' : moja (N/, nova svaki% &est nedjelja, zadr"ava sjećanje

na )itav evolijski razvitak )ovje)anstva' e li, dakle, moje tijelo samo mjesto koje moja sjećanja

nazivaj MdomomM' *o"da (N/ o$će nije stvar, već jednostavno "ivot, a$straktno $olje svijesti,

koje lazi $ostojanje kao materija, koje nosi materij kao mask' *o"da tijelo nije neka izi)ki

stroj, koji je na)io razmi&ljati, mo"da je $ravo s$rotno# mi smo im$lsi inteli!enije, misli, koji

s na)ili obrazovati izi)ko tijelo' :sto bi va"ilo i za ijeli 6niverzm'

Sve je prazan prostor


7/19

Postoji li mo!ćnost da je to tako> Ako biste $itali nek izi)ark, “d če!a se sastoji materijalni

"niverzum ili tijelo#” , &to bi ona rekla> Njen od!ovor bi bio# “Tijelo se sastoji od atoma, a atomi se

sastoje od česti$a% me&utim, one nisu čvrsti objekti, ve' predstavljaju (luktua$ije ener!ije i

in(orma$ija u velikoj praznini od ener!ije i in(orma$ija.”

Ako $o!ledate tijelo o)ima neko! izi)ara, onda ne vidite ni&ta osim o!romne $raznine, kojoj je

nekoliko ra&trkani% to)kia i sl)ajni% elektri)ni% $ra"njenja' er takvo je ljdsko tijelo# KK,KKKKKF

nje!a, kao i $reostalo! 6niverzma se sastoji od $razno! $rostora' A 0,000001F, koji nam iz!leda

kao materija, se takoer sastoji od $razno! $rostora@ (akle, +8B je $razan $rostor' Pitanje je

samo, &to je $rava $riroda to! $razno! $rostora> e li to $raznina ni)e!a ili bi ona mo!la biti jedno

obilje nematerijalne inteli!enije> Na& ntra&nji $rostor, koji z za$anjjć kreativnost sve

stvara# to)no i $o!re&no, dobro i zlo, dobrobit i bol, sve ono &to zimamo za !oovo i &to "ivot )ini

vrijednim, &to je stvari taj ntra&nji $rostor> *o"da on nije $raznina ni)e!a, već stvari jedan

$rasak same kreaije' ?n je mo"da dio jedno! kontinma i to takvo! da vi&e ne $ostoji nikakva

razlika izme ntra&nje! i vanjsko! $rostora'

Ci&iji ;mdrai< :ndiji s istra"ili ljdsko tijelo i nazvali !a )hit*akash' +kash zna)i

$rostor, $hit zna)i svijest, svjesnost. dakle, $no nematerijalne inteli!enije' Ci&iji s bili mi&ljenja,


8/19

da je svijest $rimarna, a materija sekndarna' +vijest stvara, $ravlja, konstrira i $ostaje

materija, klj)jći i materij, od koje se sastoji na&e tijelo'

6 $osljednji% 2J !odina znanstvenii s na$ravili za$anjjća otkrića i dokazali da $ravo to mora

biti sl)aj, jer se $okazalo slijedeće# /ada imamo misli i osjećanja, tada stvaramo kemijske

s$stane moz!' 6 nedostatk bolje! izraza nazvali s i% neuropeptidi' Nero, jer s

$ronaeni moz!. $e$tidi, jer je re) o moleklama nalik $roteinima' To zna)i, jedan dio moz!a

ne komniira s dr!im bilo kojim ljdskim jezikom, već $reiznim jezikom nero$e$tida, kod koji%

je rije) o vrlo $reiznim kemijskim s$stanama' *o"ete zamisliti te s$stane kao klj)eve, koji

se kla$aj samo odreene klj)aonie' 6 zidovima stania dr!i% nerona se nalaze mali

ree$tori, koji od!ovaraj tim klj)aoniama' 6tvreno je, da se takvi ree$tori ne javljaj samo

moz!, već svda tijel, na $rimjer imnoDstaniama' :mnoDstanie nas &tite od inekija,

raka i de!enerativni% bolesti' To dr!im rije)ima zna)i da imnoDstanie stalno re!istriraj na&

ntra&nji dijalo!' *i ne mo"emo imati nijedn misao, nijedan osjećaj, nijedn emoij, a da

imnoDstanie to ne znaj z $omoć s$eii)ni% ree$tora'

?vo saznanje $otkre$ljje sada već star $ret$ostavk da s imnoDstanie neko! )ovjeka, koji je

tokom d!o vremena morao nositi izzetno te&k bri!, takoer M$ne bri!aM i tako $odlo"nije rak,

de!enerativnim bolestima itd' ?ve imnoDstanie vode isti ntra&nji dijalo! kao i stanie moz!a,

naime -stavi me na miru% ne želim da mi smetaju- i ne $odzimaj ni&ta $rotiv inekija ili raka'

6 imnoDstaniama nis samo ree$tori za nero$e$tide. one s takoer stanj $roizvesti iste

kemijske s$stane kao i mozak koji misli' ?vo va"no saznanje zna)i da imnoDstanie mo!

misliti. nji%ove misli dod&e nis lin!visti)ki strktrirane i ne mo! se zbo! to!a izraziti jasnim

jezikom, ali se i$ak $roizvodi isti kemijski kod, koji $roizvodi i mozak dok misli' :mnoDstania je,

dakle, jedno malo, svjesno biće'

Ako $itamo neko! dobro! nerobiolo!a za razlik izme imnoDstanie i stanie moz!a, on je

neće znati navesti, jer imnoDstania iz!leda kao ltajći neron, a imnoDsstav kao ltajći

"iv)ani sstav' A $osljednji% 10D 1J !odina je otkriveno, da se to ne odnosi samo na imnoD

stanie, već i na dr!e stanie' +tanie stomaka $roizvode iste s$stane kao i mozak, koji misli,

stanie rijeva, stanie debelo! rijeva /ada, dakle, ka"emo# -oj stomak mi kaže to i to- , to

treba zeti $ot$no doslovno, jer stomak $roizvodi iste s$stane kao i misleći mozak' +tomak ne

$oznaje smnj sebe, zato s ti Mstoma)ni osjećajiM vjerovatno jo& )istiji'

+ada, dakle, znamo da imamo tijelo, koje misli' Odje !od $o!ledamo, nalazimo isti enomen#

stanie sra, stanie bbre!a, stanie ko"e $roizvode iste kemijske s$stane kao i mozak' /ada


9/19

ka"ete , -sr$e mi je teško od bri!e- , tada je 8a&e sre doslovno natovareno t"nim kemijskim

s$sanama. kada ka"ete, -/u'i 'u od radosti- , tada je 8a&a ko"a $na sretni%, antide$resivni%

molekla $od nazivom imi$rimin' +adr"aj interlenta i intererona, antikanero!eni% sredstava,

raste kod radosti i veselja 9 i to ne samo ko"i i krvotok' +a dr!e strane se sl)aj stra%a,

nesi!rnosti i ljtnje $ovećava sadr"aj kemijski% s$stani, kao &to s kortizon, adrenalin ili

noradrenalin, koji razaraj imnoDsstav'

Na&e tijelo je, dakle, doslovno zbirka ideja. ono je izi)ki izraz $olja, koje je interakiji samo sa

sobom' astvo $ravi inter$retaije za stanie, tako &to !enerira kemijske s$stane, koje se javljaj

svda tijel' ?ne se ne &ire jedna za dr!om, već simltano )itavom tijel'

Ako na $rimjer imam "elj, $iti vod, tada stanie moz!a, )im doem na t idej, $roizvode

s$stan AT2, koja tako tje)e na moje $ona&anje, da $o)injem tra"iti vod' :stovremeno dr!i

dio moz!a, %i$otalams, $roizvodi AT2 i zastavlja ras$odjel A(-, koji tje)e da tijelo zadr"i

vod' :stovremeno moje stanie bbre!a $roizvode AT2 i zadr"avaj vod' *oje stanie sra, moje

stanie ko"e !a $roizvode# dr!im rije)ima, )im doem na idej, -potrebna mije voda- , ta se ideja

&iri svda i istovremeno $o ijelom mom tijel, ona je sve$ristna, svemoćna, sveznajća'

Tijekom jedno! tre$taja oka odvija se &est triliona reakija, koje s sve sklaene jedne s dr!ima'

?vo $olje se ne mo"e lokalizirati, bdći je ono, &to nazivamo d%om, sve$ristno svim

staniama istovremeno' /ada n$r' osjećate mir, to je zato, &to va&e tijelo $roizvodi valijm' Taj

valijm, $reizan imnoDmodlator, koji se istovremeno $roizvodi svim staniama, za razlik od

$roizvoda, koji $rodaje -omannDHaCo%e, od 8as ne $ravi zombija' ?vo $olje je tijel doslovno

sve$ristno' +ada ćete se $itati, je li ono o!rani)eno samo na tijelo> ?d!ovor !lasi# ne, ono nije

o!rani)eno na tijelo, ono se &iri van nje!a, ne mo"e ni!dje biti izolirano, niti moz!, niti tijel'

?no se beskona)no &iri van tijela. sa one strane vremena i $rostora'

Feromon – nešto je divlje u zraku

Nakon d!o!odi&nje! istra"ivanja znanstvenii s dokazali $ostojanje jedne !r$e %ormona

)ovjek, tzv' eromone ;s$stane mirisa, inormaija i $rivla)enja


10/19

!lasnika eromona' Termiti tami !rade savr&ene dvorane, )esto s ar%itektonski savr&enim

lkovima' : oni komniiraj z $omoć eromona' 6 t oblast s$ada i $osebno "asan eks$eriment,

koji s znanstvenii na +tanord s$roveli na mi&evima' (ali s im elektroD&okove i odma% i%

daljili iz laboratorija' Tada s veli nove mi&eve, koji s odma% za$adali $anik i $roizvodili

kortizon i adrenalin' 6da%nli s eromone stra%a, koje s mi&evi izl)ili tokom elektro&okova'

+ve vrste "ivotinja, klj)jći )ovjeka, izl)j mirisne materije' ?vi eromoni s to)na slika na&i%

emoija, osjećanja i misli' /ada sam &ao ov $rostorij i osjetio na$et atmoser, va&a $orka

meni nije bila metaori)ka, već $ot$no direktna, jer s $rostor bili eromoni nemira i stra%a'

/ada ka"ete# -tišao sam u taj hram i ojsetio mir, ljubav i suosje'anje- , tada to treba $ri%vatiti

doslovno' /ada ka"ete , -Ne znam točno zašto, ali kada po!ledam to! čovjeka, pro&u me trn$i.- Tada

je to doslovni iskaz' ilozo Bmerson ima izrek# 0no što si je toliko !lasno, da ne čujem što

!ovoriš.- +ada znamo iziolo&ki razlo! za to'

?no, &to "elim reći, jest da se za%valjjći istra"iva)kom rad oblasti !laveDd%a mo"e $okazati

da je d% neDlokalan' ?n nije o!rani)en na mozak, niti na tijelo. on se &iri, on je jedno neDlokalno,

vijek i svda $ostojeće inormaijsko $olje $rostornoDvremenskom kontinm' To $olje na

razli)itim mjestima ima razli)ite s$oznajne s$osobnosti. na odreenim mjestima svijest mo"e biti

sveob%vatna# $ot$na samoDs$oznaja' Na dr!im mjestima s svijesti $ostavljene !ranie, ali

$rkos tome je ijeli niverzm $olje svijesti i s$oznaje' : ono ima svijest# ako izbaimo elektron iz

nje!ove orbite, on će se vjerovatno vratiti' To zna)i da $ostoji jedna o!rani)ena s$osobnost

s$oznaje, naime, reakija na stimlans jedan $rema jedan' =to se dalje s$injete evolijskom

%ijerar%ijom, to raznovrsnije $ostaj reakije na stimlans. na !ore ka "ivotinjskom svijet, dalje

do ljdsko! "iv)ano! sstava i kona)no do samos$oznajno! "iv)ano! sstava, $reko ko!a

niverzm $ostaje svjestan sebe' *o"e se reći da niverzm $reko $rosvetljeno! ljdsko! "iv)ano!

sstava $ostaje svjestan sebe' Ali )itav niverzm je to $olje d%ovne bdnosti, koje je na

razli)itim mjestima razli)itom st$nj s$osobno za s$oznaj' +vijest na taj na)in ne kreira samo

na&e ljdsko tijelo, već i kozmi)ko tijelo, koje nazivamo okr"enje' +amo $tem arteakta na&e!

senzorno! o$a"anja do"ivljavamo sebe odvojene od kozmi)ko! tijela' a, dakle, imam losobno

tijelo i kozmi)ko tijelo, koja s oba od $resdne va"nosti za moj o$stanak'

To je nova, znanstveno zasnovana $aradi!ma' To je i osnova a1urvede, koja je danas $onovo vrlo

aktalna' ?na nam ka"e slijedeće# /akav je atom, takav je i nivezrm. kakav mikrokozmos, takav

je i makrokozmos. kakvo je ljdsko tijelo, takvo je i kozmi)ko tijelo, kakav je ljdski d%, takav je i

kozmi)ki d%'


11/19

/ada se znanstvenii $onekad $la&e to! !l$o! /ozmi)ko! d%a, tada i% mirimo, !ovoreći im da

im nije $otreban nikakav /ozmi)ki d%, već da je rije) o neDlokalnom inormaijskom $olj s

$ovratnim kibernetskim $etljama' Znanstvenii s zadovoljni tim od!ovorom'

Slobodno djelovanje ili klupko uvjetovanih refleksa

Po!ledajmo sada od kakve je to va"nosti za nas, "iva bića'

Zna)i li to razlik izme zdravlja i bolesti, izme $re"ivljavanja i smrti>

(o$stite da 8am izlo"im nekoliko eks$erimenata, za koje vjerjem da će 8as asinirati# $rije

nekoliko !odina je jedan znanstvenik $o imen -erbert +$eter na Naionalnom institt za

zdravlje izveo eks$eriment, tijekom koje! je mi&eve briz!ao kemijsk s$stan PolyDAD, koja

ja)a imnoDsstav. istovremeno im je dao da $omiri& kamor' Nakon nekoliko $ta mi&evi s

atomatski stimlirali svoj imnoDsstav, )im bi osjetili kamor' 6zeo je dr! !r$ mi&eva i

briz!ao im kemijsk s$stan 5ylo$%os$%amid, koja razara imnoDsstav, i dao im je da

istovremeno $omiri& kamor' :mali smo, dakle, dve !r$e mi&eva# jedna je mirisala kamor i

stimlirala imnoDsstav, dr!a je mirisala kamor i ni&tavala imnoDsstav' (r!oj !r$i je dato

karino!eno sredstvo i ona se za nekoliko tjedana razboljela i mrla od raka' /ada s bile iniirane

Pnemokokkenonom, "ivotinje s za nekoliko tjedana mrle od $ale $lća' =to je, dakle, kod

mi&eva stvaralo odl)jć razlik izme $re"ivljavanja i smrti>

To je inter$retaija sjećanja na miris kamora' o& jednom# odl)jća razlika le"i inter$retaiji

sjećanja na miris komora'

e li taj rezltat istra"ivanja relevantan za ljde> ?n je vrlo relevantan, jer se nalik tim mi&evima

naj)e&će $ona&amo kao Pavlovljevi $si, koji $o)inj sliniti na zvk zvona' :zr)eni smo odreenim

sjećanjima, $ovezjemo i% s odreenim stimlansima i ona vek izazivaj iste reakije' Postajemo

"rtve svoji% sjećanja i tra!edija tome je da d%, koji me danas m)i, $otje)e od j)er'

Projenjje se da imamo E0'000 misli dnevno' To nije iznenajće. ono, &to bi nas mo"da i$ak

mo!lo $omalo znemiriti, je )injenia, da je KJF dana&nji% misli identi)no mislima od j)er'


12/19

*i smo, dakle, doslovno kl$ko vjetovani% releksa, koja stalno rea!iraj na neke ljde i okolnosti

$redvidivim bioDkemijskim reakijama i obrasima $ona&anja'

/ada $ostanemo svjesni )injenie, da se na&e tijelo svako!a dana tako $no menja, svake !odine

toliko )esto obnovi, da se zamijene svi atomi nama, nameće se $itanje za&to onda jo& vek

boljemo od artritisa, kako je rak jo& vijek t, za&to s arterije i dalje blokirane> ?d!ovor na to

$itanje je da se kvantne strje i inteli!entni obrasi, koji !eneriraj izikalne od!ovore, ne

mijenjaj' Ako se "elite izle)ititi od raka, tada morate $rotjerati svoj d% raka' (% raka nije ni&ta

dr!o do $amćenje stania, kvantna strja na stani)nom nivo' *orate se s$stiti na taj dblji

nivo, $romatrati ijeli $roes i onda $restrktrirati inteli!entne obrase, koji odrej na& izi)k

$ojav' Ako znate kako se to radi, mo"ete se osloboditi bolesti i iznova strktrirati svoje tijelo ;

stvari to nesvjesno i radite svo vrijeme


13/19

!odine "ivota, nema nijedan od ti% aktora rizika' /akve je rezltate dala nova stdija> ?na je

$okazala da je aktor rizika broj 1 nezadovoljstvo $oslom. dakle, kada ljdi ne vole svoj $osao'

aktor rizika broj 1 je ntra&nje nezadovoljstvo' :za&lo bi se na li i ljdima bi se $ostavljala

$itanja' Prvo# 8oli& li svoj $osao> ; :ndiji bismo rekli, "ivi& li svoj (%arm>< i dr!o# esi li

sreatan> : ako )ovjek iskreno i otvoreno na oba $itanja mo"e od!ovorit s (A, najvjerojatnije nije

!ro"en' edna od ti% statistika, koja najvi&e iznenaje, ka"e da za$adnom svijet jedno!

odreeno! dana tjedn mire vi&e ljdi ne!o svi% ostali% dana' *o"ete li $ret$ostaviti koji je to

dan> To)no, $onedjeljak' A koliko sati> Tako je@ 6 $onedjeljak izme G i K sati na&oj ivilizaiji

mire od sr)ano! inarkta vi&e ljdi ne!o bilo koje dr!o vreme' To je za)jće, za$anjjće,

neobi)no, jedinstveno 9 ne&to, &to samo ljdska vrsta mo"e )initi, jer vjerojatno nijedna dr!a

vrsta ne $oznaje razlik izme $onedjeljka i torka' A &to )ini t razlik> :deja, inter$retaija@

Nadam se da je o)i!ledno da se tijelo sastoji od ideja i da je 6niverzm $olje ideja ili bazen ideja'

Ode je to B(N?, koje ima te ideje> /ada biste !a tra"ili moz!, tijel, !de biste !a $rona&li>

$ moz"u ne postoji nalo"odava#

Ialter Pennield je kanadski znanstvenik, nerolo! i

dobitnik Nobelove na!rade' ?n je o$erativno otklanjao tmore na moz! i sli)ne stvari i kada je

otvorio mozak, na$ravio je jedno malo istra"ivanje, tako &to je odreene dijelove moz!a izlo"io

elektri)noj stimlaiji, da bi stanovio !dje se nalazi kontrolna to)ka moz!' 6 jednom od svoji%

naj)veniji% eks$erimenata on je odreenoj oblasti stimlirao motori)ki korteks, kada se rka

$aijenta odjednom $o)ela $odizati' 6$itao je $aijenta# -2to se do!a&a# M, a $aijent je

od!ovorio# -oja se ruka pomiče.- -/omičete li vi tu ruku# - , a $aijent je od!ovorio# -Ne, ona se

sama pomiče.- Tada je rekao# -3, pomaknite svoju ruku u dru!om smjeru.- : $aijent je odma%

$omakao rk dr!om smjer' =to!od da je Ialter Pennield $)inio da bi lokalizirao

nalo!odava, to m nije $olazilo za rkom'

Hokalizirati mjesto, !de se izvodi naredba, je lako, to se do!aa motori)kom korteks' :$ak,

$ronaći moz! ono mjesto, koje izdaje naredbe, je nemo!će' *o"emo lokalizirati mjesto, !dje


14/19

se izvodi naredba, ali $ronaći nalo!odava je nemo!će. on se ne mo"e lokalizirati' ?n je isto

vrijeme svda i ni!dje' ?n je mislila iza misli' ?n je astvo, koje je interakiji samo sa sobom i

!enerira ideje' Ali to astvo se ne nalazi niti tijel, niti moz!' ?no je, naime, svda tijel,

svda moz! i ni!dje 9 sve isto vrijeme' A ta sna!a, da se bde istovremeno i svda i ni!dje,

to astvo ne $ri$ada oblasti misli' To astvo le"i $raznini izme na&i% misli' : to je to astvo, koje

kreira $rostor, vrijeme, materij i ener!ij' ?d 1K13' nijedan ijenjeni izi)ar nije $otrijebio rije)

MvrijemeM' Pojam koji se koristi je $rostornoDvremenski kontinm' : to je na)in, kako inter$retiramo

svoja osjetilna o$a"anja' *i $rerajemo vrijeme na isti na)in, kako mijenjamo svako svoje

iskstvo'

Navest ć z to nekoliko $rimjera

oj sat ide br%e

Prije ot$rilike !odin dana sreo sam na let od 7ostona do Hondona jedno! staro! $rijatelja' Proveli

smo $rijatno vrijeme zajedno i ono je $roteklo kao let' Ce)eno nam je da let traje &est sati, ali

je za nas vrijeme $roletjelo tren' Zaboravili smo jesti, otići toalet i da s$avati' Na dolask

nismo imalo Metla!M ;eekt zamora od leta


15/19

sam $ro)itao izve&taj o jednoj !r$i rdara, koji s bili zatr$ani rdnik' +amo jedan od nji% je

imao sat' (a svoje $rijatelje ne bi svi&e znemirio, on im je svaka dva sata !ovorio da je $rotekao

sat' Nakon tjedan dana s bili s$a&eni i svi s $re"ivjeli, osim rdara sa satom' ?n je dod&e bio

stanj $romijeniti kolektivni sbjektivni osjećaj za vrijeme, ali samo! sebe nije mo!ao $romijeniti'

+ve vrijeme je imao samo sat !lavi' 8idite 9 vrijeme je samo kone$t, a ne realnost' /arl +e!er

$i&e $red!ovor bestseler -3ratka povijest vremena- +te$%ena -aQkin!a# +te$%en -aQkin! je

sebi dao zadatak da s%vati d% 7o"iji i do&ao je do zaklj)ka da "ivimo 6niverzm bez $o)etka,

bez kraja, bez vremenski% !rania i bez $rostorni% o!rani)enja'

Ako $ok&ate to razmjeti, zamisliti, vidjet ćete da je to nemo!će, jer )ovjek ne mo"e niti

razmjeti niti vizalizirati ne&to &to nikada nije $o)elo' Pret$ostavimo da $ostoji $o)etak i odma%

će se $ojaviti $itanje, &to je bilo $rije $o)etka' Ako $ret$ostavimo da mora $ostojati kraj, moramo

se $itati &to će biti nakon kraja' *o"emo $oći i od to!a da 6niverzm ne!dje $restaje i tada

odma% moramo $ostaviti sebi $itanje &to dolazi nakon te !ranie' /vantna izika nije samo

neobi)nija ne!o &to mislimo, ona je neobi)nija ne!o &to mo"emo zamisliti@ Na& lin!visti)ki

strktriran, takozvani raionalan i lo!i)ki na)in razmi&ljanja je sstav mi&ljenja, koji $o)iva na

osjetilnom o$a"anj niverzma' A to osjetilno o$a"anje je neto)no' 7iti %vaćen stisk takve

vrste raionalnosti je naj!ora sdbina, koja mo"e zadesiti ljdsko biće' ?no &to +te$%en -aQkin!

o$isje je $riroda 7ića' ?no se is$oljava kroz na& d%, na&e tijelo i na&a iskstva "ivot, ali !a ne

mo"emo dotaći osjetilima' *o"emo !a %vatiti s one strane misli' *etim, ono ne $ri$ada svijet

misli, već je $raznini izme misli, ti&ini izme misli'


16/19

&a jednostavno jesam

6 vezi s tom temom Cmi, veliki mistik +rednje! :stoka,

ima $redivn izjav' ?n je rekao# S one strane ideje o dobru i zlu leži stvarnost 5 tamo 'u te sresti '

Cmi, dakle, doslovno !ovori o tom B(N?* $olj s one strane misli' ?no se nalazi $raznini

izme na&i% misli i mno!i ljdi na $rimjer dos$ijevaj tamo tijekom meditaije' Postoje i dr!i

ljdi, kojima jednostavno $omjeranje $a"nje omo!ćava do"ivljaj jedinstva $romatra)a i

$romatrano!' /ada do"ivimo to jedinstvo izme $romatra)a i $romatrano! i $roes $romatranja,

s$oznajemo da s stvarnosti oni jedno' To je obi)ajeno te&ko, jer je na&e o$a"anje zamćeno

sjećanjima, inter$retaijama, klasiikaijama, o$isima, deiniijama, analizama, evalaijama i

$rojenama vrijednosti' 6 +%ivaDstri, jednom od najstariji% s$isa na svijet, nalazimo izrek#

„/o!ledaj svijet svežim očima, po!ledaj neki običan predmet, kao da !a vidiš po prvi put“.

/ada $o!ledamo neki objekt kao $o $rvi $t, tada mo"emo vidjeti da je stvari $romatra)

$romatran, da je onaj, koji $romatra, stvari onaj, koji se $romatra' Ponekad ljdi )ak sl)ajno

$rave takva iskstva'

Prije nekoliko !odina sam imao $aijenta, koji je na ssjednoj kći $o$ravljao anten' Podi!ao je

jedan kabel, za koji je vjerovao da je baz na$ona, ali kroz koji je teklo 12000 volti' 6 trentk je

mro' /ako se mire kada 12000 volti $roe kroz sre> Pokreće se enomen $od imenom

ventriklarna ibrilaija' +re ibrilira' ?n je $ao s krova. ali kako je sdbina %tjela, $ao je na

!rdi, to)no $od ktem, koji je bio $otreban da bi se nje!ovo sre deibriliralo' Pot$no neobi)na

$ri)a, kao da !a je 7o! $ozvao i odma% zatim $romijenio mi&ljenje' +ve se odi!ralo za nekoliko

sekndi' Lovjek je s mjesta nesreće $reve"en bolni i rekao je -moj duh se uvijek iznova vra'a

u taj otvor.- Taj inident, taj kratki vremenski interval je nazivao otvor' M=to je bilo tom otvor>M

?d!ovorio je# -Tamo je bila čista, bez!ranična radost. 6ila je čista sre'a.- 6$itali smo# -6ili ste

svjesni#- -h, da, bio sam potpuno svjestan.- 6$itali smo# -7e!a ste bili svjesni#- -6io sam svjestan


17/19

da sam svjestan.- 6$itali smo# 0ožete li to pre$iznije objasniti#- ?n je od!ovorio# -8a, to je bilo

čisto prisustvo. 9edino, što sam mo!ao re'i je bilo 9+ 9:S+. Nisam ovo ili ono, jednostavno

9:S+. To je bilo iskustvo moje vlastite besmrtnosti, iskustvo vječnosti. 6ilo je iskustvo sre'e,

čiste radosti. Toliko sam ušao u to, da sam shvatio da je sve dru!o kon$ept. ; za sva vremena,

potpuno i totalno, sam se oslobodio ono!a, što ljudi nazivaju strah.-

Za)jće $ri)i ovo! )ovjeka je bilo to da je btina na mjest !dje je strja iza&la iz nje!ovo!

tijela $ot$no iz!orjela' 7tina je bila o!oljena, sve &to se mo!lo vidjeti bila s ras$arane krvne "ile

i kosti' 6 bolnii se mislilo da je i nje!ova !lava, kao i no!a, s$aljena' ?n je odbijao am$taij

no!e, koja bi bila jedina od!ovarajća mjera za takv vrst $ovrede' Cekao je da se vijek mo"e

vratiti $raznin i to jednostavnom $romjenom $a"nje' 6smjerio bi $a"nj na $raznin i klizno

nj' Tamo bi $onovo do"ivio )ist radost i odatle bi mo!ao smjeriti $a"nj na no!, !de je

mjesto "asni% bolova osjećao $rijatno !olianje' : tako se nje!ova no!a za dvije !odine

o$oravila' Za&to> Zato &to je oti&ao na ono mjesto, iz koje! $riroda kreira' To B(N? mjesto je

$raznini izme na&i% misli' To je nelokalizirani d%, iz koje! $riroda sve raa' Priroda odlazi na to

mjesto, da bi kreirala !alaksije, tro$ske &me ili nek nov misao'

Tko smo mi'

+ tim znanjem sada mo"emo $ostaviti slijedeće $itanje#

Tko smo mi> esmo li samo jedan e!o, zarobljen vreći ko"e i kostij, ili smo ne&to $ostojanije i

ob%vatnije> Ci&i, vidovnjak, ka"e# R +rte(aktom osjetilne interpreta$ije sami ste sebe o!raničili,

doslovno ste sveli sebe na svoje tijelo. !raničili ste se na volumen svo!a tijela i raspon jedno!

života i postavili sebi !rani$e, koje su potpuno kon$eptualne. 3reirali ste probleme, kao što su

ro&enje i smrt, radost i bol, točno i po!rešno itd. "koliko želimo ostaviti ta o!raničenja iza sebe,

moramo saznati kakvi smo zaista. ; onda shva'amo da nismo u duhu, ve' da je duh u nama. 8a


18/19

nismo u svijetu, ve' da je svijet u nama. Tijelo, duh i svijet nam se do!a&aju, jer smo se

zainteresirali za to-.

6)enik je jednom $itao )itelja# - :li# =vdje 'u popiti vode.> :zme MćM i slijedeće rije)i se nalazi beskrajno mno!o

mo!ćnosti' 7eskrajne mo!ćnosti izme svake $ojedina)ne rije)i' Zamislite# neo!rani)ene

mo!ćnosti@ :z to! razlo!a je to nelokalno $olje )isti% $otenijala' Polje mo!ćnosti, kontinm

svi% mo!ći% $rostornoDvremenski% do!aaja'

o& jedan $rimjer za to &to lazi t $kotin i &to sve mo"e $rozrokovati' Pri)a se do!odila

jednom mom $rijatelj, en!leskom antro$olo!' Cadio je na jednoj knjizi o kitovima i $otrazi za

jednom odreenom vrstom kitova je ot$tovao :ndonezij, da bi i% tamo oto!rairao' Nakon triD

)etiri tjedna zaldne $otra!e is$ri)ao je jednom od staraa sela, &totra"i' +tara m je rekao# „To

nije problem. i ovdje imamo jednu dvanaesto!odišnju devojči$u, koja ti može pribaviti kita.“

+lijedeće! je dana sjeo na $la" s devoj)iom i ona je zatvorila o)i' Posle ot$rilike dvanaest minta

antro$olo! je z veliko zbenje vidio kako na %orizont izranja kit kakvo! je tra"io' A tada, kako

mi je is$ri)ao, sre m je $o)elo l$ati br"e, jer se kit sve vi&e $ribli"avao, dok se najzad nije

naskao z no!e devoj)ie' *orali s dovedsti ostale seljane, koji bi $onovo vratili kita more' *oj

$rijatelj je $otra"io devoj)i i $itao je# -2to si uradila# 3ako si to uradila#- ?na je od!ovorila# -h,

bilo je potpuno jednostavno. tišla sam na ono mjesto, !dje svi !ovorimo istim jezikom i zamolila

kita da do&e.-

/akvo je to mjesto, na kome svi !ovorimo istim jezikom> To je $rostor ti&ine, neiz!ovorljiv,

zvi&en, jo& daleko a$straktniji. ali stvarnosti mi smo to neiz!ovorljivo, zvi&eno, osjećajno biće'

A takozvani materijalni realitet je mali ra!ment o!romno!, zvi&eno!, neiz!ovorljivo!,

a$straktno!, osjećajno! bića'


19/19

Pri)a antro$olo!a se nastavila' +lijedeće! dana je $o&ao s devoj)iom na $eanje' 6zeli s )ama,

izvezli se i nakon nekoliko minta devoj)ia je ronila !lav vod i rekla# -?ozimo deset milja u

onom prav$u.- ili -vozimo tamo.- : tamo s na&li sve ribe koje s tra"ili' *oj $rijatelj je najzad

morao sam is$robati t te%nik' Za!njrio je !lav vod, dok se !otovo nije davio, $onovo

izronio i rekao# -9a nisam ništa čuo.M A devoj)ia, ta mala dvanaesto!odi&nja devoj)ia, je

rekla# -"pravo u tome je trik, slušati tišinu-. 6 ti&ini je $rostor svi% mo!ćnosti'

-tio b% ovdje zavr&iti $redavanje itatom /ake' /aka je bio vrlo de$rimirajći $isa, ali je ovdje

dao briljantan o$is $ta ka $rosvetljenj#

Ne moraš napustitisvoju sobu, ostani jednostavno za svojim stolom i osluškuj.

Ne moraš čak ni osluškivati, jednostavno čekaj. Ne moraš čak ni čekati, samo postani tih 5 i svijet

'e se pred tobom otvoriti% on jednostavno nema dru!o! izbora.

-vala vam@