Download pdf - CEKER br.3 | Turisticka slagalica Hrvatske

turi

stič

ka

slag

alic

a H

rvat

ske

kolovoz 2014. br.3

Ceker pun različitih sitnica koje nas čine sretnima

Besplatni

online

magazin

Još prije no se u medijima raširila

priča o Hrvatskoj 365, mi smo

razgovarajući o temi ovog broja,

onako ležerno, uz kavu, zaključile

da je super u sredini ljeta pričati

o turizmu, ali da je zapravo

najljepše ispričati priče koje

turističku ponudu ove naše zemle,

čine zanimljivom i privlačnom

tijekom cijele godine, a ne samo

ljeti.

Krenule smo tako tražiti priče i

tijekom te potrage smo naišle

na puno raznolikih tema koje

se svaka na svoj način, baš kao

puzzle, uklapaju u jedinstvenu

Turističku slagalicu Hrvatske.

Što je to na na ovoj živopisnoj slici

koju smo složile, otkrit ćete samo

ako zavirite na slijedeće stranice.

Nadamo se da ćete uživati

jednako koliko smo i mi dok smo

ih slagali.

Velik pozdrav od nas, Vaše urednice Biba i Tanja

za početak

...

...posjeti 4Pješačke ture po Kornatima 6Neistražena ljepota Vranskog jezera 12Slavonija kroz objektiv fotografa 16Mirisi kestena 22

... kušaj 28Mali plac na tavanu 30Pekarski Glasnik - Sajmovi

...upoznaj i doživi 40Mirisni suvenir 42Papirnate priče 48-Kutijice za sreću 49-Čarobni svijet origami suvenira 50

Damir Medvešek 54DORF 64

sadržaj

Krenimo redom kroz pitanja i odgovore koji su se nizali u zanimljiv razgovor. Gledajući Vaše djelo, možemo vidjeti da niste jednostran umjetnik. Osim što ste slikar, Vi ste i scenograf, kazališni slikar, modni dizajner, glazbenik. Nameće se pitanje: Zašto umjetnost kao životni poziv? Pa logično je. Umjetnost je postojala od kad postojimo na Zemlji, pa i prije toga. Cijela priroda se može smatrati umjetnošću. Trenutak u kojem je čovjek počeo bilježiti događaje, oblikovati prirodu, tek je početak onog nama znanog, današnjeg poimanja umjetnosti. Govorim o govoru, znakovima kojima se taj govor pokušao zabilježiti,

16 30 49 54

posjeti...

posjeti...

6 CEKER magazin | kolovoz 20144 CEKER magazin | lipanj 2014

Pješačke ture po Kornatima

tekst: CEKER; foto: by Škver Tours

Sigurno ste svi vi nebrojeno puta čuli za Kornate. Ponešto od toga ste zapamtili, ponešto vidjeli i doživjeli, ali vjerujemo da malo vas

zna kako kornati nisu samo 140 nenaseljenih otoka koje promatrate ploveći u turističkim brodovima. Kornati nisu samo kupanje u

nekoj skrivenoj uvali u kojoj se osjećate kao da je vrijeme stalo. Oni su neistražena ljepota kamena iz kojeg raste mirisno bilje. Strmi

usponi. Prekrasni vidikovci. Povijest.

7 5

Škvertours travel agency Kornatska 2, Biograd n/m Tel. 023/384 457 [email protected] http://www.skver-tours.com

Kad nogom stanete na neki od otoka iz kornatskog arhipelaga, ako u sebi imate i malo avanturističkog duha, noga sama krene putevima, prtenim stazama, makijom, a zvuk zrikavaca kao da opisuje kuda trebate koračati da stignete tamo kud ste krenuli a da to niste ni znali. Svakim korakom u vama se budi robinzon a ushit zbog viđenog ostavlja trajne slike u vašim osjetima. Priča koju smo počeli na ovaj način, zapravo je priča o mladom timu ljudi koji su živjeli uz ove otoke promatrajući ih upravo na ovakav, drugačiji način. Odrastajući i uključujući se u poslovne obrasce svoga kraja, shvatili su da gostima koji dolaze, mogu pružiti nešto drugačije no što se nudilo do sada. Upravo iz tog razloga, ŠkverTours travel agency već

https://www.facebook.com/pages/%C5%A0kvertours-travel-agency-Biograd-Croatia/141229815927769?sk=info

https://plus.google.com/115779438660432880945/posts

6 CEKER magazin | lipanj 2014

nekoliko godina organizira fantastične pješačke ture po Kornatima. Osmišljene su na način da i najzahtjevnije pustolove ne ostave ravnodušnima.

Trajanje ture može biti od 2-5 dana. Osim pješačenja koje predvodi iskusan vodič, u aranžmanu je osigurana dalmatinska marenda na brodu, dolazak do uvale Kravljačica iz koje se penje na najviši vrh Kornata - Metlinu (237m). Od tuda se planinari po otoku do Magazinovih škrila. To je svojevrstan fenomen otočja. Radi se o vapnenačkom platou površine od cca 9000m2, koji je uslijed nekog potresa “kliznuo”. Nitko sa sigurnošću ne može reči kad se to dogodilo, ali je prizor koji se ugleda kad se dođe tamo, monumentalan i vrijedan pješačenja. Slijedeća destinacija do koje se pješači je spomen područje Križa. Mjesta stradanja vatrogasaca na kojem su starinskom tehnikom suhozida izgrađeni veliki križevi kao trajni svjedok i spomen na tragični događaj. Po obilasku Križa, spušta se do uvale Šipnata.

8

9 7

Kliknite i virtualno zapješačite s nama

https://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=qeQfyzq8NQg


Za grupe koje žele nešto manje zahtjevnu turu, postoji mogućnost da se nakon penjanja na Metlinu, grupa pješice spušta do Kravljačice te se brodom prevozi do uvale Šipnata od kud se penje do spomen područje Križa i nazad. Tijekom vožnje brodom od Kravljačice do Šipnata, prolazi se pokraj kule Tureta (vojne kule iz 6. st.) i zavjetne crkvice Gospe od Tarca.

Vjerujemo, prilično umornima, ručavanje na brodu svakako će goditi. Nakon toga, grupe koje će sutradan nastaviti pješačenje po Dugom otoku ili Pašmanu, ostaju spavati u robinzonskim kućicama i na brodu, ili se vraćaju na spavanje u Biograd od kud sutradan ponovno kreću.

9

Programi ostalih planinarenja:

DUGI OTOK

- polazak u 8:00 h iz Biograda na Moru- dolazak u uvalu Telašćica oko 10:30h, te početak

pješačenja prema Salima.- prijevoz autobusom do podnožja Orljaka- penjanje na Orljak (301m), jedan u nizu razglednih vrhova,

s kojeg se pruža vidik prema otocima Ravi i Ižu, te nizu manjih otoka arhipelaga. S druge strane pogled se prostire prema otovrenom moru.

- posjet Strašnoj peći (70m), spilji koju je posjetio i dao urediti sam austrougarski car Franjo Josip. Mirnoća i sklad otočnog krajolika u simbiozi s plavetnilom mora, te uzbudljiva i zastrašujuća ljepota spilje, pružaju nezaboravan doživljaj.

- povratak u 17:00h, te ručak na brodu

OTOK PAŠMAN

- polazak u 8:00 h iz Biograda na Moru- dalmatinska marenda na brodu- dolazak na otok Pašman, te početak pješačenja

(cca 5h), sjeveroistočnom i jugozapadnom stranom otoka s kojih se pruža panoramski pogled na cijeli Pašmanski kanal. Južna strana otoka obiluje netaknutom prirodom, brojnim uvalama, modrim morem, starim ribarskim kućama i to sve s pogledom na Kornate. Idealna oaza za robinzonski turizam, a u poslijednje vrijeme popularan i po škrapingu.

- ručak u jednoj od konoba na otoku- povratak u 17:00 h

VRANA

- polazak u 8:00 h iz Biograda na Moru- dolazak u park prirode Vransko jezero, gotovo netaknuto

močvarno i prirodno stanište ptica vodarica, te mnogobrojnih vrsta riba. Područje osebujne specifičnosti i bioraznolikosti.

- posjet najzapadnijem postojećem turskom spomeniku u Europi “Maškovića hanu” (Vrana) iz 9. st., te “Pećinama”, najpoznatijem arheološkom nalazištu, na kojem se među brojnim antičkim nalazištima nalazi i akvadukt koji je snabdjevao vodom od Vrane do Zadra, te sve usputne Ville rustice.

- ručak na jednom od seoskih imanja- povratak u 18.00 h

11


Neistražena ljepota Vranskog jezera

tekst: CEKER; foto: by Škver Tours

Postoje razne, predivne, destinacije koje su zbog svoje bioraznolikosti zaštičene i rado viđene od strane posjetitelja. Neke od tih destinacija u sebi spajaju

naizgled nespojive suprotnosti, čineći doživljaj boravka u njima još potpunijim i nezaboravnijim.

12 CEKER magazin | kolovoz 2014

11

Jedno od takvih mjesta, svakako je i područje Vranskog jezera i njegove okolice.

1999. godine, područje jezera i okolice je proglašeno Parkom prirode i na taj način je zaštićeno kao prirodno stanište ptica močvarica, pitke vode i bioraznolikosti.

Ukupna površina Parka smještenog između Pakoštana i Pirovca je 57 km2. Samo jezero se površinom od 30,02 km2 proteže paralelno s morskm obalom u smjeru sjeverozapad - jugoistok, mjestimično udaljeno manje od kilometra od mora.

Po svojim osobinama i poziciji, jezero je jedinstveno kako u Hrvatskoj, tako i u drugim dijelovima Europe. Zakoračite li u njega, zakoračiti ćete u kraško polje ispunjeno bočatom vodom i moći ćete reči da ste koračali po jezeru koje je ispod razine mora.

Iako je Park mnogima najzanimljiviji kao ornitološko područje, nikako se ne smije zanemariti njegovu drugu specifičnost. Jezero je puno biološki važnih ribljih vrsta i svojevrstan je mamac zaljubljenicima u ribolov.

13


Poželite li se odmoriti u nedirnutom dijeliću prirode, maknuti se od civilizacije, istraživati mir i spokoj koji nudi predivno područje jezera, loviti ribu uz iskusnog vodića za riječni ribolov, a istovremeno biti korak mjesta od obalnih gradića i mora, idealno mjesto za takav tip odmora pronaći ćete na ranču Kukin smještenom u samom Parku prirode, na obali Vranskog jezera.

Ranč “Kukin” prostire se na površini od 2400m2, i sastoji se od četiri kuće nazvane prema poznatom mediteranskom bilju: Lavanda, Mimoza, Bugavelija i Oleander. Svaka kuća je potpuno opremljena i osim mira pruža gostima nezaboravan doživljaj netaknute tradicije i kraja. Gostoljubivost domaćina i nezaboravni trenuci koje ćete tu provesti, svakako će trajno ostati u sjećanju i nagnati vas da dođete ponovno.


13

Škvertours travel agency Kornatska 2, Biograd n/m Tel. 023/384 457 [email protected] http://www.skver-tours.com

15

https://www.facebook.com/pages/%C5%A0kvertours-travel-agency-Biograd-Croatia/141229815927769?sk=info

https://plus.google.com/115779438660432880945/posts

https://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=qeQfyzq8NQg


17

Od pitoresknih polja preko žica tamburice pa do šarenih narodnih nošnji, čarobna Slavonija poput morske školjke krije mnoge ljepote. Njeni najsjajniji sedefni biseri su upravo plemeniti konji lipicanci. Već stoljećima ove otmjene životinje prijatelji su i životni suputnici ljudi ovoga kraja. Dvanaestom izložbom Silvije Butković »Biserje ravnice« ovjekovječeni su detalji njihovog veselog plesa, nestašne igre, vatrene borbe, umornih pogleda te zasluženog odmora. Kroz 80 fotografija lipicanaca autorica nam prikazuje šaroliki život ovih slavonskih bisera. Hitrost i snaga konja, zaustavljenih objektivom fotoaparata, rijetko koga će ostaviti ravnodušnima. Svaki od izloženih foto-radova dio je mozaika koji kao cjelina svjedoči petstoljetnu tradiciju nazočnosti tih divnih stvorenja na prostorima slavonske ravnice.

Domagoj Butković, mag. oecc.

Slavonija kroz objektiv fotografatekst / foto: Silvija Butković


Silvija Butković rođena je u Osijeku 1964. godine. Djetinjstvo je provela u Malom Lošinju gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, koju je, vrativši se u Slavoniju, završila u rodnom gradu. Diplomirala je na Višoj komercijalnoj školi u Slavonskom Brodu. U tvrtkama u kojima je bila zaposlena bavila se komercijalom, marketingom i turizmom. S obitelji živi u Ðakovu i djelatnica je Državne ergele Ðakovo.

Do sada se veoma uspješno okušala u umjetničkoj fotografiji, poeziji, prozi, haiku pjesništvu i haigama. Članica je mnogobrojnih udruga u Hrvatskoj: Foto kino kluba Ðakovo, Fotografskog društva Panonija iz Osijeka, članica Zbora fotoreportera Hrvatske, Matice hrvatske, članica DHK - Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog, Udruge hrvatskih zavičajnih književnika u Zagrebu, Društva hrvatskih haiku pjesnika, Zagreb, članica HKD-a u Rijeci i članica Svjetskog haiku društva (WHA) u Japanu, Društva pjesnika Antun Ivanošić iz Osijeka, Udruge turističkih vodiča u Osijeku i Lions Cluba „Buga“ Ðakovo. Fotoreporter je i vanjski suradnik tvrtke Pixsell Media d.o.o. Zagreb i web portala Ðakovo danas.

19 19

Priredila je do sada dvanaest samostalnih izložbi fotografija Oslobođena kap, Mirisi jutra, Plemenitaši, Moje modrine, Na vrhovima prstiju, Čuvari baštine, Slavonija u oku, Slavonski akvarel, Rukoplet, Londonske šetnje, Tena u srcu i Biserje ravnice. Izložbe su joj bile postavljene u dvadesetak hrvatskih gradova, te u inozemstvu u Beču, Skopju i Tuzli. Sa svojim fotografijama sudjelovala je na šezdesetak skupnih izložbi diljem Hrvatske. Njezine su fotografije objavljivane i u stručnim časopisima (Digital Foto, Fotomag, Konji, Agroglas, te u turističkim vodičima i stručnim časopisima iz domene turizma za Slavoniju.

Svojim je fotografijama

ilustrirala nekoliko knjiga i

naslovnica drugih autora. Kao

aktivnoj članici Foto kino kluba

čakovo dodijeljena joj je plaketa

Zajednice tehničke kulture

Osječko-baranjske županije

za 2010. godinu za iznimna

postignuča i doprinos od

osobitog značenja za razvitak

tehničke kulture na području

Osječko-baranjske županije.


|

Svojim književnim radovima sudionikom je mnogobrojnih natječaja diljem Hrvatske i svijeta (u Japanu, Engleskoj, Francuskoj, Italiji i SAD-u). Pjesme i prozni uradci objavljivani su joj u 50 zbornika diljem Hrvatske, od čega u zbornicima Hrvatkog sabora kulture od 2005. do danas uz mnogobrojne pohvale i priznanja. Njezini haiku i haiga radovi uvršteni su u nekoliko antologija haiku poezije (Japan, Italija i Hrvatska). Kao dugogodišnjoj članici Svjetskog haiku društva (WHA) u Japanu 2007., pripala joj je titula Master HaigaArtist koju potpisuje sve do danas (www.worldhaiku.net).

Do sada je tiskala tri poetske zbirke: 2004. knjigu Dotaknuta snom nakladnik Matica hrvatska Ðakovo; 2007. knjigu Oslobođena kap nakladnici Muzej Ðakovštine i Foto kino klub Ðakovo, te 2008. knjigu Zapletena u mreže u nakladi Matice hrvatske Ðakovo.

Fotografije autorice publicirane su na sedamdesetak skupnih izložbi od kojih izdvajamo: Izložbe fotografija autora Osječko-baranjske županije; Međunarodne revije turističke fotografije »TOURPHOTO«; Međunarodne izložbe fotografija u Sloveniji i HORSEVILLE u Novom Sadu; Hrvatski međunarodni saloni digitalne fotografije u Osijeku; Koprivnički

saloni »Sretno dijete-sretna obitelj«; Saloni fotografije “MINIJATURA” Beli Manastir; Foto-natječaji Lions klubova Hrvatske; Podravski saloni umjetničke fotografije; Saloni fotografija u Vinkovcima, Rijeci i Zagrebu, te na izložbama fotografija “Volim Ðakovo”.

21

SILVIJA BUTKOVIĆ [email protected]+385 91 51 14 196www.silvija-butkovic.com

Za svoje fotografije prima veliki broj nagrada i pohvala od kojih izdvajamo: u Zagrebu na foto-natječaju UNICEF-a i Zbora fotoreportera Hrvatske 2013. “Kako žive djeca u Hrvatskoj” pripala joj je 3. nagrada, na Salonima u Koprivnici “Sretno dijete-sretna obitelj” 2010. 1. nagrada i zlatna medalja za kolekciju fotografija , a 2013., 1. nagradu uz zlatnu medalju za pojedinačnu fotografiju, na foto-natječajima Lions klubova Hrvatske pet su joj godina radovi plasirani među najuspješnijima, dok 2010. i 2013. svojim fotografijama zauzima 1. mjesto u Hrvatskoj.

https://www.facebook.com/silvijabutkovic.photography


Mirisi kestenatekst: magazin Ceker / foto: Turistička zajednica Grada Petrinje

23

Kestenjar Kestenjar kroz okno gleda,na licu mu čađa,dim se diže, peć crveni:kao mala lađausidrila se na trgukuća kestenjara,vrećice papirne reda,rumene od žara.Zamiriše kesten vrući,slutiš zimu lijepu,a djeca pred kestenjaromčekaju u repu.

(Vjekoslav Majer)


Nisu svi gradovi u jesen okićeni

mirisima kestena. Nemaju svi

kestenjare ni kestenijade.

U tim gradovima ljudi imaju neke

svoje boje i mirise. No, ukoliko dobiju želju

čuti pucketanje kestena i nepca

nagraditi opojnošću tog

predivnog okusa, lijepo je znati da

se mogu zaputiti u gradove okružene

šumama i u društvu veselih

domaćina, uživati u svim čarima koje nam taj predivni plod

donosi.

25

Jedan od takvih gradova kestena je i Petrinja. Malo smo se raspitali i saznali smo da se u organizaciji Turističke zajednice Grada Petrinje, Hrvatskih planinarskih društava „Zrin“ i „Sv. Duh“ održava manifestacija KESTENIJADA. Program događanja je provučen kroz cijeli dan i može biti nezaboravan izlet svima koji se upuste u tu mirisnu i ukusnu avanturu.

Sve započinje planinarenjem ponuđenim lakšim i zahtjevnijim planinarskim stazama iz gradskog parka u Petrinji ili iz sela Hrastovica. Planinari se do Planinarskog doma na Hrastovačkoj gori gdje se u okružju kestenove šume druži uz sportske igre, gastronomsku ponudu, pečenje kestena i glazbeni program.


Planinarski dom

Matija Filjak

Hrastovička gora, 415m

/ Do kuće vodi šumska

mak. cesta iz sela

Cepeliša. Najbliža asf.

cesta je u selu Hrastovici

(40’) /

27

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA PETRINJE

Trg dr.Franje Tuđmana 4, Petrinja, HrvatskaT. 385 (0)44 813 876; 815 431E. [email protected]

Za one zaljubljenike u prirodu, kojima boravak na kestenijadi stvori želju za ostankom, Planinarski dom nudi mogućnost smještaja.

Da ne duljimo s pričom, završimo ovaj prilog veselim i iskrenim pozivom svima vama koji volite mirise šume, jeseni i kestenja ubačenog u žar. Pridružite nam se na kestenijadi i skupa s nama uživajte u svemu što ćemo pripremiti. Druženje započinje u jutarnjim satima, 18.10.2014. i traje do kasno u noć.

Veselimo vam se! Dobrodošli!

Vaši organizatori.

https://www.facebook.com/turisticka.petrinje


kušaj...

29


tekst: magazin Ceker / foto: Mali plac na tavanu

MALI PLAC na tavanu

31

Live life to express.Not to impress.


Nedavno sam na HRT-ovom programu gledala nekoliko epizoda serijala o tržnicama velikih gradova. Tržnice, kao mjesta na kojima se kupuje zdrava hrana, odavno su prerasle tu funkciju.

Orjentalne tržnice su dio njihovog života, tržnice zapadnih zemalja pričaju gospodarsku priču svojih gradova, ali što kad se tržnica pretvori u nešto drugačije? Što kad izlagačima koji na njoj nude svoje proizvode postane poput drugog doma, poput prostora u kojem mogu pokazati da nisu samo proizvođači nego su i maštoviti prezenteri onoga što proizvode?!

33

“Mali plac na Tavanu zapravo je primjer da se može, da se želi, da se ima, da se dijeli,

da se stvara / proizvodi, voli i hrani.

Svime što je zdravo.

Od toga je hrana samo jedan segment. Onaj prvobitan, važan

za opstanak, temelj za sve ono drugo, treće i …

beskonačno.” /mali plac na tavanu/

Ne radi se tu samo o tržnici. Ovo je razmjena. Prije svega ljudskosti i kreativnosti, onoga što je

suvremeno društvo zapostavilo do te mjere da sada grca u vlastitim mukama. Umjetne tvorevine ne mogu trajati vječno. Fala bogu. /mali plac na tavanu/


Ovo je priča o jednoj potpuno neobičnoj tržnici. Malom placu.

Teško je zapravo reći gdje se točno nalazi jer je rastući shvatio da mu je skroz ok prošetati se gradom Zagrebom, spustiti se s tavana u Ilici, posjetiti Tuškanac, prostor ispred stare džamije, popiti kavu u dvorištu. Poseban je i po tome što je okičen. Okitili su ga brojni ljudi, neki svojim proizvodima, drugi željom da dođu, vide, probaju i kupe, ali najviše od svega, ovaj mali plac je okićen osmijesima.

Mnoštvo je na njemu osmijeha. Malih, velikih, tihih, glasnih, i kad se smiju u isti glas, čine prostor tako živim i tako ugodnim.

Naravno da smo i same zavirile na Plac. Srele smo ga kod Tuškanca u neko prijepodnevno vrijeme i smijeh po smijeh, glas po glas, uvukao nas je u svoju čaroliju i osvojio nas. Da živimo u Zagrebu, sigurne smo da bi se redovito družile s njim. Ovako, znamo samo da ćemo prilikom posjeta Zagrebu u dnevni raspored svakako ubaciti i jednu "kavicu" s Malim placem, bio on na tavanu, u parku ili u dvorištu.

Vama preporučujemo isto ;)

35

MALI PLAC NA TAVANUSinkovićeva 8, Zagreb, CroatiaT. 095 915 2711E. [email protected]

https://www.facebook.com/maliplacnatavanu


Od drugog broja magazina dogovorili smo

suradnju sa vrlo zanimljivim i korisnim portalom

Pekarskim Glasnikom

Jedini je to specijalizirani

web portal za mlinare, pekare i slastičare

koji donosi korisne i zanimljive informacije

vezane za struku, od kojih izdvajamo:

kalendar stručnih sajmova, seminara i radionica,

aktualni zakonski propisi,

besplatni specijalizirani oglasnik...

Njihove objave svakako potra�ite na njihovoj

web, kao i na FB stranici.

http://www.pekarskiglasnik.com/

Sajmovislastièarstva,

pekarstva i

prehrambene industrije

23

Kako je tema ovog broja magazina Turistièka ponuda hrvatske kroz razne aspekte, odluèili smo vam predstaviti

jedan specifièni oblik turizma koji redovito pratimo putem svog portala - Sajmove.

Donosimo vam listu sajmova vezanih za slastièarstvo, pekarstvo i prehrambenu industriju, koji æe se odr�avati tijekom

kasnog ljeta i jeseni. Osim popisa sajmova koji se dogaðaju u Hrvatskoj, donosimo vam i listu nama

zanimljivih sajmova iz svijeta.

Kalendar sajmova

17.10.-19.10.2014. AGRO ZEMLJA 2014.

20. međunarodni izložbeno-prodajni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ribolova, lovstva, ekologije, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, Bizovačke toplice.

23.08-28.08.2014. AGRA 52. Međunarodni sajam poljoprivrede i prateće industrije Gornja Radgona (Slovenija) 23.08-28.08.2014. INPAK 19. Međunarodni sajam ambalaže, pakiranja i logistike Gornja Radgona (Slovenija) 27.08.-30.08.2014. 41. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Gradačac (BiH)


pekarstva i


https://www.facebook.com/pekarski.glasnik?fref=ts



Od drugog broja magazina dogovorili smo

suradnju sa vrlo zanimljivim i korisnim portalom

Pekarskim Glasnikom

Jedini je to specijalizirani

web portal za mlinare, pekare i slastičare

koji donosi korisne i zanimljive informacije

vezane za struku, od kojih izdvajamo:

kalendar stručnih sajmova, seminara i radionica,

aktualni zakonski propisi,

besplatni specijalizirani oglasnik...

Njihove objave svakako potra�ite na njihovoj

web, kao i na FB stranici.



pekarstva i


23

Kako je tema ovog broja magazina Turistièka ponuda hrvatske kroz razne aspekte, odluèili smo vam predstaviti

jedan specifièni oblik turizma koji redovito pratimo putem svog portala - Sajmove.

Donosimo vam listu sajmova vezanih za slastièarstvo, pekarstvo i prehrambenu industriju, koji æe se odr�avati tijekom

kasnog ljeta i jeseni. Osim popisa sajmova koji se dogaðaju u Hrvatskoj, donosimo vam i listu nama

zanimljivih sajmova iz svijeta.

Kalendar sajmova

17.10.-19.10.2014. AGRO ZEMLJA 2014.

20. međunarodni izložbeno-prodajni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ribolova, lovstva, ekologije, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, Bizovačke toplice.

23.08-28.08.2014. AGRA 52. Međunarodni sajam poljoprivrede i prateće industrije Gornja Radgona (Slovenija) 23.08-28.08.2014. INPAK 19. Međunarodni sajam ambalaže, pakiranja i logistike Gornja Radgona (Slovenija) 27.08.-30.08.2014. 41. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Gradačac (BiH)


pekarstva i



07.09.-09.09.2014. SPECIALITY CHOCOLATE FAIR 2014. London (Velika Britanija) 10.09.-13.09.2014. CONBAK EXPO BALKAN 10. međunarodni sajam opreme, strojeva, sirovina za pekarstvo, slastičarstvo i catering, Beograd 15.09.-18.09.2014. WORLD FOOD MOSCOW 23. međunarodni sajam hrane i pića, Moskva (Rusija) 21.09.-23.09.2014. INTER COOL Međunarodni sajam smrznute hrane, mliječnih proizvoda, sladoleda, mesa,... Dusseldorf (Njemačka) 29.09.-02.10.2014. POLAGRAFOOD Međunarodni sajam prehrane Poznan (Poljska) 03.10.-05.10.2014. HEDONIST FEST 02 Međunarodna manifestacija hrane i pića, eko-etno turizma i opreme Jagodina (Srbija)

25

18.10.-21.10.2014. SUDBACK 2014. Međunarodni sajam pekarstva i slastičarstva, Stuttgart (Njemačka) 19.10.-23.10.2014. SIAL PARIZ Međunarodni sajam prehrambene industrije, Pariz (Francuska)

KONGRESI I SEMINARI

07.10.-08.10.2014. INTERSLAST, 3. europski kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva, Tuhelj 16.10.-17.10.2014. HRVATSKI PEKAR 2014., 14. kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva, Omiš

Za čitatelje portala i sve zainteresirane organiziramo i posjete sajmovima u suradnji s turističkim agencijama. Podaci o trenutno aktualnim sajmovima i link za prijave (kliknite):

SUDBACK

SIAL

dojmovi

s nekih od nedavno

organiziranih sajmova

koje smo posjetili


07.09.-09.09.2014. SPECIALITY CHOCOLATE FAIR 2014. London (Velika Britanija) 10.09.-13.09.2014. CONBAK EXPO BALKAN 10. međunarodni sajam opreme, strojeva, sirovina za pekarstvo, slastičarstvo i catering, Beograd 15.09.-18.09.2014. WORLD FOOD MOSCOW 23. međunarodni sajam hrane i pića, Moskva (Rusija) 21.09.-23.09.2014. INTER COOL Međunarodni sajam smrznute hrane, mliječnih proizvoda, sladoleda, mesa,... Dusseldorf (Njemačka) 29.09.-02.10.2014. POLAGRAFOOD Međunarodni sajam prehrane Poznan (Poljska) 03.10.-05.10.2014. HEDONIST FEST 02 Međunarodna manifestacija hrane i pića, eko-etno turizma i opreme Jagodina (Srbija)

25

18.10.-21.10.2014. SUDBACK 2014. Međunarodni sajam pekarstva i slastičarstva, Stuttgart (Njemačka) 19.10.-23.10.2014. SIAL PARIZ Međunarodni sajam prehrambene industrije, Pariz (Francuska)

KONGRESI I SEMINARI

07.10.-08.10.2014. INTERSLAST, 3. europski kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva, Tuhelj 16.10.-17.10.2014. HRVATSKI PEKAR 2014., 14. kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva, Omiš

Za čitatelje portala i sve zainteresirane organiziramo i posjete sajmovima u suradnji s turističkim agencijama. Podaci o trenutno aktualnim sajmovima i link za prijave (kliknite):

SUDBACK

SIAL

dojmovi

s nekih od nedavno

organiziranih sajmova

koje smo posjetili

http://www.pekarskiglasnik.com/index.php/kalendar/organizacija/1307-sudback-2014-stuttgart

http://www.pekarskiglasnik.com/index.php/kalendar/organizacija/1312-sial-2014-medunarodni-sajam-prehrambene-industrije-pariz-19-23-10-2014

upoznaj i doživi...

Mirisni suvenir

kao podsjetnik na nezaboravne dane

43

Udahnite duboko i zamislite si prostor u kojem miris cvijeta lavande osvaja i nadjačava sve ostale mirise. Miris koji vezujemo uz topla ljeta, opuštanje, mediteran.

Miris omiljenog šampona, relaksirajuće kreme za tijelo, maminog ormara. Ne razmišljamo o tome gdje je zapravo nastao jer nam svojom notom u prostor unosi sliku nečega lijepoga, domaćega, toploga, sliku koja nam je urezana u sjećanja.

Priča je ovo o jednoj ljubavi pretvorenoj u obiteljski posao. O mladom čovijeku koji je spremno “zasukao rukave” svjestan da godine koje su pred njim zahtjevaju puno odricanja, rada i brige o sadnicama, kako bi rezultati bili onakvi kakvi su već i danas i kakvi će biti i u buduće.


S gospodinom Ivanom Došlovićem susreli smo se u njegovom gradu, Novskoj. Nakon upoznavanja uz šalicu toplog čaja, odveo nas je do svoje radionice pokazujući nam, prepun entuzijazma, sve to o čemu smo uz čaj razgovarali. Nalazili smo se upravo usred male obiteljske manufakture. Na policama je stajalo osušeno cvijeće lavande spremno za punjenje u u platnene vrećice. Vrećice, kao i tisak koji se na njima nalazio, također su izrađene u istoj toj radionici. Ono što se u radionici nije moglo vidjeti ali se itekako osjećalo bila je pozitivna energija koju je cijeli prostor odašiljao.

Osjećaj optimizma, hrabrosti i kreativnosti bio je utkan u svaki proizvod proizveden za brojne naručitelje i kupce koji su diljem Hrvatske i svijeta, tim lijepim suvenirom širili priču o ljepoti i mirisima naše zemlje.

Naručite

mirisne vrećice

lavande sa vašim

logotipom ili

nekim drugim

željenim

motivom.

45

Ivan nam je objašnjavao da njegove suvenire, osim što ih se može kupiti po štandovima diljem naše obale, brojni ugostitelji poklanjaju svojim gostima kao mali znak pažnje. Vrećice na kojima je otisnut logotip hotela, prepoznatljiva slika kraja ili nešto što ugostitelj želi, na taj način odlaze u razne krajeve svijeta noseći sa sobom sjećanje na lijepe i nezaboravne trenutke provedene kod nas.

Na kraju našeg druženja, odlazeći prema rasadniku u kojem se uzgajaju bebe lavande, gosp. Došlović nam je neizostavno poklonio nekoliko mirisnih vrećica koje su svoje mjesto pronašle u blizini kompjutera na kojima radimo i koje nam u trenucima dnevnih predaha od posla prostor ureda pretvore u mali spa centar :)


... da lavandino eterično ulje služi kao dodatak ljekovitim kupkama za ublažavanje boli zglobova i mišića. Učinkovito je u smirenju reumatskih bolova, kada se umasira na bolna mjesta.

Lavanda pozitivno utječe i na raspoloženje. Masaža etričnim uljem lavande bitno povećava razinu osjećaja zadovoljstva i sreće u odnosu na masažu s običnim uljem za masažu, umiruje migrenu i liječi glavobolju.

Osim za vanjsku uporabu na koži koristi se i za inhalaciju, aromaterapiju, osvježenje prostora i kao dodatak kozmetičkim proizvodima.

DOŠLOVIĆ LAVANDA

O.P.G.Ivan Došlović Zagrebačka 106 Novska

Tel/fax: +385 (0)44 608 522 Mob. +385 (0)91 546 6034

[email protected] [email protected]

www.doslovic-lavanda.com

Jeste li

znali ...

https://www.facebook.com/lavanda.novska?fref=ts


O va priča počinje još u staroj Kini, kažu negdje oko 105. godine. Tada su, neki vrijedni i inovativni ljudi, ručno, od bambusove trske,

rižine slame, lika, konoplje, starih ribarskih mreža i svega što je imalo vlaknastu strukturu, proizveli proizvod koji je značio revoluciju. Proizveli su papir. Dugo godina nakon tog otkrića, čak nekih 500 godina, recept za proizvodnju papira ostao je najstrože čuvana tajna. Pravi procvat, proizvodnja papira doživjela je tek izumom tiskarskog stroja. Tad su se počele otvarati prve manufakture u kojima se papir proizvodio. U današnje vrijeme, često bagateliziran, papir je postao toliko prisutan element svakodnevice da o njemu gotovo i ne razmišljamo. Upravo iz tog razloga odlučili smo se u na stranicama CEKER-a koje tek čekaju svoj papirnati oblik, uvrstiti i dvije lijepe papirnate priče.

Papirnate priče

49

Priča br.1.

Kutijice za sreću

"Jeste li ikad, kupujući male darove koje sa godišnjih odmora

nosite svojim najdražima, razmišljali o tome tko izrađuje te

preslatke kutijice, vrećice i ostalu papirnatu ambalažu u koju su

spakirani?

Je li vam palo na pamet da cijelokupni dojam suvenira nipošto

ne bi bio takav kakav je da se ne nalazi upravo u takvim

pakiranjima?

Želimo vas upoznati upravo s ljudima koji

su svoju ljubav prema papiru pretvorili

u predivan posao i omogućili nam da

hrvatski proizvod spakiramo u hrvatsku

ambalažu.

tekst: magazin Ceker / foto: Grafolux


Grafolux iz Zagreba grafički je obrt za izradu alata i rezanje papira. Iskustvom vođeni, a znajući da ambalaža nije samo ambalaža, već i vrlo važan estetski element prilikom uručivanja darova, u Grafoluxu su tijekom godina osmislili cijelokupni program kutija različitih dimenzija i dizajna koji zadovoljavaju potrebe transporta i estetike.

Osim što u asortimanu nude gotove modele kutija od ekološkog mikrovala i kreativnih kartona (kutije za kolače, flaše, sapune, staklene predmete,...), pokucate li im na vrata s nekim posebnim zahtjevom, spremni su vas saslušati i izdizajnirati kutiju upravo po vašoj mjeri.

Moramo vam došapnuti da je nas oduševio papirnati ceker. Znate li zašto :) ?

51

GRAFOLUX

Kameniti stol 27a, Zagreb

T. 01 45 80 224 091 57 10 499 091 405 1971

E. [email protected]

https://www.facebook.com/pages/Grafolux/223947380998013


Priča br.2.

Čarobni svijet origami suvenira tekst: magazin Ceker / foto: Šiz art origami

Otvorivši dobivenu mapu s fotografijama potrebnim za oblikovanje ovih stranica, nemalo sam se i iznenadila i oduševila. Origami mi je poznat još iz osnovne škole, ali nikad nisam razmišljala o tome da može imati drugačiju namjenu od lijepe razbibrige. Promatrajući ove fotografije origami predmeta koji otkrivaju i kreativnost i vještinu umjetnice koja ih je stvorila, shvatila sam da su ti mali, vješto složeni papirići zapravo fantastične naušnice, predivni eko buketići koji ne uvenu, papirnati ždralovi koje poklanjamo da bi nekome poželjeli odanost, čast, dugi život i radost.

53

O samoj sebi, ova predivna kreatorica, inače i članica udruge “Mašlek”, na fb stranicama napisala je... "Pozdrav! Moje ime je Katarina i od kad znam za sebe sam crtala, slikala, modelirala, pravila razne stvari i na kraju i završila studije na Visokoj školi likovnh i primenjenih umetnosti u Beogradu. Najveća ljubav mi je u poslednjih par godina origami. Ta čarobna igra sa papirom potpuno me je okupirala i sada koristim svaki slobodan trenutak da nešto napravim..."

Nadamo se da će ta njezina čarobna igra jednako oduševiti i vas koliko smo i mi oduševljeni.

E. [email protected]

https://www.facebook.com/pages/ShiZ-aRt/188038864554806


Èovjek kojeg su kritièari prozvali hrvatski Andy Warhol

DAMIR MEDVEŠEK

tekst CEKER/ foto: Damir Medvešek

55

Èovjek kojeg su kritièari prozvali hrvatski Andy Warhol

DAMIR MEDVEŠEK


Puno je ljudi koji se ističu svojim osobnostima. Točnije, ne ističemo li se unutar određenih krugova svi? Ali, postoje oni ljudi među nama koji svojom snagom i upornošću pobjeđuju stereotipe i osobnim primjerom daju nadu svakom pojedincu da je dosegnuti nedodirljive granice, zapravo moguće. Ne tako davno, upoznala sam se sa slikarskim opusom vrhunskog i renomiranog hrvatskog slikara gosp. Damira Medvešeka. Pregledavajući njegove slike u online galerijama, među mnoštvom tema i radova, u oko su mi prve upale slike žena iz ciklusa Zagrebačkih djevojaka. Sjećam se prve misli koja mi se tada rodila.: “Ove slike imaju dušu.”. Isto mislim


i danas, jedino se pitam radi li se o duši žena koju je sam slikar osjetio i uspio oslikati, ili se radi o njegovoj duši koju je ugradio u prekrasne fizionomije ženskih likova, čineći na taj način neraskidivu vezu između sebe i njih. U ugodnom razgovoru pokušala sam saznati ponešto o tome kako žena izgleda u očima umjetnika. Koja je nit koja slikaru definira izbor modela? Što je ono bitno za nastajanje djela s kojim je najprije autor, a napose publika zadovoljna? Prema tome, moje dame,... Ukoliko ste mislile da vi nipošto niste jedna od tih koje se slika, molimo da pretpostavke za trenutak zadržite postrani i da pročitate što o svemu tome govori sam umjetnik...


57



oblikovanju predmeta kojima se čovijek koristio. Kroz određeni niz stoljeća došli smo do toga da je danas sve što vidimo oko sebe umjetnost. Odjeća koju nosimo, predmeti koje kupujemo i konzumiramo, automobili, tehnika... sve. Nije umjetnost samo slika ili kip kao što se voli pojednostavniti. Umjetnost je sveobuhvatna. To je način mišljenja. Način života. Način ekonomije jedne države. To nije ništa novo. To je spoj matematike, fizike i kemije. Prirodna nauka. Cijeli svemir je umjetnost. Pogledaš gore i crpiš iz toga. Umjetnost je moj život. Samo biram funkciju umjetnosti u kojoj se u tom trenutku izražavam.

Teme kojih se dotičete u svom izričaju su različite, ali nekako se nameće ideja da je najčešća i najobuhvatnija tema koju obrađujete, tema žene. Možete li nam u nekoliko riječi objasniti zašto žena kao središnji lik Vašeg izričaja?...

Pa, lik žene je definiran mojom životnom pričom. Obzirom da sam odrastao u sirotištu, ta tema je zapravo logičan odabir. Žene su me odgojile. Time sam stekao iskustva različita od večine muškaraca. Kroz umjetnost im vračam ono što su mi dale kroz život. Opisujem njihovu unutrašnju ljepotu. Ne onu vanjsku koja je prolazna. Svi ćemo jednog dana biti stari i ružni. Unutrašnja ljepota

ostaje. Slikajući ih, opisujem njihovu prirodu, osjećaje, način života. Kroz lik žene pričam ne samo o ženi pojedincu, već o trenutku u kom ta žena živi, o društvenim okvirima, patnji, sreći. Pomno biram modele. Između njih 100 biram onu jednu koja ima ono nešto u sebi. Da bi dobro promišljeno njen izraz, pogled, poziciju pretvorio u intimnu priču o ženama.

Što je vodilja koja Vas vodi dok birate model žene? Žene u jednom. Stup života. Eva. Žena majka, ljubavnica, djevojka, prijateljica.....Uvijek se vraćam toj priči, ali ih kombiniram sa još nečim, uklapajući ih u neke cikluse. To su zatvoreni ciklusi od 15tak – 20 slika gdje ja ispričam cijelu priču. Svaka zadnja slika u mom opusu je nastavak slijedećeg opusa. Biram ženu koja paše uz temu. Npr. Žena i grad i sl. Razmišljam o temama koje nitko do sad nije obradio. Trenutno radim na jednom zanimljivom ciklusu koji će publika moći vidjeti u dogledno vrijeme.

59

oblikovanju predmeta kojima se čovijek koristio. Kroz određeni niz stoljeća došli smo do toga da je danas sve što vidimo oko sebe umjetnost. Odjeća koju nosimo, predmeti koje kupujemo i konzumiramo, automobili, tehnika... sve. Nije umjetnost samo slika ili kip kao što se voli pojednostavniti. Umjetnost je sveobuhvatna. To je način mišljenja. Način života. Način ekonomije jedne države. To nije ništa novo. To je spoj matematike, fizike i kemije. Prirodna nauka. Cijeli svemir je umjetnost. Pogledaš gore i crpiš iz toga. Umjetnost je moj život. Samo biram funkciju umjetnosti u kojoj se u tom trenutku izražavam.

Teme kojih se dotičete u svom izričaju su različite, ali nekako se nameće ideja da je najčešća i najobuhvatnija tema koju obrađujete, tema žene. Možete li nam u nekoliko riječi objasniti zašto žena kao središnji lik Vašeg izričaja?...

Pa, lik žene je definiran mojom životnom pričom. Obzirom da sam odrastao u sirotištu, ta tema je zapravo logičan odabir. Žene su me odgojile. Time sam stekao iskustva različita od večine muškaraca. Kroz umjetnost im vračam ono što su mi dale kroz život. Opisujem njihovu unutrašnju ljepotu. Ne onu vanjsku koja je prolazna. Svi ćemo jednog dana biti stari i ružni. Unutrašnja ljepota

ostaje. Slikajući ih, opisujem njihovu prirodu, osjećaje, način života. Kroz lik žene pričam ne samo o ženi pojedincu, već o trenutku u kom ta žena živi, o društvenim okvirima, patnji, sreći. Pomno biram modele. Između njih 100 biram onu jednu koja ima ono nešto u sebi. Da bi dobro promišljeno njen izraz, pogled, poziciju pretvorio u intimnu priču o ženama.

Što je vodilja koja Vas vodi dok birate model žene? Žene u jednom. Stup života. Eva. Žena majka, ljubavnica, djevojka, prijateljica.....Uvijek se vraćam toj priči, ali ih kombiniram sa još nečim, uklapajući ih u neke cikluse. To su zatvoreni ciklusi od 15tak – 20 slika gdje ja ispričam cijelu priču. Svaka zadnja slika u mom opusu je nastavak slijedećeg opusa. Biram ženu koja paše uz temu. Npr. Žena i grad i sl. Razmišljam o temama koje nitko do sad nije obradio. Trenutno radim na jednom zanimljivom ciklusu koji će publika moći vidjeti u dogledno vrijeme.


Koliko sebe unosite u sliku koju slikate, a koliko pokušavate zarobiti energiju modela?

Ne zanima me da ja zarobim energiju, vrlo je važno, ako si već portretist, proniknuti u karakter. Mogu kao vrhunski estetski kirurg sve speglati do savršenstva. Ali ako proniknem u njenu dubinsku ljepotu, ako na platno izbacim njeno zračenje, žena izgleda lijepo. Zato one i jesu lijepe. One su onakve kakve su iznutra, Nema tu kiča. Svaka žena je lijepa. Svaka ima nešto što je lijepo. Ili su to oči, ili osmijeh, njezina unutrašnja ljepota, način mišljenja. Kad krenem slikati, sam sam s idejom i platnom. Sam sa sobom ili eventualno s modelom. Iz toga iščitavam. Iz nekoliko rečenica razmjenjenih s modelom iznosim na platno ono što je lijepo. Šaljem poruku prema van. U mojim slikama je sve pozitivno. Povremeno ima nešto što treba čitati između redova, ali osnovno je da slavim ljepotu žene. Oko žena se sve vrtilo stoljećima. Ljudi su ratovali zbog žena. Ali ja želim prikazati ono ljepo u ženi. Dosta nam je negativnosti. Svaka žena je lijepa. Tražim i kopam u ženi ono što je lijepo i to iznosim prema van.

Promatrajući Vaš ukupni umjetnički izričaj, nameće se pitanje: Od kud tolika energija koju unosite u rad?

Pa otkud, energija? To je moja cijela životna priča. Plačana krvlju. Za to sam se rodio. Za to živim. I ak` ću biti slijep radit ću i ako slomim desnu ruku slikat ću lijevom. To je moj kruh. Moj život. To me hrani to mi daje motivaciju. Da postanem svjetski poznati autor. To povlačim iz svog socijalnog aspekta. Iz želje da

od sebe napravim nešto veliko. Bog mi je dao talent, ali to je samo 5% Da bi došao do ovoga što jesam, iza mene su tisuće i tisuće sati rada. Svjestan sam svoje kvalitete. Moji radovi vise u najvećim svjetskim zbirkama umjetnina. Ne bez razloga. Ne želim biti lažno skroman. Da ne vrijedi, ne bi bilo tamo gdje je. Također nisam zaboravio ni na onaj period života u kom sam ja bio taj koji je trebao pomoć. Zato dio svojih radova poklanjam u humanitarne svrhe. Dječjim ustanovama u kojima su djeca koja poput mene nekad, trebaju nekoga tko ih bodri. Na taj način vraćam ono što mi je dano.

Nije lako biti umjetnik ali je jos teže bit istinski umjetnik sa jasnom vizijom svog puta jer ponekada ili večinom je jako težak, nesretan a sa druge strane opet toliko ispunjen. I kada me ne bude, tj., i mrtav ću sa osmijehom znati da sam hrabro kročio kroz život. Ponosan na to što sam bio i radio ono što istinski volim. Kojeg li bogatstva i privilegije!

61

Koliko sebe unosite u sliku koju slikate, a koliko pokušavate zarobiti energiju modela?

Ne zanima me da ja zarobim energiju, vrlo je važno, ako si već portretist, proniknuti u karakter. Mogu kao vrhunski estetski kirurg sve speglati do savršenstva. Ali ako proniknem u njenu dubinsku ljepotu, ako na platno izbacim njeno zračenje, žena izgleda lijepo. Zato one i jesu lijepe. One su onakve kakve su iznutra, Nema tu kiča. Svaka žena je lijepa. Svaka ima nešto što je lijepo. Ili su to oči, ili osmijeh, njezina unutrašnja ljepota, način mišljenja. Kad krenem slikati, sam sam s idejom i platnom. Sam sa sobom ili eventualno s modelom. Iz toga iščitavam. Iz nekoliko rečenica razmjenjenih s modelom iznosim na platno ono što je lijepo. Šaljem poruku prema van. U mojim slikama je sve pozitivno. Povremeno ima nešto što treba čitati između redova, ali osnovno je da slavim ljepotu žene. Oko žena se sve vrtilo stoljećima. Ljudi su ratovali zbog žena. Ali ja želim prikazati ono ljepo u ženi. Dosta nam je negativnosti. Svaka žena je lijepa. Tražim i kopam u ženi ono što je lijepo i to iznosim prema van.

Promatrajući Vaš ukupni umjetnički izričaj, nameće se pitanje: Od kud tolika energija koju unosite u rad?

Pa otkud, energija? To je moja cijela životna priča. Plačana krvlju. Za to sam se rodio. Za to živim. I ak` ću biti slijep radit ću i ako slomim desnu ruku slikat ću lijevom. To je moj kruh. Moj život. To me hrani to mi daje motivaciju. Da postanem svjetski poznati autor. To povlačim iz svog socijalnog aspekta. Iz želje da

od sebe napravim nešto veliko. Bog mi je dao talent, ali to je samo 5% Da bi došao do ovoga što jesam, iza mene su tisuće i tisuće sati rada. Svjestan sam svoje kvalitete. Moji radovi vise u najvećim svjetskim zbirkama umjetnina. Ne bez razloga. Ne želim biti lažno skroman. Da ne vrijedi, ne bi bilo tamo gdje je. Također nisam zaboravio ni na onaj period života u kom sam ja bio taj koji je trebao pomoć. Zato dio svojih radova poklanjam u humanitarne svrhe. Dječjim ustanovama u kojima su djeca koja poput mene nekad, trebaju nekoga tko ih bodri. Na taj način vraćam ono što mi je dano.

Nije lako biti umjetnik ali je jos teže bit istinski umjetnik sa jasnom vizijom svog puta jer ponekada ili večinom je jako težak, nesretan a sa druge strane opet toliko ispunjen. I kada me ne bude, tj., i mrtav ću sa osmijehom znati da sam hrabro kročio kroz život. Ponosan na to što sam bio i radio ono što istinski volim. Kojeg li bogatstva i privilegije!


Damir Medvešek rođen je u Zagrebu. Nakon osnovne škole polazi

nastavu u Školskome centru „Ruđer Bošković”, strojarski smjer, na

Višoj tekstilnoj školi apsolvira dizajn odjeće i tekstila. Diplomirao

je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u slikarskoj klasi

profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Sustavno izlaže od 1985.

godine. Zaposlen je kao majstor slikar u slikarnici Hrvatskog

narodnog kazališta. U istoj ustanovi potpisuje više od pet stotina

slikarskih izvedbi za scenu. Od autorskih zamisli posebno mu

je zapažena scenografija za dramsku predstavu „Kralj Lear” na

Brijunima. Savjetnik je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Djela mu se nalaze u zbirkama: Caroline od Monaca, Kennedy,

La Martina, Lacosta, Fashion Brioni, Mercedes, Cartier.Predavač

na ALU. Predavač na TTF. Modni dizajner. Glavni slikar HNK. I

jedan od najboljih stručnjaka europe u tom poslu. I scenograf.

Radio za svjetske brandove. Kao sto su. Freywille. La costa.

Fashion Brioni. Cartier donator dječjim domovima i bolnicama

Ambasador Mc Donaldsa autor jedne od neslužbeno najveće

slike na svijetu i izvođač. 50 x 12 m. Za bavarsku operu i sve više

tražen u svijetu. Za mnoge projekte inprivatne kolekcije...Izlagao

je u: Madrid, Rim, Sao Paolo, Zagreb, Brijuni, Pazin, Novalja,

Motovun, Jastrebarsko, Kalnik , Vinkovci, Sesvete, Koprivnica...

(preuzeto sa: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.138302976340

582.1073741839.131393433698203&type=1... )

63

Damir Medvešek rođen je u Zagrebu. Nakon osnovne škole polazi

nastavu u Školskome centru „Ruđer Bošković”, strojarski smjer, na

Višoj tekstilnoj školi apsolvira dizajn odjeće i tekstila. Diplomirao

je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u slikarskoj klasi

profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Sustavno izlaže od 1985.

godine. Zaposlen je kao majstor slikar u slikarnici Hrvatskog

narodnog kazališta. U istoj ustanovi potpisuje više od pet stotina

slikarskih izvedbi za scenu. Od autorskih zamisli posebno mu

je zapažena scenografija za dramsku predstavu „Kralj Lear” na

Brijunima. Savjetnik je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Djela mu se nalaze u zbirkama: Caroline od Monaca, Kennedy,

La Martina, Lacosta, Fashion Brioni, Mercedes, Cartier.Predavač

na ALU. Predavač na TTF. Modni dizajner. Glavni slikar HNK. I

jedan od najboljih stručnjaka europe u tom poslu. I scenograf.

Radio za svjetske brandove. Kao sto su. Freywille. La costa.

Fashion Brioni. Cartier donator dječjim domovima i bolnicama

Ambasador Mc Donaldsa autor jedne od neslužbeno najveće

slike na svijetu i izvođač. 50 x 12 m. Za bavarsku operu i sve više

tražen u svijetu. Za mnoge projekte inprivatne kolekcije...Izlagao

je u: Madrid, Rim, Sao Paolo, Zagreb, Brijuni, Pazin, Novalja,

Motovun, Jastrebarsko, Kalnik , Vinkovci, Sesvete, Koprivnica...

(preuzeto sa: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.138302976340

582.1073741839.131393433698203&type=1... )

https://www.facebook.com/damian.a.master?fref=ts


Tragajući za različitim aspektima turističke ponude Hrvatske, nikako nismo mogli zanemariti značajan doprinos koji u kulturnoj sferi odrađuju razni

filmski festivali koji se diljem zemlje odvijaju tijekom čitave godine. Jedan od zanimljivijih festivala svakako je i Festival dokumentarnog rock filma - DORF. Između ostalog, zanimljiv nam je i iz ova dva razloga: Prvo je to što kulturnu

ponudu turizma prebacuje na krajnji istok zemlje, u grad u kojem je rock živio i živi već desetljećima - Vinkovce, a drugi razlog je taj što se ljudi koji rade na organizaciji i promociji DORF-a, tijekom cijele godine bave kulturnim radom, i ljudima koji ih prate nude pregršt informacija o nekim drugim festivalima, kao

i o svojim aktivnostima koje organiziraju tijekom godine.

Surađujući s DORF-ovcima, za vas smo saznali što se to zanimljivo ovih dana sprema u dragoj nam Slavoniji...

http://filmfestivaldorf.com/hr/

27

Festival dokumentarnih glazbenih filmova, s bogatim popratnim programom - od koncerata, promocija knjiga, izložbi stripova/fotografija/slika/plakata, pa do radionica. Since 2007. Gostovali u 50-ak gradova...

Suradnja DORF-a i Vukovar film festivala ove godine u Vinkovce donosi 5 zanimljivih filmova iz Španjolske, Italilje, Francuske, Njemačke i Velike Britanije - selekcija Europskih velikih 5.


https://www.facebook.com/FestivalDORF/info


Tragajući za različitim aspektima turističke ponude Hrvatske, nikako nismo mogli zanemariti značajan doprinos koji u kulturnoj sferi odrađuju razni

filmski festivali koji se diljem zemlje odvijaju tijekom čitave godine. Jedan od zanimljivijih festivala svakako je i Festival dokumentarnog rock filma - DORF. Između ostalog, zanimljiv nam je i iz ova dva razloga: Prvo je to što kulturnu

ponudu turizma prebacuje na krajnji istok zemlje, u grad u kojem je rock živio i živi već desetljećima - Vinkovce, a drugi razlog je taj što se ljudi koji rade na organizaciji i promociji DORF-a, tijekom cijele godine bave kulturnim radom, i ljudima koji ih prate nude pregršt informacija o nekim drugim festivalima, kao

i o svojim aktivnostima koje organiziraju tijekom godine.

Surađujući s DORF-ovcima, za vas smo saznali što se to zanimljivo ovih dana sprema u dragoj nam Slavoniji...


27

Festival dokumentarnih glazbenih filmova, s bogatim popratnim programom - od koncerata, promocija knjiga, izložbi stripova/fotografija/slika/plakata, pa do radionica. Since 2007. Gostovali u 50-ak gradova...

Suradnja DORF-a i Vukovar film festivala ove godine u Vinkovce donosi 5 zanimljivih filmova iz Španjolske, Italilje, Francuske, Njemačke i Velike Britanije - selekcija Europskih velikih 5.


Ove godine gledamo 5 VFF filmova i u Vinkovcima, vidimo se opet uz cool filmove u Centru znanja...

Više podataka o programu VFF 2014 pronađite OVDJE

Ujedno najavljujemo nastavak kultnih filmskih projekcija utorkom u Centru znanja za kraj rujna.

29

U sklopu VFF-a do kraja kolovoza osim filmskih projekcija posjetite i ...

ulaz besplatan / free entrance

http://www.vukovarfilmfestival.com/vff8/hr/


Ove godine gledamo 5 VFF filmova i u Vinkovcima, vidimo se opet uz cool filmove u Centru znanja...

Više podataka o programu VFF 2014 pronađite OVDJE

Ujedno najavljujemo nastavak kultnih filmskih projekcija utorkom u Centru znanja za kraj rujna.

29

U sklopu VFF-a do kraja kolovoza osim filmskih projekcija posjetite i ...

ulaz besplatan / free entrance


CEKER team

...tko smo?

Dvije prijateljice koje su još iz studentskih klupa bile orijentirane na zajedničke ciljeve.

Dvije poslovne žene, dvije grafičke dizajnerice koje su isprva svoje karijere kreirale odvojeno da bi unazad nekoliko godina aktivno krenule istim putem shvaćajući da je suradnja najbolji način da se zadovolje svi uvjeti koje klijenti postavljaju pred dizajnera.

Dvije obiteljske žene kojima je obitelj oslonac i važna uporišna točka iz koje crpe snagu za svakodnevne životne izazove.

Tanja Mosler

Biserka Marija Vidnić

69

...što radimo?

U našem grafičkom studiju se ne nudi asortiman od igle do lokomotive, ali ćemo i za iglu i za lokomotivu kao i za bilo koji proizvod, uslugu ili događaj osmisliti dizajn baš po mjeri klijenta. Takav dizajn koji omogućuje da produkt/usluga/događaj budu prepoznati, uočljivi i konkurentni i da u konačnici samom naručiocu osiguraju uspješnost u njegovom poslovanju. >>>više o nama...

...CEKER?

CEKER je interaktivni Online magazin koji šalje dobre vibre. Čitatelji ga mogu besplatno čitati, preuzimati i dalje dijeliti. Svi brojevi magazina trajno su pohranjeni na portalu ISSU, jednom od najvećih portala za objavu i prelistavanje publikacija u svijetu. Na taj način, trajno su dostupni za čitanje svima koji ih žele čitati, bilo putem osobnog kompjutera, tableta ili mobitela.

Magazin je namjenjen svima koji žele čitati o pozitivnim i inspirativnim pričama ljudi koji svoju ljubav i strast prema poslu što ga rade pretvaraju u uspijeh i napredak.

Cilj nam je povezati ljude, kroz priče koje o njima pišemo, s potencijalnim kupcima, gostima ili poslovnim partnerima i tako im pružiti mogućnost da ispričaju priču o sebi na jedan drugačiji, neformalan način.

http://www.moslerdizajn.hr/

Uredništvo CEKER magazina:Biserka Marija Vidnić i Tanja Mosler

Postani dio CEKER-a!!!

Ukoliko si zainteresiran/a da tvoju priču objavimo u Ceker magazinu javi nam se na e-mail ili facebook.

[email protected]

Ceker

pun različitih

sitnica koje nas

čine sretnima

https://www.facebook.com/pages/CEKER/518705438188855?ref=hl