MILAN GUDELJ i DU[KO WLFL

BOLESTI OVISNOSTI U DJE^JIM RADOVIMA

Rijeka, svibanj 1996.

Dr. sc. Milan Gudelj, mr. sc. Du{ko Wlfl BOLESTI OVISNOSTI U DJE^JIM RADOVIMA Nakladnik Centar za suzbijanje i lije~enje bolesti ovisnosti, Rijeka Urednik izdanja mr. sc. Du{ko Wlfl Lektor prof. Andrija Vu~emil Tisak W Naklada 1000 primjeraka

ISBN 953-96843-0-7Katalogizacija u publikaciji - CIP Sveu~ili{na knjinica Rijeka UDK 613.81 GUDELJ, Milan Bolesti ovisnosti u dje~jim radovima / Milan Gudelj, Du{ko Wlfl. - Rijeka : Centar za suzbijanje i lije~enje ovisnosti Rijeka, 1996. - 80 str. ilustr. ; 21 cm Bibliografija: str. 78 ISBN 953-96843-0-7 1. Woelfl, Du{ko

KAZALONEKOLIKO POVIJESNIH NAPOMENA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Djelovanja komisije od 1971. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Te{ko}e u radu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 ISTRA@IVANJA O ZASTUPLJENOSTI UZIMANJA SREDSTAVA OVISNOSTI KOD MLADE@I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Alkohol: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Pu{enje: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Ostale droge: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Alkohol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pu{enje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Ostale droge: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Alkohol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Pu{enje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Ostale droge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 PRIJETI LI NAM EPIDEMIJA UZIMANJA ILEGALNIH DROGA? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 LITERARNI I LIKOVNI RADOVI U^ENIKA O BOLESTIMA OVISNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 ALKOHOLIZAM U KNJI@EVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 POGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 [TO POKAZUJE ANALIZA PISMENIH SASTAVAKA?. . . . . . . . . . . . . 69 ZA[TO APSTINENCIJA? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 [TO GOVORI OP]A TEORIJA SUSTAVA? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 KORISTE LI ZABRANE? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 PRESUDNI TRE]I ELEMENT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 ZA[TO NAM JE TAKO? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 [TO SE RADI, A [TO BI TREBALO RADITI? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 ZA[TO SU REZULTATI SLABI? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 Zaklju~ak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

6

NEKOLIKO POVIJESNIH NAPOMENAUvodU Rijeci djeluje ve} punih 25 godina Komisija za suzbijanje alkoholizma, pu{enja duhana i drugih ovisnosti Gradskog dru{tva Crvenog kri`a Rijeka.

Danas se s velikom sigurno{}u mo`e tvrditi da pijenje alkoholnih pi}a i njegova {tetnost prati ~ovjeka od njegovih prvih organiziranih oblika pona{anja (organizirani lov, radi obrane i sl.). Uzgoj vinove loze u na{im krajevima zapo~eo je 3 do 4 tisu}lje}a prije Krista. Prene{ena je iz Azije u Egipat, a kasnije u Gr~ku i Italiju. Rimljani su je ubrzo pro{irili na sva podru~ja koja su se nalazila pod njihovom vla{}u. Car Probo (276-282) je u Srijemu dao zasaditi vinograde, dok su oni na dalmatinskim otocima i u Hrvatskom primorju puno starijeg doba. Prema zapisima iz tog doba, uz umjerene potro{a~e alkoholnih pi}a izdvajaju se i alkoholi~ari, prema kojima se ve} od tada primjenjuje moralisti~ki stav (oni su gra|ani drugog reda, osu|uje ih se, odbacuje itd.). Iako su {tetnosti pijenja alkoholnih pi}a zapa`eni ve} u ranoj povijesti na{eg naroda, prili~no kasno se reagira na pojavu pote{ko}a vezanih uz pijenje istih. Premda su Kotorani ve}1346. godine ustanovili da imaju mnogo vinograda, te su pod prijetnjom kazne uni{tenjem svih sadnica branili sadnju novih, ta je akcija ostala bez pravog odjeka. Sli~ne rezultate posti`u i dobrovoljna trezvenja~ka dru{tva koja se u na{im krajevima osnivaju ve} krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. Izme|u dvaju svjetskih ratova, sli~no kao i u drugim zemljama Europe, alkoholi~ari se u krajnjim stadijima bolesti (alkoholno ludilo, demencija i sl.) i u na{im krajevima lije~e u du{evnim bolnicama.

7

Razmi{ljanja o potrebi lije~enja alkoholi~ara u ranijim fazama bolesti uvjetovala su otvaranje dispanzera u Zagrebu, uo~i drugog svjetskog rata. Po zavr{etku rata prestaje s radom ve}ina apstinentskih organizacija. Dominira vjerovanje, pod utjecajem sovjetske ideologije, da }e socijalizam automatski iskorijeniti alkoholizam, kao socijalizmu stran ostatak kapitalizma. Usprkos tome, bilo je pojedinaca koji nisu prihva}ali tu optimisti~ku dogmu (Hercog, Potr~), ukazuju}i da se problemi vezani uz pijenje alkoholnih pi}a pove}avaju i uzimaju zastra{uju}e razmjere, radi ~ega su humanisti Crvenog kri`a ve} 1954. godine preuzeli brigu o suzbijanju alkoholizma (Socijalisti~ki savez).

Borba protiv alkoholizma se iscrpljivala u zalaganju za umjereno pijenje, a ne apstinenciju (kao da netko pije previ{e!). Provodila se u lo{e pripremljenim kampanjskim akcijama, uglavnom u Mjesecu borbe protiv alkoholizma, {to nije moglo dati neke pozitivne rezultate.Velika je zasluga Crvenog kri`a u tom razdoblju, jer je prvi po~eo osnivati i voditi posebne dispanzere i savjetovali{ta za alkoholi~are, koji su ubrzo pre{li u brigu zdravstvene, a rje|e socijalne slu`be. Komisija Crvenog kri`a nastavlja svoje aktivnosti primarne prevencije kod mlade`i. Preventivne aktivnosti pro{iruje i na suzbijanje pu{enja duhana, a iza sedamdesetih godina suzbijanje i drugih sredstava ovisnosti.

Komisija Crvenog kri`a mijenja svoj naziv prilago|avaju}i ih sadr`ajima rada. Postaje komisija za suzbijanje alkoholizma, pu{enja duhana i drugih ovisnosti pri Crvenom kri`u u Rijeci od po~etka 1971. godine.

Djelovanja komisije od 1971. godinePromatrani period karakterizirao je potpuno novi pristup primarnoj prevenciji bolesti ovisnosti, temeljen na znanstvenim principima Instituta za prou~avanje alkoholizma i drugih ovisnosti Zagreb. U Komisiji su se okupljali stru~njaci svih profila koji su pro{li dodatnu edukaciju u spomenutom Institutu i prihvatili realizaciju dogovorenog programa preventivnog djelovanja na podru~ju tada{nje Op}ine Rijeka (dana{nji grad i okolica).Tada smo smatrali da je dovoljno svakog mladog {kolarca oboru`ati osnovnim stru~nim spoznajama o {tetnosti pijenja alkoholnih pi}a, pu{enja duhana i uzimanja drugih sredstava ovisnosti. Nastavnici, dugogodi{nji voditelji programa

8

Crvenog kri`a u {kolama dobili bi podatke o stru~njaku koji }e u odre|enoj {koli provoditi program, a svaki program rada Crvenog kri`a Rijeka namijenjen mladima sadr`avao je i odre|eni broj sati nastave iz podru~ja ovisnosti. Isto tako, stru~njaci Crvenog kri`a provodili su program prevencije posljedica pijenja alkoholnih pi}a u radnim organizacijama, Mjesnim zajednicama, te pomagali osnivanje Klubova lije~enih alkoholi~ara. Odr`an je veliki broj predavanja u {kolama, tribina u Mjesnim zajednicama, mnogobrojni seminari samoza{tite i uzajamne pomo}i od posljedica pijenja alkoholnih pi}a i pu{enja duhana u radnim organizacijama. Prednost smo dali osposobljavanju neposrednih rukovoditelja koji su time postali sposobni da mogu svjesno utjecati na radnike da prihvate rad bez {tetnog u~inka, do tada uobi~ajenog, alkkoholnog napitka. Paralelno s time, postali su osposobljeni za rano otkrivanje alkoholi~ara, nakon ~ega se mogao poduzeti postupak njegovog ranog lije~enja uz rad, uz adekvatan prihvat radne sredine u toku rehabilitacije.

Te{ko}e u raduNajve}u pote{ko}u je predstavljao mali broj osposobljenih stru~njaka iz podru~ja ovisnosti koji nisu stigli obuhvatiti golemi broj razrednih grupa za koje su bili zadu`eni. Nadalje, odre|eni broj voditelja Crvenog kri`a u {kolama iz razli~itih razloga nisu bili uporni u organiziranju i provo|enju dogovorenog programa. To nas je navelo da organiziramo osposobljavanje barem po dvoje nastavnika iz svake {kole koji bi, uz postoje}e stru~njake, lak{e proveli planirani program. Anga`irano je prvo ime svjetske alkohologije i drugih ovisnosti prof. dr.Vladimir Hudolin koji je u prolje}e 1974. godine odr`ao 25 satni seminar iz podru~ja bolesti ovisnosti. Dogovoren je jedinstveni program djelovanja za sve u~esnike.Te iste godine zapo~inje znanstveno - istra`iva~ki rad o zastupljenosti uzimanja sredstava ovisnosti, kao i stavova prema tim sredstvima kod u~enika, ~ime je dobiven uvid u zastupljenost uzimanja sredstava ovisnosti i rezultate poduzetih postupaka. Temeljno istra`ivanje provedeno 1974. godine dokazalo je beskorisnost pristupaka primarne prevencije ovisnosti u srednjim {kolama.

9

Orjentirali smo se na osnovne {kole, ne zaboravljaju}i evaluaciju (provjeru istog). Ubrzo smo ustanovili kako se na podru~ju uzimanja dru{tveno prihva}enih droga (alkohola i nikotina) doga|aju ~udne, vrlo nepovoljne pojave. Mlade` uzima ta sredstva sve ~e{}e i u sve mla|oj dobnoj skupini, dok raste interes za suvremene ilegalne droge, uz sve u~estalije uzimanje istih. Nametnuo se logi~an zaklju~ak - o neophodnosti uklju~ivanja u taj proces primarne zdravstvene za{tite kojoj je osnovna zada}a prevencija bolesti i poreme}aja - {kolska medicina. Komisija Crvenog kri`a sa~inila je pro{ireni program edukacije, preko tada{njeg SIZ-a zdravstvene za{tite osigurala novac i anga`irala stru~njake. Do{lo je do neugodnog iznena|enja odakle ga se najmanje o~ekivalo. Stru~no vodstvo {kolske medicine odbija projekt tvrde}i da su lije~nici i medicinske sestre dovoljno osposobljeni za obavljanje tog posla, ne trepnuv{i okom na primjedbu i pitanje za{to se do sada nisu anga`irali u provo|enju primarne prevencije bolesti ovisnosti.

Opisanim neda}ama treba dodati ne{to {to je bitno, a o ~emu u ono vrijeme nismo smjeli ni pomisliti. Naime, {kole su bile organizirane prema stereotipnim obrazovnim programima , dok je odgojni utjecaj op}enito, a posebno na planu bolesti ovisnosti bio, a i sada je za~u|uju}e i nezamislivo slab. Pu{a~i se ne odri~u svog ovisni~kog modela pona{anja u kontaktu s u~enicima (ne{to se u zadnje vrijeme mijenja, vrlo stidljivo i nepotpuno), dok se u alkoholi~are nitko i ne usudi dirnuti (osim ~asnih iznimaka). Stru~njaci Komisije su nastavili svojim djelovanjem potpomognuti pojedinim nastavnicima u {kolama, uvjereni da je i to bolje nego ni{ta. Nastavljen je i istra`iva~ki postupak koji na svoj na~in oslikava u~injeno i daje naputak za promjene koje treba poduzeti s ciljem zatite od epidemijskog {irenja ovisnosti i o ilegalnim drogama, koja je zahvatila mnoge sredine na{e domovine.

10

ISTRA@IVANJA O ZASTUPLJENOSTI UZIMANJA SREDSTAVA OVISNOSTI KOD MLADE@II.Prvo istra`ivanje je provedeno 1974. godine na 5% cluster uzorku u~enika srednjih {kola u Rijeci na za to posebno pripremljenom upitniku.

Alkohol:- 80,71 % u~enika popije neko alkoholno pi}e! I razred 55,06%, a IV razred 94,85% - Nikada nisu popili alkoholno pi}e 10,49% M i 28,41% `

Pu{enje:- 24% ispitanika pu{i svakodnevno! I razred 3,30%, a IV razred 35,05%. - 74% ispitanika probalo je popu{iti poneku cigaretu

Ostale droge:- 2,01% ispitanika je probalo neku drogu (marihuanu 75%). Nagla{en je negativisti~ki stav prema ilegalnim drogama! Po zavr{etku srednje {kole mlade` prihva}a pijenje alkoholnih pi}a u postocima koji odgovaraju odraslima. ^ak i u~enici prvih razreda piju u 55% slu~ajeva, iz ~ega smo zaklju~ili da u toj dobi nema smisla zapo~injati primarnu prevenciju posljedica pijenja

11

alkoholnih pi}a. U~enici su ve} izgradili pozitivan stav prema alkoholu, a mnogi i stekli osobna iskustva i naviku pijenja. S pu{enjem je situacija ne{to bolja.U prvom razredu pu{i 3,30% u~enika, a u zavr{nom preko 35% u~enika. Maturanti su se bili pribli`ili postotku pu{enja odraslih. U to vrijeme je stav prema ilegalnim drogama bio negativisti~an, pa je broj slu~ajeva eksperimentiranja s drogama simboli~an. Me|utim, sama ~injenica da se ilegalne droge konzumiraju, te da sve ve}i broj mladih dolazi u priliku da im takve droge budu ponu|ene, bilo je upozorenje da i toj pojavi obratimo du`nu pa`nju.

II.Na{e slijede}e istra`ivanje uslijedilo je {kolske godine 1980/81. Anketa je obuhvatila 100% populaciju u~enika VII i VIII razreda osnovnih kola u Rijeci.

Alkohol- Alkoholna pi}a pije 21,29% M i 15,24% @ u~enika VII razredi 18,79%, a VIII razredi 25,95%

Pu{enje-Svakodnevno pu{i 5,96% ispitanika (9% M, 3% @), a povremeno pu{i 17,88% ispitanika (21% M, a 15% @).

Ostale droge:Drogu je probalo 3,95% ispitanika (4,73% M, a 3,17% @). Snifanje ljepila 8,62% ispitanika Psihofarmake uzimalo 7,32% ispitanika, me|u kojima svakodnevno 0,99% Interesantni su odgovori na pitanje: Tko vam je dao psihofarmak? - U 81,87% slu~ajeva propisao ih lije~nik - U 12,23% slu~ajeva dao ih je prijatelj ili ih je sam kupio!

12

Ovi podaci sami po sebi zabrinjavaju jer ukazuju koliko popu{ta roditeljska briga u odnosu na pijenje i pu{enje. Moramo naglasiti jednu , dosada kod nas nepoznatu, ~injenicu. Naime, {to je pijenje alkoholnih pi}a i pu{enje zapo~elo u ranijoj `ivotnoj dobi, njihova {tetnost je mnogo ve}a, a posljedice se javljaju mnogo ranije. Osobito je pogubna kombinacija pijenja i pu{enja na mladi, nezreo i ovojnicama neza{ti}eni mozak.Posebno zabrinjava podatak da u skupini u~enika osmih razreda nalazimo oko 4% eksperimentatora s ilegalnim drogama. Problem dobiva pravu sliku ako tom podatku dodamo i to da svoju znati`elju za u`icima zabranjenog 8,62% djece zadovoljava snifanjem ljepila. Isto tako, 7,32% ih uzima psihofarmake, a oko 1% njih svakodnevno, {to nedvojbeno ukazuje na ovisnost. Ovu tvrdnju potkrepljuju odgovori da preko 12% djece dobija farmake od prijatelja ili ih sami kupe u ljekarni. Te{ko je povjerovati podatku da u preko 80%slu~ajeva uzimanja psihofarmaka ima utjecaja lije~nik. Pitamo se, koja su to stanja ili bolesti u kojima je opravdano propisivanje psihofarmaka toj populaciji.

III.Dvije godine kasnije provedeno je identi~no istra`ivanje na istoj populaciji. Radilo se o polaznicima I i II razreda srednje {kole u Rijeci (obuhva}eno 50% populacije).

Alkohol- Alkoholna pi}a pije 61% ispitanika (71% M, a 51% @) Svaki dan pije 3,5%.

Pu{enje- Svakodnevno pu{i 27,8% ispitanika, a 19,8% povremeno

Ostale droge- Ostale droge probalo je 14,3% ispitanika, od ~ega 1,2% marihuanu, a 13,1% snifa ljepilo

13

- Psihofarmake uzima 7,9% ispitanika, a 0,8% svakodnevno. Dobilo od prijatelja 27,9% ispitanika. Porast pijenja je za oko 3 puta, uz o~igledno visok postotak onih koji piju svako- dnevno (3,5%). Porast pu{enja je skoro za 5 puta. Uzimanje ilegalnih droga kao da je u padu, a snifanje ljepila u porastu. Zanimljiva je promjena strukture na~ina dola`enja do farmaka.Umanjeno je davanje od strane lije~nika, a u porastu je dobijanje od prijatelja, te osobna kupnja. Ovom prilikom moramo ukazati na mogu}i nepovoljni zna~aj ljekarni~ke slu`be u {irenju zloupotrebe psihofarmaka (tabletomanije)! Trend porasta interesa za ilegalne droge, uz evidentni porast eksperimentiranja istim, je u promatranom periodu bio povod za uzbunu i tra`enje puteva spre~avanja epidemije. Smatrali smo , da bi u izobrazbu pedago{kih kadrova trebalo uvesti i obveznu edukaciju iz bolesti ovisnosti.

IV.

Na{ program nije prihva}en, {to nam je bio povod za anketu koja je na Pedago{kom fakultetu u Rijeci provedena 1988. godine. - Alkoholna pi}a pije 77,1% ispitanika, a svakodnevno 6,4% M i 0,3% @. Ovo istra`ivanje je provedeno na novom upitniku. Zabrinjava podatak koji ka`e da u populaciji budu}ih odgajatelja ima preko 6% mu{karaca koji piju svakodnevno, uz simboli~ki postotak `ena (0,3%). - Pu{i 31,9% M i 26,1% @ Povremeno pu{i 9,6% M i 14,9% @ Bivi pu{a~i 9,6% M i 2,1% @ Me|u pu{a~ima je manje `ena, dok ih je mnogo vi{e me|u povremenim pu{a~ima, od kojih }e preko 73% uskoro postati svakodnevni pu{a~i. Osim toga, `ene se te`e odvikavaju od pu{enja. Na|en je statisti~ki zna~ajno manji postotak pu{a~a u odnosu na isptivanu populaciju , uz ve}i postotak studenata iz ruralnih podru~ja. - Uzeli bi ponu|enu drogu 9,6% M i 12,4% @, dok bi pu{ilo marihuanu ili ha{i{ 82,3% ispitanika! Niti jedan mu{karac nije

14

dao odgovor na pitanje da li pu{i tu drogu (?), a potvrdno je odgovorilo 0,3% `ena. Snifalo je ljepilo (ili neko drugo otapalo) 9,5% M i 3,9% @, {to opet upu}uje na selek tivnost populacije. Uzimanje psihofarmaka je zastupljeno kod 14.9% ispitanika, gdje 1,1% M i 0,3% @ uzima ta sredstva svakodnevno, {to ukazuje na ovisni~ko uzimanje. Zaklju~no se mo`e re}i da veliki postotak budu}ih odgajatelja eksperimentira sa sredstvima ovisnosti. Me|u pu{a~ima ima preko 30% ovisnika, kod alkohola oko 6% mu{karaca, te 1,1 % ovisnih o psihofarmacima. Uz ovo, skoro svi imaju izrazito pozitivan stav prema suvremenim (ilegalnim) drogama, {to ne daje optimisti~ku prognozu za blisku budu}nost u odnosu na ve} prisutno epidemijsko {irenje uzimanja ilegalnih droga. Krajnje je vrijeme da se u obrazovanju budu}ih nastavnika odgajatelja uvede poseban predmet iz bolesti ovisnosti, uz stvaranje stava o tome kako je nespojivo obavljati taj posao i biti ovisnik.

Ivona Sado, O[ Rikard Katalini} Jeretov, Opatija

15

PRIJETI LI NAM EPIDEMIJA UZIMANJA ILEGALNIH DROGA?Skra}eni prikaz rezultata nekih istra`ivanja o zastupljenosti uzimanja sredstava ovisnosti kod mladih u Rijeci ukazuje da se mladi u sve ve}em postotku i u sve mla|oj dobi odaju uzimanju legalnih (alkohol, nikotin), polulegalnih (farmaka) i ilegalnih droga (sve druge droge!).Razlozi ovoj pojavi su mnogostruki i te{ko ih je prikazati bez mogu}ih zamjerki. Nakon drugog svjetskog rata sve vi{e slabi dru{tvena za{tita `ena od uzimanja alkohola i pu{enja duhana. Tome daje veliki doprinos borba za ravnopravnost i samostalnost `ena, uz vrlo agresivnu seksualnu revoluciju.

Negativisti~ki stav prema ilegalnim drogama se kod mladih postepeno mijenja. Jo{ po~etkom 70-ih godina nalazimo stidljivo popu{tanje prema tim drogama, dok su one danas masovno prihvatljive. Mnogi su razlozi tome. Na prvom mjestu moramo navesti kontakte mlade`i sa mladima svijeta koji po~inju otvaranjem zemlje prema svijetu 65-ih godina i dalje.Tome moramo pridodati utjecaj beletristike, filma, tiska, a posebno idola mlade generacije. Najpogubniji utjecaj za {irenje ilegalnih droga kod nas imao je utjecaj beogradskih stru~njaka, koji su krajem 70-ih i po~etkom 80-ih godina propagirali uspje{no lije~enje ovisnika o narkoticima tzv. metadonskom kurom. Mnogi ovisnici iz mnogih krajeva biv{e Jugoslavije hrlili su po spasonosni lijek. Tragedija je to ve}a {to ti stru~njaci nisu znali u {to se upu{taju. Nisu znali da jednu drogu zamjenjuju drugom, a {to je najtragi~nije, nisu znali provoditi metadonski program. Dogodilo se to da su ovisnici o narkoticima dobili status bolesnika koji se legalno lije~e metadonom (na{ Heptanon), {to je ubrzo rezultiralo kriminalizacijom tog postupka. Ovisnici su manipulirali lije~nicima, preprodavali tu drogu, {to je dovelo do toga da danas u tim centrima imamo pakao narkokriminala.

16

Rijeka je, na na{e zadovoljstvo, ostala po{te|ena tog utjecaja jer su ~lanovi Komisije bili svjesni ~injenice da se uvo|enjem u drugu ovisnost ne mo`e rije{iti prethodna. Niti jedan ovisnik iz Rijeke nije upu}en u Beograd. Tada{nji pozitivni stav zdravstvene slu`be u Rijeci vidi se tek zadnjih godina, na {to }emo se vratiti ne{to kasnije.Opisanim utjecajima treba dodati i nametnuti nam rat koji je osim ljudskih `rtava, psihi~kih trauma i razaranja u mnogome pridonio i {irenju zloupotrebe droga. Stvaranjem Hrvatske dr`ave, Ministarstvo zdravstva suo~eno s epidemijskim {irenjem ovisnosti o ilegalnim drogama uz prate}i narkokriminal, ve} 1991. godine osniva Komisiju za suzbijanje ovisnosti, koja ubrzo donosi prijedlog mjera. Po~etkom 1992. godine donosi odluku o odr`avanju na metadonu (heptanonu) ovisnika koji su navr{ili 30 godina i kod kojih su neuspje{no primjenjivane sve metode lije~enja. Razlog tome je bilo nastojanje da se, u prvom redu isklju~i iz kriminala {to ve}i broj ovisnika ~ime bi se za{titili mladi od njihovog utjecaja.Osim toga, me|u narkomanima (ovisnicima o narkoticima) koji uzimaju drogu {pricom, dokazano je naglo {irenje AIDS-a (SIDE). Stru~na komisija je, pored navedenog, propisala na~in davanja i kontrole provo|enja tog programa, te odredila stru~njake odgovorne za taj program.

Stanje ovisnosti o ilegalnim drogama najbolje oslikava usporedba broja ovisnika na odr`avanju metadonom u Rijeci sa, po mnogo~emu sli~nim gradom, Splitom. Dok u Rijeci danas imamo samo 20 (dvadest) ovisnika o narkoticima na odr`avanju, u Splitu je taj broj preko 800 (osam stotina). Zna~ajno je ovom prilikom istaknuti da me|u ovisnicima na igli u Rijeci za sada nema niti jednog pozitivnog na HIV virus, dok ih u Italiji i ostalim zapadnoeuropskim zemljama ima oko 50%. Na zaraznoj klinici je registrirano 5 slu~ajeva ovisnika o narkoticima zara`enih AIDS-om, no niti jedan od njih, na na{u sre}u, nije bio u kontaktu s grupom stalno nastanjenom u Rijeci. Relativno boljem stanju u odnosu na ugro`enost mladih od suvremenih droga na na{em podru~ju zasigurno je doprinijela kontinuirana aktivnost Komisije.

17

18

LITERARNI I LIKOVNI RADOVI U^ENIKA O BOLESTIMA OVISNOSTI

UvodNamjerno smo na kraj prikaza 25-godi{njeg djelovanja Komisije za suzbijanje alkoholizma, pu{enja duhana i drugih ovisnosti stavili osvrt na literarne i likovne radove u~enika o bolestima ovisnosti, za koje dr`imo da su najvi{e doprinijeli zaustavljanju, ili bolje re~eno, usporavanju epidemijskog {irenja ovisnosti o ilegalnim drogama u Rijeci. Svake godine smo u zajednici s voditeljima programa Crvenog kri`a u {kolama realizirali pisanje literarnih, i izradu likovnih radova u~enika na temu - ovisnosti. Moto za svaku godinu uskla|ivan je na nivou Republike. ^esto su stru~njaci Komisije priredili stru~ni materijal na zadanu temu, koji je na nastavi ~itan i raspravljan. Potom su se u~enici spremali za izradu svojih radova s prikladnom literaturom, savjetuju}i se s nastavnicima i roditeljima, {to je rezultiralo aktivnim uklju~ivanjem klju~nih osoba odgoja i obrazovanja u~enika u stjecanju suvremenih spoznaja i zauzimanja zdravih stavova u odnosu na droge. Najbolji radovi su ~itani i izlo`eni u {kolama, slani Komisiji Crvenog kri`a koja je od prispjelih radova izabirala najbolje i nagra|ivala ih. Radovi su se nagra|ivali knjigama koje obra|uju temu ovisnosti. Time su i {kole postajale bogatije u stru~noj literaturi , koja slu`i novim generacijama u~enika i nastavnicima u usvajanju stru~nih znanja iz podru~ja bolesti ovisnosti, a nagra|eni u~enici su dobili novi poticaj u savladavanju suvremenih spoznaja o ovisnostima. To je dalo veliki doprinos zaustavljanju epidemije ovisnosti o ilegalnim drogama u Rijeci. Pismeni radovi u~enika zanimljivi su i zbog toga, {to pokazuju kakve stavove u odnosu na sredstva ovisnosti ima onaj dio pu~anstva iz kojeg se nova~e budu}i ovisnici. Dosada{nji na~in rada bio je usmjeren ka odabiru najkvalitenijih radova, koji su nagra|ivani. Stru~njacima za bolesti ovisnosti korisni su svi radovi koje djeca napi{u na tu temu. Oni su svojevrsna slika stavova koji su prisutni kod laika. Oni tako|er pokazuju i kakvi

20

su u~inci preventivnih postupaka, koje stru~njaci za bolesti ovisnosti nastoje provoditi i provode me|u mladima. Zato smo odlu~ili izdati ovu knji`icu. Tiskanje samih u~eni~kih radova ne bi bilo od osobite koristi. Svatko bi ih mogao tuma~iti na svoj na~in, koji ~esto ne bi bio pravilan. Osim toga u nekim se radovima iznose stavovi koji nisu dostatno jasni, a ponekad su i pogre{ni. Sami radovi za sebe imaju ograni~enu preventivnu vrijednost. Zbog toga smo odlu~ili dodati im stru~na tuma~enja, tako da se kroz njih prika`u neke zna~ajke bolesti ovisnosti i problemi koji u svezi s njima postoje u pu~anstvu.

Zoran Badurina, VIII a, O[ Ivan Zajc, Rijeka

21

Mirjam Rosandi}, VIII. b, O.[. VE@ICA Rijeka

PORUKA ONIMA KOJI LJUBE DROGUDanas, ju~er i beskona~no sutra sumorno po~inje, bez novog jutra.Rekla je NE, al nije bilo dosta

probala je, sko~ila sa prvoga mosta. Opet je krenula, no ipak je stala, sjetila se doba kad je bila mala. Glava joj je pucala od bri`nih ljudi, sada je osje}ala kako se budi. An|eo je htjela biti i ostati mlada, no shvatila je, da - umire sada. Nadahnuto je prikazana psihologija mladih, gdje znati`elja i `elja za u`itkom ~esto nadvlada svjesnu odluku NE! Opojni do`ivljaj se u velikom postotku ponavlja, nakon ~ega nastupa grizodu{je, tjeskobnost uz ~esti povratak u zdrave oblike do`ivljavanja u`itaka. Mnogi ne uspiju. U njihovim krizama nema pravih prijatelja, jo{ ~e{}e nema roditelja da ih izvuku. Na|u se bri`ni ljudi koji im ponovo nude svijet zaborava. Kako iza svakog sna i opojnosti slijedi bu|enje, sa jo{ te`im psihi~kim krizama i osje}ajem umiranja, ne poma`e ni svijest o umiranju. Poruka je ove pjesme vapaj zalutalih za ve}om brigom i ljubavi, gdje bi razumijevanje i podr{ka bli`ih mogla zamijeniti du{obri`nike, koji ih vode u iluziju u`itaka, koje ubrzo zamjenjuje patnja ovisni~kih kriza.Petra Galo{i}, VIII. b, O.[. VE@ICA Rijeka

DROGA JE DRUGO IME ZA SMRTZbog samo}e ili kompe ljudi po~inju piti, ~a{a za ~a{om i alkoholi~ari }e biti. Nakon alkohola i cigareta droga dolazi sama, ne zavaravajmo se:

22

mo`e se dogoditi i nama. Mo`da i ne znaju}i kona~nicu svega toga, narkomani se lagano odri~u `ivota svoga. A oni vole i voljeni bi htjeli biti, zbiljski, a ne samo o tome stalno sniti. Zato se veselimo zdravlju i `ivotu, ne zaboravimo {tovati mladosti vrednotu! Ve} u prvom stihu mlada autorica prikazuje dinamiku uzimanja sredstava ovisnosti kod nas. I zaista, kada mladi ~ovjek po~ne piti alkoholna pi}a i pu{iti cigarete, izostaje za{titna reakcija roditelja i odgojitelja, jer to u najve}em postotku i sami ~ine. Zaboravlja se, dana{njim generacijama mladih nude se i neke, za odrasle zabranjene droge. Radi toga se doga|a da mlada osoba u alkoholiziranom stanju, o{amu}ena dimom duhana lako prihva}a i druge droge. Mlada autorica lijepo ka`e, to se mo`e dogoditi i nama. Prvi kontakti sa drogama su presudni, dok ve} uznapredovali ovisnici uporno srljaju, ne razmi{ljaju}i kako se lagano odri~u `ivota svoga. ^etvrti stih kazuje, da svakom mladom ~ovjeku treba istinska ljubav, koja je mnogima uskra}ena, glede ~ega o njoj sanjaju ili je tra`e u drogi. Zavr{ni stih nagla{ava vrijednosti zdravog `ivota, zala`u}i se za veselje u zdravom `ivljenju.Marija Petra Crnkovi}, VIII. d, O.[. RIKARD KATALINI] JERETOV Opatija

MIRTAMrki, tamni oblaci nadvili su se nad na{im mjesta{cem. Ki{a je plju{tala, kako bi stari ljudi obi~avali re}i i iz neba i

23

iz zemlje. Jutro. Odlu~ih pro{etati jer nisam mogla podnijeti te`inu boli koju sam osje}ala pa sam se nadala da }e mi {etnja dobro do}i. Ki{a se slijevala cestama i mo~ila moje ledene noge. Polagano sam uranjala u svijet svojih osje}aja koji su bili tako ~udnovati. Osjetila sam sa`aljenje, strahovitu bol i tugu. Sve sam vi{e razmi{ljala o smrti moje prijateljice Mirte, sedamnaestogodi{nje narokomanke. Suze mi zaslijepi{e o~i. Sve je po~elo ovako... Mirtin otac joj je ve} u trinaestoj godini govorio da je slobodna raditi {to `eli, a ako pogrije{i da }e sama platiti. Bila je jako osamljena, te ju je samo}a i to {to nije imala s kim razgovarati, tjeralo u duboku poti{tenost. U dru{tvu u kojem se kretala ve} odavno su se svi drogirali. Svaki put je odlu~no odbijala drogu, ali vi{e nije mogla. Vi{e nije mogla procijeniti opasnost. Bila je kao trogodi{nje dijete koje prima sve {to mu se nudi. Samo joj je bilo va`no da su zajedno, a potreba za zajedni{tvom postajala je svakim danom sve sna`nija. I doza heroina je svakim danom bivala sve ve}a. Poku{avala je pobje}i od stvarnosti, od problema, pobje}i u svoj svijet ma{te, pun {arenila i ljepote. Jo{ se sje}am njenih milih, plavih o~iju koje su pri danjoj svjetlosti svijetlile kao sunce, njezine zlatno-`ute kose koja je bila kao klasje u ljeto. Uistinu, sada je sve plakalo za Mirtom! I nebo i oblaci i cvije}e, brda, livade, {ume... Sve! Droga je upropastila njezinu mladost i njezin `ivot koji je tek zapo~ela `ivjeti. Nepodno{ljiva je tuga za izgubljenim mladim `ivotom, a jo{ ve}a ako se radi o gubitku prijateljice. Iako je pri~a plod fantazije, bliska je mogu}em doga|anju. Osim toga, ona poti~e roditelje na razmi{ljanje i postupak u kojemu ne smiju sve prepustiti volji i odlu~ivanju njihovih adolescenata. Po`eljno je da odrasli vode ra~una o izlascima iz ku}e i po{tivanju ograni~enja vremena dolaska, te o dru{tvu u kojemu se njegov sin ili k}er kre}e. Osobito je upozoravaju}e, ako adolescent napusti doju~era{nje prijatelje, a roditeljima ne dozvoljava prisustvo u sobi kad telefoniraju. Svi mi, a posebno mladi, imamo neuta`ivu potrebu pripadnosti, ljubavi, za{tite, podr{ke i razumijevanja. U tim potrebama, roditeljska ljubav i razumijevanje imaju najve}i

24

zna~aj, a njihovo pra}enje i pomaganje u odrastanju, te uporno tra`enje odgovornog pona{anja daje adolescentu neophodnu vjeru u sebe. Daje mu sigurnost u odlu~ivanju, neophodnu vjeru u sebe, {to smanjuje mogu}nost pogre{aka, osobito kobnih! Ako izostane ova briga, na svakom je koraku onih, koji nude svoju brigu i razumijevanje, {to mnoge mlade odvu~e na put bez povratka.Vedrana Kljaji}, VIII. c, O.[. TURNI] Rijeka

SVIJET JE LIJEPO MJESTO ZATO NE BJE@I IZ NJEGA ^ESTO!Droga je zlo koje svijetu prijeti, zato je ne poku{avaj uzeti! Od droge ne}e{ postati sna`an, nemoj se upropastiti jer `eli{ biti va`an! Nije bezazlena ni u malim koli~inama jer ve} lebdi{ u visinama. Droga je ru`an san, kada ne vidi{ jasan dan. Ako `eli{ prestati, znaj: potrudi se i svemu }e biti kraj! Ali bolje, nemoj ni po~eti, jer od droge se mo`e i umrijeti. Odlu~nost i jaka volja, sna`na, to su oru`ja va`na. Svijet je lijepo mjesto, zato ne bje`i iz njega ~esto! Droga nagla{eno ugro`ava mlade u adolescentno doba. To je doba puno neizvjesnosti, doba sukoba sa odraslima, doba znati`elje, nagla{ene potrebe za ljubavlju i razumijevanjem. Doba kada `eli{ biti sna`an i va`an, lebdjeti i letjeti u visine. Iluziju svega toga nudi droga. No, mladima ne trebaju iluzije. Radi toga pjesma nagla{avaju}i opasnost upu{tanja u la`ni svijet iluzija, poru~uje: svijet je lijepo mjesto, zato ne bje`i iz njega ~esto!

25

Ana Ribari}, VIII. a, O.[. TURNI] Rijeka

ZA[TO ^OVJEK UNI[TAVA SAM SEBE?@ivimo u svijetu raznih ovisnosti. Svakodnevno susre}emo nesretne i izgubljene ljude. Optere}eni mnogobrojnim problemima iz kojih ne vide izlaz, skloni su se prepustiti alkoholu, raznim drogama i, {to je ve} uobi~ajeno, klasi~no trovanje nikotinom. U takvim obiteljima pate svi. Djeca udi{u dim u zajedni~kim prostorijama, uni{tavaju svoje zdravlje i sami postaju ovisnici. Nije neobi~na pojava da djeca kasnije i sama po~nu pu{iti. Alkohol je uzrok mnogih nesretnih i razorenih obitelji. I `ene se alkoholiziraju, mada mu{karci prednja~e. Svoju bol i tugu mnogi utapaju u litrama alkoholnih pi}a. Ne shva}aju da je to samo trenutni bijeg od stvarnosti. Posljedice nakon otrije`njenja gore su nego prije. Alkoholizirana osoba ne mo`e svijesno raditi, niti odgajati djecu. Da bi se uspjelo u lije~enju ovisnika bilo koje vrste, potrebno je puno rada i ljubavi. Tu veliku ulogu ima obitelj. Takvu osobu: dru{tvo niti obitelj ne smiju odbaciti. Treba joj pomo}i da shvati da samo ~ovjek, potpuno svijestan i odgovoran, mo`e razborito odlu~ivati o sebi i drugima. Mora spoznati koliko patnje nanosi svojoj obitelji i svima koji ga vole. ^ovjek je ponekad sebi najve}i neprijatelj. Sam sebe uni{tava. Alkohol i droge odnijeli su mnoge mlade `ivote. Da li }e ~ovjek, kona~no, postati odgovoran pred samim sobom i re}i: NE! alkoholu, drogi, pu{enju, i po~eti `ivjeti u skladu s prirodom!? Sastav je interesantan s toga, {to je odraz neznanja i stavova na{eg podneblja, prema kojemu se samo oni sa problemima odaju pi}u, pu{enju, a u novije doba i drugim drogama.

26

Pijenje alkoholnih pi}a i pu{enje duhana je odraz ovisni~ke kulture, u kojoj se to smatra normalnim oblikom pona{anja. Mladi ~ovjek u svom odrastanju biva utopljen u alkoholne pare i duhanski dim. Dok je u fazi djetinjstva odrasli brane uzimati dru{tveno dozvoljene droge, radi ~ega se mnogi mladi u vrlo ranoj dobi `ele pijenjem i pu{enjem dokazati i uklju~iti u odrasle. Novije doba donosi nove oblike u`itaka i prkosa svijetu odraslih, a ne ulaze u grupu dru{tveno prihva}enih droga. Mladi koji imaju problema sa okolinom, ali i oni koji ih nemaju prihva}aju taj oblik pona{anja. Treba se zalo`iti tijekom {kolovanja djece i mladih, odgojiti ih i pou~iti, kada }e zaista re}i NE alkoholu, drogi, pu{enju i po~eti `ivjeti u skladu s prirodom!Martina Mar{i}, VII. raz, O.[. CENTAR Rijeka

CRNI VEO BIJELOG PRAHASunce je sijalo nije postojala tuga cijeli `ivot mu je bio {arena duga. A onda osvanu i taj crni dan kad se izgubi njegov dje~a~ki san. Odvedo{e ga u mrak igla i bijeli prah `ivota se bojao bilo ga je strah. I jednog dana na njegov prozor zakuca Smrt sa bijelom kosom. Nisu mu pomogle ni sve narkoze, umro je od droge od prevelike doze. Sad nadgrobni spomenik s kapljicama ki{e nijem urli~e:

27

NEMA GA VI[E!

@ivot mladih ljudi se u najve}em postotku odvijaju u harmoni~nom skladu obitelji i prirode. No, za mnoge je rano adolescentno doba presudno. Sti~e se dojam, kao {to to lijepo opisuje nama Martina, kako se u nekim slu~ajevima dogodi crni dan, kada mladi ~ovjek, u potrebi za u`itkom i avanturom, u|e u mrak igle i bijelog praha, {to mo`e zavr{iti kao u opisu autorice. Vrijedno je ista}i ovakove poruke, kojima mladi tra`e odgovaraju}u za{titu od realne ugro`enosti ilegalnim drogama prije, nego se netko iz puke znati`elje dao nagovoriti, i krenuo na put ovisnosti.Sa{a Predovan, VIII. c, O.[. TURNI] Rijeka

NE!Ne treba nam gusta magla, ni bijeli prah, ne treba nam {tetna voda koja priziva smrtni dah. Ne treba nam droga, ne treba nam smrt. Ne treba nam alkohol {to truje na{u krv. To {to nam treba, to je ~isti zrak i izlaz iz tunela u kojem vlada mrak. Treba nam bistra glava i o{tar vid, da se pred nama sru{i svaki zid. Treba nam ljubavi i slobode, da cvjetne budu staze, i vesele nam ode.

Pjesma plijeni mladena~kim buntom protiv svega {to im se ~ini i name}e. Krajnje je vrijeme, da mi odrasli postanemo

28

kriti~ni i odgovorni u razumijevanju opravdanog bunta mladih i u~inimo sve kako bi im omogu}ili ono na {to imaju pravo. Ovakove poruke bi trebale biti ispisane velikim slovima i biti obveza nama odraslima.Sandra Beovi}, V. a, O.[. [KURINJE Rijeka

STOP PU[ENJU!Naj~e{}a ovisnost koju susre}emo kod mladih je pu{enje. Mnogi su zapalili prvu cigaretu da bi izgledali stariji i va`ni i da bi zadivili prijatelje. Nisu shva}ali da im je ve} ta prva cigareta mo`da otvorila put ka ovisnosti. Uskoro su ustanovili da im cigareta treba i da ne mogu bez nje. I postali su PU[A^I. Iz cigarete vreba opasnost. To je nikotin koji nagriza di{ne putove i plu}a. Dah postaje zadah. Osmijeh, kojim su nekad osvajali ljude, postaje zatvoren jer ne `ele pokazati `ute zube. Ko`a, nekad svje`a i nje`na, postaje siva i hrapava. Oni sami postaju budale koje neumorno uvla~e i ispu{taju dim. Zaista nekorisno i nepotrebno. Zato dignimo glas i ka`imo odlu~no: STOP PU[ENJU!Zadovoljstvo je osjetiti protest mlade`i protiv pu{a~kog terora. Posebice danas, kada se poduzimaju postupci za{tite nepu{a~a od prisilnog pasivnog pu{enja (kada bezobzirni pu{a~i pu{e u zatvorenom prostoru gdje ima i nepu{a~a). Mladi imaju pravo re}i stop pu{enju, jer smo du`ni {tititi njihovo zdravlje i dati im primjer na kojeg se mogu ugledati. Radi toga je normalno tra`iti: potpuni prestanak pu{enja u {kolama, zdravstvenim ustanovama i drugdje gdje ugro`avamo mlade. Adriana Beovi}, VII. d, O[ [KURINJE, Rijeka

OVISNOST MLADIH O DROGINa televiziji sam gledala emisiju o ovisnosti mladih. Bila je rije~ o drogi. Nizale su se sudbine mladih ljudi ~ija je sada{njost bila upropa{tena, a budu}nost neizvjesna.

29

Marina Baljak, VIII c, O[ Turni}, Rijeka

Najvi{e me se dojmila sudbina {esnaestogodi{nje djevoj~ice i borba njene majke da je izvu~e iz pand`a droge. Po~ela je iz radoznalosti, u dru{tvu. Pili su razne tablete. Napu{tala je {kolu i lutala s prijateljima. Majka ju je odvela na lije~enje, ali se ona ponovo vra}ala svom dru{tvu. Jednog dana ne mogav{i do}i do tableta ona i njezini prijatelji oplja~kali su ljekarnu. Policija ih je privela. Danas se lije~i i nada se da }e se rije{iti ovisnosti i zakora~iti u svjetliju budu}nost. Promatrala sam njeno blijedo lice i nervozne kretnje. Po godinama je bila dijete, ali izgledala je umorno i izgubljeno. Pobjegla je iz stvarnosti tabletama, ali se u nju morala vratiti. Sada joj je mnogo te`e jer se mora rije{iti i ovisnosti. O drogi, osobito ilegalnoj, op}enito se malo zna. Ovijena je misti~nim pri~ama i zlim slutnjama, {to za~u|uju}e izaziva neo~ekivane postupke. Umjesto straha i opreza, javlja se `elja suprotstavljanja i neka nerazumna hrabrost i odluka da se proba. Stoga je va`no na prikladan na~in razbiti mistiku i svladavati neznanje. Potrebno je dobro upoznati prijetnju, kako bi joj se mogli suprotstaviti.

30

Opisani slu~aj ilustrira strahote do`ivljenih poku{aja da se pomogne ovisnoj djevoj~ici, ~ije bezbri`no djetinjstvo prelazi u obiteljsku patnju a vrlo ~esto i kriminal.Slaven Marti}, VII. d, O[ [KURINJE, Rijeka

RAZMI[LJAM O ALKOHOLIZMUKada sam sjeo napisati ovu zada}u, shvatio sam da o alkoholizmu znam vrlo malo. Zbog toga sam se poslu`io enciklopedijom i ostalim knjigama koje sam prona{ao o tom problemu. Saznao sam da je alkoholizam bolest. Alkohol najprije uni{tava onoga tko pije, a zatim uni{tava i njegovu li~nost. Tako uni{tena li~nost, kida svoje poslovne i obiteljske odnose, sve manje se snalazi u sredini u kojoj `ivi i sve vi{e ovisi o alkoholu. Do sada nisam razmi{ljao o ljudima koje sam sretao kako teturaju ulicom. Sad sam ih po~eo gledati u drugom svijetlu. Vidim da su to bolesnici kojima je potrebna pomo} cijeloga dru{tva. Sjetio sam se ~ovjeka koji je `ivio u mom susjedstvu. @ivio je sam u tro{noj ku}i uglavnom danju spavaju}i, a no}i je provodio u `estokim raspravama sa samim sobom. Nas bi djecu ponekad grdio i tjerao, a ponekad je sasvim lijepo s nama razgovarao. Nisam shva}ao njegovo pona{anje, njegovu neima{tinu i njegov zapu{teni izgled. Kad je posve ostario, vi|ao sam moju mamu i susjede kako mu kroz prozor donose hranu. Onda je prestao izlaziti i nekud je nestao. Nedugo zatim umro je u bolnici. Njegova je ku}a ostala prazna i prolaze}i pored nje ~esto se prisje}am tog starca. Raspitivao sam se kod roditelja o njemu i oni su mi rekli da je u mladosti bio bogat ~ovjek, vlasnik tvornice. Zbog svoje sklonosti prema alkoholu sve je izgubio. Obitelj ga se odrekla, a svoju novu obitelj nije stekao. Postao je potpuni ovisnik. Bez igdje ikoga svoga ovisio je o pomo}i susjeda. Ta tu`na pri~a ponovo me navela na razmi{ljanje o alkoholizmu kao bolesti i o tome kako da se pomogne takvim bolesnicima. Na`alost ne ~inimo dovoljno kao pojedinci, a posljedice su zabrinjavaju}e.

31

Alkoholizam je jedan od najte`e rje{ivih problema zdravstvene slu`be i dru{tva. Taj problem se ne mo`e ni sagledati, a niti uspje{no rije{iti ako ga se dobro ne upozna. Na{ mladi autor je dobio zadatak, prihvatio se stru~ne literature i tek uvidio koliko malo zna o tom problemu. Ipak, nau~io je i shvatio kako ljudi piju iz uvjerenja u zabludu o korisnosti pijenja alkoholnih pi}a. Shvatio je posljedice pijenja, pri ~emu propadanje jedne li~nosti vu~e za sobom i njegove bli`nje. Nema ~ovjeka koji u na{oj kulturi ne}e imati problema sa pijenjem alkoholnih pi}a. Djeca u svom {kolovanju trebaju nau~iti znanstvene osnove o alkoholu i alkoholizmu i drugim drogama, kako bi se donekle znala o~uvati od istih.Miroslava Maras, VII. a O.[. VLADIMIRA [VALBE VIDA Rijeka

HTIO JE TUGU SKRITIHtio je drogom tugu da skrije da o ljudima i svijetu snije. Al drugi su mu nametnuli drogu i prerano ga poslali Bogu. U hladnim no}ima spavao je po ulicama i drogu uzimao s bjednicima. Bio je {utljiv i gledao pticu u letu, a sada je on ta ptica na drugome svijetu. Volio je `ivot i htio prvi biti, ali nije mogao u drogu stvarnost utopiti. Nije ~udo da se osmo{kolci u svom razmi{ljanju o drogi vrte oko opasnosti i {tetnosti, pri ~emu je slika o smrtnoj posljedici logi~an slijed takovih misli. Zaista, mnoga djeca u cvijetu svoje mladosti nose teret obiteljskih poreme}aja. Oni su uskra}eni ljubavi, razumijevanja i podr{ke u svom uzrastanju. Jo{ ~e{}e, nemaju autoritativnog modela identificiranje u roditelju istog spola. Radi toga im grupa starijih, sli~nih sudbina nudi svoje dru{tvo, razumjevanje, ali i svoj model pona{anja. Ponude im i drogu, uvjeravaju}i ih, kako }e ih uvesti u svijet ma{te i u`itaka. Iluzija brzo nestaje. Nastaje nezaustavljivi pad li~nosti, u kojem je smrt jedan od ~estih izlaza.

32

Marijana Milkovi}, VII. a, O.[. MILAN BROZOVI] Kastav

NARU[ENO DJETINJSTVO[to da napi{em o pu{enju, pijanstvu ili raznim vrstama droga koje nas okru`uju? Tijekom cijelog djetinjstva slu{am od roditelja, lije~nika i u~itelja kako je to opasno i {tetno za zdravlje. Unato~ tome mnogi jo{ u ranoj mladosti odlu~e na ne{to {to }e u budu}nosti utjecati na njihovo zdravlje. I ne samo na njihovo zdravlje, ve} i na razvoj njihove djece. Imala sam prilike upoznati djevoj~icu od nepunih sedam godina kojoj je otac alkoholi~ar. Ve} po njezinom prepla{enom pogledu znala bih da je njezin tata toga dana do{ao ku}i pijan. Njezine prekrasne o~i izgubile bi veselje. Povukla bi se u najbli`i kut i oslu{kivala. Kada je za~ula svoje ime, njezino je nje`no lice poprimilo sablasnu boju. Sva prestra{ena otr~ala bi u ku}u. Nikako ne mogu shvatiti tog ~ovjeka. Zar mu dovoljno ne govore tu`ne o~i k}erkice? Za{to se njezino djetinjstvo sastoji samo od straha pred dolaskom pijanog oca? Mislim da takvi ljudi ne bi smjeli imati djecu. Mlada u~enica dobro zapa`a i pamti upozorenja roditelja i odgojitelja o {tetnosti i opasnosti pu{enja, pijenja alkoholnih pi}a i uzimanja drugih droga. Istovremeno djeca te dobi ne mogu razlu~iti nesklad izme|u rije~i i pona{anja. Ti isti roditelji, odgojitelji i ostali uporno upra`njavaju ovisni~ki model pona{anja. U prisutnosti svoje djece piju, pu{e, gutaju tablete za umirenje, {to djecu zbunjuje, ali i priprema tako da i oni opona{aju}i u~itelje prihva}aju sredstva ovisnosti kad odrastu. Njena prijateljica, djevoj~ica od nepunih sedam godina je nevina `rtva dru{tvenih utjecaja. Umjesto veselja u `ivotu, igre, smijeha i radosti i ponosna susreta s ocem njene prekrasne o~i su izgubile veselje, njeno lice nema dje~je bezbri`nosti i vedrine. Ona sa strahom ulazi u ku}u, spremna na susret pijanog oca. Ona zaslu`uje pomo}, a mo`e joj se pru`iti jedino lije~enjem roditelja.Ronald Ban, VI. b, O.[. JELENJE-DRA@ICE

DUHANNa polju raste u po~etku te usmrti ~ovjeka naposlijetku.

33

Izme|u toga listovi se ru{e i u skladi{tima su{e. Poslije su{enja se u cigarete sla`e te ga u trgovinama uvijek tra`e. Pu{a~i ga kupuju i pu{e sami sebe i druge gu{e. Nek u`ivat duhan prestanu pa im muke od duhana i nestanu. Nekima je navika prejaka pa na kraju umru od - na plu}ima raka. Zadivljuje stupanj spoznaje i dinamika opisa problema vezanih uz duhan. Preporu~am ~itatelju: vi{e puta pro~itajte ove stihove!Maja Staraj, VIII. c, O.[. RIKARD KATALINI] JERETOV, Opatija

IZGUBLJENA BORBAMore je uzburkano nasrtalo na obalne stijene, zatim se povla~ilo i ponavljalo sve iznova. Pjena se sporo povla~ila sa stijena i kada se ~inilo da }e se zadnje kapljice i morska pjena sti}i uliti na trag u tu neopisivu predivnu vodenoplavu masu prije novog nasrtaja mora, val bi zapljusnuo i ponovo digao kapljice i pjenu na vrh stijene, do granice mokrog i suhog. Ta igra mora podsje}ala je na Sizifa koji je guraju}i svoju mramornu stijenu uzbrdo, morao sve ispo~etka kada bi se ona, ve} pri kraju, otkotrljala natrag u ravnicu. Tu ljepotu, tu zaigranost mora nije primje}ivao neobrijan ~ovjek, razbaru{ene kose, upalih, crvenih o~iju i mlohavog tijela, koji je sjedio na obli`njoj klupici uz more. Izlizane poderane traperice i stara, karirana ko{ulja u sme|im tonovima, bile su umrljane nekom crvenom, odvratnom masom. Pored klupice le`ala je prazna, staklena boca bez etikete, a na stijenama su se nazirali sli~ni komadi}i stakla, koje je Sunce toga jutra uzelo sebi za novu igra~ku. Prolaznici, koji su se divili ljepoti tog jutra, samo bi sa `aljenjem skrenuli pogled sa tog jadnog ~ovjeka i nastavili u`ivati u ljepotama jutra, ignoriraju}i sliku tog ~ovjeka u sebi. Kada je otvorio o~i, jutarnje sunce kao da ga je svojom besprijekornom svjetlo{}u korilo, a on je znao da je kriv, ali ne i za {to. Nije znao {to

34

radi na toj klupici ni da li sanja. Htio se ustati i oti}i ku}i, ali joj, {to }e re}i `ena, opet }e se derati {to ga nikad nema ku}i. Dignuo se, ali kao da ga je netko daskom lupio svom snagom po ~elu; sve mu se zamra~ilo, a u glavi mu se po~elo vrtjeti. Osjeti kako gubi ravnote`u te po~ne mahati rukama, o~ajni~ki tra`e}i ne{to za {to bi se uhvatio. Vi{e nije znao na koju je stranu okrenut, gdje stoji, te se naglo spusti na tlo, na koljena. Kad je otvorio o~i, sunce mu se podsmjehiva{e i kao da ga izaziva{e podruguju}i se, malo mu blije{te}i u o~i, malo se izmi~u}i da bi se zatim skrivalo iza grana, pa se opet pojavljivalo golicaju}i mu le|a nekom nesta{nom zrakom. U glavi mu je bila potpuna zbrka. Odlu~i krenuti ku}i. Mo`da }e mu se zbrka u glavi, to klupko bez po~etka i kraja u svim {arenim bojama, razrije{iti samo od sebe. Uhvati se zadnjim valom, zapravo vali}em snage koji je dolazio od nekud iz dubine njegova mi{i}a. Ali ubrzo i taj vali} nestane i on se ponovo spusti na kameno tlo. Pod nogama osjeti ne{to sklisko i pogleda. Njegove sme|e radni~ke cipele bile su umrljane sadr`ajem njegova `eluca kojeg je povratio sino}, samo on nije bio siguran je li to zbilja on povra}ao, ili je jo{ netko bio s njim. Kako je on uop}e dospio ovdje, na ovu klupicu? Te{ku glavu, koja se sama naginjala, spusti na klupicu s koje se crvena boja ve} odavno po~ela lju{titi. Umorne o~i, koje je sada nje`no milovalo Sunce kao da se izvinjava za svoju podrugljivu igru malo~as, same su se zatvorile. Kapke kao da je povla~io neki magnet, a sunce je uspavljivalo umornog ~ovjeka i uzelo ga u svoje naru~je. Ugodno se osje}ao, ovako sam, bez ikakvih briga. Osjeti lagan dodir na ramenu, ali on samo izmakne rame. Kad ono opet. Tko ga to sada uznemirava? On se okrene i u lice mu se saspe bujica rije~i izgovorenih u srd`bi i tuzi, napola kroz pla~. Neka slika mu se ljuljala nekoliko trenutaka, pa se smirila i pretvorila u lik njegove `ene. Nesretni~e jedan, kako si mogao tako oti}i? Nema te cijeli dan i no}. Poludismo od brige! Opet si pio! Baca{ novac na tog crvenog vraga u boci, a zna{ da nam je svaki dinar va`an. Gdje si bio, mogao si barem ku}i do}i! I pogledaj se na {to li~i{!. Debela `ena, sme|e kose koja se nazirala ispod {arene marame oko glave, vikala je i jecala, a suze su joj klizile niz crvene, okrugle obraze. Jednostavna ku}na haljina bila je pokrpana na nekoliko mjesta i zgu`vana jer je najvjerojatnije zaspala u njoj

35

~ekaju}i svoga supruga. Joj Ivane, pogledaj se samo. Ljudi prolaze, kako te nije sram. Pa mene je sram. Molim te, po|i ku}i sa mnom. Ivan, `ele}i joj uzeti ruku i oti}i s njom k domu nije to u~inio jer jednostavno nije `elio priznati poraz. Za{to da ona ima uvijek pravo? Pa {to ako se i napio? Zar je va`no ako ga ljudi gledaju? Ima valjda pravo se koji put provesti, iako koji put izgubi kontrolu, mo`e si to bar malo dopustiti nakon mjeseci provedenih na rati{tu. Ipak, te nje`ne rije~i i molbe, ta tuga i zabrinutost u glasu njegove `ene Marije polako su dopirale u njegovu svijest i no{en tim krilima ljubavi {to su potakle Mariju na te molbe, pobijedile su prkos, te se prepusti svojoj `eni. Kada su stigli, u toplini njihova doma, koju nije stvarala vatra jer nisu imali dovoljno novaca za drva, ve} ljubav u ku}ama i razimijevanje nakon po~etne srd`be, Ivan se nije smirio. Iako je sada trijezan, znao je da bi se trebao opustiti i dozvoliti svojoj du{i da ga preplave o~inski osje}aji prema njegovoj maloj curici Lani i ljubav prema `eni Mariji, on je osje}ao nelagodu i poti{tenost. Vani se spu{tao mrak i tama se razlijegala kao azurna tinta na mokroj podlozi koja je ispunjavala nebo i zaobilazila tek si}u{ne zvjezdice. Po`eli da sada hladni zrak puhne u lice i da mu nje`nim pokretima vjetar ~e{lja njegovu gustu crnu kosu. Bez pozdrava iskrada se iz ku}e i spusti prema kamenoj stazi {to vodi na obalu. Tamno je more razlju}eno udaralo u stijene koje su prkosno virile iz mora. Onako u tami, taj prizor popra}en zvi`danjem vjetra izazivao je strahopo{tovanje prema prirodi. Prepu{ten osje}ajima, Ivan je razmi{ljao o sebi i svojoj porodici. Koliko je samo boli zadao sebi i svojima. Za{to je tako okrutan, a ipak toliko voli svoju Lanicu? Za{to je ju~er skrenuo u gostionicu? Rat ga je promijenio, ali ipak, da li mora piti? Samome sebi je zadao obe}anje da se to ne}e ponoviti. Ali opet, koji je to put? Ho}e li opet popustiti vragu pred vragom koji se utjelovio u obliku vina? Ho}e li se sjetiti svog obe}anja sebi i Mariji? Odlu~i krenuti ku}i. Noge su ga same nosile putem koji prolazi kraj gostionice. Sam }e sebi biti najbolji dokaz. Ve} je vjetar po~eo nositi zvukove glazbe i `amora ljudi, koji su naru{avali no}ni mir i spokoj. Zvukovi automobila podsje}ali su nekog usamljenog no}nog putnika na uobi~ajenu no}nu vrevu grada. Ivan je podigao pogled i ugledao osvjetljeni natpis gostionice. Kroz njega je pro{ao

36

neki veliki, burni, zapjenjeni val i okretao mu utrobu. Okrenu pogled i nastavi dalje. Sad je ve} jasno ~uo govor ljudi i smijeh mu{karaca. Malo zastane, okrene pogled prema vratima koja su bila malo od{krinuta. U zadimljenoj prostoriji bilo je veselo. Neka ugodna toplina strujala je kroz vrata. Ivan se prisili krenuti dalje. Odjednom za~uje povike iza sebe. Okrene se i ugleda svoje dru{tvo u pijanom stanju, te brzo okrene glavu natrag s namjerom da ostane neopa`en. Ivane!, za~uje povike iza sebe. Napravi se kao da nije ~uo, te nastavi dalje. Jo{ jednom za~uje povike svoga dru{tva te se okrene i pozdravi. Ide{ li s nama, ba{ smo krenuli ku}i kad sretosmo tebe. Daj, ide{ li s nama na jedno pi}ence? Ne mogu, moram doma `eni i djetetu. Ve} kasnim Ma hajde, samo jednu ~a{icu, jednu kap. Dobro, ali samo jednu ~a{icu. Pone{en krilima ugode i opu{tenosti prepusti se veselju i zabavi. Ugodna atmosfera koju je stvarala toplina i `amor ljudi u zadimljenoj prostoriji odvukla je misli o domu i obitelji, te se Ivan prepusti jednoj ~a{i vina koja se pretvori u bocu. Najzad, kada se jedan postariji ~ovjek od vina onesvijestio pa su ga morali odvesti ku}i druga dvojica, dru{tvo se polako po~elo razilaziti. Ivanu se po~ela javljati savjest jo{ u toku ve~ere, ali ju je potiskivao opravdavaju}i se da nije on kriv jer da su ga prijatelji nagovorili i da nije bilo u redu da ih odbije. Nakon jedne ~a{e nagovorili su ga i na drugu i tako sve dok se nije napio. U glavi mu se vrtjelo, a pred o~ima mu se maglila i ljuljala slika svijeta koji ga je okru`ivao. Noge su ga same nosile putem obale i pomisli ~ak da se i otrijezni. Vjetar ga je zanosio, a Ivan se uhvatio za ogradu. Nastavi dalje teturati cijelo vrijeme naslanjaju}i se na ogradu. Nije na vrijeme spazio zavr{etak ograde, te se zaljuljao. Izgubiv{i ravnote`u poskliznuo se i padne u more. Prve jutarnje zrake dodirivale su usnulu prirodu i polako budile prve cvjeti}e. More nudilo zrakama i velikodu{no uzvra}alo svojim prostranstvima zlatnim, blje{tavim odsjajima. Na dugoj pje{~anoj pla`i nazirala se skupina ljudi o{tro komentiraju}i. Ljudi, ribari i `ene stajali su u krugu oko nepomi~nog tijela. Na pla`i je le`ao ~ovjek crne mokre kose, u radni~kim cipelama, starim ispranim trapericama i sme|oj kariranoj ko{ulji. Po neobrijenom licu bila je zgru{ana krv {to je do nedavno izlazila iz velike rane na ~elu. Ljudi su govorili: Jadan ~ovjek, tko }e sada hraniti njegovu `enu i jadnu

37

Lanicu? Pa ipak, nisu to zaslu`ile! Tako mu i treba, sam si je kriv. Nije morao piti... Ljudi su komentirali neko vrijeme i polako s vremenom odlazili ku}ama. Ptice su bezbri`no cvrkutale nastavljaju}i svoju ljubavnu igru. Nitko vi{e nije mario za mrtvog ~ovjeka. Tek je dvoje ljudi na ovome svijetu bilo shrvano od boli i tuge. Divan opis sklada prirode i ljudi, u kojem jedna `rtva pijenja alkoholnih pi}a naru{ava idilu. Njegovu samo}u, izgubljenost i zapu{tenost prati neizbje`na razbijena boca. Sunce ga obasjava i utopljava, ukazuju}i prolaznicima da je i on ljudsko bi}e, bolesnik, kojeg ne treba odbacivati i ignorirati. I on je ~ovjek koji nekome pripada. Pripada prirodi i sunce ga ne zaobilazi. Pripada supruzi i djeci, koji strahuju za njega, jer ga dan i no} nije bilo kod ku}e. Ovakve tu`ne sudbine do`ivljavaju mnoga djeca. Smrt je vi{e simbolika umrlim osje}ajima dobrote i ljubavi, koja je u obitelji alkoholi~ara neminovna.Anja Cvjetovi}, VII. b, O.[. RIKARD KATALINI] JERETOV Opatija

DJEVOJKA SA SPLITSKE RIVESvitalo je jutro. Iz mora izranjala je velika, crvena kugla i promatrala povr{inu kojom su plutale tisu}e boja. Na staroj rivi galebovi su, kao i obi~no, izvodili predstavu namijenjenu usamljenim {eta~ima. Ta igra ustreptalih krila privla~ila je pa`nju djevojke koja je sjedila na ispucanoj tamnozelenoj klupi. Jednoli~no cvrkutanje ptica podsje}alo ju je na dane djetinjstva provedenih u rodnim Postirama, na otoku Bra~u, na jutra u zagrljaju otoka, na dane okupane ti{inom. Ali kada je morala oti}i u Split nije oklijevala, iako je voljela Bra~. Split je za nju bio novo uzbu|enje, mislila je da }e tamo na}i `ivot, jer `ivjela je strogo. Otac i majka `eljeli su samo da odraste i da ima mnogo novca, jer i oni su bili u doslovnom zna~enju bogata{i. Kada je do{la u Split, stala je na ovu rivu, na kojoj sada sjedi, i zaplakala. Eto, dok mi pri~a, naviru joj suze kao potoci prohladnih rijeka, sje}a se... Ni sama ne zna jesu li onaj prvi put bile suze radosti ili boli.

38

Ja ne shva}am {to govori dok u glavi mi se stvaraju slike i redaju kao u filmu, ali nije to bio film jer nije ima sretan po~etak i kraj. Iako sam ju poznavala tek nekoliko sati, naslu}ivala sam nepravedan zavr{etak. Za to vrijeme ona je pri~ala i pri~ala, a poneki bi prolaznik stao bli`e da ~uje komadi} tu`nog `ivota. Je li svjesna da mi pri~a? Da govori uglas? Blijedim licem okrenula se meni, jer mi je dosad bila okrenuta le|ima. Opet je po~ela sanjariti, tiho govoriti, da sam morala odgonetati te{ke rije~i koje je nizala. @ivot je do{ao pred nju prerano, jo{ nije znala kako `ivjeti. Djetinjstvo je proletjelo i ... sada se bojala. Kada se nakon nekog vremena vi{e nije mogla boriti sa `ivotom, saznala je za vje~no sanjarenje - DROGU. Na ulicama Splita pronalazila je drogu, pronalazila je dru{tvo i u njemu sebe. Vremenom po~ela je krasti i sve ~e{}e upadati u krize. Jednom, oti{la je lije~niku. Nakon testova jo{ ju je jedna vijest shrvala. (Od pu{enja do drogiranja, od drogiranja do side, od side do smrti...) Da, dobila je sidu. Od tada vi{e nije `ivjela. Klela je oca, Split, drogu... Plakala je i zapitkivala Boga za{to ba{ njoj. Pre`ivljavala je iz dana u dan. @ivot joj se pretvorio u podmuklu ti{inu, a {to re}i o pjesmi potpune ti{ine? Slu{ala sam je zapanjeno. Zar ja sada sjedim pored djevojke zara`ene sidom?

Vedran Karuza II c, O[

39

No nisam pobjegla glavom bez obzira, ve} sam ostala pored nje i lagano je zagrlila. Po~ela je rominjati ki{a, ~ula se pjesma li{}a. Zapitala me ima li i~eg ljep{eg od {u{tanja li{}a i {apata ki{e, i{ta jednostavnijeg od kasnog jesenjeg dana. jo{ je malo razmi{ljala, a tad se naglo ustala i bez pozdrava oti{la. Ostala sam na klupi kao skamenjena. Prepri~ala mi je svoj `ivot, a ja joj ne znam ni ime. Bila sam potpuno mokra dok su u daljini trnula svjetla. Mladi se upu{taju u svijet ma{te i opu{tenosti i ne slute}i o sve prisutnijim opasnostima koje dodatno ugro`avaju sve one koji se upu{taju u svijet ovisnosti. Skoro da nema ovisnika o narkoticima u Rijeci, mla|e generacije, koji nije obolio od virusne upale jetre. Grupno fiksanje je tome krivac. No, istim putem se {iri epidemija SIDE (AIDS), koja u nama susjednim zemljama hara me|u ovisnicima intravenoznog uzimanja droga. Preko 50 % njih su nosioci HIV virusa. Tragi~na pri~a ove djevoj~ice ima svoju poruku. Ako se ve} danas ne poduzmu sveobuhvatni postupci djelovanja na spoznajnom i odgojnom planu kod mladih, imat }emo jo{ jednu epidemiju, epidemiju SIDE uz hepatitis i epidemiju ovisnosti.Branko Butorac, VIII. c, O.[. PODMURVICE Rijeka

OVISNOSTOvisnost - sama rije~, netom izgovorena, za mene je dovoljna da moju radost pretvori u tugu, bezbri`nost u strah, smirenost u nemir. Uistinu mislim da sam ve} dovoljno toga ~uo, vidio, do`ivio i prije svega osjetio. Od malenih dana, pa do sada, kada sam na putu da postanem li~nost, da `ivim za svoje ja i iska`em svoje ja, neprestano gledam i slu{am o alkoholu, alkoholizmu, rije~i pivo, vino, ~a{a, dio su moje svakodnevnice. Pored filma na televiziji i ja sam igrao ulogu, samo u istinitoj seriji i to ne od jedne, nego bezbroj epizoda, bezbroj scena, prizora i slika koji se ne mogu podijeliti na lijepe i manje lijepe, nego na ru`ne, bolne i stra{ne. Razumijem ovisnost o pu{enju, drogi, ali najbli`i sam

40

pijanstvu. Moj otac je naime ve} dugo godina alkoholi~ar. Svaki dan je s posla dolazio pijan, skoro svu pla}u potro{io, a sestru i mene kao teret ostavio na maminim le|ima. Uvijek je tra`io razlog za nemir u ku}i, razlog za sva|u, za njega je i {utnja, za koju se ina~e ka`e da je zlato, ni{ta drugo nego provokacija. Moja sestra koja je ina~e emotivnije do`ivljavala to njegovo pona{anje i bila vi{e vezana za njega, gledala ga je sa suzama u o~ima i potom se zaklju~avala u sobu, kupaonicu ili bje`ala van iz ku}e. Vikao je, prijetio, psovao te nije dao mira nikome od nas. Neki prizori za mene nisu bili samo `alosni, nego tragikomi~ni, pogotovo kad je dolazio u sukob sa mojom bakom, djedom, a kasnije i sa vlastitom majkom. Mnoge stvari, mnoge njegove postupke i ne znam, jer uvijek nisam bio kod ku}e, a drugi mi nisu sve ispri~ali. Sam sam dolazio u sukob sa sestrom koja ga je vi{e puta branila, tje{e}i i sebe i mene rije~ima: Nije pijan, tebi se to samo tako ~ini! Alkohol je na~inio oca i po izgledu i razmi{ljanju starijeg nego {to jest. Najte`e sam podnio sram pred uku}anima, prijateljima, znancima jer su svi, vjerojatno, vidjeli {to se doga|a. Moja majka je uporno tvrdila da su za njegovo pijanstvo krivi lo{i obiteljski obi~aji, ali ja se s time ne sla`em. Po mome mi{ljenju uvijek je kriva sama osoba, jer ako je odlu~na i ustrajna u `elji da ne}e piti, pu{iti, drogirati se, nitko je ne}e na to prisiliti. U najte`im trenucima majka ga je uspjela nagovoriti na lije~enje. Pri~ala mi je da je alkoholizam bolest, da ima vi{e krivaca za nju, ali ja moram o tome jo{ puno ~itati, saznati i nau~iti. ^esto spominjemo da je alkoholizam obiteljska bolest, {to nije jednostavno shvatiti i prihvatiti. Ovo je dragocjeno {tivo, gdje se iz osobnog do`ivljaja iznosi dio obiteljskih poreme}aja, gdje je sretno djetinjstvo naru{eno bolnim iskustvima, gdje kompletna obitelj alkoholi~ara pati, dok on godinama u`iva u pijenju. Obi~no se za obiteljsku nesre}u tra`i krivca. Za majku su to obiteljski obi~aji (prema kojoj se alkoholizam naslje|uje!), dok sin okrivljuje i osu|uje oca (moralisti~ki model uzro~nosti alkoholizma).

41

Pri~a ima sretan svr{etak. Roditelji su prihvatili lije~enje. Vratila se obiteljska harmonija i sre}a, a sinovima preostaje da prou~e noviju literaturu, kako bi shvatili i nau~ili pravu istinu o dru{tvenom modelu nastanka alkoholizma u kontekstu op}e prihva}enog pijenja alkoholnih pi}a.Ivana \akovi}, V. a, O.[. KOZALA Rijeka

DANAS SAM SE PRESTRA[ILASaznala sam da sam pu{a~. Kako? Misli su mi lebdjele po glavi. Ja sam pu{a~?! Kako?! Ve~eras na ve~eru dolaze na{i prijatelji. U{li su, sjeli i, naravno, zapalili cigaretu. Ubrzo prostorija se ispunila dimom. Glasno sam zaka{ljala i stidno napustila sobu. Nakon nekog vremena oni su oti{li. U{la sam u sobu i {irom otvorila sve prozore. U moja plu}a u{lo je ve} dosta dima. Tada sam shvatila da sam ve} davno postala pasivni pu{a~. To je to. Tako sam postala pu{a~. Od tada izbjegavam prostorije u kojima se pu{i. Imam jedanaest godina i ~vrsto sam danas odlu~ila da nikada ne}u pu{iti. Uzgajala sam biljku za {kolski pokus. Mama i tata pu{e. Biljku sam zalijevala i brinula se o njoj, no nakon nekoliko dana, biljka je uvenula. Bila sam `alosna zato {to sam biljku tog dana trebala donijeti u {kolu. Mama je rekla da je to zato {to se nisam brinula o njoj. No, znala sam da to nije pravi razlog. Pu{enje je uzrok tome, no, mama ne}e priznati da mi je ona upropastila biljku. Ne bi htjela postati pu{a~ jer pu{a~i nemaju hrabrosti priznati sebi, a ni drugima da je pu{enje {tetno. Ova pri~a je jo{ jedan doprinos tvrdnjama, da stra{enjem i zdravstvenim prosje}ivanjem ne mo`emo za{tititi djecu od ovisnosti. Veseli ~injenica, da djeca u osnovnoj {koli shva}aju, da pu{enje roditelja i prijatelja ugro`avaju tek zasa|ene biljke, kao i njih. Ta ista djeca uzrastanjem brlo brzo prihva}aju nau~eni model pona{anja. Prihva}aju pu{enje i sve druge oblike pona{anja koja su djeci zabranjivana, a odraslima dozvoljena.

42

Rje{enje ovog problema iziskuje dugogodi{nje napore na odgojno-obrazovnom utjecaju na mlade, uz zakonske regulative pu{enja, koje }e zabraniti odraslima nemilosrdno ugro`avanje djece.Robert @e`eli}, VII. c, O.[. ^AVLE, ^avle

[PORT I ZDRAVLJEU~enik sam sedmog razreda. Odli~an sam u~enik i aktivno se bavim {portom. Svoje slobodno vrijeme koristim za treniranje. Po~eo sam kao trom dje~ak, a nastavio kao pravi {porta{. [port kojim se bavim vrlo je opasan jer se mogu ozlijediti. Koliko je opasan, toliko je dobar za zdravlje. Moju upornost trener nagra|uje time {to me {alje na razna natjecanja. Zahvaljuju}i njemu i mojoj ljubavi prema {portu postao sam dvostruki prvak Hrvatske. Ovime sam htio dokazati va`nost {porta za ljudsko zdravlje. Svojim vr{njacima htio bih poru~iti da bje`e od ulice i huliganstva. Jedino tako }e izbje}i sve negativne posljedice. Alkohol, druge, cigareta i svo ostalo zlo na dohvatu je sva~ije ruke. Moramo bje`ati od toga i ne postati ovisnici. Moramo se baviti {portom. Tako }e se, barem djelomi~no, smanjiti broj djece alkoholi~ara i ovisnika druge. Moj je savjet: Bavite se {portom i bit }ete zdravi!

Dolores Badurina VIII, O[ Veica, Rijeka

43

Zdrav duh u zdravom tijelu nalazi potvrdu u osobnom iskustvu mladog {porta{a. No, koliko je mladi}a i djevojaka obuhva}eno bavljenjem organiziranim oblikom {portskih aktivnosti. Njeguje se elitizam (tenis i sl.), rekorderstvo, a potpuno zapostavlja potreba uklju~ivanja svakog mladog ~ovjeka u {portske aktivnosti. Njihovo okupljanje organiziraju vlasnici kafi}a, disko klubova, koji im nude pijenje alkoholnih pi}a i pu{enje, a vrlo ~esto prisutne su suvremene ilegalne droge. Poruka bi trebala do}i do onih koji kreiraju odgojno obrazovne procese formiranja budu}ih nara{taja.Nikica Vidas, V. b, O.[. PEHLIN Rijeka

@ELIM@elim da rat prestane, droga i alkohol nestane. @elim da se tate vrate domovima, svojim k}erkama i sinovima, i da trajno zavlada mir. @elim da radost vlada svugdje, a bolest, droge i alkohola nigdje. @elim da opet budu sretni. Ja `elim mnogo stvari, ali za njih nitko ne mari. U potpunosti razumijemo `elje mladog jedanaestogodi{njaka. Ta, kome je potreban rat, droge i alkohol?! (I alkohol je droga). Djeci trebaju o~evi, koji }e im uz majke pru`iti sigurnost u radosnom uzrastanju, te za{titu od svih neda}a, me|u kojima su droge najprisutniji ugro`iva~i. On `eli svima sre}u i mnogo stvari, za sebe i svih, a okrutni svijet odraslih za njih ... ne mari.Ivana Safti}, VIII. a, O.[. VLADIMIR GORTAN Rijeka

MOJ SVIJETKao da se odjednom stvorila u mojoj ruci. Moja sre}a,

44

moje rje{enje, moj jedini Prijatelj. Igla. Tako je lijepo biti u svom svijetu gdje te nitko ne poznaje. Tako je lijepo hodati Cestama iluzije, hodati autocestom bez prepreka. Pobje}i od stvarnosti u svoj svijet I ponovno biti sretan. Ponovno osjetiti Sunce u svom srcu. Vratiti se. Zauvijek. Ali - to je cesta bez povratka. Mnoga djeca nose teret obiteljskih problema, koja im ote`avaju snala`enje i savladavanje opasnosti koja su sve prisutnija. Naj~e{}e je otac odsutan ili jo{ gore, poginuo, a niti rastave nisu rijetke. Samohrane majke nisu u stanju pru`iti kompletnu za{titu i nadoknadu za oca. I tako, nastaju praznine, ~este tuge i potrebe za nekim koga nema. Nemojmo se ~uditi, da se u tom svijetu na|e prijatelj, koji nudi dru`enje umjesto samo}e, nudi zadovoljstvo umjesto tegoba i tuge. Droga se prihvati, makar kao trenuta~an izlaz. Nastaje opu{tenost, do`ivljaj ugode, koje mladi ~ovjek rado ponovi, {to je u velikom postotku slu~ajeva put bez povratka. Poziv je upu}en prijateljima, nastavnicima u {koli i drugim odgajateljima, da prepoznaju djecu sa problemima, te organiziraju diskretne, ali u~inkovite postupke, koji }e ispraviti roditeljske propuste i omogu}iti mladima uspje{no savladavanje prepreke u svom odrastanju.Teo Superina, I. m, Scuola Media Italiana Superiore, Rieka

RIFLESSIONI DROGA: EDUCARE SENZA PUNIREPenso spesso allimmagine del drogato sche ci viene dai mass media. Mi ricordo lintravista a una ragazza, con la faccia segnata dalla sofferenza fisica e psichica. Era di un pallore terribile, con le borse nere sotto gli occhi e le rughe

45

scavate sul volto, tanto da sembrare una quarantenne e non la venticinquenne che era. Diceva che sapeva di distruggere il suo corpo con la roba, di iniettarsi la morte nelle vene; diceva di avere tentato di smettere dieci volte e di non esserci mai riuscita: anzi, di aver perso la speranza di riuscirci. Ricordo lintervista a una madre: il figlio rubava in casa tutto quello che poteva per procurarsi la dose: e non sembeva avere nessuna preoccupazione per la distruzione che aveva portato nella vita dei genitori, nessuna preoccupazione per averli ridotti alla disperazione e quasi alla poverta. Ricordo la storia di una donna che aveva rovinate tutte le vene delle braccia e che si iniettava leroina nelle vene dei piedi, urlando per il dolore. Ricordo che, nonostante la minaccia dellepatite e adesso dellAIDS, ancora ce chi si inietta la droga passandosi con altri la siringa. Che cosa facciamo davanti a tutta questa sofferenza, a tutta questa morte? Certo, noi che viviamo nelle citta non ne possiamo piu di essere scippati

Andrea ^avlina, IV c, O[ [kurinje, Rijeka

46

della catenina doro o della borsa quando usciamo di casa o di scuola. Pensiamo, probabilmente con ragione, che molta microcriminalita e responsabilita dei drogati. Oggi, purtroppo, trova sempre piu eco quella teoria secondo cui per combattere la tossicondipendenza basterebbe sbattere in galera i drogati. Se fossimo un minimo piu illuminati, manderemmo il drogato a curarsi in una comunita terapeutica. Ma se lui non vuole andare o se ci va e poi scapa ricadendo nella tossicodipendenza, allora che facciamo? Pensiamo di imporglielo? Si puo imporre di vivere? Forse arriviamo qui al nocciolo del nostro problema col drogato. Perche nella sua irriducibile dedizione alla droga e percio alla sofferenza e alla morte, il tossicodipendente che non vuole o non ce la fa a curarsi e fuori del nostro controllo. Nessuno puo costringerlo a scegliere di smettere. Nessuno puo iniettargli una dose di speranza capace di dargli la forza di battersi contro la droga. E nessuno puo sostituirsi a lui in questa chelta. La vita del singolo drogato e sua, non e nostra. Allora e lui a costringere noi: ci costringe a scegliere tra la repressione del singolo drogato (in prigione per lo meno non ci dara piu fastidio) e limportenza. Secondo certi regionamenti, la soluzione della repressione srebbe la piu semplice (per noi), piu semplice che guardare in faccia la nostra impotenza. Dobbiamo ricordare che la repressione e irrealistica: la polizia non prendera mai tutti i drogati, e se li prendesse tutti, il sistema giudiziario e le galere scoppierebbero. In altre parole, sono le dimensioni del problema della droga a dirci che la repressione non e una soluzione ma un rimedio provvisorio, cioe un palliativo. E allora, dobbiamo ammettere limpotenza? E sa ammettiamo questa impotenza primaria, questa impossibilita di vivere la vita di un altro, per un altro, questo ci porta nesessariamente a dire che non si puo fare niente? Sappiamo tutti che non e vero che non si puo fare niente per il drogato. Ce gia chi fa molto nelle somunita. Con un minimo di fantasia possiamo immaginare di fare molto di piu. Cosa offriamo, per esempio, a un ragazzo che comincia a preferire lannebbiamento della mente che gli dal consumo constante di marijuana o dallalcol, alla scuola, allo sport, insomma alla vita (per quanto imperfetta sia)? Come mai non abbiamo

47

nelle scuole programmi di educazione e prevenzione che lo potrebbero aiutare prima che cada nella schiavita delle droghe pesanti? Perche non si offrono corsi per professori interessati a questo impegno verso i loro studenti? Certo non risolveranno il problema; non salveranno il drogato che non vuole essere salvato, ma almeno disegnerebbero soluzioni che, ove funzionassero, restituirebbero le vite di quelle persone nostri amici, fratelli - che si sono smarrite nella droga. E queste soluzioni non sono, come la galera, unaltra morte. Narkomanija je sinonim za sve ovisnosti o ilegalnim drogama. Ima izrazito pogrdan prizvuk, radi ~ega se u stru~nom izra`avanju upotrebljavaju izrazi - ovisnost o: narkoticima, stimulansima, sedativima itd. Sama rije~ - narkomanija izaziva zaprepa{tenje i strah, {to izaziva potrebu za{tite, pri ~emu je i agresija na pojavu koja ugro`ava sasvim razumljiva. Sredstva javnih priop}avanja (posebno TV) u prilozima o toj pojavi prikazuju slu~ajeve i obiteljske pri~e, koje zaista izazivaju bespomo}nost i nesigurnost. Prikazi su popra}eni informacijama o narkokriminalu, {to ovisnost o ilegalnim drogama (pa i narkoticima) ~ini misti~no opasnim. Time ova sredstva ovisnosti postaju jako interesantna za mlade, koji u adolescentnom, buntovnom stavu prema dru{tvu pokazuju svoju hrabrost i prkos. Mnogi postaju ovisni, izolirani i u ilegali ostaju ~esto tako dugo, da im je tada te{ko pomo}i. Tim vi{e, jer vlada uvjerenje, kao da oni pomo} i ne `ele. Problem represije (ka`njavanja i proganjanja ovisnika) koliko god zbunjuje i izaziva podvojene stavove, u programima suvremenog postupka suzbijanja ovisnosti i lije~enja ovisnika ima svoje va`no mjesto. Neophodno je suzbiti dostup droge mladima pod svaku cijenu, pri ~emu je neminovno da represija zahvati i one ovisnike, koji su postali dileri, rasturiva~i droge. Uz ovo, neophodno je poduzeti postupke primarne prevencije ovisnosti, znanstveno osmi{ljenim odgojno-obrazovnim programima, od jaslica, vrti}a, te {kola i fakulteta. Nemo}i nema mjesta. Rijeka je pred 11 mjeseci organizirala Centar za suzbijanje i lije~enje ovisnosti, ~iji stru~njaci su ve} zapo~eli taj proces, pri ~emu se na `alost ko~i provo|enje programa primarne prevencije. Ohrabruje ~injenica, da i u

48

lije~enju rano otkrivenih ovisnika ima dobrih rezultata, pri ~emu je uklju~enje roditelja od presudnog zna~aja.Mirna Bogi} VII. b, O[ E. Kumi~i} Rijeka

OVISNOSTI - LJUDSKI GRIJEH I SRAMOTAAlkohol, droga, pu{enje - otrovi koji sve vi{e uni{tavaju ljude dok ih potpuno ne uni{te. Svojom razornom mo}i razaraju cijeli organizam ~ovjeka ali ne samo tog jednog ~ovjeka nego i njegove bli`nje koji ostaju pogo|eni i psihi~ki oslabe. Ovisnosti ~ovjeka toliko izjedaju da on pomalo zaboravlja biti ~ovjek. Ljudi se primaju alkohola, droge onda kad su usamljeni, nemo}ni ili bi pak htjeli ne{to dokazivati pa kao trofej donesu alkohol, drogu. U dana{nje vrijeme sve se vi{e ljudi osje}aju sami, zapostavljeni, razo~arani, moralno slabi i istro{eni pa im za obnovu dolaze na red ovisnosti koje su pravi predstavnici gesla pomo} ljudima. ^esto krivimo ovisnog ~ovjeka {to se prepustio, kako je mogao, kako nas sramoti itd. a u stvari bi nas trebalo biti sram jer smo mi bili temelj ovisnosti, temelj njegove propasti. ^ovjek da bi imao snage po~eti sebi zagor~avati `ivot mora biti u blizini koja to svjesno ili nesvjesno dopu{ta pa je zato velika ve}ina problema u ljudima koji okru`uju ovisnike nego u samim ovisnicima. Ina~e, jedan od va`nijih uzroka ovisnosti je i problem davanja i dijeljenja koji ba{ i ne funkcioniraju u ljudskom dru{tvu. To nije samo problem u stvarima, nego je i problem u dijeljenju osje}aja i misli, svakodnevnice, obi~nih zgoda, dijeljenju samih sebe. Ovisnici su slabiji ljudi koji ne uspijevaju izdr`ati teret `ivota bez pomo}i drugih a i bez potpore samih sebe. Jedna velika i grozna bolest tako|er je po~ela vladati svjetskom scenom. Narodu je poznata pod imenom SIDA ili AIDS. To je bolest koja polagano i sigurno prodire u ~ovjeka, razobli~i ga i duhovno i tjelesno ostavljaju}i samo krpu od ~ovjeka. SIDA razara i njegove bli`nje koji ostaju samo duhovno utupljeni a da se nikad ne upitaju: Gdje sam pogrije{ila?". SIDA nema lijeka, kao druge ovisnosti, ona kad po~ne djelovati, zna se da je kraj. Tako u stvarnom `ivotu gledamo smrt, njezine ruke koje nama pred nosom odnose na{eg najmilijeg! SIDA je jo{ onaj dio prirode

49

koji ~ovjeku jo{ nije dostupan. To je na{a najve}a krivnja, na{ grijeh. Zamislimo li se malo, zapitamo se za kakav `ivot mi `ivimo, zar za `ivot droge, alkohola, AIDSA? Zar za `ivot neima{tine i nesre}e, ljudskog nemara i volje? Zar za onaj `ivot u kome ne}e biti ljudi sa srcem, nego ljudi sa srcem koje je istopljeno, bez emocija? NE! NE! NE! VI POTRA@ITE U SVOJEM SRCU ODGOVOR! U naslovu se ogleda moralisti~ko - religiozni pristup, koji je bio osobito razvijen prije prihva}anja medicinskog modela alkoholizma. Moralisti~ki se na problem bolesti ovisnosti gleda i danas. Takav stav pojedinaca i skupina ukazuje njihovo manjkavo poznavanje problema bolesti ovisnosti. Moralisti smatraju alkoholizam i narkomaniju porokom. Pu{enje nema u njihovu sustavu vrijednosti odgovaraju}i polo`aj. U moralisti~kom stavu, ogledaju se i postulati alkoholnle kulture nenormalno je piti mnogo; nenormalono je ne piti i normalno je normalno piti. Tko god ne `ivi s takvim stavovima o pijenju i ne prihva}a ih, taj se izdvaja iz mase. Onoga tko pije mnogo, pa i previ{e, jo{ se kako - tako podna{a, ako ne pokazuje uznapredovale znakove alkoholizma. Ako su ti znaci nagla{eni, nega dru{tvo smje{ta u marginalnu skupinu. Tko uop}e ne pije, u najmanju je ruku ~udan. On je ~esto u zgodama ili nezgodama, kada svi piju. Tada mora na svakakve na~ine obja{njavati da on - ne pije. Pri tom ga svi ~udno gledaju. Normalno pijenje je prihva}eno. Ono je dobrodo{lo u dru{tvu alkoholne kulture. U takvom dru{tvu se nemogu}nost normalnog pijenja smatra velikom manjkavo{}u osobnosti. Da bi se cjelokupno stanje moglo razumijeti, potrebno je objasniti {to je to normalno pijenje. Pitanje je jednostavno, ali odgovora ima mnogo. Zna~i da niti jedan ne zadovoljava. Razli~ite sredine imaju prihva}ene razne koli~ine za normalno pijenje.

50

Moralisti~ki pristup ne omogu}uje nikakvo zadovoljavaju}e tretiranje alkoholizma i ostalih obisnosti. Mo`e se djelovati jedino zabranama ili eventualnom izolacijom ovisnika. ^im sila koja name}e apstinenciju prestane djelovati, prestaje i apstinencija. U ovom ~lanku je zanimljiv pogled na ovisnosti. Pisac vidi samo pogubno djelovanje ovisnosti na pojedince koji piju alkohol, pu{e duhan i uzimanju drogu. On ne vidi socijalni aspekt problema. Moralno slabi i istro{eni ljudi postaju ovisnima o nekom sredstvu ovisnosti. To bi zna~ilo da nam je veliki dio populacije moralno slab i istro{en jer pu{i duhan. A poznato je da su uglavnom svi pu{a~i i - ovisnici. Oni bez pu{enja ne mogu. Onih koji su ovisni o alkoholu ima ne{to manje, a najmanje je ovisnikao drogama. Prema moralisti~kom stavu, ovisnici o alkoholu i drogama su moralno najslabiji i najistro{eniji. Zanimljivo je da pisac ~lanka uo~ava neke socijalne komponente u jednoj od mogu}ih posljedica ovisnosti. To je AIDS. Narkomani su izlo`eni AIDS-u ako uzimaju drogu intravenozno. Alkoholizirane osobe su sklonije seksualnom promiskuitetu, pa je i njihova mogu}nost zaraze virusom AIDS-a ne{to ve}a. Pu{enje i AIDS je te{ko dovesti u vezu. Osobito je zanimljiva re~enica: SIDA nema lijeka, kao druge ovisnosti, ona kad po~ne djelovati, zna se da je kraj. Taj je stav vrlo optimisti~an. U njemu se smatra, da druge ovisnosti (kao da je i AIDS ovisnost) imaju lijeka. U tom se stavu pre{utno pristaje na dobivanje neke bolesti, ako za nju ima lijeka. Ili, jo{ gore, ako se misli da za nju ima lijeka. Izna{anje ovakvih stavova ukazuje na veliku manjkavost minimalnog zdravstvenog znanja kojeg bi svaki pojedinac morao ste}i ve} u ni`im razredima osnovne {kole. Pojedinac s takvim, nagla{enim neznanjem skriva se iza moralisti~ko - religioznog pogleda na bolesti ovisosti. To jo{ dodatno udru`uje s agresijom na ovisnike.

51

Andrej Petrak VII. c razred O[ E. Kumi~i} Rijeka

ALKOHOLOduvijek je alkohol bio vezan za ~ovjeka. Ljudi su prekomjerno pili i u vrijeme starih Rimljana i Grka. Pojava prekomjernog pijenja alkohola u novije se vrijeme povezuje s pogor{anim socijalnim stanjem. ^ovjek koji je izgubio posao ili do`ivio velike neuspjehe u poslu odaje se alkoholu kako bi bar na nekoliko sati zaboravio na sve brige. Uskoro tone sve dublje i dublje u alkohol i postaje opasan za dru{tvo. Pona{a se nasilno prema obitelji i suradnicima na poslu i ako ga popije previ{e da njegova jetra ne mo`u izdr`ati umire. U XX. stolje}u po~inje se pojavljivati i pojava prekomjernog pijenja mladih. Po~ev{i s pivom oni nastavljaju sa votkom, vinom i whiskeyem. Sve vi{e nazaduju u {koli i povezuju se s nekim novim, nepoznatim dru{tvom alkoholi~ara. Neki ~ak po~inju uzimati i droge. Na sre}u za sve njih u ovom stolje}u po~inju se pojavljivati dru{tva za izlje~enje alkoholi~ara koje vode psihijatri pa ~ak i izlije~eni alkoholi~ari. Tako izlije~eni ljudi postupno se vra}aju u normalan `ivot, ali i dalje odlaze na te sastanke kako bi pomogli onima koji tek po~inju lije~enje i pove}ali svoje samopouzdanje. U~enik se odlu~io pisati o samo jednom sredstvu ovisnosti. O alkoholu, koji je u na{en dru{tvu dostupan i neobi~no pro{iren. Alkohol je dostupan ~ak i njemu - u~eniku. Mjerama parcijalne prohibicije zabranjeno je davanje alkohola maloljetnim osobama. Nitko, nigdje ne kontrolira, da li se takvi propisi po{tuju. Maloljetnici masovno piju alkoholna pi}a. Piju u privatnim prostorima (u stanovima i ku}ama), a piju ih i na javnim mjestima. Maloljetnici se i opijaju na javnim mjestima. Ne sje}am se da je u dnevnom tisku ikada objavljeno, da je neki ugostitelj ka`njen, jer se u njegovu lokalu opijaju - maloljetnici. Posljedice gledamo svakodnevno. Pojavljuju se mlade osobe, pa i maloljetnici s izra`enom klini~kom slikom alkoholizma. Alkoholizam se spu{ta u sve mla|e dobne skupine. Dru{tvo na sve to `miri s oba oka. Predstavnici alkoholnog kapitala zadovoljno trljaju ruke. Oni si moraju osigurati dostatan broj

52

onih koji }e solidno piti (normalno, zna se) da bi mogli ostvarivati profit. Zadovoljna je i dr`ava. Ona od proizvodnje i raspa~avanja alkohola ima zna~ajnu materijalnu dobit. Uni{tavaju}i pri tom svoju populaciju!. Dr`ava je dealer za alkohol i duhan. U ovom je ~lanku u~enik sedmog razreda iznesao nekoliko zna~ajnih problema. 1. Javlja se porast alkoholizma zbog pogor{anog socijalnog stanja. U Hrvatskoj se kao i u svim postkomunisti~kim zemljama naglo pogor{ava stanje glede alkoholizma. 2. Iznosi se socijalni aspekt alkoholizma. Jedan pije a nekolicina zbog toga pati. 3. U porastu je prekomjerno pijenje mladih. Tu ~injenicu pvezuje s dvadesetim stolje}em. Mladi koji piju: sve vi{e zaostaju u {koli i po~inju se povezivati s nekim novim, nepoznatim dru{tvom alkoholi~ara. Tu grije{i. Dru{tvo alkoholi~ara nije niti novo niti nepoznato. Ono je vrlo staro i osobito dobro poznato. U dru{tvu alkoholne kulture, skupina je alkoholi~ara odba~ena u marginalno podru~je, ali je ipak svakodnevno prisutna: u obiteljima, u radnim organizacima, i u dru{tvu op}enito. Prisutna je u svim socijalnim skupinama i slojevima i me|u svim zanimanjima. Uza sav napor da alkoholi~are smjesti u marginalnu skupinu, dru{tvo je njima upravo pro`eto. Oni su jednakomjerno raspore|eni u svim strukturama. Oni su u marginalnoj skupini jedino po tome, {to se dru{tvo za njih ne brine i ne nastoji im pomo}i. 4. Mladi koji piju alkohol po~inju uzimati i drogu. U~enik je to~no primjetio da je razvijena alkoholna kultura vrlo dobra priprema za nastanak i razvoj ostalih bolesti ovisnosti. Na temeljima alkoholne kulture razvila se bolest pu{enja duhana, a u novije vrijeme (u na{im krajevima) i ostale ovisnosti. 5. Osobito je zanimljivo da u~enik zavr{ava ~lanak optimisti~no. ...ovom stolje}u po~inju se pojavljivati dru{tva za izlije~enje alkoholi~ara koje vode psihijatri pa ~ak i izlije~eni(!) alkoholi~ari. Tako izlije~eni ljudi (alkoholi~ari prim. ur.) i dalje dolaze na te sastanke, kao bi pomogli onima koji tek po~inju lije~enje i pove}ali svoje samopouzdanje. Nazivlje je malo nezgrapno, ali su tvrdnje istinite. Napomenuli bismo samo to da

53

ne obi~avamo govoriti o izlije~enim alkoholi~arima ve} o lije~enim alkoholi~arima. Ovaj je u~enik vrlo dobro obavije{ten o problemu alkoholizma, o mogu}nostima njegova lije~enja. O tome je mogao slu{ati na predavanju nekog (kvalitetnog) stru~njaka ili je osobno bio uklju~en u neki program obiteljskog lije~enja, zbog alkoholizma u vlastitoj obitelji. Pravilne informacije o alkoholizmu i lije~enju alkoholizma u na{em se dru{tvu dobivaju uglavnom na mjestima gdje se provodi obiteljsko lije~enje. Takvih je mjesta, na `alost malo i premalo.

ALKOHOLIZAM U KNJI@EVNOSTIJedan od zanimljivih i korisnih na~ina za upoznavanje u~enika s alkoholom uzrokovanim poreme}ajima, jest upu}ivanje na ~itanje odabranih djela iz doma}e i svjetske knji`evnosti. Nakon ~itanja, s u~enicima treba obraditi pro~itanu gra|u. Onaj tko vodi u~enika u takvom na~inu rada mora imati dostatnu alkoholo{ku naobrazbu. Laik ne mo`e kvalitetno analizirati alkoholom uzrokovane poreme}aje u knji`evnom djelu. Za po~etak je najbolje potaknuti u~enike da stvaraju pravilne stavove glede pijenja alkohola. Oni trebaju u knji`evnom djelu uo~iti, koje su sve negativne pojave povezane s pijenjem, opijanjem i alkoholom uzrokovanim poreme}ajima. Takav pristup i tuma~enje knji`evnog djela, mogu biti korisni u prevenciji alkoholizma. U doma}oj i svjetskoj knji`evnosti postoji znatan broj djela koja se bave ovom problematikom. Za po~etak je bolje uzeti doma}e pisce. Pripovjetka Vjenceslava Novaka Iz velegradskog podzemlja, pogodna je za obradbu u tom smislu. Slijede}a tri rada pisali su u~enici nakon ~itanja te pripovjetke. Pogledajmo kako ih se ona dojmila.Petra Hrvatin VII. b razred O[ Kozala Rijeka

ALKOHOLUsprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki ~ovjek nepomi~no na klupi na Ili~kom trgu."

54

Ana Cuculi}, VII b, O[ Ivan Zajc, Rijeka

To je Mika, glavni lik Novakove pripovjetke Iz velegradskog podzemlja. Jednog dana nakon {to je ne{to zaradio, Mika odlazi s prijateljima u gostionicu. On ima `enu i dva sina i k}er koju voli najvi{e na svijetu. Po{to se napio, Mika odlazi ku}i. Tamo se posva|ao sa `enom jer nije donio novca ku}i zbog pijanstva. U svom bijesu Mika slu~ajno udara svoju k}er Evicu koja je jako mala i krhka. Evica se nekoliko dana borila protiv te{kih ozljeda koje joj je otac nanio, ali je izdr`ala. Mika odlazi od ku}e i razmi{lja o svom postupku. @ena mu opra{ta jer dolazi po njega. Ova pripovjetka Vjenceslava Novaka trebala bi se uvrstiti u sastav svih ~itanih ~asopisa kao opomena svima koji piju ili namjeravaju piti, a pogotovo onima koji imaju obitelj. Zbog njih tada pate njihove obitelji koje naj~e{}e propadaju, jer ~lan koji pije i puno tro{i. U takvim obiteljima nema sloge jer osoba koja pije ne mo`e ni{ta raditi kako treba. Nitko pijanca ne `eli u svom dru{tvu, niti da radi s njime. Takvi su uvijek sami ili na|u nekog sli~nog njima pa s njima nastavljaju piti.

55

Ova pri~a dobra je za one koji piju, a imaju obitelj kojoj ne `ele nanijeti zlo. I djeca pijanaca ~esto ne prolaze dobro u `ivotu. Nisu dobro odgojeni i ne idu redovito u {kolu. ^uvajte se alkohola, to je zlo! Vrlo je zanimljiv pristup obradi problema alkoholizma u ovom ~lanku. U~enica je pro~italaa pripovjetku Vjenceslava Novaka Iz velegradskog podzemlja. Vrlo je dobro uo~ila socijalnu komponentu alkoholizma u toj pripovjetci. Zaklju~ak je: Ova pri~a dobra je za one koji piju, a imaju obitelj kojoj ne `ele nanijeti zlo. I djeca pijanaca ~esto ne prolaze dobro u `ivotu. Nisu dobro odgojeni i ne idu redovito u {kolu." Ipak, i u ovom se ~lanku osje}a elemenata moralisti~kog pristupa. Zanimljiv je prikaz i shva}anje motiva krize u pripovjetci. U~enica je uo~ila kriznu situaciju koja bi trebala omogu}iti alkoholi~aru iz pripovjetke, da izmijeni svoj na~in `ivljenja. U~enica smatra da bi se ova pripovjest morala koristiti kao precipitator krize (opomena!) svima koji piju ili kao preventivno sredstvo (onima koji namjeravaju piti). A pogotovu onima koji imaju obitelj. Samci su donekle isklju~eni. Oni koji se bave lije~enjem alkoholizma znaju kako je velik problem samaca u terapiji! Vrlo dobar ~lanak! U~enica je uo~ila nekoliko vrlo va`nih ~injenica, i to iznesla u kratkim i jasnim crtama.Ivona Mihajlovi}, VII. razred, O[ Kozala

OVISNOSTI - ALKOHOL.Mika ima `enu i troje djece. Alkoholi~ar je. Stalno namjerava prestati piti, ali ga uvijek ne{to vrati alkoholu. Njegova sudbina je zape~a}ena. Bio je alkoholi~ar i ostat }e.

56

Samo dobra volja, hrabrost i upornost mogu pobijediti ovisnost. On ima dobru volju i upornost, ali nema hrabrosti. Alkoholi~ari su ljudi koji u pi}u zaboravljaju svoje probleme i dok su pijani oni ne vladaju sobom. Trebali bi i}i na lije~enje, na sastanke alkoholi~ara. Oni vjerojatno misle da je alkohol `ivot bez briga i problema. U`asno je vidjeti pijanca kako tetura ulicom i udara u svaki zid. Alkoholi~ari su obi~no siroma{ni ljudi jer sve potro{e na alkohol i svih ~aste. Pripovjetka Iz velegradskog podzemlja Vjenceslava Novaka, govori o takvom `ivotu, o mukama `ene, ali i mu`a pijanca i o zlostavljanju djece koja su obi~no `rtve. Za{to obitelj mora trpjeti takve ispade ako se to mo`e sprije~iti?! Kao i prethodni ~lanak, i ovaj je napisan nakon ~itanja pripovjetke Vjenceslava Novaka Iz velegradskog podzemlja". U~enica je pravilno zamijetila neke zna~ajke pona{anja alkoholi~ara, i poreme}aje u njegovoj obitelji. Nastavnik koji je preporu~io ~itanje pripovjetke napravio je vrlo dobar potez. Nakon ~itanja, javljaju se kod obje u~enice sli~na, pravilna rzmi{ljanja.Matija @agar, VII. razred, O[ Kozala

BORBA PROTIV OVISNOSTIOvo pi{em za one koji su alkoholi~ari i za one koji to nisu. Pro~itao sam jednu realisti~nu pripovjetku Vjenceslava Novaka u kojoj pi{e o nekom doga|aju. Ja bih vam taj doga|aj htio pribli`iti i probuditi u vama du{u i savijest. Jedan se ~ovjek zvao Mika. Imao je obitelj, `enu i troje djece, dva sina i k}erku koju je veoma volio i sve bi u~inio za nju. ^ak je pri~ao prijateljima kako mu ona tepa i da ga jedino ona razumije. Jednog je jutra kao i obi~no krenuo na posao. Sastao se sa svojim najboljim prijateljem, Janki}em te su krenuli prema ku}i u kojoj je `ivio ~ovjek koji je naru~io ona mala drva. Kad su bili gotovi, taj ~ovjek je ~uo njihov razgovor o odlasku u kafi}, pa im je rekao da novac bolje da odnesu ku}i, `eni i djeci da imaju {to za pojesti. To se njima ~inilo kao da im on soli pamet, da mu je lako govoriti {to bi

57

drugi trebali raditi. Bili su jo{ odlu~niji da svrate na pi}e. Tamo su pili i pili dok stra`ar nije rekao da iza|u ih gostionice jer se zatvara. Na putu prema ku}i Miku je po~ela pe}i savijest, ali uz Janki}a i njegove pri~e to je brzo pro{lo. Kad je do{ao ispred zgrade, nije znao gdje su ulazna vrata. @ena je po~ela vikati, psovati na njega, ali kad se on sjetio Janki}a i