1

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA MEDRESE

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

2

CILJEVI I ZADACI NASTAVE

U odgojno-obrazovnom sistemu jezik i knjievnost imaju primarnu ulogu. Jezikoslovna kulturologija je duhovna batina i najvea zaloga svakog naroda. Kao nastavni predmet, jezik se ne prouava da bude sam po sebi svrhom, nego kao predmet koji pomae u cjelokupnom razvoju uenika. Nastavom bosanskog jezika i knjievnosti uenike osposobljavamo za komunikaciju bez koje ne mogu spoznati ni sebe ni svijet oko sebe. Ta im komunikacija omoguava pristup bogatoj zadubini nacionalne i svjetske kulture putem svih medija govorne i pisane rijei. Potpunije ovladavanje tim komunikacijskim sredstvom ini uenike sigurnijim primaocima odgojnih poruka. Istovremeno kod uenika razvijamo ljubav prema jeziku i narodu koji se tim jezikom izraava i ostvaruje svoja kulturna dobra; podstiemo elju za spoznavanjem, uenjem i to sigurnijom upotrebom tog jezika, ali i volju da se vlastitim naporima i mogunostima ta elja ostvaruje kao pozitivan, tolerantan i kulturan odnos prema drugim jezicima i narodima.

Nastava jezika treba da se izvodi u najuoj povezanosti s knjievnim tekstom. Ona ima svoj sadraj, svoje metode i svoj cilj, spaja misaone, osjeajne, funkcionalne i estetske momente jer je jezik, kao najsavrenije sredstvo sporazumijevanja, vezan za misao, pa su miljenje i jezik u stalnom jedinstvu. Promatranjem tekstova u pismenom ili usmenom emitiranju, uenici zapaaju jezike injenice i njihova obiljeja, razvijaju logiko zakljuivanje i apstraktno miljenje, nuno za spoznaju jezikih zakona i pravila, odnosno lingvistiko miljenje, koje ueniku omoguava razlikovanje nelingvistikih od lingvistikih pojava u upotrebi jezika (npr. prepoznavanje logikog, sadrajnog, semantikog, sintaksikog, obavijesnog plana reenice). Sve to nuno ukljuuje stjecanje znanja o jeziku uope, odnosno osnove ope lingvistike i osnove znanosti o naem jeziku, tj. fonetiku, fonologiju, morfologiju, tvorbu rijei, sintaksu, leksiku, stilistiku, ortografiju, ortoepiju, dijalekte i historiju jezika.

Usmeno i pismeno izraavanje u okviru naeg standardnog jezika zauzima, nesumnjivo, vanu ulogu. Konkretan doprinos jednog i drugog vida izraza, koji stoje u neraskidivoj vezi, ogleda se u osposobljavanju uenika za pravilnu usmenu i pismenu komunikaciju standardnim jezikom, u razvijanju kulture njihovog izraavanja, jezikog miljenja i svijesti o viestrukom znaaju i ulozi jezika. Iako je na prvom mjestu osposobljavanje uenika za pravilnu upotrebu standardnog jezika, meu zadacima nastave naeg predmeta je i to da se uenici, u odreenoj mjeri, upoznaju sa svim pojavnim oblicima naeg jezika, a to znai i dijalekatskim, i argonskim, kao i pjesnikim.

Uenike, dalje, valja upoznati sa pravilima sastavljanja i stiliziranja tekstova, tj. opskrbiti ih znanjem o teoriji sastavljanja (vrste tekstova), tekstovnoj lingvistici (nadreenino jedinstvo teksta), stilistici (poetska i lingvistika stilistika, funkcionalni stilovi) i retorici (osnove govornitva).

Sve vrste govornih i pismenih vjebi su u funkciji pouzdanog jezikog ispoljavanja. Zato punu praktinu prikladnost imaju gramatike, akcenatske, ortoepske, dikcijske, leksike, semantike, pravopisne i stilske vjebe; opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje itd. Programskim sadrajima iz podruja jezika u upotrebi, omogueno je da se integrirano

3

pristupi jezikim i knjievnim sadrajima, da se uspostavi korelacija. Osnov ove korelacije je vezani tekst.

Ove vjebe i oblici rada osposobljavaju uenike da se uspjeno koriste svim komunikacionim ulogama, da izgrauju svijest o jeziku, njegovoj funkciji i ljepoti te da budu dobri govornici, sluaoci, itaoci i kreativci na polju pisane rijei.

U obradi knjievne historije, uenici treba da razlikuju pravce, epohe, stilska razdoblja, kao i specifine knjievne pojave, a sve u drutveno-historijskom i kulturno-civilizacijskom kontekstu. U oblasti hronologije knjievnih zbivanja, uenici treba da znaju vrijeme, stilske i druge osobine, centre, predstavnike, djela i knjievne vrste karakteristine za pojedino razdoblje.

Uenici treba da se osposobe za komparativno prouavanje knjievnih i drugih umjetnikih djela; treba da razviju sposobnosti za samostalnu interpretaciju i istraivanje; da se naue pristupu strunoj literaturi o knjievnosti.

Kod uenika treba razviti estetski kriterij za ono to je univerzalno vrijedno i dobro. Treba ih osposobiti za iroki pogled na relevantne knjievne pojave u svjetskoj knjievnoj riznici, bez uobiajenog dosadanjeg zapostavljanja svega to nije poteklo iz evropskog kulturno-civilizacijskog kruga.

Napomena: S obzirom na obimnost programa u cjelini te mnotvo autora i naslova, u elji da se uenicima olaka stjecanje znanja, predlaemo jezgrovite panoramne preglede pojedinih knjievnih razdoblja i njihovih predstavnika, gdje god je to opravdano, da bi ostalo vremena za velike pisce i znaajne teme openito.

Nastavnik se mora potruditi da kod uenika izgradi (ili dogradi) italake navike i da ih motivira da kao aktivni itaoci proitaju bar glavninu planiranog knjievnog fonda.

Uenike treba uputiti na osnove knjievnih teorija i tokom etiri godine im omoguiti usvajanje solidnog fonda knjievnoteorijskih pojmova (terminologije).

4

Nastavni program iz predmeta

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST I razred

(3 sata sedmino - 105 sati godinje) Red. Broj Naziv programskih sadraja Sati

1. I JEZIK (48 sati, 44+4) Standardizacija jezika 4

Jezik kao sredstvo sporazumijevanja, 1 Jezici u svijetu, 1 Hijerarhijska ljestvica jezikih idioma, 1 Jezik i njegova struktura, 1

Fonetika i fonologija 6+1 Fonetsko-fonoloki nivo, 1 Nastanak i dioba glasova, 1 Jednaenje suglasnika po zvunosti i mjestu tvorbe, 1 Gubljenje suglasnika i palatalizacije, 1 Jotovanje, 1 Alternacije ije/je/i/e, 1

Ortoepija i ortografija 3 Ortoepija i ortografija, 1 Prozodijski sistem (akcenat i postakcenatske duine), 1 Akcenat (vjebe), 1

Pravopis 13+1 Pravopisne odredbe pisanja h i j, 1 Pravopisne odredbe pisanja , , d i , 1 Pravopisni znaci, 1 Taka, 1 Zarez, 1 Taka-zarez, 1 Upitnik, 1 Uzvinik, 1 Tri take, 1 Pisanje velikog i malog slova, 1 Sastavljeno i rastavljeno pisanje, 1 Apostrof, crta, crtica, 1 Dvotaka, geminacija i kosa crta, 1 Navodnici i polunavodnici, 1

Historija jezika 1+1 Historija jezika do kraja 15. stoljea, 1

Jezik u upotrebi 17+1 Tipovi vezanog teksta, 1 Domae pismene vjebe, 1

48

5

Izrada pismenog zadatka (3x4), 12 Nivoi jezike strukture, 1 Sintaksiki nivo, 1 Morfemsko-morfoloki nivo, 1

2. II KNJIEVNOST I LEKTIRA 57

Teorija knjievnosti 14 Vrste umjetnosti, 1 Knjievnost kao umjetnost rijei, 1 Znanost i knjievnost, 1 Teorija knjievnih rodova (osnovni pojmovi), 1 Knjievnoumjetniki tekst, 1 Musa azim ati (izbor), 1 Struktura umjetnikog teksta (izbor), 1 Pripovjedaki umjetniki tekst (izbor), 1 Poezija i stvarnost (izbor), 1 Pjesnik, njegov svijet i jezik (izbor), 1 Pripovjeda i pripovijedanje (izbor), 1 Svete knjige, 1

Knjievnostilske formacije Antika knjievnost 15+1

Antika knjievnost (uvod), 1 Mitska osnova antike knjievnosti, 1 Epska poezija (odlike i podjela), 1 Homer: "Ilijada" (odlomak), 1 Homer: "Odiseja" (odlomak), 1 Lirika (odlike i podjela), 1 Sapfo, Alkej, 1 Pindar, Anakreont, 1 Drama (odlike i vrste) 1 Sofokle: "Antigona", L 2 Eshil, Euripid (izbor), 1 Aristofan: "Ptice" (odlomak), 1 Rimska knjievnost (odlike, predstvanici), 1 Vergilije: "Eneida" (odlomak), 1 Ovidije i Katul (izbor), 1 Tibul i Horacije (izbor), 1 Plaut: "Tvrdica", L 1

Stara knjievnost istonih naroda 9+1 "Ep o Gilgameu", L 2 Firdusi: "ahnama" (odlomak "Rustem i Surhab"), L 1 Perzijsko-arapska pripovjedna proza "Hiljadu i jedna no" (izbor), 1 Klasici arapske i perzijske knjievnosti (uvod), 1 Hajjam: "Rubaije", 1 Rumi: "Mesnevija", 2 Hafiz: "Divan", 1 Sadi: "ulistan", 1

Usmena knjievnost 9+1

57

6

Odlike i podjela usmene knjievnosti, 1 Epska pjesma (izbor), 1 Lirska pjesma (izbor), 1 Sevdalinka (izbor), 1 Lirsko-epske vrste, 1 "Hasanaginica", 2 "Smrt Omera i Merime", 1 Romansa (izbor), 1 Usmena proza (narodna pripovijetka, bajka i basna), 1 Poslovice, pitalice i zagonetke, 1

Srednjovjekovna knjievnost 6+1 Srednjovjekovna evropska knjievnost (odlike i vrste), 1 Poeci slavenske pismenosti; junoslavenska srednjovjekovna literatura, 1 Bosanska srednjovjekovna knjievnost, 1 Zapisi sa steaka, 1 Povelja Kulina-bana, 1 Ostale knjievne vrste (oblici pismenosti), 1

UKUPNO

105

7

Nastavni program iz predmeta BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

II razred (3 sata sedmino - 105 sati godinje)

Red. Broj Naziv programskih sadraja Sati

1. I JEZIK 42 sata Morfologija 18+2

Nivoi jezike strukture, 1 Morfemsko-morfoloki nivo, 1 Gramatike kategorije, 1 Kategorija vrste rijei, 1 Imenice (semantike i gramatike odlike), 1 Imenice (rod, broj, pade), 1 Pridjevi (semantike i gramatike odlike i pridjevski vid), 1 Pridjevi (rod, broj, pade i komparacija), 1 Zamjenice (semantike i gramatike odlike), 1 Zamjenice (podjela i deklinacija), 1 Brojevi (znaenje, podjela i deklinacija), 1 Utvrivanje gradiva (imenska skupina rijei), 1 Glagoli (leksike i gramatike odlike; glagolski vid; prijelaznost radnje), 1 Glagoli (konjugacija i pomoni glagoli), 1 Glagoli (znaenje i tvorba prostih glagolskih oblika), 1 Prilozi (znaenje, podjela i komparacija), 1 Nepromjenjive vrste rijei: prijedlozi i veznici, 1 Uzvici i rjece, 1

Stilska upotreba jezika 18+1 Leksiki sastav jezika, 1 Leksikolo