Austin O. Spare

&

Frederick Carter

Iz mesa naih majki dooe snovi i sjeanja bogova. Drugaiji od uobiajenog uzroka interesa i

poveane vjetine, postoji povean napon unutar umjetnika kojeg je on sam ponekad

svjestan, ali rijetko u potpunosti. Prije ili poslije u svom zvanju on ui kako mu mo literarne

reprodukcije (poput fotoaparata) nije vie no neznatno od koristi. Primoran je od svojih

umjetnika prethodnika pronai postojanje, u prikazu stvarne forme, super misije izravne

preciznosti; on otkriva unutar sebe selektivnu svijest i naravno, zadovoljan je, u velikoj mjeri,

opsenim poljem koje mu je priskrbila proirena te pojednostavljena svijest.

Ipak iznad toga je regija i to mnogo vea, za istraivanje. Objektivno

razumijevanje, kako vidimo, mora biti razoreno sa strane umjetnika i

podsvjesna metoda, za korekciju svjesne vizualne tonosti mora biti

koritena. Nikakva koliina vizualne vjetine i svijest o pogreci nee

stvoriti dobro crtanje. Nedavno izdana knjiga o crtanju veoma

poznatog slikara jest sredinji sluaj: tamonji se primjeri majstora

crtanja mogu usporediti osobno s onima autora-slikara, kroz

neuspjeh jedine vjetine i istraenog interesa. Stoga, da bi se nastavilo

dalje, potrebno je raspolagati temom u umjetnosti takoer (to

znai temom u ilustrativnom ili kompleksnom smislu). Tako za

oistiti um od nebitnog dozvoljava, kroz bistar i transparentan medij,

da bez ikakvih pridobivanja, najjasnije, jednostavne forme i ideje

postiu izriaj.

Biljeke o Automatskom Crtanju

Automatske krabotine uvijenih i isprepletenih linija dozvoljavaju zametku ideje iz

podsvijesti da se izrazi ili se barem sugerira svijesti. Od mase izroenih oblika,

prepunih obmane, nejak idejni embrio mogue je izdvojiti i osposobiti do potpunog

razvitka i moi. Na ovaj se nain, apsolutne dubine memorije mogu izvui i prikljuiti

se izvoru instikata.

Neka se ne misli da onaj koji umjetnik nije ovime moe to postati nego oni umjetnici,

sprijeeni u izriaju, koji se osjeaju ogranieni vrstom konvencijom dana i elje za

slobodom, koji tee vlastitom izrazu a nisu ga dosegli, oni mogu nai mo i slobodu

koja se drugdje teko otkriva.

Tako Leonardo da Vinci pie: Meu ostalim, neu oklijevati prema otkrivanju nove

metode koja pomae otkrie; koje iako neznatno u pojavi moe znaajno posluiti

otvaranju uma te postavljanju uma na trag novim namjerama, a to je ovo: gledate li u

neki stari zid prekriven prljavtinom, ili neobian prizor prugastog kamenja, moete

otkriti nekoliko stvari poput krajolika, borbi, oblaka, neobinih poloaja, tekstila itd.

Iz ove konfuzne mase objekata um e biti opskrbljen mnotvom, posve novih nacrta i

predmeta.

Od drugog mistinog pisca, Odrei se volje svoje da bi zakon Boga mogao biti u

tebi.

udesan izraz naravi dat pisanjem odreen je automatskom ili nesvjesnom prirodom

koja se stjee navikom. Stoga, automatsko crtanje, jedno od najjednostavnijih fizikih

fenomena sredstvo je karakteristinog izriaja i ukoliko se hrabro i otvoreno koristi

nain je i biljeenja nesvjesnih aktivnosti uma. Koriteni mentalni mehanizmi su oni

uobiajeni u snovima, koji stvaraju brzu percepciju odnosa u neoekivanom, kao

razum i psiho-neuroloki simptomi. Otuda dolazi da su pojedinac ili nesvijest

esencijalno stanje i kao kod svake inspiracije produkt involucije ne otkria.

Automatizam kao manifestacija latentnih potreba (ili elja) oznaava dobivene forme

(ideje) predstavljene prethodno nezabiljeenim opsesijama.

Umjetnost postaje, ovom iluminacijom ili ekstatinom mou, funkcionalna aktivnost

koja simbolikim jezikom izraava elju prema nepromijenjenoj potrebi prema radosti

osjeaju Majke svih stvari ne od iskustva.

Ovo sredstvo vitalnog izriaja oslobaa fundamentalne statine istine potisnute

edukacijom i uobiajenim navikama i lei uspavano u umu. To znai hrabar nastanak

individue; implicira spontanost te rasprava nemir i dosadu.

Opasnosti ove izriajne forme dolaze iz predrasuda i osobnih pristranosti prirode kao

fiksirana intelektualna uvjerenja ili osobne religije (netolerancije). To stvara prijetee

ideje, nezadovoljstvo ili strah, i pretvaraju se u opsesije.

U ekstatinom stanju otkrivenja iz podsvjesnog, um uzdie seksualnu ili naslijeenu

mo (to se ne referira na moralnu teoriju ili praksu) i sniava intelektualnu kvalitetu.

Tako je nova atavistika obveza postignuta usuujui se vjerovati posjedovati

vlastita vjerovanja bez pokuaja racionalizacije prividnih ideja predrasudnim i

zaraenim razumskim izvorima.

Automatsko crtanje moe se postii metodom kao to je koncentriranje na Sigil

bilo kakvim ugodnim iscrpljivanjem uma i tijela kako bi se postiglo stanje nesvijesti

eljom suprotnom od stvarnih potreba nakon stjecanja organskog impulsa prema

crtanju.

Ruka mora biti istrenirana kako bi djelovala slobodno i bez upravljanja, praksom

izrade jednostavnih formi s neprekidno ukljuenom linijom bez naknadnih misli,

primjerice namjera bi trebala pobjei od svijesti.

Crtei bi trebali biti uraeni doputajui ruci da se slobodno pokree sa to manje

prosuivanja. S vremenom e se otkriti da se oblici razvijaju, predlaui koncepte,

forme i imajui uvjerljivo osoban tj. individualan stil.

Um u stanju zaborava, bez elje za refleksijom ili provedbom materijalistikih sugestija

razuma, stanje je za stvaranje uspjenih crtea umjetnikovih osobnih ideja, simbolinih

u znaenju i mudrosti.

Na taj se nain dojmovi mogu vizualizirati.