Download pdf - COZ Pripreme

IV razred

Jasmina Frljak Mehmedovi

prof. razredne nastave

AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE - pripreme -

Jasmina Mehmedovi, Tuzla: Pripreme za OZ, IV razred 2

PROGRAM ASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE:

1. Upoznavanje sa udbenicima i priborom

2. Razredni ugovor pravila

3. Graansko obrazovanje: Autoritet, lekcija 4

4. Organizacija razrednog kolektiva: Izbor razrednog rukovodstva

5. Vodi za uenje

6. Ljubaznost, sigurnost, marljivost

7. Tegla puna vrlina

8. Porodice / obitelji su razliite

9. Djeja prava

10. Aktuelna zbivanja: Meunarodni dan djejih prava

11. Aktuelna zbivanja: Dan dravnosti BiH

12. Demokratija i ljudska prava: Odgovornost

13. Izraavamo osjeaje

14. Sve vrste osjeaja su prihvatljive, ali sve vrste ponaanja nisu

15. Nenasilna komunikacija

16. Dobar nain da se izraze emocije

17. Ja govor: igra

18. Komunikacija: Verbalna komunikacija

19. Komunikacija: Neverbalna komunikacija

20. Aktuelna zbivanja: Dan nezavisnosti BiH

21. Humani odnosi: Poklon za majku

22. Graansko obrazovanje: Privatnost, lekcija 4

23. Pojedinac i zajednica: Moje higijenske, radne i kulturne navike

24. Zatita od mina i NUS-a: Nepoznata podruja i mine

25. ivotna sredina: Ureenje uionice, kolskog dvorita

26. Vrijednosti koje ivimo

27. inimo dobra djela

28. Djeja svjesna djela brinosti

29. Nemoj mi se rugati: Biti u tuoj koi

30. Demokratija i ljudska prava: Pravda, lekcija 4

31. NUS: Zatita od NUS-a i vatrenog oruja

32. ovjek i zdravlje pedagoko psiholoka saznajna komponenta: Vjebe oputanja i relaksacije


33. ivotni kontinuum

34. Djeaci i djevojice

35. Znaaj ouvanja prirodne sredine


1. UPOZNAVANJE SA UDBENICIMA I PRIBOROM

Udzbenici i pribor potrebni u IV razredu:

UDBENICI, SVESKE I PRIBOR:

- Matematika, s radnom sveskom B. Jagodi

- itanka Hazema i Ibro Nitovi

- Moja okolina, s radnom sveskom S. Bijedi, Z. Livnjak

- Muzika kultura Selma Ferovi

- Kajdanka

- English Adventure 2: Student's book + Activity book

- 6 svesaka s liniijama

- 1. sveska s kvadratiima

- Blok br.4

- Flomasteri, drvene ili votane boje, kola papir, vodene boje ili tempere

- Makazice, ljepilo u stiku

- Bijela majica i patike za TZO

- Fascikla

- Raspored asova

Voditi razgovor o uvanju udbenika, svesaka i pribora, insistirati da se sveske i knjige umotaju, a iz svesaka NE iskidaju listovi.

Jedna sveska e se koristiti i za kolski i domai rad. Objasniti koritenje Sveske sedminih aktivnosti. Zapisati raspored asova i upozoriti uenike da e od ove kolske godine sve svoje stvari, osim

bloka, uvati kod kue, a u kolu spremati samo ono to je potrebno za asove odreenog dana. Stvari uvijek spremiti navee, a ujutro provjeriti je li sve pripremljeno, kako ne bi bilo zaboravljanja. Domai zadaci rade se isti dan kad se dobiju, a ne onaj dan kada imaju as. Prije izrade zadae

nauiti gradivo koje smo uili u koli.


2. RAZREDNI UGOVOR

Ovim potvrujem da ja, .

razumijem I slazem se sa razrednim pravilima I dogovorima:

1)

2)

3)

4)

5)

6)

7)

Obecavam da cu potovati ova pravila bi kola bila

zabavno I sigurno mjesto u kojem cemo rado boraviti!

Potpis:

Datum: .


3. Graansko obrazovanje: AUTORITET, lekcija 4.

Kako moemo odluiti da li elimo koristiti autoritet?

Pregled lekcije

Djeca e uiti da svaki put kada neko koristi autoritet postoje posljedice. Neke od posljedica su koristi

(prednosti), a neke su cijene (nedostaci). Djeca e uiti neke od najeih koristi i cijena autoriteta. Kroz ovu

lekciju oni e vjebati identificiranje posljedica i njihovo razvrstavanje u koristi i cijene.

Ciljevi lekcije

Nakon ove lekcije, djeca bi trebala biti u mogunosti da urade sljedee:

- da identificiraju neke od koristi (prednosti) i cijena (nedostataka) korienja autoriteta - da koriste ideje koristi i cijena u odlukama vezanim za korienje autoriteta u odre|enim situacijama.

Pripreme/Materijali

Pria Plavko i Smjeka ue o autoritetu, trei dio

Papiri i bojice

Metodika

A/ itanje prie

Napravite uvod za ovu lekciju tako to ete dati pregled treeg dijela prie i pokazati neke od slika.

Trei dio prie upoznaje sa injenicom da uvijek postoje posljedice kada koristimo autoritet da rijeimo neki problem.

U treem dijelu prie ima pet taaka razgovora. Prve dvije take su analiza posljedica nastalih od pravila koja su napravili stanovnici Balongrada. Druge dvije take su analiza novog pravila predloenog od strane lika koji se zove vile, u njegovoj ulozi osobe koja pravi pravila. Konana taka razgovora trai od djece da odlue da li treba prihvatiti pravilo predloeno za Balongrad.

itajte do prve i druge take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odogovore na pitanja koja

slijede. Uz njih su navedeni neki od moguih odgovora.

Ovaj razgovor bi trebao pomoi djeci da analiziraju posljedice pravila koja su napravili stanovnici Balongrada

i da razumiju koristi i cijene.

Pitajte djecu koje dobre stvari se mogu desiti zbog pravila koja su napravili stanovnici Balongrada. Kao rezultat pravila iz drugog dijela prie, vazduh u Balongradu je postao ii i topliji, a boja balona je postala svjetlija. Balongrad je opet poeo da se die u visine. Balonii su se osjeali sigurnijim i sretnijim, manje su se sva|ali i vie su dijelili. To su bile koristi pravila koja su balonii napravili.

Pitajte djecu koje probleme su izazvala pravila koja su napravili stanovnici Balongrada? Pravila se nisu svima svi|ala. Balonii su morali da troe novac i vrijeme u kupovanje kontejnera za smee da bi ga odnosili na smetljite. Mnogi balonii su se osjeali manje slobodnim. Mogli su jesti samo graak i grah, a ne i drugu vrstu hrane, npr. kolae i sladoled. Nikome nije bilo dozvoljeno da prodaje slatkie. To su sve bile cijene koje su nastale kao posljedice pravila.


itajte do kraja ovog dijela prie. Zamolite djecu da odgovore na pitanja koja slijede. Uz njih su navedeni neki od moguih odgovora.

Koje dobre stvari se mogu desiti ako napravimo to pravilo? pitala je doktorica Bocka. Novo pravilo koje je predloio vile jest da nikom u Balongradu nije dozvoljeno da pravi slatkie. Sjetite se da je pravilo prije toga bilo da nikom nije dozvoljeno da prodaje slatkie. Doktorica Bocka eli da zna koje bi mogle biti koristi novog pravila. vile je odgovorio da e pravilo pomoi da vazduh bude ist i sprijeit e ponovno sputanje balona. Balonii e biti zdraviji, a i utedjet e novac ako ne budu kupovali slatkie. Prihvatite razumne odgovore koje su djeca izvukla iz prie, a tiu se koristi predloenog pravila.

Koje bi mogli biti problemi sa ovim pravilom? Pitao je Napuhanko. Napuhanko nije bio siguran u predloeno pravilo. On je volio slatkie. Napuhanko je zamolio vileta da mu kae o problemima koji bi mogli nastati zbog novog pravila. Balonii nee biti slobodni da rade ta ele. Morat e da rtvuju neto to je zabavno (slatkii). Moda e morati unajmiti jo detektiva da paze da li svi potuju pravilo, a to e zahtijevati novac. Morat e paziti da se Njukalo ne unja oko balonia bez potrebe dok prati da li svi potuju pravilo. Njukalo bi mogao naruiti privatnost balonia i zloupotrijebiti svoj autoritet. Prihvatite sve razumne odgovore koji se tiu cijena predloenog pravila.

Pitajte djecu da li misle da bi vo|e trebali prihvatiti ovo pravilo. Zato? Doktorica Bocka nije bila sigurna da li da podri predloeno pravilo. Doktorica Bocka, vile i Napuhanko su dugo razmiljali. Htjeli su biti sigurni da je novo pravilo dobro za stanovnike Balongrada. Djeca bi trebala da odlue da li da prihvate novo pravilo nakon to su izvagali potencijalne koristi i cijene. Neka djeca kau razlog svoje odluke.

Vjeba-predstava

U zakljuku treeg dijela prie, likovi u prii moraju da odlue da li da prihvate novo pravilo vezano za pravljenje slatkia. Neka djeca odglume ove scene. U ovom vodiu moete nai papirne lutke likova iz prie. Neka ih djeca oboje i koriste u svojoj predstavi.

C/ Zakljuak lekcije

Neka se djeca podijele u manje grupe i naprave predstavu u kojoj e pokazati koristi i cijene odre|enog pravila. Svaka grupa neka svoju predstavu izvede pred ostalom djecom, a onda razgovarajte o predstavi i pravilu

prikazanom u njoj.


4. ORGANIZACIJA RAZREDNOG KOLEKTIVA Izbor razrednog rukovodstva

Podsjetiti se na vjebe raene na prethodna dva asa. Razlikovati definicije moi i autoriteta. Na primjerima iz ivota razlikovati situacije u kojima se ljudi

ponaaju na svoju inicijativu (rade neto zato to oni to hoe) i situacije u kojima ljudi rade neto zato to je neko kontrolisao ili vodio njihove akcije (rade neto zato to im je neko rekao da to urade).

Kada ljudi u odreenim situacijama imaju pravo da kau drugima ta da rade, oni koriste autoritet. Kada nemaju to pravo, a govore drugima ta da rade, oni koriste mo bez autoriteta. Djeca e nauiti neke od naina kojim ljudi dobiju pravo da koriste autoritet.

Najaviti da emo na dananjem asu ponovo biti u prilici birati voe. Ovoga puta biraemo

predsjednika i zamjenika odjeljenja. Ponoviti koji je obim, a koje granice autoriteta koji e oni imati, tj. ta trebaju raditi, a ta ne. Upitati uenike na koji nain se moe vriti izbor. Pomoi im da shvate da se izabrati moemo na

razliite naine: dogovorom, tajnim glasanjem, javnim glasanjem. Provjeriti s djecom jesu li nekada koristili neki od ovih naina da bi neto izabrali: glasanje u vezi igre, dogovor u vjebi na prethodnom asu...

Odluiti se za jednu od navedenih opcija. Dati uenicima priliku da, u skladu sa prethodnim znanjem, predloe drugare za koje smatraju da u

najveem dijelu imaju osobine potrebne za vou kakvog elimo. Sve njihove prijedloge zapisivati na tabli. Ukoliko se pojavi problem delegiranja po drugarskoj osnovi vratiti se na navedene osobine i

provjeriti odgovaraju li svi profilu jednog voe. Nakon to nekoliko uenika bude predloeno, provjeriti s njima da li bi eljeli prihvatiti poziciju

autoriteta. Ako se slau dati im priliku da o sebi kau zato misle da bi ba oni trebali biti izabrani. Kada se uju

sve prezentacije, prei na javno ili na tajno glasanje. Izbrojati glasove i proglasiti predsjednika i zamjenika odjeljenja.


5. VODI ZA UENJE

Uenje je svesna, svrsishodna i namerna aktivnost kojom stiete odreena saznanja i vjetine. Bazira se na pamenju gradiva koje se ui.

Bitno je upamtiti: bez obzira na godine, pol i obrazovanje, svako moe da zapamti i naui sve to poeli ako, koristei svoje intelektualne sposobnosti, ui na svoj jedinstven nain, otkrije i primijeni svoj stil uenja.

Za primjenu bilo koje strategije za uenje i za savladavanje obaveza, prije svega, neophodno je da budete motivisani i da imate pozitivan mentalni stav koji se ogleda kroz shvatanja tipa: U koli sam da uspem, da neto nauim, Zavriu sve zapoete obaveze i sl. To je najvaniji faktor uspjeha u koli. Sljedei vaan faktor je kako planirate vrijeme i odnosite se prema planiranim obavezama. Potrebno je da nauite kako da organizujete svoje vrijeme jer ete ga samo na taj nain imati dovoljno i za uenje, ali i za druge aktivnosti koje su sastavni dio vaeg ivota. Najvei problemi u uenju:

Stalno odlaganje poetka uenja.

Brzo odustajanje od uenja, zbog drugih aktivnosti, provoda, odlaska s prijateljima...

Neredovno uenje.

Uenje bez provjeravanja i ponavljanja gradiva.

Nepostojanje organizacije rada i odmora.

Postojanje velikih tekoa u razumijevanju gradiva.

Nekoliko stvari bitnih za uenje:

Sluati dobro na asu.

Uslovi u kojima uite.

Planiranje uenja.

Nain na koji uite.

Motiviranost za uenje.

Kako uiti tehnika PPP:

itati povrno, bez pokuaja zapamivanja.

Podvlaenje vanih dijelova teksta.

Svjesno itanje i pamenje gradiva.

Pamenje ponavljanjem naglas ili pravljenjem biljeki.

Ponavljanje nakon nekoliko sati ili dana.

to je gradivo bolje naueno, manja je mogunost zaboravljanja. Takoe, ukoliko je gradivo bolje organizovano u cjeline, manja je mogunost zaboravljanja.

Jedan od najboljih metoda pamenja gradiva jeste njegovo ponavljanje.

Prvo ponavljanje je najbolje da napraviti 15-20 minuta nakon uenja koje je trajalo oko jedan sat. Ono bi, prema pravilno napravljenim biljekama, trebalo da traje oko deset minuta. Na ovaj nain ete zatititi zapameno od zaborava na priblino jedan dan. Zatim, sljedeeg dana treba da napravite drugo ponavljanje koje e otprilike trajati pet minuta. Nakon drugog ponavljanja nivo pamenja preenih lekcija e biti znatno vii. Poslije sedmog dana, napravite tree ponavljanje u trajanju od nekoliko minuta.


Sedmini plan uenja: Sedmini plan uenja:



Poslijepodne Predvee

Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


6. LJUBAZNOST, SIGURNOST, MARLJIVOST

Na razrednom panou napisati tri osnovna pravila:

- BUDI LJUBAZAN / LJUBAZNA - BUDI SIGURAN /SIGURNA - DAJ NAJBOLJE OD SEBE

Podijeliti uenike u tri grupe. Zadaci:

1. a. Napraviti Gnijezdo lijepih rijei (koje emo kasnije koristiti za Teglu punu vrlina).

b. Napisati to vie naina na koje moemo biti ljubazni u svojoj zajednici.

2. a. Na artu napisati pravila koja se tiu sigurnosti u zajednici (uionici, koli, ulici, gradu).

b. Pored svakog pravila napisati mogue posljedice nepridravanja tog pravila.

3. a. Koje su obaveze/dunosti/odgovornosti uenika?

b. Pored svake obaveze napisati ta se moe uiniti da se u onome to su nae odgovornosti postigne to vie.

Prezentovati radove grupe.

U Svesku sedminih aktivnosti prepisati po tri prijedloga ideje pravila svake grupe.


7. TEGLA PUNA VRLINA

CILJ: Razvoj ljudskih vrijednosti i moralnosti kod djece.

Napunite jednu staklenu teglu papiriima na koje ste

ispisali imena raznih vrlina i lijepih osobina:

Altruizam

Vjera

Vjernost

Disciplina

Duhovitost

Duhovnost

Empatija

Entuzijazam

Gostoprimstvo

Zahvalnost

Zdravlje

Integritet

Intuicija

Iskrenost

Istinitost

Kreativnost

Ljubav

Mata Milosre Mir

Misaonost

Mudrost

Nada

Nevinost

Nezavisnost

Nenasilje

Nesebinost Odanost

Odgovornost

Optimizam

Osjeajnost

Panja Pamenje Povjerenje

Pokretnost

Poslunost Potovanje Pravednost

Pratanje Prijateljstvo

Radoznalost

Razboritost

Razumevanje

Savjest

Samoostvarenje

Samopouzdanje

Samosvest

Saoseanje Saradnja

Simpatija

Skromnost

Smjernost

Srea Strpljenje

Trpeljivost

Uzdrljivost Umjerenost

Hrabrost

ast istota ovjekoljublje

Na poetku svakog dana, jedno dete izvadi papiri, proita re koja je napisana na njoj, a zatim svi zajedno malo porazgovarate o toj rei -ta znai, kako se vidi da se neko ponaa na taj nain... Tog celog dana pokuavate da se u razliitim situacijama prisetite tog pojma, da vebate ponaanje koje on podrazumeva i da jedni druge pohvalite kada primetite takvo ponaanje.

Djeca su danas okruena primjerima ponaanja koje nije vrijedno oponaanja - mediji, TV, video igrice esto unose negativnu energiju i iskustvo nasilja u djeije ivote. Najbolji nain da ih ojaamo za ivot u takvom okruenju je da ih odmalena osnaujemo primjerima lijepog ponaanja. Ovakva aktivnost e utjecati na stvaranje atmosfere ljudskih vrijednosti u odjeljenju i djecu podsticati na upranjavanje ponaanja koja se zasnivaju na vrlinama.


8. PORODICE / OBITELJI SU RAZLIITE

Ciljevi:

- Razumijevanje i potovanje slinosti i razliitosti meu ljudima.

- Razvijanje ponosa na svoju porodicu.

- Uiti o razliitim tipovima obitelji.

- Identificirati specifine slinosti i razlike izmeu vlastite i obitelji drugara u razredu.

Vana pitanja: - ta ini porodicu porodicom? - Kako neko ko izgleda drugaije moe biti isti kao ja? - Kako se osjea kada posjeti porodicu koja se razlikuje od tvoje? - ta znai: Prihvatiti neiju razliitost? - Kako ja mogu doprinijeti da se neko ko je drugaiji dobro osjea? Potreban materijal: - Kartice sa pitanjima. - Venov dijagram: Mi smo isti, mi smo razliiti - Tekstovi: Dvije porodice Uvod: A. Podijeliti razred u dvije jednakobrojne grupe i rei im da stanu u dva koncentrina kruga, licem okrenuti jedni drugima, tako da svaki uenik/ca ima svog partnera/icu. Ponoviti pojmove isti i razliit traei po jednu karakteristiku po kojoj su partneri isti, odnosno razliiti. Npr. ako su oba djeaka, onda je to isto, a ako je jedan visok, a drugi nizak, to je razliito. B. Izrezati, pomijeati i izvlaiti jednu po jednu kartu s pitanjima. itati ih naglas, a parovi meusobno odgovaraju na pitanja. Za svako naredno pitanje mijenjati partnere, pomiui unutarnji ili vanjski krug za dva koraka lijevo (ili desno). Kada se proita i posljednja kartica, u velikoj grupi razgovarati o odgovorima, slinostima i razlikama. C. Vratiti se na mjesto i diskutovati: - Jesu li ueniki odgovori bili ee isti ili razliiti od odgovora partnera? - Je li OK imati drugaije miljenje i odgovore od svojih prijatelja? - ta bi se desilo kada bi svako u razredu bio sasvim isti? - Na koji nain na razred moe postati bolji zbog naih razliitosti? Glavni dio: Podijeliti uenicima tekst Dvije porodice. itaju ga u sebi, a zatim odgovaraju na pitanja ispod teksta. U paru uporediti odgovore, a zatim razgovarati je li njihova obitelj slinija Anikinoj ili Mahirovoj. Nekoliko primjera podijeliti s cijelim razredom. Popuniti RL Venov dijagram. Proitati upute, izabrati partnera/icu i podijeliti s njim/njom informacije o svojoj porodici. Sjetiti se prethodnih vjebi, ili obratiti panju na pitanja ispod Venovog dijagrama. Zavrni dio: Prezentovati dijagrame pred razredom i svaki od partnera popunjava art s poetom reenicom: - Nae porodice su razliite zato to...... - Nae porodice su sline po.........


KARTICE S PITANJIMA

Koja je tvoja omiljena hrana?

ta vie voli: proljee ili jesen?

Koje mjesto bi voljela/volio posjetiti?

U emu si dobar/dobra?

U kom mjesecu je tvoj roendan?

Da ima zadatak bojiti samo jednom bojom, koju bi boju izabrala/izabrao?

Koji je tvoj omiljeni praznik?

ta u tvojoj obitelji rado radite skupa?

Govori li ko u tvojoj porodici neki strani jezik?

Koliko brae i sestara ima?

MI SMO ISTI, MI SMO RAZLIITI: VENOV DIJAGRAM

Porodice mogu biti sline ili razliite. Zapravo, tvoja je obitelj sigurno po neemu slina, a po nekim se stvarima razlikuje od obitelji tvojih drugara. Moe li

otkriti po emu?

JA TI

Mala pomo:

- Koliko je lanova u tvojoj porodici? - Ima li brae ili sestara? - ivi li s nekim ko ti nije roditelj? - Gdje tvoja obitelj ivi? - Imate li vi u porodici omiljenu hranu, neki recept koji vam se svima svia?

DVIJE PORODICE

ANIKINA PORODICA

Anika je bila tuna. Nije se mogla sjetiti je li svoj omiljeni al ostavila u maminoj ili tatinoj kui. Ponekad je tako teko sjetiti se gdje su ti stvari kad ima dva doma! Anikini roditelji razveli su se prije tri godine. To znai da vie nisu vjenani i ive razdvojeno, ali i dalje jako vole i nju i njenog starijeg brata. Ona bi eljela da tata i dalje ivi s njima. On ju je uvijek mogao nasmijati kada bi je druga djeca zadirkivala zato to nosi protezu. Kada su se Anikini roditelji razveli tata je odselio u drugi stan. Prole godine, tata se ponovo oenio i dobio malog sina Alema. To znai da je Alem njen polubrat. Stvarno je zabavno kada se igra s njim! Anika voli vrijeme provoditi vrijeme s oba svoja roditelja, jer je i sa jednim i drugim zabavno. Njena mama ivi u stanu, a Anika tamo ima hrka i kuhinjicu za igru. Tata ivi u velikoj kui i ima trampolinu, velikog psa Lakija, a sada i bebu Alema. Anika voli svoju obitelj ak i ako ivot u dva odvojena doma znai da ponekad nee moi nai svoj omiljeni dio garderobe.

DANISOVA PORODICA

Danis je jako sretan. Upravo danas njegova mama zavrava fakultet. Obitelj Danisove mame nije imala dovoljno novaca da joj plati kolovanje kad je bila mlada, tako da je morala ekati da pone sama zaraivati.

Danisova mama je sama othranila njega i njegovu sestru Vedranu. Poto nisu imali puno novaca za vlastiti stan, oni ive sa djedom i majkom. Majka ih je uvala dok je mama ila na predavanja. Ponekad je Danis elio da je mama ee kod kue, ali mu je bilo jasno da mama ide na fakultet da bi mogla dobiti bolji posao. On se nada da e onda imati vie para. Ponekad ga je bilo stid jer je nosio zakrpane farmerice i pocijepane patike, zato to su bili presiromani za novu odjeu. Kadkad ak nisu imali ni da kupe hranu... Kada bi mama dobila bolji posao, moda bi mu ak mogla kupiti i koarkaku loptu da se moe igrati sa drugom djecom na igralitu. Danis to jedva eka! Ipak, njegova majka ga je nauila da je njihova obitelj bogata ljubavlju. Zato e Danis, sav sretan, najglasnije zapljeskati svojoj mami kada je prozovu i dobije diplomu!

1. Koje su dvije stvari zajednike i Aniki i Danisu? ............................................................................................. .....................................................................................................................................................................................

2. Koje su dvije stvari po kojima se Anikina i Danisova obitelj razlikuju? ........................................................... .....................................................................................................................................................................................

3. Po emu je tvoja obitelj slina Danisovoj ili Anikinoj? ................................................................................... .....................................................................................................................................................................................

4. Kakva je razlika imeu Danisove ili Anikine i tvoje porodice? ...................................................................... .....................................................................................................................................................................................

5. I Anika i Danis se ponekad osjeaju tuno ili postieno jer se razlikuju od svojih vrnjaka. Kakav bi im savjet dala/dao?

.............................................................................................................................................................................. ...............................................................................................................................................................................

Jasmina Mehmedovi, Tuzla: Pripreme za OZ, IV razred

17

9. DJEJA PRAVA

Cilj asa/radionice:

Da uenici shvate da su prava stvar dogovora meu ljudima, da postoje da bi se zatitile osnovne ljudske

potrebe i da bi nam olakala ivot.

Pri realizaciji radionice je veoma vano da nastavnik/ica koristi prethodna znanja i iskustva

uenika, da pojam djeijih prava treba pribliiti uenicima kroz svakodnevni ivot i linim primjerom, da

podri iskazivanje razliitih miljenja i aktivnosti u zatiti svojih ili prava drugih u koli, na ulici, u kui, na

igralitu...

Deklaracija o djeijim pravima je skup prava oko kojih je postignut dogovor, i mada sve zemlje svijeta

nisu potpisale Deklaraciju, prava koja su njen sadraj trebala bi da vae za svu djecu svijeta.

Uvod: Objanjenje:

TA JE TO PRAVO?

Teko je odgovoriti na ovo pitanje, ali moemo pokuati na nain da najprije objasnimo razliku izmeu "elje" i "potrebe".

elja je neto to nije osnovno za na ivot, bez toga moemo ivjeti ali ispunjavajui elje ivot nam postaje ljepi, ugodniji... Tako npr. u kategoriju elja spada nova video igrica, odlazak na izlet, koncert, kupovina novog bicikla ili mijenjanje sliica s prijateljem.

Potreba je neto bez ega ne moemo ili nam je jako teko ivjeti. Da bismo bili zdravi i lijepo ivjeli moramo jesti, piti istu vodu, spavati ali i imati mjesto za spavanje koje je zatieno od sunca, kie. Isto tako potreba znai da i kada smo bolesni moramo imati i uzimati lijek da bismo ozdravili.

Pravo je potreba. Postoje osnovne stvari koje svi ljudi (veliki i mali) moraju imati ili koje im moraju biti na raspolaganju kako bi zdravo, sigurno i lijepo ivjeli. Na primjer, svaki ovjek mora jesti da bi ivio pa tako i ima pravo na primjerenu i zdravu hranu.

DJEJA PRAVA?

Djeja prava su ljudska prava ali se ona odnose na osobe do 18. godine starosti. Ona su posebno izdvojena i naglaena zbog toga to je ovo razdoblje posebno vano u ivotu osobe. Krenje prava u toj dobi moe negativno utjecati na cijeli budui ivot osobe.

Dakle, DIJETE je osoba starosti do 18 godina ivota.

Diskusija i mogue skiciranje postera o pravima ta znai biti ljudsko bie? Zato postoje pravila i zakoni? Zato postoji poseban dokument kojim se deci garantuju njihova prava? Koja prava su zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta? (deca u grupama nabrajaju prava koja znaju; nakon izjvetaja svake grupe moe da se napravi zajedniki poster dejih prava) Gde smo se upoznali sa ovim pravima? Kako i gde moemo da dobijemo vie informacija o naim pravima?


18

ta su to nai dugoroni interesi? (djeca nabrajaju svoje interese, meusobno ih uporeujui)

Glavni dio: Nastavnik/ica priprema kartice sa djeijim pravima na kojima su ispisana neka od djeijih prava iz Konvencije (prava su napisana pojednostavljeno kako bi ih uenici razumjeli). - Uenici izvlae karticu na kojoj je napisano neko djeije pravo i objanjavaju ga onako kako su ga

oni razumjeli.

- Nakon to su izvukli po etiri kartice i objasnili ih, uenici rangiraju prava po vanosti i na taj

nain iskazuju svoje prioritete.

- Rad nastavljamo tako da se sada prava rangiraju u radu u malim grupama, a zatim u velikoj

grupi. Tako dolazimo do zajednike liste najvanijih djeijih prava koja pomae uenicima da

uvide da sva djeca imaju ista prava.

- Na kraju radionice uenici mogu da ponovo izvlae kartice i da pantomimom prikau djeije

pravo. Uenik koji pogodi o kojem je pravu rije, bira sljedeu karticu.

Zavrni dio:

Sumiranje znanja o djejim pravima.


19

10. Aktualna zbivanja: MEUNARODNI DAN DJEJIH PRAVA

UN Konvencija o pravima djeteta je usvojena na Generalnoj skuptini Ujedinjenih nacija 20. novembra 1989. godine i postigla je jedinstveni uspjeh jer je u veoma krakom roku bila prihvaena od velikog broja zemalja.

UN Konvencija o pravima djeteta je dogovor izmeu zemalja koji djeci garantuju ista prava gdje god ivjela. Prihvatanje ovog dokumenta znai da je vlada zemlje potpisnice pristala da potuje propisana djeija prava i da snosi odgovornost u stvaranju najboljih uslova za odrastanje djece. Ovom Konvencijom djeca1 su po prvi put izdvojena kao poseban subjekt meunarodnog prava i zatite. Djeca su kroz Konvenciju prihvaena kao ljudska bia koja mogu da iskau svoje potrebe i uestvuju u svim aktivnostima po pitanjima koja ih se tiu.

Cilj asa: Da uenici shvate da prava povlae i odgovornosti, da proizlaze iz ljudskih potreba, da su naini na koji se zadovoljavaju te potrebe razliiti i da se o tome moe raspravljati kako bi se otkrili naini koji su prihvatljivi za sve.

Pravo i odgovornost ine povezanu cjelinu. Imam pravo da slobodno izrazim svoje miljenje, ali imam i odgovornost da izraavanjem svog miljenja ne vrijeam druge.

Uenici izriu neko djeije pravo (koje im je posebno vano,drago...) i prepoznaju ta je lina odgovornost u vezi sa tim pravom.

Djeci je esto teko da se snau u situacijama u kojima su povrijeeni, jer esto mogu da uju savjet-Ako te neko gurne,gurni i ti njega i slino. Posebno je vano objasniti uenicima da svako dijete ima pravo da bude zatieno i sigurno i da da je vano nai naine kako zatititi sebe, vodei rauna o odgovornosti da ne povrijedimo drugoga. Uenici mogu napraviti listu njihovih prava i odgovornosti kod kue i u koli. Na taj nain oni postaju svjesni svega za ta su sami odgovorni, ta od njh zavisi, na ta direktno utiu. Ovo je odlian put na kojem uenici ue da preuzimaju odgovornost za zbivanja i aktivnosti u koli i kod kue.


20

11. Aktualna zbivanja: DAN DRAVNOSTI BiH

Olujom mozga se podsjetiti na praznike koje slavimo. Zapisati svaki koji uenici spomenu.

Izvriti klasifikaciju tih praznika na meunarodne, dravne, vjerske, kolske i porodine. Obavijestiti uenike da e 25. novembar biti neradni dan, zato to naa domovina, BiH, a i mi s njom,

slavi svoj dan Dan dravnosti. Ukrako pojasniti znaenje ovog praznika.

Kao Dan dravnosti BiH, uzet je datum prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a (ukupno su bila 3).

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a poelo je u Mrkonji Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Zavreno je iste noi (26. novembra) u 4 sata ujutro. Ovoj osnivakoj skuptini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se istie da ubudue BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izraena odlunost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 lanova koja e predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjednitvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 lana, sa dr. Vojislavom Kecmanoviem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

Razgovarati o tome zato Bosnu i Hercegovinu zovemo svojom domovinom. Ponoviti koja su obiljeja svake drave, pa i nae: zastava, grb, himna, novac, jezik. U sveskama nacrtati zastavu BiH.

Nauiti pjevati Pjesmu o Bosni /Arabeske/

Tamo je nebo plavetno, sjajem se preljeva.

Behar i cvijee proljetno zlatom se zaljeva.

Trava je mehka, mirisna, bistri su izvori.

Tamo je zemlja iz mog sna, srce mi govori.

REF:

Hej, ljubav ari se u oku mom.

to vie stari se, vie sam sa njom.

Hej, ljubav ari se, gori kao plam,

u mom srcu kad o njoj

pjesmu zapjevam. x2

Do nje bi s vjetrom letjela samo da umijem

i sabah zorom budila da srce ugrijem.

Nou od enje goleme pjesmu joj zapjevam,

ove daljine bole me - srcem je dozivam.

REF.

Hej, ljubav ari se u oku mom....


21

12. Demokratija i ljudska prava: ODGOVORNOST

Lekcija 4: Kako moemo odluiti ko je odgovoran za neto?

Pregled lekcije

Djeca ue da nam je esto potrebno da saznamo ko je odgovoran za neto to se desilo. elimo da znamo ko je odgovoran da bismo mogli nagraditi tu osobu ili grupu ljudi za neto pozitivno to su uradili. Tako|er, elimo znati ko je odgovoran za neto da bismo znali ko je napravio prekraj ili povredu. Nekada elimo znati ko je odgovoran za neto da bismo to znanje koristili kao vodi za nae postupke u budunosti. Djeca e uiti skup pitanja koja e im pomoi da analiziraju i odlue ko je odgovoran za neto to se desilo.

Ciljevi lekcije

Nakon ove lekcije, djeca bi trebala biti u mogunosti da urade sljedee:

- da objasne zato ljudi ele znati ko je odgovoran za neto to se desilo - da koriste skup pitanja pri analiziranju i odluivanju ko je odgovoran za neto to se desilo

Pripreme/Materijali

Pria uvar zoolokog vrta ui o odgovornosti, etvrti dio Papir i bojice

A/ Uvod

Zamolite djecu da vam ispriaju o situaciji kada su morali saznati ko je odgovoran za neto to se desilo. Neka kau zato su htjeli saznati ko je odgovoran za neto. Ohrabrite ih da govore o pozitivnim iskustvima, npr. kada im je neko priredio iznena|enje i oni su htjeli da znaju ko je odgovoran za to.

B/ itanje prie

Upoznajte djecu sa priom tako to ete im dati pregled etvrtog dijela i pokazati im neke od slika.

etvrti dio prie pomae djeci da razumiju da postoje situacije kada trebamo ili moramo saznati ko je

odgovoran za neto to se desilo, npr. nesrea, nepotivanje zakona, ili naunog dostignua. elimo znati ko je

odgovoran za neto to se desilo zato to moda elimo kazniti tu osobu ili ga/je natjerati da plate kaznu ili

popravku tete koju je ta osoba nanijela. Drugi razlog zato elimo znati ko je odgovoran za neto zato to elimo

da damo toj osobi nagradu ili neku vrstu priznanja. Kada znamo ko je odgovoran za neto, ta informacija moe

biti vodi za nae budue postupke. Na primjer, ako znamo ko je pisao po zidu u WC-u u vrtiu, moemo napraviti

neka pravila koja e sprijeiti da se to ponovo desi. Doga|aji u prii su napisani tako da pomognu djeci da razmisle

o nainima kako saznati ko bi mogao biti odgovoran za neto to se desilo.

itajte do prve take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz njih

su navedeni neki od moguih odgovora:

Ko je odgovoran za Leov bijeg? Zato?


22

Podrazumijeva se u prii da je novi uvar zoolokog vrta odgovoran za Leov bijeg. Novi uvar nije dobro

nauio svoj posao. Tako|er se podrazumijeva da je novi uvar bio nepaljiv prilikom provjeravanja da li su

ivotnje sigurne. Martin, tako|er, preuzima dio odgovornosti. Njegovo prijateljstvo sa ivotinjama je izazvalo

da Leo eli da ga posjeti. Martin kae da neko treba raditi sa novim uvarom da mu pomogne da bolje naui

svoj posao. Zamolite djecu da objasne zato elimo znati ko je odgovoran za Leov bijeg.

itajte do druge take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz

njih su navedeni neki od moguih odgovora:

Ko su ljudi koji bi mogli biti odgovorni? Zato? Martin. On je pomogao djeci da naue kako da se ponaaju u drutvu ivotinja. Martin se, tako|er, jako

dobro ponaao sa posjetiocima i bio je najbolji vodi kojeg je zoolki vrt ikada imao. Pomogao je da posjeta

zoolokom vrtu bude prijatno iskustvo.

Direktorica. Ona je zapoela promjene kada je napravila znakove kojim je informisala posjetioce o

ivotinjama. Ako se djeca sjeaju prethodnih dijelova prie, direktorica je tako|er bila odgovorna za istou

zoolkog vrta i za sigurnost posjetioca i ivotinja.

Upravnik. On je zapoeo program prikupljanja novca za popravke u zoolkom vrtu. Radio je sa djecom

koja su pomogla prilikom prikupljanja dijela novca za poboljanja u zoolokom vrtu.

Djeca. Djeca su prodavala naljepnice i slatkie da prikupe novac.

Ko bi trebao dobiti nagradu? Zato? Dozvolite djeci da odlue ko bi trebao dobiti nagradu. Mogu izabrati jednu osobu ili nekoliko ljudi

spomenutih u prii. Tako|er mogu odluiti da je to zajednika zasluga i da ni jedna osoba nije vie zasluna od

ostalih. Tako nagradu mogu dati u ime sviju u zoolokom vrtu. Vana stvar je zapamtiti da djecu treba

ohrabriti da svoje odluke podre argumentima.

C/ Zakljuak lekcije

Podijelite djeci papire i bojice. Neka nacrtaju situaciju u kojoj je neko bio odgovoran za neto korisno to se

desilo. Kada zavre svoje crtee, neka ih podijele sa ostalom djecom i ispriaju ta se desilo.


23

13. IZRAAVAMO OSJEAJE

Cilj: Razviti pozitivnu sliku o sebi, osjeaj vlastite vrijednosti i ljudskog dostojanstva.

Znanja: Prepoznati i izraziti osjeaje.

Prepoznati i definirati spolne i rodne razlike i slinosti djeaka i djevojica.

Vjetine: Razvijanje vjetine komunikacije.

Razvijanje osjeaja tolerancije.

Stavovi: Nediskriminirajui stav prema rodnim i spolnim razlikama.

Pribor: papir, olovka, bojice, listi

Povezanost: hrvatski jezik pisanje, govorenje, opisivanje (vanjski i unutarnji opis)

IGRA - Zum-krip

Uenici stoje u krunoj formaciji gledajui u sredinu. Prvi poinje izgovorom ZUM i naglim pokretom

glave u desno, kao da automobil naglo proe kraj njega. Pokret se prenosi na idueg, a prvi vraa glavu u

poetni poloaj. Pokret i zvuk ire se krugom sve dok se ne zauje KRIP, kao koenje. Tada se zvuk ZUM

prenosi u suprotnom smjeru.

Svako ima pravo mijenjati smjer kretanja, ali samo jednom.

AKTIVNOST - Ljutnja

Uenicima se postavi pitanje: to vas ljuti? Znate li se ljutiti? Kako izraavate svoju ljutnju?

Objasniti da ljudi razliito reagiraju i razliito iskazuju ljutnju.

a) Jedni tvrde: Mene niko ne zeza, sve brzo sredim akama.

b) Drugi samo kau: Zato me ljuti? Sada sam tuan/tuna i plaem.

c) Trei pak bez rijei okreu lea i tri dana ne razgovaraju s onim ko ih je naljutio, dure se.

Jesi li se prepoznao/prepoznala u nekoj od tih reakcija? Jesi li dobro rijeio/rijeila problem koji je

uzrokovao ljutnju?

Rasprava.Najbolje je odmah pokazati da smo ljuti, ozbiljnim i ljutitim glasom rei: To to si

rekla/rekao jako me naljutilo! Ne radi to, ljuti me! a zatim objasniti to nas je razljutilo. Postupi li

tako, oslobaa se ljutnje i odmah ti je lake, a i druga strana zna o emu je rije.

AKTIVNOST Lutka Bjesomar

Savijanjem papira oblikujemo lutku nacrtamo joj lice. Lutka krui od uenika do uenice... Svako

kroz usta lutke izgovara rijei koje govori kad je jako ljut/ljuta, bijesan/bijesna. (Mrzim te! Budalo!) Svako

uzima papir i na njega napie rije koja je runa, pomisli je ili u samoi kae u bijesu. Papir neka unite

bijesni su trgaju ga na komadie ili gnjee u lopticu, gaze je.

Razgovor kako smo se osjeali izgovaranjem ili tjelesnim napadom na papir. Kako su djeaci

pokazivali svoju ljutnju, a kako djevojice?

Osmiljavanje pokreta koji e ostalima u razredu dati znak da smo uasno ljuti.


24

IGRA Zato ptice lete?

Podjela u dvije skupine. Jedna e izai iz uionice i dobiti zadatak da postavlja razna pitanje kad se

vrate u uionicu. Bez obzira na odgovor stalno pitaju isto, mirno, bez uzrujavanja. Oni koji odgovaraju

imaju uputu da na pitanje odgovore najbolje to znaju.

Razgovor o tome kako su se osjeali kad su pitali, kad su odgovarali. Jesu li gubili strpljenje, osjetili

ljutnju, bijes?

AKTIVNOST Procjena ljutnje

Podijeliti uenicima/uenicama listie i ukrako im objasniti to se od njih trai. S jedne strane listia

je silueta djeaka, djevojice. Svako odabire bojom i oblik kojim e unutar lika nacrtati svoj bijes. Kasnije

e usporediti svoje crtee i prokomentirati ih.

Pored svake reenice oboji tokicu bojom koja oznaava kako bi se osjeao u odreenoj situaciji.

crveno ljut/ljuta sam zeleno - dogaa se, nije vano plavo tuan/tuna sam

Mama ti javlja da danas ne moete u kino jer ima neodgodiv sastanak.

Tek kupljeni sladoled pada ti na pod.

Auto vozi velikom brzinom i cijeloga te smoi.

Tata ti trei put istog tjedna otkazuje zajedniki izlazak.

Prijatelj ti vraa najdrau igraku potrganu.

Sestra ti je poarala zadau koju si dugo pisao.

Sazna da ti je prijatelj/prijateljica lagao/lagala.

Razboli se na dan proslave prijateljevog roendana.

1 - 3 plavih Tebe je teko razljutiti. Ako se osjea dobro ne ljutei se, to je O.K. Ali, ako te ljutnja

grize iznutra, ako ti u odgovorima prevladava plavo - napravi neto. RAZLJUTI SE!

4 6 crvenih Ti se ljuti u pravo vrijeme i na pravom mjestu. ista petica!

IGRA Gusjenica

Podjela u dvije kolone u kojima se priljubljeni tijelima, malo rairenih nogu. Onoga/onu ispred sebe

dre oko struka. Cilj je skladno hodati da niko ne odskae.


25

14. SVE VRSTE OSJEAJA SU PRIHVATLJIVE, ALI NE I SVE VRSTE PONAANJA

Razgovaramo sa uenicima o onome to smo govorili na prethodnom asu. Traimo od uenika da kau kako se trenutno osjeaju:

Razgovaramo o crteima. Rad u malim grupama - Nastavnik/ica je pripremio opis nekoliko situacija koje su vezane za neke ivotne situacije u koli

ili i u obitelji ( ljutnja zbog loe ocjene, svaa oko igraaka izmeu brata i sestre, strah od neega...).Uenici dramatizuju te situacije i glume uloge pred ostalim uenicima.

- Uenici iznose stavove o ponaanjima pojedinih likova iz igrokaza i o tome kako bi se oni ponaali u odreenoj situaciji.

Voenim razgovorom uvesti uenike u spoznaju da pojedini obiaji ili religijske vrijednosti zabranjuju odreene vrste ponaanja (la, prevaru, osvetu, pohlepu, zavist...). Na velikom listu papira uenici crtaju znakove kojima pokazuju svoja osjeanja na tom asu.

Zavrni dio:

Podijeliti djecu u parove koji e se takmiiti u obaranju ruke. Nagrada e biti bombone. Dok se djeca takmie, pored svakog para ostaviti sliku s magariima i dvije bombone. Nakon prekida takmienja razgovarati o osjeajima sudionika. Provjeriti, zatim, vide li kakav razlog zbog ega je pored njih ostavljena strip-slika i bombone. Je li ko prije znaka prekinuo obaranje ruku? Zakljuak: Ako je neko pobjednik, da li to znai da neko drugi mora biti poraen? Moe li ishod sukoba biti takav da obje strane budu zadovoljne?

Ponavljanje:

A-B-C formula nenasilnog komuniciranja:

Kada ti uradi .....(A)....., ja se osjeam .......(B)........ i molim te da .......(C).

15. NENASILNA KOMUNIKACIJA

Uvod: Brainstorming: ta vam pada na pamet kada kaemo Nasilje?

Glavni dio: Tabela: Tano Netano

Rad u grupama

TVRDNJA T - N OBRAZLOENJE

Nasilje je samo kad neko nekoga tue, gura i

otima mu stvari.

Rei odraslima da je neko nasilan ne znai biti

tuibaba i izdajica.

Na nasilje treba uzvratiti nasiljem. Tako emo

onoga ko se nasilno ponaa nauiti pameti.

Nasilje meu djecom je normalno. Kad

porastu, djeca se toga vie nee ni sjeati.

Zlostavljanje je kad neko ko je jai namjerno nanosi bol drugome i to se stalno ponavlja.

Kad pone nasilje, djeca to trebaju sama

rijeiti, bez odraslih.

Djeca koja posmatraju nasilje i nita ne uine,

najee to rade zato to se i sama boje.

Zavrni dio: Navesti to vie primjera ponaanja jednih prema drugima kako bi na razred postao najbolje mjesto.

- Semafor za zid


28

16. DOBAR NAIN DA SE IZRAZE EMOCIJE

Ciljevi: Ponaanje - Razumijevanje da grupa i kulturoloki utjecaji doprinose ljudskom razvoju, ponaanju i identitetu - Razumijevanje razliitih znaenja drutvene skupine, ope implikacije za lanove drutva, te razliite naine na koje grupa funkcionie ivotne vjetine - Ograniavanje impulsivnosti

- Doprinos ukupnoj dinamici grupe

- Prikazuje efektivne interpersonalne komunikacijske vjetine. Razumijevanje i saradnja Priprema za djelotvorno sudjelovanje na svim nivoima: razgovor i saradnja sa razliitim partnerima, uenje od drugih, jasno i uvjerljivo izraavanje vlastitih ideja. Pojedincima svih dobnih skupina teko je identificirati i izraziti svoje osjeaje na pozitivan nain. Veina uenika treba odskonu dasku za raspravu, to ih moe uiniti otvorenijima za svoje i tue emocije. Raspravljati o osnovnim osjeajima. Napraviti brainstorming banku osjeaja: sretan, nesretan, ljut, frustriran, tuan, ponosan, optimistian, zahvalan, zbunjen, zadovoljan, siguran, relaksiran, zainteresovan, znatieljan, fasciniran, umiren, usamljen, nervozan, inspirisan, oduevljen, obeshrabren, razoaran, nestrpljiv, zbunjen, umoran, odmoran, pospan, uznemiren, uplaen, povrijeen, ljubomoran, nezainteresovan, okiran ... Raspravljati o tome kako se ova osjeanja mogu grupisati u kategorije: - zadovoljstvo nezadovoljstvo mogunost za z. i n. Dati svakom ueniku plianu ivotinju ili sliku ivotinje i papir za pisanje. Uenici treba da pogledaju svoju ivotinju i odlue kako se ona osjea i zato. Na artu zapisivati osjeaje i razloge za njih, kao pomo za kasniji razgovor u malim grupama. Podijeliti uenike u manje grupe i traiti od njih da ostalima poblie predstave svoje ivotinje. Svako e u timu biti odgovoran za to da otkrije kako reagovati na osjeaje ivotinja. Npr. ako je ivotinja tuna, ta druge mogu uiniti da joj pomognu, a ako je sretna, kako iskoristiti taj pozitivan osjeaj da bi i ostali imali od toga koristi. Nakon rada u malim grupama prei na plenarnu analizu i izvjetavanje, te uoiti praktinu primjenu i benificije za sebe i druge. Na zid objesiti 4 arta sa obrisima ljudskog tijela. Inad njih napisati rijei koje izraavajuu osjeanja, npr. bijesan, tuan, sretan, uplaen ili iznenaen. Uraditi vrteku sa zadakom da se u obris napiu ideje kako pomoi osobi koja se tako osjea. artove zadrati na panou i nakon zavretka radionice. Zakljuiti: Kako moemo prepoznati vlastite osjeaje? Kako ih moemo izraziti pozitivno? Kako svojim osjeajima moemo pomoi ljudima oko nas?

- PARKING Na jednosj strani zida postaviti art na kojem je napisano PARKING. Na kraju dana/radionice zamoliti uesnike da zabiljee eventualne nejasnoe i pitanja, koja emo diskutovati tokom daljeg rada.


29

17. JA GOVOR - igra

Uvod: Razlikovanje interpretacije od opservacije:

1. Prepoznajte reenicu koja izraava ZAPAANJE.

Danas je lijep dan. Vidim da pada kia. Mrzim kad je kia. Vrijeme je zaista runo.

2. Prepoznajte reenice koje izraavaju OSJEANJA.

Mene se to ne tice. Ovo me strano ljuti. Danas sam posebno radosna. Ostavite me na miru.

3. Prepoznajte reenicu koja izraava POTREBE.

Ljutim se jer stalno pria. Ja ti nisam kriv - sam si to traio. Javi mi se cim stigne da se ne brinem. Volim te jer u tebi nalazim sigurnost i podrku.

4. Prepoznajte reenicu koja izraava ELJU.

Molim te donesi mi vode. Da me voli uinio bi to za mene. Uvijek te moram ekati. Obradovao bi me da pospremi stvari za sobom. Analizirati i tane i netane uenike odgovore. Objasniti neprihvatljivost upotrebe rijei SVI, STALNO, UVIJEK, NIKAD. Centralni dio: Rei uenicima da emo danas vjebati vjetinu JA-GOVORA o emu smo uili proteklih asova. Objasniti filozofiju igre. Podijeliti djecu u grupe i svakoj dati potreban materijal. Objasniti pravila igre. Evaluacija:

- ta smo nauili?

- Je li bilo potekoa?

- Mislite li da ete se ubudue moi uspjenije koristiti Ja govorom?

- Kako se sada osjeate'


30

FILOZOFIJA IGRE: Igra koristi neke elemente irafskog govora tzv. JA-poruke. Takav govor je iskren jer govori o vlastitim osjecajima, stavovima, potrebama i eljama pa osobu kojoj je upuen ne ostavlja ravnodunom. On ne optuuje druge, ali zaticuje svoja prava i integritet. U konfliktnim situacijama JA-govor je prvi korak ka nenasilnom rjeenju sukoba. Igra prua mogunost da se u oputenoj igrovnoj atmosferi ovlada JA-govorom kako bi se u emocijama nabijenim konfliktnim situacijama bilo u stanju koristiti rijei umjesto pesnica. CILJ IGRE: Nauciti koristiti JA-govor u svakodnevnim ivotnim situacijama i razviti samokontrolu. MATERIJAL: Za igru je potrebno:

ploa za igru po jedna figurica za svakog igraa kartice s opisom problemskih situacija kocka

NAIN IGRANJA: Igrai redom bacaju kocku i prema broju na kocki pomiu svoju figuricu po oznaenom putu na ploi za igru. Kad dou na crveno polje (ili na drugi nain posebno oznaeno) izvlae jednu karticu i proitaju problemsku situaciju. Zatim igrau desno do sebe trebaju izrei JA-poruku koja mora imati etiri elementa (oznaeni su na ploi za igru):

OSLOVITI OSOBU IMENOM. RECI SVOJE OSJEAJE. RECI U CEMU JE PROBLEM. RECI TA ELI DA TA OSOBA UINI.

Npr. Ako je igra izvukao karticu na kojoj pie: NEKO TI JE REKAO DA SI BUDALA, moe igrau desno do sebe rei: "Roberte, jako me ljuti kad me tako naziva. Molim te da mi tako vie ne govori. Ako se suigrai sloe da je JA-poruka dobro izreena taj igra pomie svoju figuricu za jedno polje. Ako se neija figurica ve nalazi na polju gdje treba doi igra pomie se za jedno polje naprijed, jer na jednom polju ne mogu biti dvije figurice. Igra je zavrena kad svi igrai dodu do kraja puta.

Kartice za igru:


31

Neko ti je rekao da

si budala.

Neko je ugasio TV, a

upravo gleda svoju

omiljenu emisiju.

Neko ti ne

dozvoljava da

uestvuje u igri.

Neko te stalno gura

nogom ispod stola.

Neko ti je bez

pitanja uzeo olovku.

Neko prema tebi

plazi jezik.

Neko ti kae

Zavei!

Neko zbija ale s

tvojom novom

frizurom.

Neko se stalno ali

na tvoj raun.

Neko je svima

ispriao tvoju tajnu.

Neko je sjeo ispred

tebe i nita ne vidi.

Neko je bez pitanja

obukao tvoju jaknu.

eka u redu, a neko

se gura ispred tebe.

Neko dri vrata da

ne moe ui u

uionicu.

Neko ti je obeao

knjigu i stalno

govori da je

zaboravio/la.

Neko runo govori o

tvojoj prijateljici.

Neko ti je slagao da

nemate prvi as, a

imali ste ga.

Neko ara

flomasterom po

tvojoj klupi.

Neko ti stalno na

uho pjeva pjesmu

koju ne voli.

Neko zbija ale s

tvojim omiljenim

sportistom.

Neko ti stalno drma

sto.

Neko kae da ne

eli s tobom plesati.

Neko ismijava tvoj

nain oblaenja.

Treba se spremiti,

a neko je sklonio

ealj i ne moe ga

nai

Spava ti se, a neko

je jako pojaao

muziku.

uri vam se, a neko

je autom zagradio

prolaz i razgovara

mobitelom.

eli sluati muziku,

a neko stalno pria.

Neko stalno gasi

svjetlo iako zna da

ne voli mrak.


32

PLOA ZA IGRU


33

18. Komunikacija: VERBALNA KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice: Najbolji nain razgovora sa drugima Prepoznavanje problema u razgovoru (npr. koje nas stvari dovode do svae sa drugima, ta nas to naljuti kada razgovaramo sa drugima) Radni materijal: kartice sa ispisanim ponaanjima prazne kartice sa obiljeenim brojevima hamer papir olovke UVODNA AKTIVNOST (5 min) Asocijacija na rije razgovor oluja misli Edukator/ica poziva uesnike/ice da kau ta prvo pomisle kada uju rije razgovor i koja je njihova asocijacija te upisuje odgovore na hamer papir (npr. sa roditeljima, prijateljima, nastavnicima ili lijep razgovor kao i razgovor povienog tona). GLAVNA AKTIVNOST (30 min) 1. Korak ta kau,.....? Edukator/ica unaprijed pripremi nekoliko (3-5) novinskih fotografija na kojima su zajedno prikazane dvije ili vie osoba. Odabrani likovi su obiljeeni slovima A, B, C..... Edukator/ica sve fotografije sa razmakom lijepi na hamer papir i uesnicima/uesnicama dijeli po nekoliko praznih kartica. Na svakoj kartici odvojeno za svaku osobu uesnici/ice treba da napiu ono to misle da ta osoba govori (u upravnom govoru ). Vano je da svaku karticu obiljee odgovarajuim slovom, kao to je na fotografiji. Po zavretku kartice se lijepe ispod svake fotografije. Na kraju aktivnosti vano je uoiti da li ima slinosti i razlika izmeu produkovanih reenica i ta ih je navelo da napiu ba te reenice. Slijedi analiza slinosti i razlika izmeu dijaloga, raspoloenja, osjeanja. 2. Korak Kako ih razumijem? Edukator/ica unaprijed pripremi dvije vrste kartica: jedne prazne i druge na kojima su ispisana dva suprotna ponaanja. Obje vrste su obiljeene brojevima tako to svaka ispisana ima svoj par u neispisanoj kartici. Za grupu od 16 lanova potrebno je pripremiti 8 ispisanih kartica, obiljeenih brojevima 1 8 i isti broj neispisanih, obiljeenih brojevima 1 8. Edukator/ica podijeli kartice tako da svako od uesnika/ ica izvue po jednu. Oni koji su izvukli kartice sa tekstom treba da na kartici dopiu razlog takvog ponaanja, koji se moe podudarati sa njihovim linim razlogom, a i ne mora. Bitno je da ga u tom trenutku uesnik/ica zastupa kao da je taj razlog zaista njegov/njen i da ga iznosi u prvom licu jednine. Zatim na glas ita samo ponaanje koje je odabrao/ la. Uesnik/ica koji je izvukao praznu karticu sa istim brojem ima zadatak da pogaa razlog ponaanja. Pogaanje se odvija redoslijedom koji odreuju brojevi kartica.


34

ZAVRNA AKTIVNOST (10 min) Bombardiranje pohvalama Uesnici/ice se podijele u grupe od po 6-8 i formiraju krug. U sredini kruga nalazi se jedan dobrovoljac. Zadatak onih koji ine krug je da redom, jedan po jedan, dobrovoljcu kau ta im se svia kod njega/nje, to im je privlano ili koje njegove/njene osobine cijene. Pritom je vano biti to konkretniji i iskreniji u pohvalama. Zadatak onoga ko prima pohvale je da duboko die, slua paljivo i ne komentira ono to uje, nego moe samo klimnuti glavom i rei Hvala, ili Drago mi je to ti se to svia. Svako e proi kroz ulogu onoga koji prima pohvale. Nakon igre edukator/ica moe povesti razgovor o tome kako su se uenici/e osjeali/le dok su primali pohvale i koja je uloga bila laka, hvaliti ili biti hvaljen. EFEKAT RADIONICE: Djeca ue tehnike komunikacije a kroz radionicu postaju i svjesna da zbog nepravilne verbalne komunikacije mogu povrijediti osjeaje drugih i da to moe dovesti i do sukoba. UPUTA ZA PRIPREMU RADNOG MATERIJALA Od debljeg papira napraviti 10 kartica, dimenzija 10X15 cm. Na svakoj kartici napisati ponueno ponaanje: TOLERIEM KAD NEKO KASNI ILI NE TOLERIEM KAD NEKO KASNI OSOBAMA SUPROTNOG SPOLA GOVORIM TA OSJEAM ILI OSOBAMA SUPROTNOG SPOLA NE GOVORIM TA OSJEAM NA ASU ESTO APUEM DRUGIMA ILI NA ASU NE APUEM DRUGIMA RADUJEM SE KRAJU KOLSKE GODINE ILI NE RADUJEM SE KRAJU KOLSKE GODINE VOLIM PROVODITI MNOGO VREMENA NA KOMPJUTERU ILI NE VOLIM PROVODITI MNOGO VREMENA NA KOMPJUTERU VOLIM UPOZNAVATI NOVE PRIJATELJE ILI NE VOLIM UPOZNAVATI NOVE PRIJATELJE RADO POSLUAM KADA MI RODITELJ KAE DA ODEM U PRODAVNICU ILI MRSKO MI JE OTII U PRODAVNICU KADA MI RODITELJ KAE


35

19. Komunikacija: NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Cilj radionice: Uoavanje vanosti i razumijevanje raznovrsnih neverbalnih poruka Radni materijal: papir za pisanje olovke UVODNA AKTIVNOST (5 min) Neverbalne poruke Edukator/ica kratkim razgovorom uvodi uesnike/ice u temu kojom e se baviti. ta su neverbalne poruke? Kako to govorimo bez rijei na koji nain nae tijelo izraava misli, osjeanja stanja i sl. Edukator/ica poziva uesnike/ice da razgovaraju pokretima ruku, pogledima, prstima a ne rijeima. Na kraju postavlja pitanja da li su razumjeli svoje sagovornike i da li poznaju neka znaenja odreenih pokreta ili gestova. GLAVNA AKTIVNOST (30 min) 1. Korak Prozivka znakom (10 min) Svaki uesnik/ica redom pokazuje neki neverbalni znak koji je osmislio/la (mahanje, pucketanje prstima i sl), a ostali uesnici/e se trude da zapamte prikazane znakove. Slijedi prozivka tako to jedan po jedan uesnik/ica izvede prvo svoj znak a zatim proziva znak nekog iz grupe i tako redom, dok ne budu prozvani svi/e uesnici/ice. 2. Korak - Sklad i nesklad (15 min) Edukator/ica kroz ovu vjebu treba da podstakne razmiljanje u grupi o usklaenosti verbalnih i neverbalnih poruka (rijei i govora), koji zajedno izraavaju neko stanje, osjeanje ili raspoloenje, tako to e izgovoriti neki verbalni sadraj koji e biti propraen nekom neadekvatnom neverbalnom porukom: npr. rei kroz smijeh ao mi je to si dobila jedinicu, ili sa smrknutim pogledom rei Uope nisam ljut/a na tebe itd. 3. Korak diskusija (10 min) Nakon nekoliko kombinacija edukator/ica postavlja pitanja za diskusiju: Da li u ivotu prepoznajete sline primjere neijeg ili sopstvenog reagovanja? Da li ste se nali u situaciji da ste vi ili neko drugi imali neusklaene verbalne i neverbalne poruke? Kako ste reagovali u tim situacijama, da li vam je smetao nesklad. ZAVRNA AKTIVNOST (10 min) Prikriveni dirigent/ica Svi uesnici/ice predstavljaju orkestar, osim jednog/e koji je odabran/a da bude dirigent/ica. Dirigent/ica pravi razliite pokrete rukama ili glavom (dodiruje nos, klima glavom, mae rukom itd.), a orkestar ga/je gleda i oponaa ono ta radi. U meuvremenu, drugi uesnik/ica se stavlja u ulogu detektiva/ ke koji/a treba da otkrije ko je dirigent/ica. Prilikom odabira dirigenta/ice, detektiv/ka izlazi iz prostorije. Posao dirigenta/ice nije lak, jer dirigent/ica mijenja pokrete u trenutku kada detektiv/ka ne gleda. Orkestar se trudi da neprimjetno posmatra ponaanje dirigenta/ice. Detektiv/ka ima pravo da pogaa tri puta ko je dirigent/ica, ako ne pogodi zamjenjuje ga drugi uesnik/ica i igra se nastavlja. EFEKAT RADIONICE: Djeca su razumjela da je sklad verbalne i neverbalne komunikacije kljuan za uspjenu i dobru komunikaciju. Djeca naputaju radionicu u dobrom raspoloenju i vedrog duha.


36

20. Aktualna zbivanja: DAN NEZAVISNOSTI BIH

Marta 1992. godine bh. graani su se na referendumu opredijelili za nezavisnost BiH. Ovaj

datum danas se obiljeava samo u Federaciji, dok je u RS-u 1. mart obian radni dan. 1. mart ipak je

historijska injenica. Tog dana 1992. godine 64 posto graana BiH potvrdno je odgovorilo na

referendumsko pitanje da li ste zato da BiH bude nezavisna drava svih njenih graana i ravnopravnih

naroda.

Referendum za nezavisnost BiH odran je na preporuku Arbitrane Komisije meunarodne konferencije

o Jugoslaviji, u zavrnoj fazi disolucije bive SFRJ. Kada je Skuptina SR BiH usvojila deklaraciju o

nezavisnosti, tadanji lider SDS-a a sada haki bjegunac Radovan Karadi otvoreno je zaprijetio

muslimanskom narodu nestankom: 'Nemojte da mislite da neete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao,

a muslimanski narod moda u nestanak, jer muslimanski narod ne moe da se odbrani ako bude rata

ovdje'. Ove rijei nisu bile samo dio neprimjerene skuptinske retorike. U ratu koji je uslijedio stotine

hiljada ljudi je ubijeno, vie od milion protjerano, a ratnim zloinima i genocidom izmijenjena je

demografska struktura BiH.

Nakon rata, nekadanji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi odgovorio je na pitanje

da li je, umjesto referenduma za nezavisnost, bilo drugog rjeenja: 1 mart je bio naa sudbina i

neumjesno je pa i grijeno pitanje da li je ita moglo biti drugaije. Mi ne bismo bili ono to jesmo da

smo tada u ime sumnjive sigurnosti izabrali potinjavanje.Referendum za nezavisnost BiH nadgledali su

posmatrai OSCE-a i tadanje Evropske zajednice, kae Mirko Bokovi koji je u vrijeme referenduma bio

predsjednik Republike izborne komisje: 'Mogu rei da je bilo oko 2,500 posmatraa referenduma i

izuzetno visoku ocjenu su dali o kvalitetu provedenog referenduma'.


37

21. Graansko obrazovanje: PRIVATNOST

Kako moemo odluiti kada ograniiti neiju privatnost?

Pregled lekcije

Djeca e uiti da je privatnost vano pravo. Tako|er e uiti da ponekad privatnost mora biti ograniena u korist drugih vanijih vrijednosti i interesa. Djeca e uiti skup pitanja koja su korisna u prouavanju i donoenju odluka vezanih za ograniavanje neije privatnosti.

Ciljevi lekcije

Na kraju ove lekcije, djeca bi trebala da budu u mogunosti da urade sljedee:

- da objasne zato je privatnost vano pravo - da objasne zato je nekada vano ograniiti neiju privatnost - da koriste skup pitanja da bi analizirali pitanje privatnosti

Pripreme/Materijali

Pria Karolina Zlatna Ribica ui o privatnosti, etvrti dio

Papiri i bojice

Metodika

A/ Uvod

Popriajte sa djecom o tome ta ste do sada nauili o privatnosti. Koje su neke od vanih ideja koje bi oni trebali zapamtiti? Objasnite zato je privatnost vana kako za pojedince, tako i za drutvo. Objasnite da je nekada bitno ograniiti neiju privatnost, bez obzira koliko smatramo da je privatnost vana. Zamolite djecu da navedu primjere situacija u kojima bi trebalo ograniiti neiju privatnost.

B/ itanje prie

Upoznajte djecu sa etvrtim dijelom prie tako to ete dati pregled doga|aja u etvrtom dijelu i pokazati neke od

slika.

etvrti dio prie pomae djeci da razumiju da u naem drutvu dajemo vanost pravu na privatnost. Me|utim,

pravo na privatnost nije apsolutno ili neogranieno pravo. Nekada su druge stvari vanije od privatnosti. U

takvim situacijama je razumno i pravedno ograniiti privatnost. Kada odete na aerodrom, morate proi kroz

detektor za metal. Ovaj aparat slui da pretrai prtljag i vae stvari da bi provjerio da li neko nosi oruje u avion.

U ovom sluaju pravo na privatnost je ogranieno da bi putnici bili sigurni. Djeca, tako|er, imaju ogranienu

privatnost zbog toga to elimo zatiti njihovu sigurnost, a to je vanije od njihove slobode.

itajte do prve take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz njih

su navedeni neki od moguih odgovora.

Koliko privatnosti Karolina ima u svojoj peini? Na kraju treeg dijela prie saznali smo da se jegulja nalazi u okruju Karolinine peine. Crv je prvi vidio

jegulju kada je naputao peinu. Na poetku etvrtog dijela prie Crv je bio jako zabrinut jer nije mogao da na|e

Karolinu. Karolina je imala koliko je htjela privatnosti u svojoj peini. Crv je traio privatni razgovor sa

Karolinom da bi je upozorio na jeguljinu prisutnost.


38

Kako se ona osjeala zbog te privatnosti? Karolina je titila svoju privatnost jer joj je bila jako vana. Karolina se nije bojala. Rekla je Crvu da se

moe brinuti o sebi. Crv je upozorio da je niko ne moe uvati kada je sama u svojoj peini. Kada je Karolina

bila sa drugim ribicama u jatu, one su mogle paziti na nju. Crv je zamolio Karolinu da ne ide u peinu nekoliko

dana, dok jegulja ne otpliva i peina opet ne bude sigurna. Ali Karolina je odbila molbu.

Zato je Crv htio ograniiti Karolininu privatnost? Crv je htio ograniiti Karolininu privatnost jer se bojao za nju.

Zato nam je nekada potrebno ograniiti privatnost djece? Vano je da djeca razumiju da je u odre|enim situacijama potrebno ograniiti njihovu privatnost. Ovo

pitanje je ukljueno da bi se mogao zapoeti razgovor na ovu temu u razredu. Prihvatite razumne odgovore.

itajte do druge take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz

njih su navedeni neki od moguih odgovora.

O emu bi Crv trebao razmisliti prije nego to odlui ta da radi? Crv je bio zabrinut za Karolininu sigurnost. Znao je da je ne bi trebao ostaviti samu u peini dok je jegulja

bila u okruenju, ali ako ostane izgubit e posao. Crv je mislio da bi ribama iz jata zlatnih ribica trebao rei gdje

se nalazi Karolinina peina da bi one mogle paziti na Karolinu. Ali, on je obeao Karolini da nikada nikome

nee rei gdje je peina. Prilikom odluivanja ta da radi, Crv bi trebao razmisliti o tome zato Karolina eli

privatnost i o koristima i cijenama te privatnosti. Trebao bi razmisliti i o tome zato eli ograniiti Karolininu

privatnost i ta e uraditi da bi je ograniio. Crv bi trebao razmisliti o tome da li on ima i obavezu i pravo da

ogranii Karolininu privatnost u ovoj situaciji.

ta bi Crv trebao uraditi? Zato? Neka djeca odlue ta bi Crv trebao uraditi. Zamolite ih da objasne zato tako misle.

Vjeba predstava

U etvrtom dijelu prie djeca su nauila o vanosti privatnosti. Nauili su da postoje situacije u kojima je neije pravo na privatnost ogranieno. U prii je Crv morao odluiti da li bi trebao ograniiti Karolininu privatnost tako to e rei gdje se nalazi njena peina. Djeca mogu odglumiti ovu scenu. Neka pripreme papirne lutke likova iz prie koje e koristiti u svojim predstavama.

C/ Zakljuak lekcije

Podijelite djeci papire i bojice i neka nacrtaju situaciju u kojoj neko eli ograniiti neiju privatnost. Neka kau zato neko eli ograniiti neiju privatnost i da li bi privatnost u toj situaciji trebala biti ograniena. Neka kau razloge za svoju odluku.


39

22. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Moje higijenske, radne i kulturne navike

CILJ ASA: Razumijevanje uslovljenosti i povezanosti pravilnog razvoja i zdravlja ovjeka sa odravanjem line higijene, radnih i kulturnih navika. Potaknuti uenike za pravljenje plana i rasporeda rada uz uvaavanje pozitivnih ivotnih navika. MATERIJALI: nastavni list Mojih top 5 navika, papiri za rad po grupama ARTIKULACIJA ASA Aktivnost 1. Uenicima ponudimo listove na kojima e za to krae vrijeme napisati svojih TOP 5 navika. ta su to navike? Slijedi razgovor o listi top 5 navika i kratka analiza koje od navedenih navika u uenikim top listama su pozitivne, a koje su negativne- kratka samoprocjena. Aktivnost 2. Mini lekcija- navike ( uiteljica) Kada govorimo o navikama, tada iskljuivo mislimo na pozitivne navike pod kojima se podrazumijeva uvanje i njegovanje zdravlja, kulturno ponaanje, navike za umni i fiziki rad. Usljed izostanka pravilnog odgoja, mogu se razviti i loe navike. Navika predstavlja steeni oblik ponaanja. To su svi oni oblici ponaanja, doivljavanja koji se obavljaju po nekoj nunosti, sami od sebe, bez uea nae volje i svijesti. Postoje razne vrste navika:

- navike ponaanja - higijenske navike - radne navike i sl.

Neke od njih su pozitivne, a neke negativne. Po tome kakve navike ima, linost ovjeka dobija odredjenu fizionomiju i mi je kao takvu poznajemo i cijenimo.Navike mogu da se stiu svjesno i nesvjesno. Sve one,i svjesne i nesvjesne, nastaju na taj nain to se izvjesni pokreti estim ponavljanjem tako uvrste u nervnom sistemu da se mehanizuju, to jest vre se sami od sebe, automatski. Ni jedna navika ne nastaje odjednom ve je rezultat mnogobrojnih ponavljanja.

U tom svjetlu treba posmatrati alkoholizam kao lou naviku uzrokovanu estim uzimanjem alkoholne supstance.

Od pozitivnih navika posebno treba razvijati: higijenske navike, navike kulturnog ponaanja i radne navike. Zavrna aktivnost: Uenici po grupama prave liste najvanijih navika koje su bitne za ivot i zdravlje ovjeka


40

23. Zatita od mina i NUS-a: Nepoznata podruja i mine

Ciljevi

a. Znanje i razumijevanje

i. ta je nepoznato podruje

ii. ta je to minirano podruje

iii. Rizik odlaska u nepoznato podruje

iv. Suprotne pojmove

v. Razliku dobrog od loeg

b. Sposobnosti

i. Napraviti razliku izmeu nepoznatog i poznatog podruja

ii. Napraviti razliku izmeu koritenog i nekoritenog podruja

iii. Razlikovati dobro od loeg i neutralnog

iv. Kritiki razmiljati

c. Vrijednosti i stavovi

i. Igraju se na za to predvienim mjestima

ii. Ne odlaze u nepoznata podruja bez pratnje odrasle osobe

iii. Uenici usvajaju stav da mi sami odabiremo svoj put, da je svako odgovoran za svoju sudbinu

Potreban materijal

d. Flomasteri

e. Hamer-papir

UVODNA AKTIVNOST 5 min

Uitelj brzo nie razliite naredbe, poput ovih:

i. Svi koji imaju na sebi neto plavo neka ustanu

ii. Molim da ustanu sada svi sa crvenim arapama

iii. Svi koji imaju smee oi, molim vas ustanite

iv. Nastavnik moe osmisliti nove naredbe

v. Nakon svakog ustajanja oni koji sjede pljeu onima koji stoje

Svrha vjebe je da pokae sve razliitosti i preferencije meu uenicima. U svim sluajevima, bez obzira

na sadraj naredbe, molimo uenike da aplaudiraju i na neki nain slave razliitosti unutar razreda.


41

GLAVNA AKTIVNOST 35 min

Nastavnik e itati spisak pojmova djeci (ili e ih napisati na tabli), a njihov zadatak je da

te pojmove napiu na papiri, i da pored svakog pojma napiu njemu suprotan pojam

npr.

dan no dirati ne dirati

ivot smrt opasno sigurno

bijelo crveno dobro - loe

nepoznato poznato stati - ii

oprezno neoprezno obavijestiti ne obavijestiti

minirano neminirano lutati ne lutati

paljiv nepaljiv pribliiti se ne pribliiti se

Zajedniki analizirati listu, a potom slijedi aktivnost Drvo elja

Na hamer-papiru nacrtamo drvo

Zadatak svakog djeteta je da napie dva-tri sigurna pojma i dva-tri nesigurna pojma

Sve sigurne pojmove staviti na drvo (da ive), a opasne, nesigurne, ispod drveta (da strunu,

nestanu)

Zajednika analiza

Koji su to sigurni pojmovi, koji nesigurni

Diskutirati o tome zbog ega su neki pojmovi sigurni, a neki nesigurni

ZAVRNA AKTIVNOST

1. Naglasite ulogu uenika u provedenoj radionici i njihove zakljuke

2. Naglasite sljedee:

a) Svako je odgovoran za svoju odluku

b) Uvijek treba dobro razmisliti prije nego neto uradim

c) Sagledajte dobre i loe posljedice vaih odluka


42

24. VRIJEDNOSTI KOJE IVIMO

- Pripremiti deset krugova, napravljenih od kartona. Na svakom napisati odreenu vrlinu

ili manu. Krugovi se poslau ukrug, redoslijedom: istina, nasilje,moral, elja, mrnja, mir,

ljutnja, ljubav, oholost, nenasilje.

Prvi je karton, istina, a posljednji, deseti, nenasilje.

Ponemo od broja devet, dakle od oholosti, i krenemo smjerom kazaljke od sata u

krug; tako hodamo sve dok ne izbrojimo broj 29. Karton, na koji pada broj 29 uzimamo, i

izbacujemo iz kruga. Nastavljamo kruenje od toga mjesta sve dok opet ne izbrojimo 29, pa i

njega izbacimo. Tako inimo sve dok ne ostane svega pet krugova.

Zabavno je vidjeti koje su to vrijednosti ostale.

- Podijeliti uenike u 5 grupa, svaka dobije po jednu preostalu vrijednost.

Zadatak: U kojim postupcima ljudi prepoznajemo datu vrlinu? Kako je mi moemo pokazati?


43

25. INIMO DOBRA DJELA

Cilj aktivnost : Da se uenici potaknu na injenje dobrih djela. Poetak kolske godine ali i neki znaajan datum mogu biti povod da se uenici potaknu na razmiljanje

o tome da postoje ljudi kojima je potrebna pomo drugih da bi ivjeli ivotom dostojnim ovjeka.

Na poetku asa proitati uenicima priu koja govori o ljudima koji su uinili neko dobro djelo (pria po

izboru nastavnika).

U voenom razgovoru sa uenicima potiemo ih da napravimo na plan za injenje dobrih djela u toku

kolske godine.

Rad u malim grupama ili parovima

Svaki par ili grupa predlae neke aktivnosti koje moemo poduzeti u naem odjeljenju, koli, lokalnoj

zajednici npr.posjeta Domu staraca, pomo nekoj staroj i nemonoj osobi koja stanuje u blizini kole,

sakupljanje pomoi u hrani, odjei, obui za uenike slabijeg imovnog stanja, uee u akcijama Crvenog

kria i slino.

Od utog papira izrezujemo krug (koji e biti sredina cvijeta) u koji upisujemo nau potrebu/ elju da

inimo dobra djela. Od raznobojnih listova pravimo cvijetne latice u koje upisujemo aktivnosti koje emo

poduzeti. Tako nastaje na Cvijet dobrih djela.

Poeljno bi bilo da se poduzme zajednika aktivnost sa uenicima koji pohaaju vjeronauku i da to bude

na doprinos uzajamnom pomaganju, saradnji, razumijevanju, toleranciji.

U toku godine pratiti realizaciju aktivnosti, svaku novu aktivnost u kojoj budemo uestvovali u toku

godine upisivati u latice naeg cvijeta koji e nas podsjeati na ono to smo uradili, ali i na ono to stalno

trebamo initi.


44

26. DJEJA SVJESNA DJELA BRINOSTI

Ciljevi prepoznati specifine oblike ponaanja kojima se iskazuje brinost uvrivati oblike ponaanja kojima se iskazuje brinost razvijati samopotovanje i empatiju iriti duh Zone bez ismijavanja izvan granica razreda osnaiti uenike potiui ih da potuju svoja obeanja. Materijali. veliko izrezano srce ili neki drugi simbol prijateljstva fotoaparati, pribor za likovni odgoj, video oprema (fakultativno) listii papira s imenima svih uenika u razredu. Okupljanje: Igrajte jeku osjeaja (10 minuta) Okupite uenike u krug i objasnite igru: Zapoet ete tako to ete dovriti sljedeu reenicu: "Osjeam da je neko brian prema meni kada " Zatim ete mekanu loptu ili predmet dobaciti jednom djetetu u krugu koje eli biti sljedee na redu. To e dijete tada ponoviti taj isto poetak: "Osjeam da je neko brian prema meni kada" te reenicu zavriti na svoj nain. Zamolite tog uenika da mekanu loptu dobaci drugome ueniku koji jo nije sudjelovao. Nastavite tako dok svi uenici ne sudjeluju jednom. Objasnite da ete danas razgovarati o ljubaznosti, brinosti i prijateljstvu te primjere za to pokuati nai u svom razredu i kolskoj zajednici. Istraivanje brinosti (10-15 minuta) Neka uenici u parovima razmijene svoja iskustva o

a) trenutku u koli kad je nekoprema njima bio ljubazan i brian te b) trenutku kad su oni bili ljubazni i brini prema nekome u koli.

Dajte svakom djetetu jednu minutu za razmjenu odgovora na pitanje pod a) i b). Zamolite nekoliko dobrovoljaca da svoje prie ispriaju cijelom razredu, a ako imate dovoljno vremena neka to uini svaki par. Sada, neka se parovi okupe u skupine od po est uenika u kojima e

1) spontano nabacivati ideje o nainima na koje prepoznajemo ljubaznost. 2) Razgovarajte o sljedeem: to nas, ako takvo to uope postoji, sprjeava da budemo ljubazni jedni prema drugima? Izaberite izvjestitelja za svaku skupinu.

Neka male skupine izvijeste cijeli razred. Planirajte "djela brinosti" (15 minuta) Objasnite sljedei zadatak: U sljedeem vremenskom razdoblju (odredite neki rok), uenici e biti kao lutajui reporteri u "lovu" na sluajeve ljubaznosti, suradnje i brinosti koje zamijete u koli, a mogu biljeiti i djela brinosti koja sami uine. Sva bi djeca trebala pisati o djelu brinosti koje su uinila ili kojima su bili svjedoci. Osim toga, primjere mogu ilustrovati likovnim radovima odnosno fotografijama ili video snimkama, u sluaju da uenicima moete staviti na raspolaganje nekoliko fotoaparata ili video kameru.


45

Napomena: Projekti koji se odnose na "djeja svjesna djela brinosti" dospijevaju na dan koji ste odredili kao posljednju aktivnost u ovom projektu, "Vi ste moni, ali zajedno smo moniji". Igrajte se "tajnih kompia". Stavite papirie s imenima sve djece u razredu u eir, pa neka djeca anonimno izvuku ime jednog djeteta iz eira. Do kraja tog dana za dijete ije je ime izvukao/la uenik/ca mora uiniti neto lijepo, s time da niko ne otkrije ko je to uinio. Sljedeega jutra djeca mogu rei ostalima koje im je djelo brinosti bilo upueno i pokuati pogoditi ko je njihov "tajni kompi". Zajedno za kraj (5 minuta) Izaberite neku djeju pjesmu koja govori o djejoj potrebi za pravdom, mirom i ljubavlju. Zavrite sat tako to e uenici stajati u krugu i drati se za ruke. Pokrenite "strujni krug" tako to ete stisnuti ruku osobe s desne strane. Ta e osoba stisak poslati dalje tako to e stisnuti ruku sa svoje desne strane. Nakon to je takvo pulsiranje prolo itavim krugom, proite krugom jo jednom s neto teim zadakom (npr. dva kratka stiska, ili jedan dugi stisak pa odmah nakon toga kratki). Ljubaznost ba kao i "struja" u ovoj aktivnosti je zarazna. Zato je alji dalje!


46

27. Nemoj mi se rugati: BITI U TUOJ KOI

Ciljevi istraiti razliita motrita u nekom sukobu uvjebati sagledavanje problema iz perspektive druge osobe istraiti uinke zadirkivanja izraivati razredne sporazume u pogledu zadirkivanja. Materijali veliki papiri s preklopnoga panoa s obrisima dvaju velikih stopala veliki papiri s preklopnoga panoa i flomasteri (dovoljno za svakog uenika) jedan tekst prie "Nevolje sa zadirkivanjem" jedan komplet karata s ulogama iz prie "Nevolje sa zadirkivanjem" za svaki par uenika pripremite se za prianje prie "Oklevetani vuk". Okupljanje (5 minuta) Upitajte: Koliko vas je ikada radilo u skupini na projektu bilo koje vrste? (Dignite ruke). Od onih koji su podigli ruke, koliko vas se sjea nekog sukoba ili problema u vaoj skupini? Neka oni koji su imali sukob odu na jednu stranu razreda, a oni koji ga nisu imali na drugu. Upitajte: Koja je skupina vea? (Hmm. Uope ne iznenauje, ha?) S obzirom da e vjerojatno vea biti skupina onih koji su imali sukob, to je dobra prilika da spomenete koliko su sukobi esti! Sukob je ivotna injenica, ali on uope ne mora biti neto negativno. U stvari, sukob je prilika za rast te moe ak i poboljati vae odnose ovisno o tome kako njime upravljate. Ispriajte djeci kratku priu iz vlastitog ivota o nekom sukobu koji je, kad ste ga rijeili, poboljao va odnos s nekime. Sada objasnite da ete uiti o jednoj od mnogih vjetina koje su vam potrebne kako biste znali kreativno i produktivno rjeavati sukobe: stavljanje u poloaj druge osobe ili gledanje stvari iz njezinoga ugla. Dramatino proitajte priu "Oklevetani vuk" Oklevetani vuk uma mi je bila dom. ivio sam tamo i brinuo se o njoj. Trudio sam se drati je urednom i istom.

A onda jednog dana, dok sam istio smee to ga je neko ostavio za sobom, zauo sam korake. Skoio

sam iza jednog stabla i ugledao malu djevojicu kako dolazi niz stazu nosei koaricu. Bila mi je odmah

sumnjiva jer je bila udno odjevena sva u crvenom, pokrivene glave, pa se inilo kako ne eli da ljudi

znaju ko je. Naravno, zastao sam kako bih je pogledao. Pitao sam Je ko je, kuda ide, odakle je dola i sve

to. Digla je nos i kazala mi uobraeno da ide bakinoj kui.

Dok je ila dalje stazom uzela je eernu plou iz koare i poela je jesti bacivi omot na zemlju. Zamislite

to! Bilo je ve dovoljno loe to je bila dola u moju umu bez dozvole i bila prosta prema meni. A sad mi

je prljala dom. Odluio sam ju nauiti pameti. Potrao sam ispred nje do kue njezine bake. Kad sam vidio

staricu, shvatio sam kako je poznajem. Prije vie godina bio sam joj pomogao rijeiti se takora u kui.

Kad sam joj objasnio ta se dogodilo, sloila se pomoi mi nauiti njezinu unuku pameti. Pristala je sakriti

se pod krevet dok je ne pozovem.

Kad je djevojica stigla, pozvao sam je u spavau sobu gdje sam u krevetu bio ja, odjeven kao njezina

baka. Djevojica je ula i kao prvo kazala je neto runo o mojim velikim uima.


47

Ve su me i prije vrijeali, pa sam uinio iz toga najbolje to se moglo kazavi kako mi velike ui pomau

da je bolje ujem. Potom je jo neto runo primijetila, ovaj put o mojim izbuljenim oima. Kako uvijek

pokuavam ostati miran, nisam se obazirao na njezinu uvredu i kazao joj kako mi velike oi pomau da

bolje vidim. Ali sljedea uvreda stvarno me pogodila. Kazala je neto o mojim velikim zubima. U tom

trenutku izgubio sam strpljenje. Znam da sam trebao biti u stanju vladati situacijom, ali vie nisam

mogao svladati ljutnju.

Skoio sam s kreveta i zareao na nju: "Zubi e mi pomoi da te bolje pojedem."

Nijedan vuk nikad ne bi pojeo malu djevojicu. Ja je sigurno nisam mislio pojesti. (Vjerojatno mi ionako

ne bi bila fina.) Samo sam je elio malo uplaiti. Ali ludo dijete poelo je trati po kui i vikati. Poeo sam

ju hvatati mislei kako u je moi smiriti ako je ulovim.

Vrata su se odjednom otvorila s treskom i tamo je stajao veliki drvosjea sa sjekirom. Znao sam da sam u

neprilici, pa sam skoio kroz prozor i iziao od tamo to sam prije mogao. Ali to nije kraj. Baka nikad nije

ispriala moju stranu prie. Uskoro zatim proirio se glas o meni kako sam zao i opak. Sad me svi

izbjegavaju. Moda je mala djevojica jo dugo ivjela sretna i vesela, ali ja nisam.

Razgovarajte u skupini: Koja je to bajka? Neka jedan dobrovoljac saeto prepria izvornu priu "Crvenkapica". Upitajte: Po emu se pria "Oklevetani vuk" razlikuje od one "Crvenkapice" koja vam je poznata? Razgovarajte u koncentrinim krugovima: Neka se uenici razmjeste u dva kruga. Uenici u unutranjem krugu neka budu okrenuti prema van, a oni u vanjskome krugu prema unutra, gledajui jedni prema drugima. Osoba iz unutranjega kruga postavlja jedno pitanje svom paru koji sjedi nasuprot nje u vanjskome krugu. Nakon svakog pitanja neka se vanjski krug zarotira za jedno mjesto ulijevo, tako da sada svi imaju novog partnera. Na svako pitanje odgovara i uenik iz unutranjeg i uenik iz vanjskog kruga. Zamolite nekoliko dobrovoljaca da nakon svakog pitanja s drugima podijele sljedee: Kakvi su vai osjeaji prema Crvenkapici iz izvorne prie? (pomicanje partnera) Kakvi su vai osjeaji prema vuku iz izvorne prie? (pomicanje partnera) to mislite zbog ega ste imali takve osjeaje prema vuku iz izvorne prie? (pomicanje partnera) Zbog ega je u danas isprianoj prii vuk odluio djevojicu nauiti pameti? (pomicanje partnera) to vuk ini kad vie ne moe kontrolirati svoju ljutnju? (pomicanje partnera) Vjerujete li vuku? (pomicanje partnera) Ako su se vai osjeaji prema vuku promijenili od vremena kad ste prvi put uli izvornu priu, zato se to dogodilo? (pomicanje partnera) Kakvi bi bili nai osjeaji prema vuku da smo uli samo njegovu stranu prie? (pomicanje partnera) Ispriajte jeste li kad na neto gledali iz razliitog motrita u odnosu na vau majku, oca ili neku drugu odraslu osobu koja vam je vana u ivotu? (pomicanje partnera) Na koje stvari vi i va prijatelj gledate iz razliitih motrita? (pomicanje partnera) Moete li se sjetiti primjera iz vlastitog ili tueg iskustva koji govori o tome da je neprijatelj postao prijatelj? Kako se to dogodilo? Izvedite ske: "Nevolje sa zadirkivanjem" (10 minuta) Razgovarajte o pojmu stajalita: Kako kae Crvenkapica, nju je zloesti vuk namjeravao pojesti. Vuk, pak, kae da ju je samo pokuavao nauiti pameti. Objasnite da u sukobu svaka sukobljena strana ima vlastito stanovite / motrite / taku gledanja. esto vjerujemo da samo jedna strana (obino naa) ima monopol na istinu i dobrotu, a da je druga strana potpuno u krivu i da je loa. Ali to obino nije tako jednostavno. Prije nego to odluimo ko je u pravu, a ko u krivu, vano je razumjeti obje strane u sukobu. Zamolite dva dobrovoljca da odglume tekst prie "Nevolje sa zadirkivanjem", ili uz pomo lutaka.


48

Porazgovarajte: Kako mislite da se svako od ovo dvoje djece sada osjea? Zato mislite da je Dijete 2 ljuto? Zato je Dijete 1 ljuto? Mislite li da je Dijete 1 znalo da Dijete 2 ne voli da je nazivaju "Miss Piggy" (gica Prasi)? Odigrajte igru uloga: Biti u tuoj koi2 (15 minuta) Sada podijelite uenike u parove i neka svaki od njih na velikom papiru ocrta i izree dva para cipela koje e nazvati Dijete 1 i Dijete 2. Ili, kao alternativa, ako se sat odrava vani, uenici mogu nacrtati obrise cipela u zemlji. Parovi cipela trebaju biti okrenuti jedan prema drugome. Jedno e dijete ui u ulogu Djeteta 1, a drugo u ulogu Djeteta 2. Dajte djeci odgovarajue kartice za igru uloga, a oni neka ih u sebi proitaju. Neka djeca stanu na ocrtane stope. Objasnite da te stope imaju udesnu mo pomou koje osoba koja na njima stoji razumije stajalite dotinog djeteta o sukobu. Neka svaki uenik bude i Dijete 1 i Dijete 2. Dijete 1 prvo objanjava svoju perspektivu, dok Dijete 2 slua. Potom Dijete 2 objanjava svoju perspektivu. Tada djeca zamijene mjesta. Nakon to su svi parovi uivjeli u perspektivu i Djeteta 1 i Djeteta 2 upitajte: Sada kad bolje razumijete kako se Dijete 1 osjealo, recite to je to to bi Dijete 1 eljelo rei Djetetu 2? (Neke od mogunosti su: "ao mi je", "Nisam shvatila kako se osjea", "Nisam te eljela povrijediti", "Vie te neu zvati Miss Piggy", itd.) Navedite uenike da nabace nekoliko ideja o dijelovima dobre isprike. Svakome pruite priliku da se ispria. Sada upitajte: "to je to to bi Dijete 2 eljelo rei Djetetu 1?" (ao mi je to ti prije nisam rekla da mi smeta kad me tako zovu", itd.) Neka uenici nabacuju ideje o drugim nainima na koje bi Dijete 2 moglo Djetetu 1 rei da joj je ao. Okupite ponovno cijelu skupinu: "Je li ikada u redu ikoga zadirkivati?" Uenici e vjerojatno rei kako oni mogu prepoznati kad se neko samo dobroduno ali, a kada to nije sluaj. Meutim, kako to pokazuje i ova aktivnost, ponekad je teko razluiti jesu li vaa ala ili dobronamjerno zadirkivanje prihvaeni kao neto smijeno ili kao obeshrabrivanje. Kad neto nekoga povrijedi, to ba nije smijeno. to bi uenici mogli uiniti kako bi bili sigurni da njihove ale nee nikoga povrijediti? (Fakultativno) Ako imate vremena, neka djeca u parovima razgovaraju o sljedeem. Svakoj osobi u paru dajte dvije minute da odgovori na svako od ovih pitanja. - Koji su od sukoba koje ste imali ili vidjeli nastali zbog razliitih stajalita? ta se dogodilo? Koja su to dva