UDK 82.081 : 801.54 Izvorni znanstveni Clanak

Zjena Culic Gradevinski jakultet, Split

IZRAZA V ANJE VRIJEDNOSNIH SUDOVA I

POZITIVNO-NEGATIVNOG AKSIOLOSKOG

DINAMIZMA U KONVENCIONALNIM I

NEKONVENCIONALNIM METAFORICKIM

IZRAZIMA

U radu se pristupa metafori s pragmalingvistickog stanovista, to jest sa stanoviSta izraiavanja namjera i stavova govornika koji metaforu upotrebljava. U prvom dijelu rada analiziraju se primjeri pragmatickog aspekta metafora u podrucjima prava, ekonomije i vanjske politike. U drugom dijelu rada iznose se rezultati lingvistickog istraiivanja metaforiCkih izraza u podrucju jezicnog djelovanja, odnosno prenosenje pozitivnih i negativnih vrijednosnih sudova (value judgements) iz izvornog podrucja, kao sto su funkcioniranje ljudskog tijela, u ciljno podrucje jezicnog djelovanja (linguistic action). U treeem dijelu rada analizira se izraiavanje pozitivnih i negativnih aksioloskih parametara u nekonvencionalnim, kreativnim metaforama iz vlastitog korpusa djela H. lamesa.

Uvod U radu se pristupa meta fori sa pragmalingvistickog stanovista, to jest sa stanovista

izrazavanja namjera, stavova govornika koji metaforu upotrebljava i sa stanovista djelovanja metafore na slusatelja u komunikativnoj interakciji. Analiza konvencionalnih i nekonvencionalnih metaforickih izraza temelji se na postojanju aksioloskog dinamizma u temeljnim konceptualnim metaforma odnosno na izrazavanju pozitivnih i negativnih vrijednosnih sudova (value judgem~nts), kao pragmatickih faktora koji su relevantni u koristenju ovih metaforickih izraza. U uvodu se, u kratkim crtama, razmatra vaznost metafore kao lingvisticke pojave i relevantnost postojanja razlike semantika-pragmatika.

U prvom dijelu rada analiziraju se primjeri pragmatickog aspekta metafora u podrucjima prava, ekonomije i vanjske politike, gdje uspjesne metaf~re mogu imati presudan utjecaj na slusatelja, odnosno poticati na odredene aktivnosti u tim podrucjima drustvenog zivota. U drugom dijelu rada iznose se rezultati lingvistickog

147

Badurina, Lada, Nada Ivaneti, Boris Pritchard, Diana Stolac, ur. (1999). Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike. Zagreb Rijeka: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, 147-156.

TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.

istrazivanja metaforickih izraza u podrucju jezicnog djelovanja (linguistic action), odnosno prenosenje vrijednosnih sudova iz izvomog podrucja (source domain) kao sto je funkcioniranje ljudskog tijela i njegovih dijelova u ciljno poducje (target domain) jezicnog djelovanja. U treeem dijelu rada analizira se izrazavanje pozitivnih i negativnih aksioloskih parametara u nekonvencionalnim, kreativnim metaforama iz vlastitog korpusa knjizevnog djela H. Jamesa.

Posljednih pedeset godina ovog stoljeea dolazi do naglog porasta interesa za proucavanje metafore kao jednog od sredisnjih pojmova suvremene knjizevne teorije, ali u novije vrijeme I lingvistike, filozofije, psihologije, sociologije, itd. Tako bibliografija W. Shibblesa iz 1971. (Black, 1979.) broji cak 4000 naslova iz podrucja metafore, odnosno preko 300 stranica, dok Metaphor II, bibliografija publikacija 1985.1990., sadrii 3500 naslova (Van Noppen & Hols, 1990.). Na pitanje: 5to su metafore? odgovor su trazile brojne teorije metafore od Aristotela do danasnjih dana, kao sto su teorija zamjene (substitution theory), teorija usporedbe (comparison theory-M.Blacka), teorija interakcije (interaction theory- 1. A. Richardsa, M.Blacka) sve do kognitivne teorije metafore (Lakoffa i Johnsona, 1980.; Lakoffa i Tumera, 1988.). Proucavanje metafore temelji se na odnosu izmedu dviju sastavnica metafore koje se terminoloski definiraju kao: tenor-vehicle, sadrzaj-prijenosnik (Richards, 1936.); focus-frame, odnosno zariSte-okvir (M. Black, 1979.); source domain-target domain, izvomo podrucje-ciljno podrucje (Lakoff & Johnson, 1980., 1987.); donor domain-recipient domain itd. Kako bi se objasnilo metaforicko preslikavanje, odnos medu sastavnicama metafore tumaci se na razlicite naCine, od slicnosti do usporedbe, interakcije, sustava povezanih implikacija (system of associated implications), ukljucenosti u kategoriju (class-inclusion) do dodavanja ili brisanja semantickih atributa, itd.

Revolucionami prijelom u ranijim teorijama metafore predstavlja kognitivna teorija metafore. Teoreticari kognitivne semantike naglasavaju spoznajnu funkciju meta fore; citavo nase poimanje svijeta je metaforicki strukturirano. Njihova teorija metafore, odbacujuCi objektivisicki i subjektivisticki pristup, temelji se na iskustvu, na temeljnim metaforickim konceptima. Temeljne konceptualne metafore ostvaruju se na jezicnoj razini u obliku konvencionalnih i nekonvencionalnih, odnosno kreativnih metaforickih izraza. Kognitivni semanticari (Lakoff, Johnson, 1980.) odbacuju ostru razliku izmedu semantike i pragmatike, zajedno s nekim drugim dihotomijama. Tijekom posljednjih sezdeset godina pojavile su se mnoge kontradiktome formulacije ovog odnosa, te izgleda da nije lako povuei liniju izmedu ova dva podrucja. Razlika izmedu jezicnog znacenja i uporabe jezika, izmedu pragmatike i semantike, od velike je vaznosti za filozofiju jezika. (K. Bach, 1997.). Razlika izmedu onoga sto se kaze i sto se podrazumijeva. (what is said and what is implicated), postaje posebno utjecajna kao rezultat rada Gricea (1989.). U suvremenoj literaturi mnogo se govori 0 podjeli statusa izmedu onoga sto se kaze (what is said) i onoga sto se time komunicira (what is communicated). Naglasak se premjesta na komunikacijske konvencije, norme, pretpostavke i implikacije, na iskaz i izricaj, na raspored uloga u komunikacijskim situacijama. Pragmaticki faktori se shvacaju kao kontekstualna informacija u kombinaciji s pragmatickim principom suradnje koji ukljucuje namjere govomika. Za razliku od tradicionalnog gledanja prema kojem jezik navodi neke Cinjenice (states some facts) vee J.L. Austin (1960.) implicitno priznaje razliku semantika-pragmatika

148

Z. CULle: IZRAZAVANJE VRIJEDNOSNIH SUDOVA...

kontrastiranjem lokucijskih i ilokucijskih Cinova. Wittgenstein polazi od hipoteze da se znacenje konstituira jezicnom uporabom. "Ne trazite znacenje", on upozorava, "vee promatrajte uporabu". Namjera govornika nije sarno da komunicira vee i da izvrsi odredeni utjecaj na slusatelja. Nema, dakle, niceg novog u Bachovoj formulaciji razlike semantika-pragmatika koja se oslanja na uocavanje razlike izmedu recenica i iskaza, izmedu lingvistickih (gramatickih) i izvanjeziCnih podataka. Pragmaticke informacije se odnose na cinjenice koje su bitne da bi se shvatio iskaz govornika. Stoga slusatelj pokusava odrediti namjeru govornika pri davanju nekog iskaza, odnosno pokusava objasniti Cinjenicu da je govornik rekao ono sto je rekao na naCin na koji je to rekao. Komunikacija je uspjesna jedino ako slusatelj uspije prepoznati namjeru govornika, jer su komunikativne namjere one namjere cije "ispunjenje ovisi 0 prepoznavanju tih namjera". Pragmatika se, dakle, bavi svim onim informacijama koje su relevantne, iznad lingvistickih svojstava neke recenice, kako bi se mogao razumjeti taj iskaz.

1. Pragmaticka vainost metafore u jeziku ekonomije, prava i vanjske politike U prvom dijelu rada analiziraju se neki slucajevi uporabe metafore u podrucjima

prava, ekonomije i vanjske politike s naglaskom na stay govornika i na djelovanje koje te metafore izazivaju u stvarnom zivotu. Upravo takve metafore koje formiraju svijest pojedinaca, ali i drustvenih grupa, pa i nacija proucavaju kognitivni semanticari. Po miSljenju Lakoffa (1980.) politicke i ekonomske ideologije se temlje na metaforma. Kao i druge meta fore, metafore u politici i ekonomiji, mogu zatomiti neke aspekte stvarnosti jer je metaforicko preslikavanje djelomicno; istieu se neki aspekti stvarnosti, a zatomljuju oni aspekti koji nisu u skladu s konceptualnom metaforom.

Tako Lakoff u radu Metafora u politici (1991.), otvorenom pismu Internet-u, razmatra ulogu sustava metafora u opravdavanju Zaljevskog rata. AnalizirajuCi metafore u tisku, medu ostalim i obraeanje naciji presjednika Busha, Lakoff istice pragmalingvisticku funkciju metafora, isticanje stavova i namjera govornika kako bi slusatelje potaknuo na odredenu akciju i istovremeno opravdao tu akciju. Najcesea ontoloska metafora (Lakoff) je personifikacija u kojoj razna stanja, dogadaje i aktivnosti shvaeamo kao osobe. Na taj naCin dozivljavamo veliki broj iskustava shavacajuCi radnje i pojavnsti pomocu motivacije, karakteristika i djelovanja covjeka. Nacija se personificira, ona ima susjede, prijatelje i neprijatelje; ima osobine Ijudi moze biti miroljubiva iIi agresivna. Dobrobit drzave se definira kao "economic health". Tako presjednik Bush vidi Saddama kao osobu koja "gusi" americku ekonomiju, a general Schwartzkopf karakterizira okupaciju Kuvajta kao "silovanje"; Kuvajt je personificiran kao zenska osoba u skladu s opCim trendom poistovjeCivanja slabih, malih nacija s zenskim osobama, a jakih nacija s muskim osobama. Rat je metaforicki prikazan kao bajka; postoji zrtva, zlikovac i heroj. Na kraju heroj pobjeduje zlikovca i uspostavlja se moralna ravnoteza.

Zakljucke 0 pragmatickom znacenju metafore mozemo izvesti i iz poglavlja: Metafora, istina i djelovanje (G. Lakoff i M. Johnson, 1981.: 321) u kojem iznose svoje videnje 0 razlicitim aspektima metafore. Metafora cini koherentnim pojedine aspekte naseg iskustva te preko onog Sto podrazumijeva ona moze biti vodic za buduee

149

TEORIJA I MOGUCNOSTI PRlMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.

djelovanje. U drugom primjeru presjednik Carter koristi snaznu metaforu (weapon metaphor) u rjesavanju krize energije. Svoj stay koji je "moralni ekvivalent najave rata" izrazio je pomoeu metafora NEPRIJATELL PRIJETNJA SIGURNOSTI, ODREDIV ANJE CILJEVA, STVARANJE NOVE STRATEGIJE, SPREMNOST NA ZRTVE iz izvornog podrucja rata. Ova metafora nije predstavljala sarno nacin sagledavanja stvarnosti, vee je oznacavala poticaj za promjene U politickom i ekonomskom djelovanju. U isto vrijeme postojala je paralelna metafora Amory Lovinsa: metafora BLAGOG (NJEZNOG) PRISTUPA rjesavanju krize koja je isticala drugacije vidove stvarnosti. Medutim, meta fora J. Cartera je bila jaca, jer kao sto je netko rekao, "ljudi koji su na vlasti imaju moe nametanja metafora".

Moe metafore je takoder znacajna u jeziku prava te ona moze, kao u slucaju koji analizira W. Booth (1979.), preokrenuti ishod parnice. Na primjeru spora izmedu velike imale firme W. Booth ukazuje na vaznost uspjesne metafore (genius of a metaphor). Nakon uporabe takve metafore u kojoj se mala firma usporeduje sa sitnom ribicom (catfish) koju se velika firma upravo sprema oderati, porota je presudila u korist male firme.

2. Izrazavanje vrijednosnih sudova (value judgements) u metaforickim izrazima iz podrucja jezicnog djelovanja (linguistic action). U drugom dijelu rada predstavljamo rezultate istrazivanja J. Vanparysa,

AM.Simon-Vandenbergen i P. Pawelsa koje se temelji na postavkama kognitivne semantike pragmaticke teorije J. Verschuerena. Veschueren proucava meta fore sa stanovista pragmatike s naglaskom na izrazavanje vrijednosnih sudova (value judgements) kao vaznih uvjeta u upotrebi metafore. Primjena ovih sudova ilustrira se primjerima metaforickih izraza iz korpusa glagola, odnosno glagolskih izraza (verbials) iz podrucja jezicnog djelovanja (linguistic action). Verschueren proucava metapragmaticke izraze opeenito s ciljem da se objasne interlingvalni I interkultularni komunikacijski problemi. Na primjeru novinskog izvjestaja 0 U-2 incidentu, kad je americki avion srusen u zracnom prostoru Sovjetskog Saveza, J. Verschueren proucava komunikativno ponasanje na temelju metapragmatickih metafora. Ako se namjerava postiCi ocekivani stupanj psiholoske relevantnosti u analizi leksickih jedinica, Verschueren smatra da semanticka analiza mora ujedno biti i pragmaticna sto znaci da treba odrediti uvjete, specificne za odredeni jezik iIi kulturu, pod kojima se odredeni (leksicki) element upotrebljava. Drugim rijeeima treba precizirati same uvjete uporabe, kao sto je izrazavanje vrijednosnih sudova. J. Verschueren istice vaznost ovih sudova u izboru glagolskog izraza u procesu komunikacije.

Vaznost izrazavanja vrijednosnih sud ova u komunikaciji predstavlja temelj analize metafora jezicnog djelovanja J. Vanparysa, A M. Simon-Vandenbergen i P. Pawelsa, eija se analiza temelji na stavovima kognitivnih semanticara.

U podrueju komunikacije upotrebljavaju se brojni metaforicki izrazi jer se mnogi vazni apstraktni koncepti, iz podrueja jezienog djelovanja, tesko mogu odrediti te se namece potreba da ih shvaeamo i odredujemo pomoeu drugih koncepata koje se odnose na konkretnije, jasnije, perceptivno odredenije entitete (funkcioniranje ljudskog tijela, kretanje, itd.). Kad opisuje neki govorni ein govornik moze istovremeno izraziti

150

Z. CVLIC: IZRAZAVANJE VRlJEDNOSNIH SVDOVA...

svoju prosudbu (pozitivnu iIi negativnu) tog cina. Ovo vrednovanje ukljufuje namjeru govornika i njegovo ponasanje, nacin izlaganja i stay slusatelja, kao i odnose medu svim elemenata interakcije (Rudzka-Ostyn, 1988.).

U knjizi By Word of Mouth (Metaphor, Metonymy and Linguistic Action in a Cognitive Perspective, 1996.), autori istifu vaznost aksioloskih parametara u motivaciji metafora u podrucju jezicnog djelovanja kao i iskustvenu utemeljenost tih metafora. Johan Vanparys ispituje prenosenje vrijednosnih sudova iz izvornog podrucja funkcioniranja ljudskog tijela, odnosno njegovih dijelova u ciljno podrucje jezicnog djelovanja te istrazuje aspekte metaforicke ekstenzije, odnosno izrazavanje vrijednosnih sudova u tim metaforama. Na temelju opseznog korpusa Vanparys prepoznaje brojne meta fore koje su rezultat reifikacije. Jezicni izraz (rijec, recenica) se moze shvatiti kao spremnik s odredenim sadrZajem iIi kao predmet koji se moze proizvoditi, ukrasavati, prosiriti iii sabijati. Slozeniji metaforicki izrazi ukljucuju izjednacavanje verbalne i fizicke agresije. Kognitivni i emocionalni efekti shvacaju se kao fizicki efekti: govorni cinovi proizvode odredene (svjesne iIi nesvjesne) efekte kod slusatelja. Tako govorni cinovi nagovaranja i upuCivanja (persuasives and directives) djeluju na slusatelja tako da ga potifu na aktivno djelovanje u odredenom smjeru. Takvo se uvjeravanje moze izraziti glagolima: bring 5.0. (a)round ('to persuade into a change of opinion'), bring s.o. to terms (' to force to agree').

Korpus takoder ukljucuje brojne primjere konceptualne metafore: ARGUMENT IS WAR (Lakoff i Johnson, 1980.; Lakoff 1993.) iz koje proizlazi: verbalna agresija je fizicka agresija. U ovu kategoriju spadaju glagoli: fling/throw dirt at 5.0., people who live in glass houses shouldn'd throw stone at 5.0.

Anne-Marie Simon Vandenbergen (1995.) ispituje u kojoj mjeri konvencionalne metafore odrazavaju pozitivne iIi negativne stavove u nekim vidovima jezicnog djelovanja. Tako zakljucuje kako se ovi sudovi mogu direktno iIi indirektno prenositi iz izvornog podrucja u podrucje jeziCnog djelovanja.U primjeru to get something off one's chest metafora se temelji na FORCE schema; sila uklanja blokadu koja je dovela do poremecaja ravnoteze. Shema spremnika implicira postojanje sadrZaja tog spremnika, orijentaciju UNUTRA-VAN, sredisnji i periferni dio, itd. Kada opisuje neki govorni

TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIM}ENE PRAGMALlNGVISTlKE, 1999.

prosudbu iz izvornog podrucja koja se prenosi u ciljno podrucje: nesposobnost pronalazenja prave rijeci u pravo vrijeme. Negativni vrijednosni sud, koji se temelji na nedostatku kontrole, nalazimo u metafori: shoot one's mouth off. Negativno znacenje izraza: shoot off a gun, prenosi se iz izvorne domene u podrucje jezicnog djelovanja: govoriti gluposti, govoriti 0 neeenu 0 cemu ne treba pricati. Kombinaciju pozitivnog i negativnog suda nalazimo u metaforickom izraz: Oh, you found your tongue. NaCi neki predmet je pozitivno iskustvo - dakle sposobnost ponovnog govora se vrednuje pozitivno; medutim ta metafora ukljufuje i prethodni gubitak: Lost your tongue? Oh, you found your tongue, have you? Na taj naCin pragmaticki faktori mogu preokrenuti prototipske vrijednosne sudove.

Izravni prijenos vrijednosnog suda iz izvornog podrucja mozemo ilustrirati primjerom: make a clean breast of something, gdje clean ima pozitivno znacenje u izvorniku i povezan je s vrlinom i otvorenoscu. Kad se govori istina (grijeh i lazi predstavljaju teret) tada se prljavstina i teret ukljanjaju i dolazi do ponovne upostave ravnoteze. U metaforickom izraz throw dust in someone's eyes, negativan vrijednosni sud iz domene borbe, u kojoj sprijecavamo protivnika da vidi i time da se brani, prenosi se u podrucje jezicnog djelovanja gdje verbalna prijevara znaci sprijecavanje protivnika da vidi, odnosno razumije odredenu situaciju.

Za razliku od najcesCih slucajeva kad se vrijednosni sud prenosi izravno iz izvornog podruCja postoje i primjeri kad se u ciljnom podrucju metaforicki izraz dobije pozitivne iIi negativne konotacije iako je u izvorniku bilo neutralan. To vidimo u primjeru hand out (advice) - dijeliti savjete, kOji implicira superioran stay govornika, jer taj savjet nitko nije trazio, sto proizlazi iz izraza: I don't need you handing me out that sort of advice. Zanimljivo je uoCiti da nema ni jednog slucaja u kojem je vrijednosni sud u ciljnom podruCju suprotan onome iz izvornika.

3. Izraiavanje aksioloskog dinamizma, odnosno pozitivnih i negativnih parametara u nekonvencionalnim melaforickim izrazima Dok se u prva dva dijela rada analizira izrazavanje vrijednosnih sudova u

konvencionalnim metaforickim izrazima u ovom dijelu promatra se izrazavanje pozitivnih i negativnih parametara, odnosno aksioloskog dinamizma u nekonvencionalnim metaforama. Istrazivanje se temelji na korpusu metafora iz romana H. Jamesa i na postavkama T. Krzesowskog (1993.) 0 postojanju aksioloskog dinamizma, pozitivnih i negativnih parametara u predspoznajnim predodzbenim shemama (preconceptual image schemata). Johnson opisuje ove sheme kao pravilnosti (patterns), koje se pojavljuju u IIfunkcioniranju ljudskog tijela i rukovanju predmetima"; bez ovih shema nase bi iskustvo bilo kaoticno i nerazumljivo. Tu spadaju, CONTAINERS, PATHS, LINKS, FORCE, EQUILIBRIUM kao i orijentacije GORE-DOLE, NAPRIJED-NATRAG, DIO-CJELINA. Pomocu metafora projiciramo, preslikavamo predodzbene sheme (image schemata) u apstraktna podrucja, zadrzavajuCi njihove temeljne logicke principe. Kao sto Lakoff i Johnson (1980.) isticu mi stalno dozivljavamo nasa tijela kao predmete/stvari u spremnicima, kao stvari koje ulaze iii izlaze iz nekog spremnika. Stoga shema spremnika ima dvije varijante: BODYAS-THE-CONTAINER i BODY-IN-THE-CONTAINER. Osnovna iskustva povezana s

152

i

Z. CULIC: IZRAZAVANJE VRIJEDNOSNIH SUDOVA. ..

BODY-AS-THE-CONTAINER shemom su disanje i uzimanje hrane. Orijentacija IN/ UNUTRA u ovom iskustvu je pozitivna jer nam hrana i zrak koje uzimamo trebaju za odrZavanje zivota i energije. Orijentacija OUT/VANI ima negativno znacenje, jer izdisanje znaci prestanak zivota.

Varijanta ove sheme BODY-IN-THE-CONTAINER je povezana s nesto manje pravilnom aksiologijom, jer ukljucuje osnovnu dijalektiku vrijednosti koju mozemo nazvati aksioloski dinamizam. Prvo iskustvo povezano sa shemom spremnika je rodenje-izlazak iz majCine utrobe. Aksioloska dijalektika se ovdje temelji na kontradiktornim vrijednostima koje su povezane s izlaskom iz spremnika. S jedne strane, ovaj izlazak dozivljavamo kao nesto pozitivno, ostvarenje slobode nezavisnosti, a s druge strane to implicira napustanje sigurnosti, odnosno SKLONISTA (SHELTER) i izlaganje nizu opasnosti u vanjskom svijetu. Dakle, plusminus parametri 11 ovoj verziji sheme nisu sistematski ukladeni s orjentacijom INOUT. Tako se stanje boravka u zatvorenom prostoru (spremniku) uglavnom dozivljava kao pozitivno, sto je ocito iz slijedeCih konvencionalnih izraza: in business, in favour, within reach, in sight. Ukratko, mozemo zakljuciti kako je aksiologija verzije BODY-AS-CONTAINER ujednacena i stabilnija od verzije BODY-IN-THECONTAINER, jer dodjeljivanje pozitivnih iIi negativnih vrijednosti u ovoj verziji ovisi o razlicitim faktorima kao i 0 vrijednosti, odnosno vrsti spremnika.

U sljedecem primjeru temeljna konceptualna metafora BODY-JN-THECONTAINER ima negativni predznak koji se direktno prenosi iz iskustvenog podrucja. Kavez, cak i onaj s pozlacenim sipkama, kao sto je ovaj u metafori H.Jamesa, predstavlja negativno iskustvo, ogranicenje slobode, mogucnosti odlucivanja i izbora. Stoga je orijentacija IN u ovom slucaju negativna, a orjentacija OUT pozitivna, te zatvorenik pokusava pobjeCi iz kaveza, odnosno bezizlaznog polozaja, lepetanjem krila poput zarobljene ptice. Negativan stay iz iskustvenog podrucja, zatoceniStva u kavezu, prenosi se metaforickom projekcijom u podruce emocionalnog stanja .

...and saw her companion's face as that of a prisoner through the bars; the sight of gilt wires and bruised wings, the spacious but suspended cage, the home of eternal unrest, of pacing, beatings, shaking, all so vain, into which the baffled consciousness helplessly resolved herself. The cage was the deluded condition, and Maggie, as having known delusion, understood the nature of cages. (The Golden Bowl,454) Izrazavanje pozitivnih i negativnih parametara uocavamo i u metaforickim

izrazima koji se temlje na predodzbenoj shemi BALANCE/CONTROL/ EQUILIBRIUM s nijansiranim razlikovanjem znacenja ova tri bliska pojma. Jedan od temeljnih metaforickih koncepata je i pojam ravnoteze. OdrZavanje ravnoteze tijela u kretanju predstavlja osnovno iskustvo kojeg obicno nismo svjesni sve dok tu ravnotezu ne izgubimo i ne pokusamo je ponovno postici. Mi dozivljavamo sve pojave kao "u ravnotezi" kad neceg ima dovoljno iIi "van ravnoteze" kad necega ima previSe u odnosu na normalu organizma, sila, procesa i elemenata (Johnson, 1987.: 78.). Nase razumijevanje tjelesne ravnoteze prenosi se na razumijevanje uravnotezenih osoba, pogleda, sustava, pravde itd. Johnson razlikuje vise tipova ravnoteze, kao sto je psiholoska ravnoteza, matematicka ravnoteza, itd. Ravnoteza ukljucuje simetrican

153

TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.

raspored sila oko neke tocke iIi osi. Veliki broj konvencionalnih izraza povezanih s pojmom ravnoteze ima visoki stupanj aksioloskog predznaka. J~dan figurativni naCin na koji se ova shema upotrebljava je metafora RAVNOTEZA-JE-DRAGOCJENIPREDMET, kao u metaforama: his mental balance was remarkable; she is a very wellbalanced person, itd. I druga znacenja rijeci BALANCE su skladu s ovom pozitivnom aksiologijom, kao u izrazima: balanced composition sa znacenjem harmonije i reda u organizaciji nekog umjetnickog djela. NEURA VNOTEZENOST je, s druge strane, negativno vrednovana, sto se ocituje u uobicajenim izrazima, kao: to lose one's balance), fall to the ground.

Pozitivne, odnosno negativne aksioloske parametre koji se prenose iz izvornog podrucja u metaforicke izraze pratimo i u slijedecem primjeru:

... if their family coach lumbered and stuck the fault was in its lacking its complement of wheel. Having but three, it had wanted another, and what had Charlotte done from the first but begin to act, on the spot, and ever so smoothly and beautifully, as a fourth? (The Golden Bowl, 315) The equilibrium, the precious condition, lasted in spite of rearrangement; there had been a fresh distribution of the different weights, but the balance persisted and triumphed; (The Golden Bowl, 349) U ovom primjeru se odnosi medu ljudima izrazavaju metaforom ravnoteze,

odnosno kombinacijom dviju koncptualnih metafora: BODY-IN-THE.-CONTAINER i LIFE-IS-A-JOURNEY i predodzbene sheme (image-schema) BALANCE/CONTROL. Ljudi koji su povezani zajednickom sudbinom nalaze se u kociji/vozilu i uspostavljaju ravnotezu tog vozila na svom zivotnom putovanju (stvarnom i figurativnom). Odlazak jedne osobe remeti ravnotezu, te se metaforom izrazava kao gubitak jednog kola; ova metafora ima negativni predznak, odnosno vrijednosni sud koji se iz izvornog podrucja prenosi u podrucje emocionalnih stanja i odnosa medu Ijudima.

Zakljucak Na temelju analize iznesenih primjera mozemo zakljuCiti kako metafore, time sto

istifu odredenu dimenziju stvarnosti, a prikrivaju neku drugu dimenziju mogu igrati vaznu ulogu u procesu komunikacije, odnosno poticati nas na djelovanje u onom smjeru u kojem onaj koji upotrebljava metaforu zeli.

Iz ovih primjera izrazavanja vrijednosnih sudova i aksioloskog dinamizma u konvencionalnim i nekonvencionalnim metaforickim izrazima zakljucujemo kako cesto donosimo zakljucke, postavljamo ciljeve i izvrsavamo planove na temelju metafora kojima, svjesno iii nesvjesno, strukturiramo nase iskustvo.

Ocevidno je kako se analiziranim metaforama u podrucjima prava, ekonomije, vanjske politike i jezienog djelovanja prenosi mnogo vise, iako je tesko tocno definirati o cemu se radi, od govornika do slusatelja u komunikacijskoj situaciji nego sto bi se moglo postiCi nekim drugim jezicnim sredstvom. Kriterije ucinkovitosti, uspjesnosti, ovih meta fora mozemo definirati na razne nacine, kao neocekivanu usporedbu dvaju koncepata, kao dio komunikacijskog cina koji otkriva namjeru govornika iii drugacije,

154

Z. CULIC: IZRAZAVANJE VRIJEDNOSNIH SUDOVA...

ali ostaje cinjenica da metafore, time sto istieu odredenu dimenziju stvarnosti, a prikrivaju neku drugu dimenziju, igraju vaznu ulogu u izrazavanju nasih stavova, iznosenju namjera, odnosno opcenito u oblikovanju nase stvarnosti.

BIBUOGRAFIJA 1. Austin, J. (1960) How to do Things with Words, Oxford University Press. 2. Bach, Kent (1997) The Semantics-Pragmatics Distinction: What It Is and Why It

Matters, Linguistiche Berichte, Sonderheft 8/1997., Pragmatik: Implikaturen und Sprechakte, Eckard Rolf (ed.), pp. 33-50.

3. Booth, W. (1979) Metaphor as Rhetoric, in On Metaphor, Sheldon Sacks (ed.), The University of Chicago Press.

4. Black, M. (1979) More About Metaphor, in Metaphor and Thought, A. Ortony (ed.), Cambridge University Press, 19-43.

5. Goatly, A. (1997) The Language of Metaphors, Routledge London and New York. 6. Grice, P. (1989) Studies in the way of Words, Cambridge, Harvard University Press. 7. Johnson, M. (1987) The Body in the Mind, The Bodily Basis of Meaning, Imagination,

and Reason, The University of Chicago Press, Chicago and London 8. Krzeszowski, T. P. (1993) The axiological parameter in preconceptual image

schemata, Preconceptual image schemata, In R. Geiger & B. Rudzka-Ostyn (eds.) Conceptualization and Mental Processing in Language, Mouton de Gruyter,

9. Lakoff, G. (1987) Women, Fire and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind, The University of Chicago Press, Chicago and London

10. Lakoff, G. & Johnson, M. (1980) Metaphors We Live By, Chicago: University of Chicago Press, Chicago and London.

11. Lakoff, G. & Turner, M. (1989) More Than Cool Reason: A Field Guide to Poetic Metaphor. The University of Chicago Press, Chicago and London

12. Lakoff, G. & Johnson, M. (1981) Conceptual Metaphor in Everyday Language in Johnson, M. (ed.) The Philosophical Perspectives on Metaphor, University of Minnesota Press, 286-324.

13. Lakoff, G. (1991) Metaphor in Politics, An open letter to the Internet 14. Lakoff, G. (1993) The contemporary theory of metaphor, in A. Ortony (ed.)

Metaphor and Thought, 2nd ed., Cambridge University Press, 202-251. 15. Pauwels Paul & Anne-Marie Simon-Vandenbergen (1995) Body Parts in Linguistic

Action: Underlying Schemata and Value Judgements. In By Word of Mouth: Metaphor, Metonymy and Linguistic Action in a Cognitive Perspective, Pragmatics & Beyond New Series, ,. L. Mey, H. Parret, ,. Verschueren (eds), John Benjamins Publishing Company.

16. Richards,1. A. (1936) The Philosophy of Rhetoric. Oxford University Press, London. 17. Rudzka-Ostyn, B. (1988) Semantic Extension into the Domain of Verbal

Communication, in B. Rudzka-Ostyn (ed.) Topics in Cognitive Linguistics, John Benjamins, 507-553

155

TEORI}A I MOGUCNOSTI PRIM]ENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.

18. Turner, Mark (1993) An Image-Schematic Constraint on Metaphor. In R. Geiger & B. Rudzka-Ostyn (eds.) Conceptualization and Mental Processing in Language. Mouton de Gruyter, 291-306

19. Vanparys, Johan (1995) A Survey of Metalinguistic Metaphors, in By Word ofMouth: Metaphor, Metonymy and Linguistic Action in a Cognitive Perspective, Pragmatics & Beyond New Series, J. L. Mey, H. Parret, J. Verschueren (eds), John Benjamins Publishing Company.

20. Verschueren, Jef (1985) International News Reporting: Metapragmatic Metaphors and the U2 Incident. In Pragmatics and Beyond VI:5, John Benjamins Publishing Company

21. Verschueren, Jef (1987) Metapragmatics and Universals of Linguistic Action. In J. Verschueren (ed.) Linguistic Action: Some Empirical-Conceptual Studies. Norwood, N.J.: Albex Publishing Corporation, 125-140.

22. Zic-Fuchs, Milena (1992-93) Konvencionalne i pjesnicke metafore, FiIologija 20-21, 585-593, Zagreb

Summary THE EXPRESSION OF VALUE JUDGEMENTS AND PLUS-MINUS AXIOLOGICAL

DYNAMISM IN CONVENTIONAL AND INNOVATIVE METAPHORS

The paper deals with the pragmalinguisitc aspect of metaphors in various target domains, such as law, economics, foreign affairs, communication, etc. The analysis of conventional metaphorical expressions includes the transfer of positive and negative value judgements from the source domain of body functioning into the target domain of linguistic action. The analysis of nonconventional metaphors deals with the transfer of the fundamental axiological dynamism, Le. plus-minus parameters incorporated in preconceptual image schemata, to innovative, creative metaphors from the corpus of H. James's novels.

156