ČUVANJE KOŠTIČAVOG VOĆA

UVOD

Najčešće konzumirano koštićavo voće su: šljive, višnje, trešnje, breskve i kajsije. Ambijent čuvanja u kontrolisanoj atmosferi prvenstveno ovisi o sorti. Zbog visokog stepena respiracije plodovi se ne mogu dugotrajno čuvati. Kontrolisana atmosfera za ovu vrstu voća koristi se radi eventualnog transporta.

Uslovi relativne vlažnosti u kojima se čuva ova vrsta voća su od 90 do 95%, pri temperaturi od 0 do 50C. Sadržaj O2 i CO2 zavisi prvenstveno od vrste biljke, a zatim i od sorte.

Period čuvanja šljiva u KA je 2-4 sedmice, dok se neke sorte šljiva mogu čuvati i znatno duže.

Trešnje se mogu čuvati najduže dvije do tri sedmice, a uticaj etilena za dozrijevanje trešanja je minimalan. Višnje i trešnje se beru sa peteljkama i time se produžava njihov rok trajanja.

Eksperimentalno utvrđeni ili preporučeni parametri temperature i RVV za skladištenje nekih voćnih vrsta (Kader, 2002)

Voćna vrsta

Temperatura u ̊ C

RVV Optimalni period skladištenja u NA hladnjačama

breskva -0,5 do 0 90 do 95 2 do 4 sedmicekajsija -0,5 do 0 90 do 95 1 do 3 sedmicešljiva -0,5 do 0 90 do 95 2 do 5 sedmice

trešnja -1 do -0,5 90 do 95 2 do 3 sedmicevišnje 0 90 do 95 3 do 7 dana

Preporučeni parametri i optimalno vrijeme za skladištenje plodova najvažnijih voćnih vrsta u hladnjačama (Gvozdenović,1990)

Voćna vrsta

Vrijeme čuvanja

Temp. ̊ C % CO2 % O2 % RVV

Breskva 4 – 6 sedmice -1 – 1 3 – 5 1 – 2 90Kajsija 1 – 6 sedmica 0 – 3 - - 85Šljiva 3 – 16 sedmica -0,5 - 1 3 - 5 3 90

Trešnja 3 -4 sedmice -0,5 – 0,5 10 2 - 5 85 - 95Višnje 3 sedmice -1 – 0 5 3 85 – 95

BRESKVA

Breskve se čuvaju kraće vrijeme i to samo interventno. U zavisnosti od sorte, stanja zrelosti i uslova. Čuvanje može

potrajati 2-6 nedelja. Odredjivanje vremena berbe breskve dosta je delikatno i nije

toliko objektivno kao kod jabuke i kruške.

Za transport na veća rastojanja i čuvanje u hladnjači breskva se obično bere prema osnovnoj boji pokožice ploda, redje prema čvrstini mezokarpa mjerenoj glavom penetrometra 8mm. Najbolje vrijeme za probirnu berbu je kada osnovna boja u sorti sa žutim mesom počinje da se mijenja u žutu, odnosno u bijelu kod sorti sa bijelim mesom. Breskva se obično beru probirno u više navrata. Za bliža tržišta mogu se brati i kada vrh ploda počne da omekšava. U tom slučaju je najboji kvalitet, ali se plodovi ne mogu dugo čuvati.

Prema italijanskim istraživačima sorta Halle bere se pri čvrstini mesa 45-58 N/cm2 (4,5-5,9 kg/cm); Elberta 49-62 N/cm2; Red Haven 45-58 N/cm2 (4,5-5,9 kg/cm2), a erli kraford 53-67 N/cm2 (5,4-6,8 kg/cm2).

Sorte breskve za industrijsku preradu obično se beru trešenjem pri čvrstini ploda 62-71 N/cm2.

Breskva se čuva na –1 do 1oC i relativnoj vlažnosti vazduha 90% u hladnjačama sa NA do 4 nedelje. Sorte osjetljive na niske temperature čuvati na 0oC do 1oC. U KA se čuvaju do 6 nedelja, na –1 do 0oC, 3-5% CO2 i 1-2% O2 . Što se duže čuvaju pogoršava se kvalitet plodova. I pored visoke relativne vlažnosti vazduha mora se računati sa prirodnim gubitkom težine1% nedeljno.

Ukoliko se breskve beru u punoj zrelosti mogu se čuvati najduže 2-3 nedelje.

Predugo čuvanje plodova breskve postaju brašnjavi, bljutavi i nastaje tamnjenje mesa, naročito oko koštice. U toku čuvanja u hladnjači kao i u toku dozrijevanja, zapaža se fiziološko oboljenje poznato pod imenom prozuklost.

KAJSIJA

Kajsija se čuva samo interventno, do prerade ili isporuke, i to od 1 do 6 nedelja.

Čuvaju se potpuno zdravi plodovi koji još nisu omekšali, ali su skoro zreli.

Najpovoljnija temperatura varira od sorte do sorte i kreće se u intervalu od 0 do 3oC. Relativna vlažnost vazduha treba da bude oko 85%. Na temperaturi blizu -1 ̊C može doći do pojave fizioloških oboljenja ili izmrzavanja.

Predhlađivanjem plodova kajsije period čuvanja se značajno produžava, istovremeno se smanjuje pojava gljivičnih oboljenja, smanjuju gubici mase, smekšavanje plodova i njihovo prezrijevanje.

Najpovoljnija temperatura u većini slučajeva je oko +1oC, uz odredjene korekcije prema sortnim osobinama. Poslije završenog čuvanja plodovi dozrijevaju na 10-15oC.

ŠLJIVA

Dužina čuvanja plodova šljive zavisi od uslova i sorte,ali i od zrelosti plodova.

Vrijeme berbe se odredjuje na osnovu boje pokožice, broja dana od

punog cvjetanja do berbe, čvrstine mesa ploda, odnosa šećera i kisjeline i dr.Šljive namijenjene čuvanju moraju biti dobro obojene, ali dovoljno čvrste. Beru se u 2-3 navrata, pošto plodovi većine sorti neujednačeno sazrijevaju.

Prema navodima većeg broja autora, šljive se mogu čuvati u zavisnosti od sorte, mogu čuvati od 1-5 nedelja na –1 do 1oC i relativnoj vlažnosti vazduha 90-95%.

Čuvanje u hladnjačama sa KA je bolje zbog boljeg kvaliteta plodova nakon iskladištenja. U kontrolisanoj atmosferi šljive se čuvaju na istoj temperaturi i pri 3-5% CO2 i najmanje 3% O2.

Nakon čuvanja plodovi se mogu dozrijevati na 15 do 20oC. Na ovoj temperaturi boja plodova postaje intenzivnija, a čvrstina manja. Posle tretiranja etilenom u trajanju od 2 – 3 dana boja postaje ljepša.

Sorta Stenlej je najboljeg kvaliteta ako se čuva do 40 dana na 0oC, 10% CO2 i 10% O2, a u normalnoj atmosferi najbolji kvalitet je bio na 0oC.

U toku čuvanja plodova šljive pojavljuje se posmeđivanje mesa ploda kao posledica ili predugog čuvanja ili previsokih koncentracija CO2. Kao mogući uzrok pojave ovog oboljenja je i suviše niska temperatura ( -0,5 do 1,0 ̊C ).

Ukoliko se relativna vlažnost ne održava na odgovarajućoj visini, često se javlja smežuravanje i otpadanje peteljke ploda, pa takvi plodovi nisu pogodni za stonu upotrebu. Nakon dužeg čuvanja šljive vrlo brzo gube kisjelinu i postaju brašnjave.

TREŠNJA I VIŠNJA

Trešnja se čuva samo interventno dok se prilike na tržištu ne poboljšaju ili ako ne mogu da se u roku od 3-5 dana prerade ukupne količine.

Za čuvanje su pogodnije sorte sa tamno obojenim plodovima čvrstog mesa nego sorte sa svijetlom bojom plodova koje često poslije iskladištenja gube boju i ne koriste se za stonu upotrebu.

Zrelost plodova trešnje i višnje se odredjuje na osnovu boje pokožice, sile odvajanja peteljke od grane ili ploda, količine suve materije, organoleptički i dr.

Plodovi se mogu čuvati 10-14 dana na –1oC do 1oC i relativnoj vlažnosti vazduha 85-95%. U KA trešnje se mogu čuvati 20-25 dana na –0,5oC, 10% CO i 2-5% O2. Višnje se mogu čuvati do 3 nedelje u KA na –1 do 0oC, 5% CO2 i 3% O2.

Pred iskladištenja plodova teršanja i višanja treba povećati temperaturu na 10-12oC da bi se spriječila kondenzacija vode na plodovima.

Pri čuvanju trešanja mogu se javiti mekana ulegnuća, kao i potamljivanje pokožice posle iskladištenja.

Ako se plodovi trešnje čuvaju u prostorijama sa niskom relativnom vlažnošću, može se desiti da peteljke masovno otpadnu, pa zato trešnje i u najpovoljnijim uslovima ne treba čuvati duže od 7 do 8 dana.

ČUVANJE JAGODASTOG VOĆA

UVOD

Jagodasto voće obuhvata: jagodu, malinu, kupinu, ribizle, borovnicu, ogrozd ...

Plodovi jagodastog voća u svježem stanju se po pravilu ne čuvaju duže u hladnjačama. Izuzetno se zbog organizacionih problema i plasmana na tržištu mogu čuvati od nekoliko dana (jagoda, malina, kupina) do nekoliko nedelja (crvena i crna ribizla, borovnica za preradu i sl.).

Eksperimentalno utvrđeni i preporučeni parametri temperature i RVV za skladištenje nekih voćnih vrsta (Kader, 2002)

Voćna vrsta

Temperatura u ̊

CRVV Optimalni period

skladištenja u NA hladnjačama

jagoda 0 90 do 95 5 do 7 danamalina -0,5 do 0 90 do 95 2 do 3 danakupina -0,5 do 0 90 do 95 2 do 3 danaogrozd -0,5 do 0 90 do 95 3-4 sedmice

borovnica -0,5 do 0 90 do 95 2 sedmicegrožđe -1 do -0,5 90 do 95 1 do 6 mjeseci

Preporučeni parametri i optimalno vrijeme za skladištenje plodova najvažnijih voćnih vrsta u hladnjačama (Gvozdenović,1990)

Voćna vrsta Vrijeme čuvanja

Temp. ̊C

% CO2 % O2 % RVV

jagoda 5 - 10 dana 0 10 1 - 2 90malina 3 – 10 dana -0,6 – 0 - - 85 -95kupina 3 -4 dana -0,5 – 0 - - 90 -95ribizla 3 -5 sedmica -0,5 -0 - - 90

borovnica 2 – 5 sedmica 5 20 5 -grožđe 2 – 6 mjeseci -1 – 0 2 - 3 2 90

JAGODA

Plodove jagode koji će se čuvati treba brati dok su čvršći, za razliku od onih koji se beru za brzu prodaju i potrošnju. Treba imati u vidu da jagode poslije iskladištenja sporo dozrijevaju te tom prilikom moraju biti blizu stanja pune zrelosti.

U ubranim plodovima jagode proces disanja je intenzivan i oni brzo prezrijevaju, pa ih treba što prije smjestiti u optimalnim uslovima za čuvanje.

Većina autora je mišljenja da se jagode najsigurnije čuvaju na 0oC i relativnoj vlažnosti vazduha 90% najviše 5 dana, a u KA do10% CO2 i 1-2% O2 najduže 10 dana.

Nakon iskladištenja temperaturu jagoda treba postepeno povećavati da ne bi došlo do kondenzacije vode i nagle pojave gljivičnih oboljenja.Najbolji režim je 6-8oC u trajanju 15-20 sati.

Za transport se preporučuje rashlađivanje plodova na 5oC i povećanje koncentracije CO2 na 10-15% u kamionu hladnjači.

Za vrijeme čuvanja jagoda mijenja se boja i plodovi gube svježinu, postaju tamniji, čašični listići mogu početi da venu, a javljaju se i gljivična oboljenja (Botritis sp., Phytophtora sp.i Rhizopus sp.).

MALINA

Malina je vrlo plodložna brzom truljenju. Interventno se prema većini autora može čuvati 3-4 dana. Po Mišiću malina se može čuvati 10-14dana na temperaturiod –0,6oC do 0oC i relativnoj vlažnosti vazduha od 85-95%.

Za malinu važe pravila čuvanja kao za jagodu, ali plodove poslije iskladištenja do prodaje treba držati u rashladnim vitrinama.

Čuvanjem uz pomoć suvog leda (snižavanjem temperature i povećavanjem koncentracije CO2) poboljšava se kratkotrajno čuvanje malina pošto veće količine CO2 (20%) djeluju i fungicidno.

KUPINA

Kupine se beru čim se peteljke počnu lako odvajati od ploda. Kupina se čuva veoma kratko ne duže od 3-4 dana. Za preradu se može čuvati u smrznutom stanju.

Čuva se obično na –0,5 do 0oC uz relativnu vlažnost vazduha 90-95%.Plodovi moraju biti neoštećeni i zdravi. Isti režim se preporučuje prilikom transporta na duže relacije.

Pred iskladištenje treba postepeno podići temperaturu na 12-15oC da ne bi došlo do orošavanja plodova.

CRVENA I CRNA RIBIZLA

Plodovi ovih voćnih vrsta se čuvaju takodje kratko, do isporuke, početka industrijske prerade ili zamrzavanja.

Problem je neujednačeno sazrijevanje bobica u grozdu. Za čuvanje dolaze u obzir samo sazrele a nikako prezrele ili sasušene, suve bobice. Plodovi posle berbe treba brzo rashlađivati po mogućnosti predhladiti.

Plodovi se čuvaju 3-5 nedelja na –0,5 do 00C i relativnoj vlažnosti 90%. Tačka mržnjenja plodova je oko –1oC.Što plodovi duže stoje sve više se pogoršava kvalitet tako da se za stonu upotrebu mogu čuvati najduže10 dana (crvena ribizla), a duže samo plodovi za industrijsku preradu. Dužim čuvanjem smanjuje se količina vitamina C.

Ako je mala relativna vlažnost vazduha, plodovi su skloni smežuravanju. Plodovi crne ribizle su osjetljivi i na trulež.

Pred iskladištenje poželjno je postepeno podizati temperature radi sprečavanja orošavanja.

OGROZD

Ogrozd se čuva isto kao ribizla. Zeleni plodovi najduže 3-4 nedelje, a zreli samo do 7 dana. Najčešće se konzervira (kao i ribizla) smrzavanjem. Najčešće se konzervira smrzavanjem. Plodovi koji se čuvaju moraju biti potpuno zdravi, inače brzo i masovno stradaju od gljivičnih oboljenja. Zeleni plodovi se čuvaju na 0oC, a zreli na 3oC.

BOROVNICA Borovnice se mogu čuvati od 2 do 5 nedelja na –0,5 do 0oC i

relativnoj vlažnosti vazduha 90-95%. Pri tome se posle 10-12 dana pogoršava kvalitet. Čuvaju se samo zreli plodovi.

Da bi se sačuvao pepeljak, plodove ne treba preručavati. Za vrijeme čuvanja može doći do značajnih gubitaka mase zbog transpiracije. Ova pojava se dobrim dijelom može spiječiti pokrivanjem paleta folijama.

Dužina čuvanja je od 10-15 dana, a čuvaju se samo zreli plodovi.

Plodovi borovnice za kraće vrijeme dobro se čuvaju u kontrolisanoj atmosferi sa povećanjem koncentracije CO2 ( i do 50%) i smanjenjem koncentracije O (i do 1%).

Za vrijeme čuvanja borovnice smanjuje se količina ukupnih kisjelina.

Plodove borovnice u skladištu najčešće ugrožava Botritis sp., a pojavljuje se i Alternarija sp. i Gloeosporium sp.

ČUVANJE GROŽĐA

Dužina čuvanja groždja zavisi dobrim dijelom od karakteristika sorti i varira u vrlo širokim granicama od 1 do 6 mjeseci.

Za duže čuvanje se u principu koriste pozne sorte rastresitog grozda i krupnijih bobica.

Groždje se čuva na –1 do 0oC do 2 mjeseca, a primjenom fungicida ovaj period se može produžiti i do 6 mjeseci.

Peteljke grozdova i bobice sklone su smežuravanju te se u komorama mora održavati relativna vlažnost vazduha od 90-95%.

S obzirom na tačku smrzavanja grožđa (-2 do -4 ̊C ), temperatura se u komorama može snižavati na -1 do -0,5 ̊C.

Na velikim svjetskim tržnicama voća sve češće se srijeću pakovanja iz Čilea i Argentine i nekih drugih zemalja u kojima se grožđe čuva kraće vrijeme i na sobnoj temperaturi. U ovim pakovanjima niske doze SO2 održavaju se pomoću generatora (čvrsti ili tečni SO2). Ovim generatorima se održava od 1 do 5 ppm SO2.

Generatori su u obliku kesa ili ploča. Generatori se stavljaju u pakovanja grožđa obmotana polietilenskom folijom. Oslobođena vlažnost iz grožđa u pakovanju izaziva sporu ali kontinuiranu emisiju SO2 koja traje nekoliko nedelja.

Kvalitet grožđa iz ovakvih pakovanja je neuporedivo bolji nego iz običnih pakovanja jer je izgled grožđa mnogo ljepši, grozdovi izgledaju svježi.

Grožđe se može čuvati u kontrolisanoj atmosferi na –1oC, 2-3% CO2 i 2% O2.

U toku čuvanja može doći do sušenja peteljki već nakon gubitka 2-3% mase, dok se bobice vidno smežuravaju pri gubitku 4% mase.

Pred uskladištenje preporučuje se predhlađivanje grožđa. U toku čuvanja grožđa najčešće se pojavljuju gljivična

oboljenja kao što su siva i mrka plesni (Botritis Cinerea i Botritis Porium sp.).

Mi dispiace devo andare vianoMa sapevo che era una bugiaQuanto tempo perso dietro a lui

Che promette e poi non cambia maiStrani amori mettono nei guaiMa, in realt, siamo noi

E lo aspetti ad un telefonoLitigando che sia liberoCon il cuore nel lo stomaco

Un gomitolo nellangoloL da sola, dentro un brividoMa perch lui non c

E sono strani amori cheFanno crescere e sorridereFra le lacrimeQuante pagine l da scrivereSogni e lividi da dividere

Sono amori che spesso a questa etSi confondono dentro a quest'animaChe si interroga senza decidereSe un amore che fa per noi

E quante notti perse a piangereRileggendo quelle lettereChe non riesci pi a buttare via

Dal labirinto della nostalgiaGrandi amori che finisconoMa perch restano nel cuore

Strani amori che vanno e vengonoNei pensieri che l nascondonoStorie vere che ci appartengonoMa si lasciano come noi

Strani amori fragiliPrigionieri, liberi

Strani amori mettono nei guaiMa, in realt, siamo noi

Strani amori fragiliPrigionieri, liberiStrani amori che non sanno vivereE si perdono dentro noi

Mi dispiace devo andare viaQuesta volta lho promesso a mePerch ho voglia di un amore veroSenza te

Read more: Laura Pausini - Strani Amori Lyrics | MetroLyrics