Transcript

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet - Zagreb

Barbara Dropuljić, Ivan Dodig

Analiza strukture i prostornog rasporeda

maloprodajnih kapaciteta u centru grada Zagreba

Analysis of the retail structure and spatial

distribution of retail formats in the center of Zagreb

Zagreb, 2015.

I

Ovaj rad izrađen je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Kristine

Petljak i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2014./2015.

II

ZAHVALA

Zahvaljujemo se našoj dragoj mentorici dr. sc. Kristini Petljak na strpljenju, nesebičnoj

pomoći i vodstvu pri izradi ovog rada, kao i na znanju koje nam je prenijela tijekom pisanja

istog.

III

There is only one boss. The customer. And he can fire everybody in the company

from the chairman on down, simply by spending his money somewhere else.

Sam Walton.

IV

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

1.1. Predmet i cilj rada ........................................................................................................... 1

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ............................................................................. 2

1.3. Sadržaj i struktura rada .................................................................................................... 3

2. POJMOVNO ODREĐENJE I OBILJEŽJA TRGOVINE NA MALO ...................... 4

2.1. Definiranje trgovine na malo ....................................................................................... 4

2.2. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika u trgovini na malo ....................................... 6

2.2.1. Prodaja u prodavaonicama ................................................................................... 8

2.2.2. Prodaja izvan prodavaonica ............................................................................... 11

2.2.3. Trgovački centar ................................................................................................. 13

2.2.4. Tržnica ................................................................................................................ 13

2.3. Struktura hrvatskog maloprodajnog tržišta ................................................................... 14

3. OBILJEŽJA TRGOVINE NA MALO U GRADU ZAGREBU ................................ 19

3.1. Gradske četvrti grada Zagreba ...................................................................................... 19

3.2 Važnost trgovine na malo za gospodarstvo Grada Zagreba ...................................... 22

3.3. Pregled postojećih istraživanja ...................................................................................... 26

4. ISTRAŽIVANJE STRUKTURE I PROSTORNOG RASPOREDA

MALOPRODAJNIH KAPACITETA U CENTRU GRADA ZAGREBA ........................ 30

4.1. Metodologija istraživanja .............................................................................................. 30

4.2. Rezultati istraživanja strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih kapaciteta ....... 31

4.3. Rezultati istraživanja zadovoljstva maloprodajnom strukturom u gradu Zagrebu........ 37

4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja............................................................ 48

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 49

LITERATURA ....................................................................................................................... 51

SAŽETAK ............................................................................................................................... 54

SUMMARY ............................................................................................................................. 55

V

POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 56

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 57

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 58

ŽIVOTOPIS STUDENATA .................................................................................................. 59

PRILOZI ................................................................................................................................. 60

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Trgovina na malo predstavlja završnu fazu u procesu distribucije proizvoda od proizvođača

do potrošača. Prema Zakonu o trgovini (NN 87/08, 116/08) u Republici Hrvatskoj, trgovina na

malo definira se kao kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili

uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno

ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.

Doprinos sektora trgovine razvoju hrvatskog gospodarstva procjenjuje se temeljem

makroekonomskih pokazatelja kao što su: (1) doprinos kretanju bruto domaćeg proizvoda

(BDP), (2) doprinos zapošljavanju, (3) udio sektora u ukupnom broju poduzeća, (4) doprinos

kretanju dodatne vrijednosti, (5) gustoća zaposlenih i (6) gustoća poduzeća u sektoru u

odnosu na ukupan broj zaposlenika.

Važnost trgovine na malo za hrvatsko gospodarstvo moguće je analizirati s aspekta potrošača

i poduzeća uključenih u aktivnosti dostave robe od proizvodnje do same prodaje kupcima.

Potrošačima je trgovina bitna jer zahvaljujući njenim aktivnostima oni mogu doći do

proizvoda i usluga koje će zadovoljiti njihove potrebe, dok će poduzeća koja se bave

distribucijom proizvoda do trgovaca (npr. skladišna poduzeća, transportna poduzeća i sl.)

ostvariti određenu dobit. Za kvalitetnu analizu i planiranje razvoja trgovine na malo potrebne

su informacije o: (1) razvijenosti trgovačke mreže (broj prodajnih mjesta, površina prodajnih

mjesta, način prodaje i sl.), (2) relativni pokazatelji opterećenosti trgovačke mreže (broj

stanovnika na jednu prodavaonicu, prosječan prodajni prostor po stanovniku) i (3) podaci o

teritorijalnoj raspršenosti prodajnih mjesta (ima li naselja bez prodajnih mjesta, odnosno

postoje li područja nedovoljne opskrbljenosti stanovništva), (4) u kojim je područjima velika

koncentracija prodajne mreže i (5) gdje se razvijaju moderni oblici trgovanja. Takve detaljne

podatke može pružiti samo iscrpno istraživanje o prodajnim kapacitetima u trgovini na malo,

koje pruža podatke o veličini i strukturi prodajnih kapaciteta u trgovini na malo prema

trgovačkim strukama i oblicima prodaje te o teritorijalnom rasporedu prodajnih mjesta (HGK,

2007).

2

S obzirom na dinamiku razvoja maloprodajne strukture i činjenicu da je zadnja analiza

strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih kapaciteta u Republici Hrvatskoj zastarjela

(zadnje istraživanje provedeno je 2009. godine, a u međuvremenu su se dogodile značajne

strukturne promjene na maloprodajnom tržištu) i ne može koristiti menadžerima maloprodaje,

provođenje empirijskog istraživanja i analiza strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih

kapaciteta u Republici Hrvatskoj prijeko je potrebna i u potpunosti opravdana.

Analiza strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih kapaciteta provesti će se na području

centra Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske. Istraživanjem će biti dobiveni pokazatelji

koji omogućuju detaljne analize postojećeg stanja trgovine na malo u centru Zagreba, kao i

podaci o zadovoljstvu potrošača maloprodajnom strukturom, odnosno ponudom postojećih

prodavaonica u centru Zagreba.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Ovaj rad sastoji se od teorijskog i empirijskog dijela pa su, s obzirom na to, korišteni različiti

izvori podataka i metode prikupljanja podataka. Za potrebe teorijskog dijela rada provedeno je

sekundarno istraživanje te su korištene znanstvene i stručne publikacije iz područja trgovine

na malo dostupne u elektronskim bazama podataka (Ebsco, Emerald, Blackwell, Hrčak),

materijali dostupni u knjižnici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te Internet stranice Grada

Zagreba, stranice stručnih časopisa u području trgovine, kao što su časopis Ja trgovac,

Suvremena trgovina i drugi.

Uz sekundarno istraživanje, provedeno je i primarno istraživanje. Primarno istraživanje

provedeno je u dvije faze. U prvoj je fazi provedeno terensko istraživanje, skeniranje i

popisivanje maloprodajnih kapaciteta u centru grada Zagreba, s ciljem identifikacije strukture

i prostornog rasporeda prodavaonica u užem centru grada. Potom je provedeno empirijsko

istraživanje putem online anketnog upitnika na uzorku ispitanika s ciljem identifikacije

zadovoljstva ispitanika prodavaonicama u centru Zagreba.

3

1.3. Sadržaj i struktura rada

Rad se sastoji od pet poglavlja.

Prvo poglavlje „Uvod“ sastoji se od predmeta i cilja rada, s naglašenom motivacijom za

potrebnom pisanja ovog rada. Potom slijede izvori podataka i metode prikupljanja, kao i opis

sadržaja i strukture rada.

U drugom poglavlju „Pojmovno određenje i obilježja trgovine na malo“ definirana je

trgovina na malo, obrazložena je klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika u trgovini na malo

te je ukratko predstavljena struktura hrvatskog maloprodajnog tržišta.

U trećem poglavlju „Obilježja trgovine na malo u gradu Zagrebu“ donosi se geografski

obuhvat, odnosno ukratko se opisuju gradske četvrti grada Zagreba, potom je opisana

maloprodajna struktura u gradu Zagrebu te je naveden pregled postojećih istraživanja o

maloprodajnoj strukturi u gradu Zagrebu.

U četvrtom poglavlju „Istraživanje strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih

kapaciteta u centru grada Zagreba“ objašnjena su provedena primarna istraživanja - terensko

istraživanje koje uključuje popisivanje svih maloprodajnih objekata u užem centru grada i

empirijsko istraživanje zadovoljstva kupaca brojem i vrstama maloprodajnih prodavaonica u

centru Zagreba. U ovom je dijelu opisana metodologija istraživanja, najvažniji rezultati

istraživanja te su navedena ograničenja provedenog i preporuke za buduća istraživanja.

Peto poglavlje je zaključak cjelokupnog rada.

4

2. POJMOVNO ODREĐENJE I OBILJEŽJA TRGOVINE NA

MALO

2.1. Definiranje trgovine na malo

Različiti autori različito definiraju pojam trgovine. U svakoj definiciji do izražaja dolazi riječ

prodaja, kupnja proizvoda za osobne potrebe i potrebe kućanstva u zamjenu za neke vrste

novčanih sredstava, ili čak u nekim slučajevima postojanje robne zamjene (zamjena robe za

robu). Danas se trgovina može definirati kao gospodarska djelatnost koja se sastoji u stalnom

izboru, razvijanju, prikazivanju i nabavljanju različitih vrsta robe, u prenošenju informacija o

iskazanoj potražnji kupaca, u uskladištenju i čuvanju zaliha robe koje su potrebne za

prodavanje te preprodaji robe velikom broju pojedinačnih i organiziranih potrošača, u

količinama, na način, na onome mjestu i u ono vrijeme koje odgovara njihovim zahtjevima, a

sve to s tendencijom poslovnog povezivanja i suradnje s proizvođačima i s potrošačima

(Segetlija, 2012).

Trgovina može postojati u slučaju kad u njoj trgovac djeluje kao posrednik između

proizvođača i kupca. U današnje vrijeme trgovina mora djelovati i u području reguliranja

proizvodnje; svojim filtriranjem profitabilnog i korisnog asortimana utječe na razvijanje i

proizvodnju novih proizvoda koji svakodnevno „zatrpavaju“ i zasićuju ionako dovoljno

opskrbljeno tržište. Osim toga, područje djelovanja trgovine je i u samom prenošenju

informacija u proizvodnju o odgovarajućoj potražnji potrošača. Ostale funkcije kojima

trgovina stvara ekonomsku vrijednost mogu biti: kupnja i formiranje asortimana, transport,

skladištenje, financiranje, snošenje rizika kupoprodaje, promotivne aktivnosti i informiranje,

prodaja roba i/ili usluga i savjeti za upravljanje (Anić, 2001). Kupnja i oblikovanje asortimana

usklađuju nesklad između specijalizirane proizvodnje i univerzalne potrošnje, te masovne

proizvodnje i pojedinačno minimalne potražnje. Tržišno informiranje i promotivne aktivnosti

potiču i usmjeravaju proizvodnju i potrošnju. Prodaja roba i/ili usluga mogu proširiti tržište uz

relativno niska ulaganja, a proizvođači mogu zadržana sredstva plasirati u primarnu

djelatnost. Trgovina se ugovorno povezuje s proizvodnjom i trgovinske funkcije postaju

integrirane i koordinirane u sustavu koji spaja proizvođača, veleprodavača i maloprodavača

(Anić, 2001). Značenje trgovine se može pronaći i u poticanju razvoja turizma, brizi o

očuvanju okoliša i zbližavanju ljudi.

5

Glavna podjela trgovine je na trgovinu na malo i trgovinu na veliko. Trgovina na veliko je

kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i

profesionalnim korisnicima i ustanovama te drugim trgovcima na veliko kao i posredovanje u

kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe. Čine ju sve transakcije u kojima kupac

namjerava upotrijebiti proizvod za preprodaju, za izradu drugih proizvoda ili za opće

poslovne operacije (Segetlija, 2012).

Pregledom literature identificirana su mnogobrojna objašnjenja trgovine, kao i različite

definicije trgovine na malo. Prema Segetliji (1999) trgovina na malo obuhvaća sve transakcije

u kojima kupac namjerava potrošiti proizvod kroz osobnu, obiteljsku i kućansku uporabu.

Dakle radi se o prodaji roba ili usluga kućanstvu osobno ili aktiviranju tog kućanstva u

maloprodaji.

Trgovina na malo se često definira i kao svaka djelatnost preprodaje tj. kupnja radi dalje

prodaje, novih i rabljenih predmeta stanovništva. Iako nije riječ o preprodaji robe, pod

trgovinom na malo se u smislu statističkih istraživanja iznimno obuhvaća i neposredna

prodaja vlastitih proizvoda krajnjim potrošačima, unatoč tome što se prodaja vlastitih

proizvoda smatra pomoćnom djelatnosti zbog općeg pravila da nije moguće proizvoditi bez

prodaje (HGK, 2007). Takvo načelo se mora primjenjivati kako bi se mogla obuhvatiti

cjelokupna krajnja potrošnja stanovništva te kako bi se evidentirala sva prodajna mjesta.

Trgovina na malo predstavlja završnu fazu u procesu distribucije proizvoda od proizvođača

do potrošača. Prema Zakonu o trgovini (NN 87/08, 116/08) u Republici Hrvatskoj, trgovina na

malo definira se kao kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili

uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno

ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.

Levy i Weitz (2009) trgovinu na malo definiraju kao prodaju robe krajnjim potrošačima za

njihovu osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu.

Sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) Republike Hrvatske iz 2007. godine

(NN 58/07) trgovina na malo definirana je odjeljkom 47, područjem G (Trgovina na veliko i

na malo; popravak motornih vozila i motocikala). Područje G uključuje još i odjeljak 45

(Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i

6

motocikala) i odjeljak 46 (Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i

motociklima). Područje G često se jednim imenom zove Distributivna trgovina. Distributivna

trgovina važna je gospodarska djelatnost koja se može definirati kao ukupnost svih oblika

trgovačkih aktivnosti, od nabave robe kod proizvođača do isporuke te robe potrošaču (HGK,

2010).

Trgovina na malo može se promatrati u funkcijskom i institucijskom smislu. U funkcijskom

se smislu trgovina na malo shvaća kao gospodarska djelatnost nabave i prodaje trgovačke

robe i drugih usluga za konačnog potrošača, bez obzira na to tko obavlja tu djelatnost. U

pravilu takva dobra nisu obrađena i prerađena od strane sudionika koji nabavlja robu, već

samo prodana trećim sudionicima na tržištu. Takav način poslovanja ne vode samo trgovinska

poduzeća nego i ona proizvodna koja na taj način nadopunjuju svoj proizvodni program od

trećih osoba. Zaključuje se da se funkcijska trgovina odnosi na obavljanje njezinih funkcija od

opće važnosti za cijelo nacionalno gospodarstvo. U institucijskom smislu, trgovina obuhvaća

sve one institucije čija je gospodarska aktivnost isključivo ili djelomično trgovina u

institucijskom smislu. To su poduzeća trgovine na malo, „pogon“ trgovine na malo i

prodavaonica (Segetlija, 1999). Poduzeća se shvaćaju kao subjekti, a pogon i prodavaonice

kao objekti trgovinskog poduzeća.

2.2. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika u trgovini na malo

Postoje slične klasifikacije maloprodajnih struktura. Razlike se odnose na izbor vrste obilježja

koja mogu dijeliti strukturu sa obzirom na: (1) oblik vlasništva, (2) način upravljanja

sustavom, (3) asortiman trgovačke robe, (4) veličinu prodajnog prostora, (5) razinu usluga i

cijene, (6) metodu poslovanja i (7) lokaciju.

Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u Hrvatskoj se temelji

na teorijskom okviru i definicijama Europskog statističkog sustava. Polazište za klasifikaciju

jest Nacionalna klasifikacija djelatnosti koja je statistički standard Europske Unije (HGK,

2004). Kod definiranja prodavaonica vodilo se računa o razlikama koje postoje između

zemalja EU-a i hrvatskim specifičnostima.

7

Za razvrstavanje prodavaonica, kao prostorija u koje potrošači ulaze s ciljem kupnje i čija se

površina definira kao prostor koji se koristi samo za prodaju i izlaganje robe, korišteni su

sljedeći kriteriji: (1) mjesto prodaje (prodaja u i izvan prodavaonica), (2) asortiman i (3)

metoda prodaje, (4) površina prodajnog prostora, (5) raspoloživost parkirališta i (6) razina

cijena i usluga.

Maloprodajna struktura je izrazito dinamičan pojam, što znači da se stalno pojavljuju nove

vrste maloprodavača, a tradicionalni maloprodavači, kako bi opstali, prisiljeni su na

restrukturiranje ili nestajanje iz maloprodajnih struktura. Prema tome, razlikuju se različite

teorije životnog ciklusa maloprodaje, kao što su teorija životnog ciklusa, teorija kotača

maloprodaje, teorija procesa sužavanja i širenja asortimana, teorija dijalektičkog procesa,

teorija prirodne selekcije (Anić, 2001).

U teoriji životnog ciklusa opisuje se rast i pad maloprodajne institucije u svom životnom

ciklusu. Tu se govori o promjenama tržišnih udjela, profitabilnosti, primjeni konkurentskih

strategija u četiri faze ciklusa, a to su stvaranje ideje i razvoja o proizvodu, faza ubrzanog

razvoja, faza zrelosti proizvoda i posljednja je faza odumiranja proizvoda i opadanja. Teorija

kotača maloprodaje opisuje način ulaska na tržište maloprodajnih oblika i procesa koji će kroz

vrijeme nastajati. Objašnjava početni uspjeh i kasnije poteškoće maloprodajnih oblika koji

ulaze na tržište sa strategijom cjenovne konkurencije (Anić, 2001).

U teoriji dijalektičkog procesa, maloprodajni oblici se međusobno natječu i stalno

prilagođavaju novim potrebama tržišta, kako bi zadržali i osigurali svoju kompetitivnu

prednost. Često puta iz dva maloprodajna oblika može nastati treći, koji kombinira prednosti

svakog od oblika iz kojeg je nastao. Teorija prirodne selekcije tvrdi da se promjene u

maloprodajnoj strukturi odvijaju kako bi se maloprodavači prilagodili promjenama u

okruženju. Samo takvi maloprodavači i mogu opstati na tržištu (Anić, 2001).

Zbog potreba analize i usporedbi, zakonskog reguliranja maloprodaje u Republici Hrvatskoj,

2003. godine izrađen je prijedlog tipologije prodavaonica od strane Sektora za trgovinu-

Udruženja trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U tijeku 2004. prijedlog je prihvaćen

i nastala je „Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u

Hrvatskoj“ (Segetlija, 2014a). U toj klasifikaciji navedene su definicije svih maloprodajnih

poslovnih jedinica; 17 oblika prodavaonica, 12 oblika prodaje izvan prodavaonica te dvije

8

posebne institucije, trgovinski centar i tržnica. U nastavku slijedi detaljnija razrada

razvrstavanja maloprodajnih oblika, prema klasifikaciji Hrvatske gospodarske komore (Slika

1.).

Slika 1. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje

izvor: HGK (2004)

2.2.1. Prodaja u prodavaonicama

Prodaja u prodavaonicama se dijeli na: (1) prodavaonice pretežno prehrambenim proizvodima

i (2) prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima.

Prodavaonice pretežno prehrambenim proizvodima se dalje dijele na: (1) specijalizirane

prodavaonice prehrambenim proizvodima (specijalizirane i tvorničke prodavaonice

prehrambenim proizvodima) i (2) nespecijalizirane prodavaonice pretežno hranom, pićem i

duhanskim proizvodima. Specijalizirana prodavaonica prehrambenim proizvodima

podrazumijeva specijalizirani asortiman hrane, pića i duhanskih proizvoda. To može biti voće

i povrće, meso i mesni proizvodi, ribe, kruh, kolači, tjestenina, mliječni proizvodi, duhanski

proizvodi i drugi. Površina prodajnog prostora iznosi najmanje 6 m². Primjer nespecijalizirane

prodavaonice pretežno hranom, pićem i duhanskim proizvodima bio bi Konzum, dok bi

primjer za specijaliziranu prodavaonicu prehrambenim proizvodima bio bio&bio.

Prodavaonica

1. Prodaja u prodavaonicama

2. Prodaja izvan prodavaonica

3. Trgovački centar

4.Tržnica

9

Tvorničke prodavaonice prehrambenim proizvodima predstavljaju izravnu prodaju

proizvođača prehrambenim proizvodima po niskim cijena. Primjer za tvorničku prodavaonicu

je „Bonbonniere- Kraš“, prodavaonica smještena odmah uz tvornicu „Kraš“.

Nespecijalizirane prodavaonice uključuju: (1) klasičnu prodavaonicu, (2) mini market, (3)

superetu, (4) supermarket, (5) hiperkmarket, (6) diskontnu prodavaonicu pretežno

prehrambenim proizvodima, (7) „Cash&carry“ prodavaonicu i (8) prodavaonicu na

benzinskim postajama.

Klasična prodavaonica nudi asortiman proizvoda dnevne ali i povremene potrošnje gdje se

prodaja obavlja na klasičan način posredovanjem prodavača. Površina takvog prostora mora

biti najmanje 12 m². Za primjer mogu se uzeti prodavaonice Konzuma ili Prehrane u manjim

naseljima gradova.

Mini market većinom nudi osnovne prehrambene proizvode kao što su kruh, mlijeko, svježe

voće povrće i pića. Prodajni prostor ne smije biti manji od 30m² i obilježje prodavaonice je

samoposluga. Primjer toga je „Mini market Ana“ u Vrbiku u Zagrebu.

Supereta je samoposluživanje sa kućnim potrepštinama, pićem i prehrambenim proizvodima

među kojima su obavezni kruh, mlijeko, svježe meso, voće i povrće. Površina prostora mora

imati minimalno 120 m².

Supermarket je vrsta prodavaonice sa prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, kao što

su kućne potrepštine, tekstil, staklo, papir, školske potrepštine. Metoda prodaje je većinom

samoposluživanje ili samoposluživanje kombinirano s poslugom. Veličina prostora mora biti

između 400 do 2 500 m². Primjer za to je Super Konzum u podsljemenskoj zoni grada

Zagreba.

Hipermarket nudi širok asortiman prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, a mogu se

nuditi i razne usluge u sklopu te prodavaonice. U skladu s propisima, površina prodajnog

prostora ne smije biti manja od 2 500m² i obavezno mora imati parkiralište. Prodaja se može

bazirati na samoposluzi ili samoposluzi kombiniranoj sa posluživanjem. Primjer je

10

Intersparov hipermarket otvoren u trgovačkom centru „Supernova“, sa skoro 3 800 m²

prodajne površine.

Diskontna prodavaonica pretežno prehrambenim proizvodima nudi proizvode s velikim

obrtajem na najmanje 50m² površine. Cijene su niže od ostalih prodavaonica tokom cijele

godine zbog nižih troškova poslovanja i minimalne razine usluge.

Cash&carry prodavaonica predstavlja oblik prodavaonice ili prodajno skladište u kojoj se

roba prodaje na bazi samoposluživanja za daljnju prodaju, preradu i krajnju potrošnju.

Kupovina nije moguća bez odgovarajuće članske kartice određene prodavaonice. Primjer

takvih prodavaonica je „Metro Cash&Carry Hrvatska“.

Prodavaonice na benzinskim postajama nude različite prehrambene i neprehrambene

proizvode u sklopu benzinskih postaja.

Prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima se dijele na (1) specijalizirane i (2)

nespecijalizirane prodavaonice neprehrambenim proizvodima.

Specijalizirane prodavaonice uključuju (1) specijalizirane prodavaonice neprehrambenim

proizvodima, (2) specijalizirane robne kuće, (3) tvorničke prodavaonice neprehrambenim

proizvodima i (4) ljekarnu. Prodavaonice nude usku liniju proizvoda i duboki asortiman

unutar te linije. Uglavnom se tu radi o kozmetičkim i toaletnim proizvodima, tekstilu, odjeći,

obući, namještaju, električnim uređajima za kućanstvo, igračkama i drugo. Takve

prodavaonice imaju višu razinu usluge i najčešće se radi o klasičnoj prodaji posredovanjem

prodavača.

Specijalizirana robna kuća veća je prodavaonica na više etaža u kojoj se nude proizvodi više

robnih grupa. Ne nude se prehrambeni proizvodi i većinom su smještene u centralnim

gradskim zonama.

Tvornička prodavaonica neprehrambenih proizvoda je vlastita prodaja proizvođača po niskim

cijenama, prije svega poznatih marki kao način prodaje prekomjerne proizvodnje, robe s

greškom ili prodaja izvansezonskih artikala.

11

Ljekarne su prodavaonice u kojima se prodaju lijekovi i ostali medicinski proizvodi. Primjer

ljekarne je „Farmacia+“.

Nespecijalizirane prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima se dijele na: (1)

nespecijalizirane prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima, (2) univerzalne robne

kuće i (3) diskontne prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima. Prodavaonice nude

relativno širok asortiman neprehrane.

Univerzalna robna kuća ima organiziranu prodaju po specijaliziranim odijelima. Asortiman

obuhvaća odjeću, obuću, namještaj, kozmetiku, nakit ali i prehrambene proizvode. Metoda

prodaje može biti samoposluživanje za prehrambene proizvode, samoizbor za prodaju odjeće i

obuće i klasičan način prodaje za sav ostali asortiman. Površina prostora mora biti najmanje 1

000m². Primjer univerzalne robne kuće je „Nama“ u zagrebačkoj Ilici.

Diskontna prodavaonica pretežno neprehrambenim proizvodima nudi neprehrambene

proizvode s velikim obrtajem. Cijene su niže od ostalih prodavaonica zbog manjih troškova

poslovanja i minimalne razine usluge. Površina prostora je najmanje 50 m².

2.2.2. Prodaja izvan prodavaonica

Prodaja izvan prodavaonica obuhvaća sljedeće prodajne oblike: (1) kiosk, (2) benzinske

postaje, (3) otvorene prodajne prostore, (4) prodaju putem automata, (5) štandove i klupe, (6)

pokretnu prodaju, (7) direktnu prodaju, (8) prodaju na daljinu te (9) ostale oblike prodaje

izvan prodavaonica.

Kiosk je posebno projektni montažni i mobilni objekt u kojem se prodaja odvija kroz otvor na

kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor. U najmanje 3 m² većinom se prodaju duhanske

prerađevine, novine, časopisi, voće, povrće i drugo.

Benzinska postaja podrazumijeva samo dio prodajnog prostora na kojem se prodaju naftni

derivati, plin. Uz njih se najčešće vežu prodavaonice na benzinskim postajama koje prodaju

robu široke potrošnje.

12

Otvoreni prodajni prostor predstavlja prodaju proizvoda na malo, kao što su na primjer

ogrjevni i građevinski materijal, izravno sa skladišta jer se ti proizvodi skladište na otvorenom

skladišnom prostoru.

Prodaja putem automata jest prodaja koja se odvija putem aparata u koji se ubacuje kovani

novac, žetoni. Na takav način se prodaju cigarete, bezalkoholna pića, slatkiši, novine, topli

napitci, sladoled, higijenski proizvodi.

Štandovi i klupe su prodajna mjesta na javnim površinama, tržnicama ili izvan njih. Prodaja

se obavlja na mjestima koja su dobila dozvolu lokalne samouprave. Mogu se prodavati samo

oni proizvodi koji se po svojim svojstvima prodaju izvan prodavaonice. To su namirnice,

voće, povrće, prigodne blagdanske prodaje. i drugo. Ne može se prodavati kava, alkoholna

pića i duhanske prerađevine, elektrotehnički i elektronski aparati, strojevi i njihovi dijelovi i

slično.

Pokretna prodaja nema stalno prodajno mjesto i može se realizirati putem posebnog uređenog

i opremljenog vozila za prodaju robe, kolica koja se prevoze od mjesta do mjesta ili putem

plovnog objekta koji je opremljen za prodaju na malo određenih grupa proizvoda. Asortiman

čine prehrambeni i neprehrambeni proizvodi.

Direktna prodaja je neposredna prodaja potrošačima u njihovim domovima, njihovim radnim

mjestima i ostalim mjestima izvan maloprodajnih lokacija. Većinom se održavaju prezentacije

i demonstracije proizvoda koji se prodaju. Prodaju mogu obavljati pravne osobe koje su

registrirane za tu djelatnost. Direktni prodavač može biti neovisni trgovački agent, neovisni

poduzetnik, trgovac i distributer, zaposlen ili samozaposlen predstavnik, primatelj franšize i

drugo.

Prodaja na daljinu je ponuda proizvoda ili usluga potencijalnim kupcima putem četiri

različitih oblika prodaje na daljinu. To su: (1) prodaja putem kataloga, (2) TV prodaja, (3)

prodaja putem interneta i (4) prodaja putem telefona. Prodaja putem kataloga može biti

kataloška prodaja putem pošte, prodaja na osnovu oglasa u tiskanim medijima i direktna

prodaja putem pošte slanjem pisama, letaka potencijalnim kupcima. TV prodaja koristi

televiziju kao sredstvo komunikacije ponude određenih proizvoda. Prodaja putem interneta

obuhvaća prodaju bez izravnog kontakta s kupcima, ali i kombinaciju mogućnosti klasične

13

prodaje i one putem interneta. Prodaja putem telefona također predstavlja prodaju bez

izravnog kontakta kupca i ponuđene robe.

Pod ostale oblike prodaje izvan prodavaonice svrstavaju se različite rashladne škrinje i vitrine,

izložbeno prodajni prostor, kolporteri, prodajna mjesta u institucijama i drugo.

2.2.3. Trgovački centar

Trgovački centar je grupa komercijalnih objekata koja se planira i razvija i kojom se upravlja

kao jedinstvenim prostorom, zavisno od lokacije na kojoj se nalazi, prodavaonice koje sadrži

te gravitacijskog područja iz kojeg privlači kupce (Anić i Marković, 2011). Glavna obilježja

su koncentracija prodavaonica različitih trgovinskih struka i ponuda usluga različitih fizičkih i

pravnih osoba na jednom mjestu. Svaki trgovački centar obuhvaća odgovarajuća parkirališta,

poslovne prostore, uredske prostore i sanitarne prostore. Njihova veličina i snaga ovisi o

karakteristikama tržišta i broju kupca kojem naginju. Uobičajeno je da se u sklopu trgovačkog

centra nalazi veći broj specijaliziranih prodavaonica različitih trgovačkih grupa, zajedno sa

jednom ili više dominantnih tipova prodavaonica, kao što su primjerice supermarket ili

hipermarket.

Trgovački centri mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa. Daljnja podjela je na: (1) trgovački

centar susjedstva s proizvodima dnevne i povremene potrošnje, (2) općinski trgovački centar

koji je po veličini veći od prve vrste ali nudi u pravilu iste proizvode, (3) regionalni centar

koji površinom ne može biti manji od 36 000 m² i (4) ostale vrste trgovačkih centara kao što

su na primjer superregionalni centri, specijalizirani trgovački centri, diskontni centri, tematski

ili festivalski centri, proizvođački trgovački centri i drugo. Prodavaonice koje posluju unutar

trgovačkog centra statistički se prate i uključuju u oblike prodaje u prodavaonicama. Primjer

trgovačkog centra je trgovački centar „Cvjetni“ u samom centru grada Zagreba.

2.2.4. Tržnica

Tržnica je otvoreni ili zatvoreni poslovno-prodajni prostor gdje se ponajprije nude

poljoprivredno-prehrambeni i drugi proizvodi u skladu sa Tržnim redom i ostalim zakonima.

Tržnicom upravlja trgovačko društvo koje se bavi iznajmljivanjem prodajnih mjesta, tehničke

opreme, skladišnog i rashladnog prostora, organiziranjem prigodnih i sezonskih prodaja na

14

određenim mjestima. Za korištenje takvih usluga korisnici usluga/prodavači su dužni

trgovačkom društvu tj. vlasniku tržnice plaćati određenu naknadu.

Prodaja na tržnici se može obavljati sa više različitih prodajnih mjesta. To su pretežno klupe

gdje se prodaje voće i povrće, štandovi koji obično služe za prodaju neprehrambenih

proizvoda, rashladne vitrine za prodaju mliječnih proizvoda i jaja te ostala prodajna mjesta

kao što su različiti prodajni automati, boksovi, kiosci, izložbeni i uredski prostori. Prodajna

mjesta koja posluju u sklopu tržnica statistički se prate i uključuju u oblike izvan

prodavaonica.

2.3. Struktura hrvatskog maloprodajnog tržišta

Maloprodaja je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti s mnogostrukim djelovanjem na

razvoj gospodarstva svake zemlje. Vrlo važnu ulogu ima i u samom proizvođačkom sektoru

gdje služi kao izvor informacija proizvođačima što više, a što manje proizvoditi, s obzirom na

traženost na tržištu. Bitnu ulogu ima i u potrošačkom sektoru gdje nameće stvaranje novih

kupovnih navika, kao i u zapošljavanju.

Stanje hrvatske maloprodajne strukture teško je ocijeniti iz razloga što statistika prati broj

prodavaonica, a ne ukupnu veličinu prodajne površine, strukture prodavaonica prema

njihovim pojavnim oblicima i njima propadajuće prodajne površine, te veličinu priručnih

skladišnih kapaciteta s kojima prodavaonice raspolažu (Knego, 2001). Nadalje, u hrvatskoj

trgovini na malo dogodile su se velike promjene koje su bile uvjetovane prijelazom na novi

društveno-gospodarski sustav (i oblikovanjem otvorenoga tržišnog gospodarstva), s jedne

strane i krupnim promjenama u svjetskom gospodarstvu, s druge strane (Segetlija, 2005).

Ulaskom velikih maloprodajnih lanaca u Hrvatsku, odnosno internacionalizacijom

maloprodaje, nakon 1998. godine dolazi do velikih gospodarskih i ukupnih društvenih

promjena.

Na rast i razvoj maloprodaje u Hrvatskoj utjecalo je i nasljeđe socijalističkog sustava gdje su

glavna obilježja bila česte organizacijske promjene, stvaranje neracionalnih trgovinskih

oblika, ograničavanje konkurencije, utjecajem na cijene koje su bile određene od strane

zakonodavca. S druge strane Domovinski rat je bitno utjecao na sami razvoj trgovine.

15

Uzrokovao je troškove, demografska kretanja, migracije stanovništva, materijalna razaranja.

Sve je to u konačnici dovelo do gubitka stranih tržišta i investicija, međunarodne, prometne i

gospodarske izoliranosti te migracije stručnog osoblja u inozemstvo. Trgovinu je posebno

zahvatila siva ekonomija i pad maloprodajnog prometa, te usitnjavanje maloprodaje zbog

gubitka tržišnih udjela trgovačkih lanaca i oštećenih prodajnih kapaciteta. Javio se i trend

odljeva kupovne moći u veće gradove zbog nedostatka ponude na stradalim područjima.

Niska primanja i kupovna moć, nestabilan i nedovoljan gospodarski rast, ograničavajući su

čimbenici rasta hrvatske maloprodaje. Čimbenici koji otežavaju i umanjuju ekonomsku

aktivnost su nedovoljan raspoloživi dohodak kao i visoka nezaposlenost. Nezaposlenost nije

samo ekonomski problem koji ograničava rast maloprodajnog prometa, već može uzrokovati

razne poteškoće u fizičkom i psihičkom zdravlju, dovodi do bolesti alkoholizma, depresije i

otuđenosti iz društva i općenito socijalne napetosti. Za porast nezaposlenosti u trgovini kriva

je niska konkurentnost trgovaca i pritisak koji se vrši na njih u smislu smanjivanja cijena i

rasta produktivnosti. Pojačana primjena internetske i općenito informatičke tehnologije i rast

samoposluge, ne idu u prilog povećanja zaposlenih u trgovinskom sektoru. Sve to dolazi do

još jačeg izražaja jer sama potrošnja ovisi o rastu BDP-a i primanjima stanovništva, koja u

Hrvatskoj ili padaju ili stagniraju. Konkurentnost ili sklonost natjecanju najčešći je način i

sredstvo prilagodbe okolini. U slučaju trgovine, radi se o natjecanju trgovinskih poduzeća radi

ostvarivanja što većeg prometa.

Dolaskom međunarodnih maloprodavača u Hrvatsku zabilježene su dinamične promjene u

strukturi prodavaonica, brzom rastu maloprodavača, pristupačnosti i širini asortimana starih i

novih roba, rastu kvalitete trgovačke ponude, smanjenju troškova i cijena i približavanju

trgovaca potrošačima. Ali sa druge strane, zamijećena je zastupljenost sive ekonomije,

korupcija, kršenje prava zaposlenih i potrošača, neravnomjerni regionalni razvoj

maloprodajne mreže i drugo.

Tablica 1. prikazuje velike razlike u visini prometa i površini prodavaonica u razdoblju od

1984. do 2009. godine. Promet u milijardama kuna bilježi sporiji porast do 1994. godine, dok

je promet u razdoblju od dvadeset pet godina (1984.-2009.) porastao 2,31 puta, površina

prodajnog prostora povećala se za otprilike 1 043 000 m², što znači da se je prostor porastao

za oko 5,63 puta.

16

Tablica 1. Ostvareni promet samoposlužnih prodavaonica u Hrvatskoj od 1984. – 2009. godine

godina promet u mrd.

kn

m² prodajne

površine

broj stanovnika

sredinom godine

u 000

prodajna

površina u m² po

1 stanovniku

1984. 17,3 225 270 4 643 0,05

1989. 16,5 277 178 4 685 0,06

1994. 18,0 360 000 4 649 0,08

1999. 25,0 500 000 4 554 0,11

2004. 33,5 884 886 4 442 0,20

2009. 40,00 1 269 002 4 429 0,29

izvor: Segetlija (2014a)

Promjena u tržišno gospodarstvo omogućila je ulazak mnogobrojnih malih poduzetnika na

tržište. Osim toga, broj stanovnika tokom godina se nije bitno mijenjao, pa se zaključuje da je

porast kupovne moći stanovništva uvelike utjecao i na povećanje samog iznosa ukupnog

prometa. Uočava se brže mijenjanje razvoja potrošnje, bez obzira što je taj razvoj bio brži od

ukupnog razvoja gospodarstva (Segetlija, 2015).

Grafikon 1. Vrijednosni udjeli u % u prometu oblika prodavaonica FMCG sektora u Hrvatskoj u 2004. i 2012.

godini.

izvor: Segetlija (2014a)

Slika 2. pokazuje velike promjene u udjelima prometa pojedinih oblika prodavaonica na malo

pretežno prehrambenim proizvodima. Najveći porast bilježe diskontne prodavaonice, koje su

13

9

33

0

40

4

27

2

25

8

28

9

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

Hipermarketi

Cash and carry

Supermarketi

Diskontne prodavaonice

Mali supermarketi

Ostali formati

2012. 2004.

17

se u Hrvatskoj pojavile tek 2006. dolaskom Lidl-ovih prodavaonica na tržište. Iz tog dijela

može se uočiti potreba potrošača za cjenovno povoljnijim dobrima i supstitutima dosad

konzumiranih proizvoda. Izbor prodavaonice najovisniji je o cijenama proizvoda određenih

trgovaca, dok su estetika i uređenost prodavaonica manje važne prilikom obavljanja kupnji.

Mali supermarketi bilježe gubitak od čak 12% u razdoblju od osam godina. Potrošači su u

novije vrijeme skloniji kupovini u hipermarketima, zbog većeg izbora asortimana i

mogućnosti kupnje i prehrambenih i neprehrambenih proizvoda na jednom mjestu, kako bi

uštedjeli na vremenu hodanja od prodavaonice do prodavaonice i čekanja na blagajnama.

Bitno obilježje maloprodaje je pojava mnogo malih poduzetnika, od kojih na tržištu uspijeva

samo nekolicina. Tako je u Hrvatskoj početkom devedesetih započeo proces razvoja malih

poduzetnika/trgovaca. Godine 1986. broj prodavaonica po 1 maloprodajnoj organizaciji

iznosio je 14,8, a 1998. jedna takva organizacija imala je svega 2 prodavaonice, što

predstavlja smanjenje za čak 7,4 puta. Ta brojka do 2012. godine narasla je na 3,3

prodavaonice (Tablica 2.). Zbog toga danas postoji povećan broj maloprodajnih trgovačkih

društava, ali znatno manji prosječan broj prodavaonica po jednom takvom trgovinskom

poduzeću. Ovakvi rezultati pokazuju i današnje okrupnjavanje prodavaonica na tržištu,

osobito onih u sastavu velikih trgovačkih centara, gdje većinom postoji jedna velika

prodavaonica pretežito prehrambenih proizvoda.

Tablica 2. Maloprodajne organizacije i broj prodavaonica u Hrvatskoj 1986.- 2012.

godina broj maloprodajnih

organizacija

broj

prodavaonica

broj prodavaonica po 1

maloprodajnoj organizaciji

1986. 494 7 320 14,8

1998. 5 693 11 643 2,0

2003. 5 358 11 144 2,1

2007. 4 682 12 016 2,6

2009. 4 297 13 990 3,3

2012. 4 146 13 853 3,3

izvor: Segetlija (2014b)

Proces koncentracije koji se definira kao nadproporcionalan rast velikih poduzeća u odnosu

na mala, tako da se smanjuje ukupan broj poduzeća, u Hrvatskoj je započeo dolaskom stranih

18

maloprodajnih lanaca nakon 1998. godine. Koncentracija podrazumijeva i koncentraciju

prodajnih površina, čija površina isto neprestano raste. Strana poduzeća sa sobom su donijela

nove oblike prodavaonica, posebno hipermarkete, diskontne prodavaonice i samoposlužne

veletrgovinske prodavaonice Cash&carry. U hrvatskom trgovinskom sustavu prisutni su i

trgovački lanci, kao npr. Konzum (700 prodavaonica), NTL (oko 1 200 prodavaonica),

Ultragros (oko 1100 prodavaonica), Plodine (74 supermarketa, hipermarketa i trgovačka

centra) (Segetlija, 2014b). Površina prodavaonica u razdoblju od 25 godina (1984.-2009.)

povećala se čak dva i pol puta, sa 647 tisuća na 1 654 m².

Koncentracija u maloprodaji omogućuje njezin daljnji razvoj i donosi neke probleme. Zbog

prevelike koncentracije velikih trgovaca i njihove konkurentnosti, mnoge male samoposlužne

prodavaonice su se morale zatvoriti i povući sa tržišta zbog prevelikih troškova poslovanja u

usporedbi s konkurentnim poduzećima. Osobito je uočeno povlačenje s tržišta i univerzalnih

robnih kuća i opadanje udjela malih prodavaonica, a uvođenje i razvoj suvremenih

supermarketa, hipermarketa i hipermarket-centara i elektroničke maloprodaje (Segetlija,

2014c).

19

3. OBILJEŽJA TRGOVINE NA MALO U GRADU ZAGREBU

3.1. Gradske četvrti grada Zagreba

Gradske četvrti osnovane su za područja unutar Grada Zagreba koja predstavljaju gradske,

gospodarske i društvene cjeline, a koje su povezane zajedničkim interesima građana. Unutar

granica naselja Zagreb cijelim je svojim područjem smješteno 11 od ukupno 17 gradskih

četvrti. Četiri gradske četvrti obuhvaćaju, osim rubnih dijelova grada Zagreba, još i pojedina

manja okolna naselja ili dijelove takvih naselja. To se odnosi na Novi Zagreb – istok, Novi

Zagreb – zapad, Peščenicu – Žitnjak i Gornju Dubravu. Dvije prostorno najveće gradske

četvrti – Sesvete i Brezovica, koje zajedno obuhvaćaju više od 45% ukupne površine Grada

Zagreba – protežu se gotovo isključivo područjima desetaka prigradskih naselja obuhvaćajući

tek neznatne dijelove područja grada Zagreba kao naselja (Zagreb.hra, 2015).

Gradska četvrt koja je u fokusu ovog istraživanja je Donji grad. Donji grad je gradska četvrt

koja, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, broji 37.024 stanovnika i obuhvaća površinu

od 301,64 ha (Tablica 3.).

Tablica 3. Osnovni podaci o gradskim četvrtima

R. br. Naziv gradske četvrti Broj stanovnika (Popis iz 2011. godine) Površina (ha)

1. Donji grad 37.024 301,64

2. Gornji grad – Medvešćak 30.962 1.019,11

3. Trnje 42.282 736,45

4. Maksimir 48.902 1.497,2

5. Peščenica - Žitnjak 56.487 3.529,55

6. Novi Zagreb - istok 59.055 1.654,33

7. Novi Zagreb – zapad 58.103 6.263,87

8. Trešnjevka – sjever 55.425 580,85

9. Trešnjevka – jug 66.674 983,57

10. Črnomerec 38.546 2.423,32

11. Gornja Dubrava 61.841 4.026,38

12. Donja Dubrava 36.363 1.080,97

13. Stenjevec 51.390 1.218

14. Podsused – Vrapče 45.759 3.616,22

20

15. Podsljeme 19.165 5.942,89

16. Sesvete 70.009 16.524,54

17. Brezovica 12.030 12.732,9

UKUPNO 790.017 64.131,79

izvor: Zagreb.hr (2015a)

Slika 2. Granice područja gradskih četvrti

izvor: Zagreb.hr (2015b)

21

Prema Odluci o granicama područja i sjedištima gradskih četvrti (Službeni glasnik Grada

Zagreba 7/09) sjedište gradske četvrti Donji grad je Zagreb, ILICA 25. Gradska četvrt Donji

grad (GČ Donji gard) obuhvaća dio područja naselja Zagreb, čija granica kreće od tromeđe

gradskih četvrti Donji grad, Gornji grad - Medveščak i Črnomerec kod objekta Ilica 148A, na

raskrižju Ilice i Ulice Republike Austrije prema istoku, sjevernom stranom Ilice. Na raskrižju

s Medulićevom ulicom granica prelazi na južnu stranu Ilice, kojom nastavlja prema istoku. U

istom smjeru prolazi južnom stranom Trga bana Josipa Jelačića i Jurišićeve ulice. Na raskrižju

s Draškovićevom ulicom skreće na njezinu zapadnu stranu i nastavlja prema sjeveru do

raskrižja s Vlaškom ulicom. Potom nastavlja u smjeru istoka prateći sjevernu stranu Vlaške

ulice do Trga Eugena Kvaternika (Kvaternikov trg). Obilazi Trga Eugena Kvaternika

(Kvaternikov trg) sa zapadne strane i nastavlja prema jugoistoku zapadnom stranom Ulice

Vjekoslava Heinzela (Heinzelova), kojom dolazi do željezničke pruge Zagreb-Ljubljana i

nastavlja prema zapadu njezinom južnom stranom, zatim sjevernom stranom Koturaške ceste

sve do raskrižja sa Savskom cestom. Tu skreće na sjever istočnom stranom Savske ceste do

raskrižja s Ulicom Đure Crnatka (Crnatkova). Dalje ide na sjeverozapad, presijeca Savsku

cestu i nastavlja južnom stranom Jukićeve ulice, zatim južnom stranom Ulice Vatroslava

Jagića (Jagićeva) do raskrižja s Ulicom Republike Austrije. Tu prelazi na istočnu stranu Ulice

Republike Austrije, koju slijedi u smjeru sjevera do tromeđe gradskih četvrti Donji grad,

Gornji grad - Medveščak i Črnomerec na raskrižju s Ilicom.

Na prostoru Donjega grada sabrana su najvažnija graditeljska svjedočanstva izrastanja

Zagreba u suvremenu srednjoevropsku metropolu tijekom zadnja dva stoljeća. Iako je ovo

područje još uvijek najgušće naseljeni dio Zagreba, podaci zadnjih popisa stanovništva

pokazuju kako rezidencijalna funkcija ovoga prostora postupno slabi u korist sve bogatijem

poslovnom, kulturnom i raznolikom drugom javnom životu, čime Zagreb slijedi trend već

poodavno zapažen u velikim gradovima širom svijeta (Zagreb.hr, 2015b).

22

Slika 3. Smještaj GČ Donji grad na prostoru Grada Zagreba

izvor: Zagreb.hr (2015b)

3.2 Važnost trgovine na malo za gospodarstvo Grada Zagreba

Značaj trgovine na malo za gospodarstvo grada Zagreba najbolje se može opisati brojem

prodavaonica, brojem stanovnika, kao i gustoćom prodavaonica koja upućuje na opskrbljenost

stanovnika. Tablica 4. prikazuje broj prodavaonica u trgovini na malo na 1 000 stanovnika u

gradu Zagrebu.

Tablica 4. Broj prodavaonica u trgovini na malo na 1 000 stanovnika u Gradu Zagrebu

Redni broj Godina Broj

prodavaonica

Broj stanovnika Gustoća prodavaonica

1. 1939. 3.654 248.472 14,71

2. 1946. 2.007 268.938 7,46

3. 1951. 1.127 302.036 3,73

4. 1956. 1.520 410.400 3,70

5. 1961. 1.730 463.640 3,73

6. 1966. 2.083 558.244 3,73

7. 1971. 2.346 609.960 3,85

23

8. 1976. 2.462 738.600 3,33

9. 1980. 2.489 798.969 3,12

10. 1985. 2.863 910.434 3,14

11. 1989. 2.979 944.343 3,15

12. 2001. 6.440 779.145 8,27

13. 2003. 6.540 779.945 8,39

14. 2004. 6.099 781.632 7,80

15. 2005. 6.099 783.455 7,78

16. 2006. 6.281 784.211 8,01

17. 2007. 8.293 785.866 10,55

18. 2008. 8.016 788.095 10,17

izvor: Guszak ()

Kao što je vidljivo iz tablice 4., gustoća prodavaonica raste s vremenom, što upućuje na

razvoj maloprodajnog tržišta. Guszak (2011) analizira dostupnost prodavaonica proizvoda

svakodnevne potrošnje. Rezultati analize upućuju da u razdoblju od 2004. do 2008. godine

broj prodavaonica/servisa u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno

hranom i u specijaliziranim prodavaonicama iznosi oko 2 000, uz blagi negativni nagib

krivulje. Broj ovih prodavaonica nije pratio kretanja niti trgovine na malo, niti distributivne

trgovine u cjelini, koje bilježe rast broja prodavaonica/servisa.

Ukoliko se analizira broj prodavaonica/servisa na 1 000 stanovnika po djelatnosti u Zagrebu,

od 2004. do 2008. godine (Tablica 5.), dolazi se do zaključka da gustoća prodavaonica, tj.

broj prodavaonica/servisa na 1 000 stanovnika tek neznatno varira. Uz relativno

nepromijenjen broj prodavaonica u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama

pretežno hranom i u specijaliziranim prodavaonicama, broj stanovnika također raste vrlo

sporo, stoga su i promjene u gustoći prodavaonica male.

24

Tablica 5. Broj prodavaonica/servisa na 1 000 stanovnika po djelatnosti u Zagrebu, 2004 – 2008.

Redni

broj

Godina Broj

stanovnika

Distirbutivna

trgovina

Trgovina

na malo

Trgovina na malo u

nespecijaliziranim

prodavaonicama

pretežno hranom,

pićima i duhanskim

proizvodima

Trgovina na malo

hranom, pićima i

duhanskim

proizvodima u

specijaliziranim

prodavaonicama

Trgovina na malo

u

nespecijaliziranim

i specijaliziranim

prodavaonicama

hranom, pićima i

duhanskim

proizvodima

1. 2004. 781.632 13,55 8,17 1,97 0,72 2,69

2. 2005. 783.455 13,48 8,32 1,83 0,64 2,47

3. 2006. 784.211 12,51 7,24 1,84 0,54 2,38

4. 2007. 785.866 16,07 8,12 2,17 0,32 2,49

5. 2008. 788.095 16,15 8,10 1,90 0,35 2,25

Izvor: Guszak (2011)

U Zagrebu je u promatranom razdoblju (2004.-2008.) broj prodavaonica/servisa u trgovini na

malo između 7 i 8,5 prodavaonica na 1.000 stanovnika, a nespecijaliziranih prodavaonica

pretežno prehrambenim proizvodima oko 2 prodavaonice. Specijaliziranih prodavaonica

hranom, pićima i duhanskim proizvodima ima malo, pa je njihova gustoća oko 0,5

prodavaonica na 1 000 stanovnika. Ako se prostorna jedinica za koju se iskazuje gustoća

prodavaonica smanji, moguće je dobiti precizniju sliku stanja na tržištu, što je prikazano u

tablici 6.

Tablica 6. Broj prodajnih mjesta na 1 000 stanovnika u Zagrebu po gradskim četvrtima, 2004.

Redni broj Gradska četvrt Gustoća

1. Grad Zagreb 9,3

2. Donji grad 29,9

3. Gornji grad - Medveščak 21,1

4. Trešnjevka – sjever 10,2

5. Trnje 8,9

6. Stenjevec 8,8

7. Sesvete 8,4

8. Novi Zagreb – zapad 7,6

9. Maksimir 7,4

10. Črnomerec 7,4

11. Trešnjevka – jug 7,3

12. Donja Dubrava 7,0

25

13. Podsused – Vrapče 6,8

14. Peščenica – Žitnjak 6,5

15. Gornja Dubrava 6,3

16. Novi Zagreb – istok 5,4

17. Brezovica 4,0

18. Podsljeme 2,8

Izvor: Guszak (2011)

Rezultati Guszak (2011) ukazuju da pregled broja prodajnih mjesta na 1 000 stanovnika po

zagrebačkim gradskim četvrtima za 2004. godinu ukazuje na velike razlike između pojedinih

četvrti: Primjerice, u Donjem gradu je gustoća prodajnih mjesta čak 30 prodajnih mjesta na 1

000 stanovnika, dok je u četvrti Podsljeme 10 puta manja, tj. iznosi 2,8 prodajna mjesta na 1

000 stanovnika.

U prilogu rada (Prilog 1) nalazi se sveobuhvatna analiza prodajnih kapaciteta prema tipovima

prodajnih mjesta i trgovinskim strukama grada Zagreba. Nedostatak navedene analize je što

su podaci zastarjeli i ne prikazuju stvarno stanje na maloprodajnom tržištu. Jedini noviji

podaci o trgovini na malo u gradu Zagrebu, mogu se pronaći u Statističkim ljetopisima grada

Zagreba (Zagreb.hr, 2015c; Zagreb.hr, 2015d; Zagreb.hr, 2015e; Zagreb.hr, 2015f;

Zagreb.hr, 2015g; Zagreb.hr, 2015h; Zagreb.hr, 2015i; Zagreb.hr, 2015j; Zagreb.hr, 2015k),

međutim navedeni podaci su agregirani i ne mogu poslužiti za donošenje strateških odluka

maloprodavača, u smislu odabira ili promjene lokacije prodavaonice, što predstavlja i

svojevrsnu motivaciju za provođenje istraživanja.

26

3.3. Pregled postojećih istraživanja

Na pitanje koji je najvažniji čimbenik za uspjeh maloprodavača, najčešći odgovor je:

„lokacija, lokacija, lokacija!“. Lokacija prodavaonice je mjesto na kojem trgovinsko

poduzeće spaja različite proizvodne čimbenike radi ostvarenja svojih ciljeva (Segetlija, 2006).

Izborom lokacije prodavaonice poduzeće bira i okolinu prodavaonice, prvenstveno

potencijalne kupce i konkurente, stoga se lokacija smatra najvažnijim dijelom strategije

maloprodajnog poduzeća. Također je izbor lokacije prodavaonice jedna od najtežih odluka

koje vrhovni menadžment mora donijeti.

Postoje tri razloga zašto je odluka o lokaciji toliko važna za maloprodavače. Prvo, lokacija je

jedan od najvažnijih čimbenika u potrošačevoj odluci izbora prodavaonice, te potrošači često

biraju najbliže prodavaonice. Drugo, odluka o lokaciji prodavaonice je strateški važna jer ju je

moguće iskoristiti za kreiranje održive kompetitivne prednosti. Konkurenti teško mogu

kopirati izbor lokacije. Ako maloprodavač izabere najbolju lokaciju, njegovim konkurentima

preostaje druga najbolja lokacija a ona najbolja im nije dostupna. Treće, odluke o lokaciji su

vrlo riskantne. Rizik se ogleda u vrijednosti i vremenskoj dimenziji odluke o lokaciji. Bez

obzira kupuje li maloprodavač gotovi objekt, gradi novu prodavaonicu ili uzima u zakup

postojeći objekt, ulaganje u objekt prodavaonice je znatno. S gledišta vremena, ulaganje u

novu prodavaonicu se smatra dugoročnim. Ugovori o zakupu se sklapaju na period od 15, 20

ili preko 30 godina, a prodaja kupljene ili izgrađene prodavaonice može trajati nekoliko

mjeseci ili dulje, kao i ostvariti negativan poslovni rezultat (Levy i Weitz, 2009).

Također, zbog obilježja visine potrebnog ulaganja i ročnosti, lokacija prodavaonice čini

najtrajniji i najmanje fleksibilni dio marketinškog spleta, tj. strategije prodavaonice.

Asortiman proizvoda i usluga, razinu cijena i strategiju promocije je moguće promijeniti u

kratkom roku, dok je u tom roku lokacija prodavaonice gotovo nepromjenjiva (Berman i

Evans, 2006).

Proces prijelaza s centralno-planske na tržišnu ekonomiju je donio temeljne promjene u

društvu, koje su utjecale i na trgovinu. Kao i ostali segmenti društvenih aktivnosti, i

maloprodaja se prilagodila, što je pak izazvalo niz promjena. Najdinamičniji proces

transformacije prisutan je u prostornim strukturama gradskih središta, odnosno u lokaciji

27

maloprodajnih objekata. Promjene se očituju i u promjeni veličine prodavaonica, koje rastu,

što je usko vezano uz promjene lokacija, koje pak teže udaljavanju od gradskih središta

(Jakovčić i Spevec, 2004).

Promjene u sklopu tranzicije dogodile su se i na hrvatskom tržištu maloprodaje. Jedna od

najznačajnijih promjena odnosi se na promjene prostorne strukture u gradskim središtima,

koja se događa paralelno s promjenama u lokacijama maloprodajnih kapaciteta. Uz promjene

lokacijskih preferencija, otvoren je niz novih prodavaonica, novih formata i velikih površina.

To su, između ostalih, hipermarketi, specijalizirani hipermarketi i trgovački centri, koji se

najčešće postavljaju na rubnim dijelovima grada, ali i u samom središtu grada, što je dosta

rijetko (Sić, 2007).

S obzirom da je Zagreb glavni grad Republike Hrvatske, ekonomsko i kulturno središte

zemlje, maloprodajne promjene i inovacije se prvo i u najvećoj mjeri pojavljuju upravo u

Zagrebu.

Lokacijska decentralizacija je promijenila uloge pojedinih dijelova grada, pa su novi

trgovački centri, hipermarketi i prodavaonice drugih formata otvoreni izvan samog centra i na

rubnim dijelovima grada. Takav je trend utjecao na relativni pad broja maloprodajnih

prodavaonica u centru grada. U Zagrebu je između 1994. i 2004. godine otvoren 31 trgovački

centar i hipermarket dok je u prvih pet godina 21. stoljeća zatvoreno gotovo 50 prodavaonica

u Ilici u najužem dijelu centra grada (Jakovčić, 2006).

Novootvoreni trgovački centri su se smjestili na jednoj od tri tipa lokacija: u središtu grada, na

križanjima važnih gradskih prometnica, te u blizini cestovnih čvorišta na rubovima grada.

Promatrajući kartu Zagreba, trgovački centri nalaze se na trima glavnim lokacijama. Pod broj

jedan spada Ljubljanska avenija, zatim u istočnom dijelu grada duž Slavonske, Vukovarske,

Branimirove i Ulice Grada Gospića, dok se treća grupa nalazi u blizini autocestovnih čvorišta

(Zaprešić i Sv. Ivan Začretje na zapadu i Sv. Helena na istoku grada) (Jakovčić i Spevec,

2004).

Lokacije novih trgovačkih centara moguće je svrstati u tri spomenuta tipa, ali prostorni

razmještaj ukazuje na dodatnu decentralizaciju novih lokacija, još dalje od centra grada nego

su one postojeće. To su West Gate između Zagreba i Zaprešića, Supernova u Buzinu, između

28

Zagreba i Velike Gorice, Metropolis na Jankomiru, trgovački centar Gardenmall u Dubravi, te

Arena Centar na Laništu. Na kraju još kao zadnji trgovački centar valja spomenuti Centar

Cvjetni u samom središtu grada Zagreba, na Trgu Petra Preradovića, isto poznato pod Cvjetni

trg.

Učinci lokacijske decentralizacije maloprodaje i otvaranja objekata velikih površina su

višestruki. Moguće ih je zamijetiti u obliku viših cijena zemljišta u okolici izgrađenih centara,

otvaranje novih poduzeća, kao i o dinamici automobilskog prometa. Posljedica zatvaranja

velikog broja prodavaonica u samom centru Zagreba, jedna je od najozbiljnijih (Sić, 2007).

Jakovčić (2006) provela je krajem 2005. godine istraživanje poduzetničkih aktivnosti na

prostoru zagrebačke Ilice, koju je podijelila u četiri zone. U prvoj zoni, od Trga bana J.

Jelačića do Britanskog trga, smjestilo se 276 od ukupno 566 evidentiranih poslovnih objekata.

Od svih 566 objekata, vodeća je aktivnost maloprodaja, kojom se bavi čak 57,1% svih

poslovnih objekata u Ilici. U strukturi maloprodajnih kapaciteta dominiraju prodavaonice

odjeće i obuće, a slijede ih prodavaonice proizvoda svakodnevne potrošnje (11,5%). U prvoj

zoni nalazi se samo devet prodavaonica proizvoda svakodnevne potrošnje. Tu situaciju

objašnjava procesom decentralizacije maloprodaje i odlaskom prodavaonica proizvoda

svakodnevne potrošnje iz centra grada. Već u drugoj zoni Ilice, od Britanskog trga do ulice

Sveti Duh, prodavaonice proizvoda svakodnevne potrošnje čine dominantne maloprodajne

sadržaje, čak 30,4% prodavaonica u toj zoni. Razlog velikog broja takvih prodavaonica je

rezidencijalna funkcija tog dijela Ilice. Dimenzija koju je Jakovčić također proučavala je

zatvaranje poslovnih objekata. Ukupno, u Ilici je bio 161 zatvoreni objekt, od čega su 46%

bile prodavaonice. Najveći broj zatvorenih prodavaonica se odnosi upravo na prodavaonice

odjeće i obuće, te prodavaonice proizvoda svakodnevne potrošnje.

Sljedeći problem koji je također dio odgovornosti institucija državne i lokalne vlasti, jest

činjenica da urbanistički plan Grada Zagreba ne prepoznaje negativne pojave u prostornoj

strukturi grada i daje tek načelne smjernice prostornog razvoja grada, koje je nužno dalje

razraditi i detaljizirati. Isto tako, trenutno ne postoji suradnja privatnog i javnog sektora. Svi

objekti u Ilici posluju samostalno, ne surađuju međusobno, a nema ni zajedničke strategije

koja bi pozicionirala i promovirala Ilicu kao trgovačku i poslovnu ulicu. U svim velikim

europskim gradovima turističke zajednice kreiraju i provode marketinške strategije gradskih

središta. U Zagrebu je doprinos turističke zajednice neznatan, ona se bavi promocijom

29

povijesnih znamenitosti Grada i nema strategiju kojom bi promovirala centar grada i Ilicu kao

odredište turističke kupnje (Jakovčić, 2006).

Knego, Anić i Marković (2011) proveli su istraživanje o razlikama u strukturi ponude između

trgovinskih centara u prodavaonica na gradskim ulicama i trgovima na području Zagrebačke

županije. Rezultati istraživanja ukazuju da u Zagrebačkoj regiji nije primjetna diferencijacija

između maloprodajne ponude trgovinskih centara i gradskog središta. Autori nadalje

sugeriraju potrebu za detaljnijom analizom strukture ponude maloprodajnih aglomeracija i

ističu kako je navedeno područje u Hrvatskoj nedovoljno istraženo.

30

4. ISTRAŽIVANJE STRUKTURE I PROSTORNOG

RASPOREDA MALOPRODAJNIH KAPACITETA U

CENTRU GRADA ZAGREBA

4.1. Metodologija istraživanja

Za potrebe rada provedena su 2 istraživanja:

Ad 1) Istraživanje strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih kapaciteta,

Ad 2) Istraživanje zadovoljstva maloprodajnom strukturom u gradu Zagrebu.

Terensko istraživanje strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih kapaciteta u

centru grada Zagreba obuhvatilo je najuže gradsko središte, najgušće nastanjeni dio grada u

kojemu je koncentrirana glavnina javnog, posebice kulturnog života Zagreba. Istraživanje je

provedeno popisivanjem naziva, adrese i maloprodajnog formata svih prodavaonica u užem

centru grada. Navedeno obuhvaća prostor sljedećih ulica i trgova: Ulica Nikole Jurišića, Trg

bana Josipa Jelačića, ulica Tome Bakača, Vlaške ulice od broja 2 do 15, ulice Augusta

Cesarca, ulice Pod zidom, ulice Ivana Tkalčića, Krvavi most, Radićeve ulice, Ilice od broja 1

do 82, Tomićeve ulice, ulice Ivana Dežmana, ulice Ljudevita Gaja od broja 1 do 9,

Bogovićeve ulice, ulica Frane Petrića, Margaretska ulica, Preobraženska ulica, i Trg Petra

Preradovića (popularnijeg naziva Cvjetni trg) (Prilog 2.). Podaci su obrađeni u Excel

programskom alatu, a zatim u Google Earth PRO GIS softveru. Podaci su obrađeni i

geolocirani, odnosno prema adresama prodavaonica napravljena je geolokacija prodavaonica.

Empirijsko istraživanje zadovoljstva maloprodajnom strukturom u gradu Zagrebu

provedeno je putem online anketnog upitnika na uzorku ispitanika u travnju 2015. godine, a

predmet istraživanja bilo je zadovoljstvo potrošača maloprodajnom strukturom u centru grada

Zagreba. Svrha istraživanja bila je dobiti što bolji uvid u ponašanje potrošača prilikom

kupovine, zadovoljstvo potrošača vrstama i ponudom prodavaonica. Istraživanje je provedeno

na uzorku od ukupno 169 ispitanika, stalnih stanovnika grada Zagreba putem web linka na

službenim „Facebook“ stranicama grada Zagreba i profilima autora ovog rada. Anketni

upitnik (Prilog 3.) sastojao se od 27 pitanja, otvorenog i zatvorenog tipa. S obzirom da

određena pitanja u anketi nisu bila obavezna za odgovoriti, odnosno postoji postotak

31

ispitanika koji ne kupuje u centru, konačan broj obrađenih odgovora nešto je manji od

početnog uzorka. Pitanja iz anketnog upitnika kompilirana su temeljem pregleda strane

literature i preuzeta su iz postojećih prijašnjih istraživanja autora Reimers i Clulow (2014),

Jones (2010), Teller (2008).

4.2. Rezultati istraživanja strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih

kapaciteta

Rezultati provedenog terenskog istraživanja impliciraju kako je najveći broj prodavaonica

neprehrambenog karaktera. Prostorom dominiraju prodavaonice odjeće i općenito tekstila,

prodavaonice kožnom galanterijom, modnim dodatcima, prodavaonice nakitom, ponajviše

zlatarski obrti koji su na tim adresama već dugi niz godina. U haustorima zgrada većinom se

nalaze postolarske radnje.

U nastavku će se opisati i analizirati isključivo maloprodajna struktura i prostorni raspored

trgovaca na mao sukladno popisu razreda djelatnosti prema NKD-u 2007.

Legenda:

47.11

47.29

47.51

47.61

47.71

47.75

47.19

47.41

47.52

47.62

47.72

47.77

32

47.22

47.42

47.54

47.63

47.73

47.79

47.24

47.43

47.59

47.64

47.74

47.99

Slika 4. Karta Ilica

Slika 4. prikazuje strukturu i prostorni raspored najveće, najstarije i najduže trgovačke ulice

grada Zagreba, Ilice. Maloprodajna struktura i prostorni raspored obrađen je od broja 1 do

broja 82, točnije do Britanskog trga (inače Ilica obuhvaća oko 500 adresa). Glavna je

trgovačka ulica grada, u kojoj se nalazi velik broj prodavaonica svjetski poznatih marki

proizvoda.

U tablici 7. prikazana je analiza broja prodavaonica prema popisu razreda djelatnosti prema

NKD-u 2007.

Tablica 7. Analiza prodavaonica prema trgovinskoj struci

47.11 trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim

proizvodima; 5

47.19 ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama; 1

47.22 trgovina na malo mesom i mesnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama; 1

47.24 trgovina na malo kruhom, pecivom, kolačima, tjesteninama, bombonima i slatkišima u

specijaliziranim prodavaonicama; 5

47.29 ostala trgovina na malo prehrambenim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama; 7

47.41 trgovina na malo računalima, perifernim jedinicama i softverom u specijaliziranim

prodavaonicama; 1

47.42 trgovina na malo telekomunikacijskom opremom u specijaliziranim prodavaonicama; 1

47.43 trgovina na malo audio i videoopremom u specijaliziranim prodavaonicama; 1

47.51 trgovina na malo tekstilom u specijaliziranim prodavaonicama; 4

47.52 trgovina na malo željeznom robom, bojama i staklom u specijaliziranim prodavaonicama; 2

47.54 trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo u specijaliziranim prodavaonicama; 2

47.59 trgovina na malo namještajem, opremom za rasvjetu i ostalim proizvodima za kućanstvo u

specijaliziranim prodavaonicama; 6

47.61 trgovina na malo knjigama u specijaliziranim prodavaonicama; 3

47.62 trgovina na malo novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom u specijaliziranim

prodavaonicama; 2

47.63 trgovina na malo glazbenim i videozapisima u specijaliziranim prodavaonicama ; 5

33

47.64 trgovina na malo sportskom opremom u specijaliziranim prodavaonicama

47.71 trgovina na malo odjećom u specijaliziranim prodavaonicama; 51

47.72 trgovina na malo obućom i proizvodima od kože; 40

47.73 ljekarne; 3

47.74 trgovina na malo medicinskim pripravcima i ortopedskim pomagalima u specijaliziranim

prodavaonicama; 3

47.75 trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama; 7

47.77 trgovina na malo satovima i nakitom u specijaliziranim prodavaonicama ; 14

47.79 trgovina na malo rabljenom robom u specijaliziranim prodavaonicama; 2

47.99 ostala trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica

izvor: istraživanje

Temeljem slike i tablice uočava se kako u Ilici prevladavaju prodavaonice neprehrambenim

proizvodima i to najviše trgovci na malo odjećom u specijaliziranim prodavaonicama. Čak 51

prodavaonica, od njih ukupno 193 koje se nalaze na promatranim adresama, su prodavaonice

odjeće. Broj prodavaonica obuće iznosi ukupno 40 (prodavaonice sportske obuće, mješovite

modne prodavaonice raznih dizajnera i marki). Kao što je već navedeno, u haustorima i

zgradama Ilice nalaze se većinom postolarski obrti, kozmetički saloni i saloni uljepšavanja. U

Ilici su najmanje zastupljeni trgovci računalima i trgovci na malo mesom i mesnim

proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama.

Vrlo mali broj prodavaonica su prodavaonice prehrambenog asortimana, primjerice Konzum.

Iako je Ilica u samom centru grada, tu se nalazi svega par prodavaonica karakterističnih

hrvatskih prehrambenih proizvoda i delicija. Takve maloprodajne prodavaonice uvijek su

tražene od strane turista koji posjećuju hrvatsku metropolu u svako doba godine. Razlog

nepostojanja više takvih prodavaonica može se samo nagađati, moguće da je najam prostora

prodavaonica nešto skuplji. Ponuda suvenira i gift shopova centrirana je u ulicama od Trga

bana Josipa Jelačića u smjeru prema Kaptolu koji je jedan od najčešćih centara okupljanja

turista.

Nažalost, nemoguće je usporediti otvaranje i zatvaranje raznih prodavaonica u Ilici jer ne

postoji sustav statističkog praćenja istog. Jedino sa sigurnošću se može potvrditi duže

34

postojanje zlatarskih i postolarskih obrta koji često u svojim izlozima sadrže i godinu

otvaranja kako bi dobili na važnosti svojih prodavaonica. Zanimljiva je činjenica kako u Ilici

za razliku od ostalih ulica u centru, postoji mali broj ugostiteljskih objekata, što još bolje

predočava kako je prodaja u Ilici isključivo orijentirana na trgovinu na malo neprehrambenim

asortimanom.

Legenda:

47.11

47.29

47.51

47.61

47.71

47.75

47.19

47.41

47.52

47.62

47.72

47.77

47.22

47.42

47.54

47.63

47.73

47.79

47.24

47.43

47.59

47.64

47.74

47.99

Slika 5. Karta Gajeva-Bogovićeva-Petričeva-Margaretska-Cvjetni-Varšavska-Ilica

Slika 5. pokazuje maloprodajnu strukturu u dijelu Gajeve ulice, Bogovićeve, Margaretske,

Petričeve, Varšavske ulice i Cvjetnog trga. Na tom prostoru nalazi se ukupno 49

prodavaonica, a prostorom dominiraju mnogobrojni ugostiteljski objekti, većinom kafići. Od

ukupnog broja prodavaonica 5 ih je obućom i 11 prodavaonica odjećom. Prehrambene

prodavaonice na ovom prostoru zauzimaju 12,24% (6 prodavaonica). Ostale prodavaonice,

neprehrambene, njih čak 53% uključuju trgovce audio i videoopremom, knjižare/papirnica, i

trgovce na malo telekomunikacijskom opremom, nakitom i druge.

35

Legenda:

47.11

47.29

47.51

47.61

47.71

47.75

47.19

47.41

47.52

47.62

47.72

47.77

47.22

47.42

47.54

47.63

47.73

47.79

47.24

47.43

47.59

47.64

47.74

47.99

Slika 6. Karta Radićeva-Tkalča

Slika 6. prikazuje raspored i struktura prodavaonica u Radićevoj i Tkalčićevoj ulici, koji se

pretežito ne razlikuje od ostalih dijelova centra grada. Od ukupno 40 trgovaca na malo, njih

13 su trgovci na malo koji prodaju odjeću, dok je 12 trgovaca na malo obućom. Ostale

neprehrambeni trgovci su trgovci koji prodaju namještaj i sagove, a postoji i 1 prodavaonica

glazbe i videozapisa. Prehrambenih

maloprodavača je duplo manji broj, svega njih 6, to jest 15%. Većinom se radi o pekarnicama

i ostalim specijaliziranim trgovcima na malo prehrambenim proizvodima.

Slika 7. predočava dio centra koji obuhvaća Jurišićevu ulicu, Cesarčevu, Trg bana Josipa

jelačića, ulicu Pod zidom i Vlašku razlikuje se po maloprodajnim kapacitetima od Ilice, kao

najveće trgovačke ulice grada Zagreba. Iako i dalje prevladavaju prodavaonice

neprehrambenim proizvodima, u prvom redu trgovci na malo odjećom u specijaliziranim

36

prodavaonicama i trgovci na malo obućom i proizvodima od kože (čak 80% neprehrambenih

prodavaonica), postoje i specijalizirane prodavaonice prehrambenih proizvoda kao što su

prodavaonice slatkiša, pića, pekarskih proizvoda, delikatesa i slično. Od ukupno 81

prodavaonice, čak je 17 prodavaonica različitim proizvodima pića i prehrane. Iznos od 20%

prehrambenih prodavaonica značajan je u usporedbi sa prodavaonicama u Ilici, gdje je taj

postotak znatno niži.

Legenda:

47.11

47.29

47.51

47.61

47.71

47.75

47.19

47.41

47.52

47.62

47.72

47.77

47.22

47.42

47.54

47.63

47.73

47.79

47.24

47.43

47.59

47.64

47.74

47.99

Slika 7. Karta Jurišićeva-Cesarčeva-Trg-Bakačeva-Pod zidom-Vlaška

37

4.3. Rezultati istraživanja zadovoljstva maloprodajnom strukturom u

gradu Zagrebu

U Tablici 8. navedene su sociodemografske karakteristike ispitanika.

Tablica 8. Sociodemografske karakteristike ispitanika

varijabla kategorija n %

spol muško

žensko

41

125

24,70%

75,30%

dobna skupina 18 – 24 god

25 – 34 god

35 – 44 god

45 – 54 god

55 – 64 god

više od 65 godina

128

25

8

6

0

0

76,65%

14,97%

4,79%

3,59%

0,00%

0,00%

stupanj obrazovanja bez školske spreme/nezavršena osnovna škola

završena osnovna škola

završena KV, VKV, srednja škola do tri godine

završena srednja stručna škola ili gimnazija – 4.

godine

završena viša škola, fakultet, VŠS/VSS

završen magisterij/doktorat

0

1

5

120

31

9

0,00%

0,60%

3,01%

72,29%

18,67%

5,42%

radni status zaposlen/a u stalnom radnom odnosu

zaposlen/a na određeno vrijeme

radim honorarno

radim neprijavljeno

samozaposlen a

nezaposlen/a

34

17

30

1

4

50

25,00%

12,50%

22,06%

0,74%

2,94%

36,76%

mjesečni osobni prihod manje od 1 200 kn

od 1 201 do 2 000 kn

od 2 001 do 3 500 kn

od 3 501 do 5 500 kn

od 5 501 do 7 000 kn

od 7 001 do 9 000 kn

više od 9 000 kn

nemam mjesečni osobni prihod

36

22

14

25

5

6

9

49

21,69%

13,25%

8,43%

15,06%

3,01%

3,61%

5,42%

29,52%

mjesečni prihod

kućanstva

do 1 800 kn

od 1 801 do 3 500 kn

od 3 501 do 5 500 kn

od 5 501 do 8 000 kn

od 8 001 do 11 000 kn

više od 11 000 kn

11

6

17

27

56

46

6,75%

3,68%

10,43%

16,56%

34,36%

28,22%

broj članova kućanstva 1 član

2 člana

3 člana

4 člana

5 članova i više

11

16

35

55

50

6,59%

9,58%

20,96%

32,93%

29,94%

mjesto stanovanja Brezovica

Črnomerec

Donja Dubrava

Donji grad

0

3

3

5

0,00%

2,07%

2,07%

3,45%

38

Gornja Dubrava

Gornji grad – Medveščak

Maksimir

Novi Zagreb – istok

Novi Zagreb – zapad

Peščenica – Žitnjak

Podsljeme

Podsused – Vrapče

Sesvete

Stenjevec

Trešnjevka – jug

Trešnjevka – sjever

Trnje

33

5

13

8

8

7

3

2

28

3

7

5

12

22,76%

3,45%

8,97%

5,52%

5,52%

4,83%

2,07%

1,38%

19,31%

2,07%

4,83%

3,45%

8,28% izvor: istraživanje

Sociodemografski podaci ispitanika važni su za razumijevanje i određivanje karakteristika

potrošača koji su stanovnici grada Zagreba. Potrošnja uvijek najčešće ovisi o mjesečnim

osobnim prihodima i prihodima kućanstava. S obzirom da je čak oko 128 ispitanika staro od

18 do 24 godine, pretpostavlja se da su velika većina njih studenti koji još nemaju stalno

zaposlenje, te obavljaju slabije plaćene poslove preko Studentskih ugovora, honorarne

poslove ili poslove na „crno“. Tome ide u prilog činjenica da je čak 30% ispitanika

obrazložilo da nema vlastiti mjesečni prihod. Oni ispitanici koji imaju osobni mjesečni

prihod, čak njih oko 22% ima osobni mjesečni prihod manji od 1 200 kn. Sljedeća zanimljiva

brojka je postotak od oko 15% ispitanika koji mjesečno raspolažu s osobnim prihodima u

iznosu od 3 501 do 5 500 kn. Pretpostavlja se da su to oni ispitanici koji su zaposleni u

stalnom radnom odnosu i sa završenom četverogodišnjom srednjom stručnom školom, u kojoj

kategoriji se nalazi 72% ispitanika. Svega 9 ispitanika mjesečno ima prihode veće od 9 000

kn i to su pretežito ispitanici sa završenim magisterijima i doktoratima, njih oko 5%.

Kad je riječ o mjesečnim prihodima kućanstava, potrebno je u obzir uzeti da ispitanici navode

da najčešće kućanstva imaju po 4 člana (33%) ili 5 članova i više (30%). Čak 11 ispitanika

ima mjesečne prihode kućanstva manje od 1 800 kn. U obzir treba uzeti da su to ispitanici koji

žive ispod egzistencijskog minimuma i u siromaštvu. Nadalje, 58 ispitanika odgovorilo je

kako njihovo kućanstvo raspolaže sa prihodima od 8 001 do 11 000 kn mjesečno i oni

predstavljaju ukupno 34% svih ispitanika koji su odgovorili na to pitanje. S obzirom da

ispitanici često izbjegavaju pitanja u kojima moraju navesti osobni mjesečni prihod ili prihod

kućanstva zbog nepovjerenja u anonimnost ankete, prilikom navedenog istraživanja isto nije

bilo problem jer je u prosjeku svega 4.5 ispitanika preskočilo to pitanje.

39

U istraživanju nisu sudjelovale osobe starije od 55 godina. Razlog tome je još uvijek prisutna

informatička nepismenost osoba starije dobi, što zbog ne znanja ili nemogućnosti korištenja

internetom ili neposjedovanja vlastite e-mail adrese.

Čak 125 ispitanika su ženske osobe, njih oko 75% koje su najčešći potrošači i kupci. Ako se

uzme u obzir da većina ispitanika ne živi u centru grada, već na periferiji, postotak onih kojih

i dalje dolaze u centar radi kupovine je zadovoljavajući. Većina ispitanika živi na području

Gornje Dubrave koja javnim prijevozom može biti udaljena i do 45 minuta vožnje.

Grafikon 2. Učestalost posjećivanja centra Zagreba

izvor: istraživanje

Grafikon 2. prikazuje učestalost posjećivanja centra Zagreba. 30 ispitanika uži centar grada

posjećuje svakodnevno. Njih oko 22% posjećuje centar 2 puta tjedno ili samo nekoliko puta

mjesečno, 21% ispitanika grad posjećuje jednom mjesečno ili manje. Takva slična

posjećenost u različitim vremenskim razmacima i ponavljanjima dovodi do zaključka da

periferije grada nude dovoljno maloprodajnih prodavaonica u svojim središtima i da potrošači

nemaju potrebu za putovanjem do centra, ili centar grada nudi bolju maloprodajnu uslugu. Na

takvo pitanje teško je odgovoriti samo temeljem rezultata ovog istraživanja. Stoga je potrebno

analizirati glavni razlog odlaska u centar Zagreba, kako bi se dobila realnija slika zašto su

takvi slični odgovori ispitanika kad je u pitanju posjećenost centra grada.

Na pitanje o tome kupuju li u centru Zagreba, većina ispitanika (69,28%; 115) odgovorila je

da kupuje. Ispitanici koji ne kupuju (30,72%; 51) kao glavne razloge za ne kupovinu naveli su

17,86%

22,62%

14,29%

22,02%

21,43%

1,79%

svakodnevno

2-3 puta tjedno

jednom tjedno

nekoliko puta mjesečno

jednom mjesečno ili manje

živim u centru Zagreba

40

sljedeće: udaljenost od mjesta stanovanja koje im pruža dovoljan broj traženih prodavaonica.

Prodavaonicama u centru se zamjera što nisu sve na jednom mjestu kao u trgovačkim

centrima. Od glavnih razloga za nekupovinu, ispitanici spominju i parkirna mjesta koja se u

centru grada moraju plaćati, kao i cijena pakiranja. Također, ispitanici spominju i česte gužve

i nedostatak marki proizvoda.

Grafikon 3. Glavni razlog odlaska u centar Zagreba

izvor: istraživanje

U grafikonu 3., 110 ispitanika (71%) je odgovorilo kako centar grada posjećuju prvenstveno

s ciljem druženja sa prijateljima, što ne čudi sa obzirom na dob i prihode koji prevladavaju

kod anketiranih osoba. Širok izbor kafića i općenito objekata sa pružanjem usluga u centru

grada, neki sam skupim a neki sa pristupačnim cijena, najveći su „mamac“ ispitanika za

dolazak u centar grada. Kad je kupovina u pitanju, svega 13% njih dolazi s namjerom

kupovati neprehrambene proizvode, a čak niti jedan ispitanik prehrambene proizvode. Takav

odgovor nije bio neočekivan sa obzirom na zasićenost prodavaonica prehrambenim proizvoda

diljem grada. Kupovinu specijalnih proizvoda odabralo je svega 4 ispitanika koji posjećuju

centar.

Zabrinjavajuća je činjenica da svega oko 5% ispitanika u centar grada dolazi primarno zbog

kulturnih manifestacija. Problem se može pronaći u premalom broju kulturnih manifestacija

koje Zagreb nudi prosječnoj dobnoj skupini ispitanika. Često je riječ o nekim humanitarnim

koncertima, ili proslavi nekih važnih datuma i aktualnih događaja koji se većinom odvijaju na

Trgu bana J.Jelačića ili na Zrinjevcu. Drugi sveprisutni problem je i opća nezainteresiranost

ispitanika za kulturnim manifestacijama i općenito kulturnim uzdizanjem.

12,99%

71,43%

4,55% 0,00%

8,44% 2,60%

radno mjesto

druženje s prijateljima

kulturne manifestacije

kupovina prehrambenih proizvoda

41

Grafikon 4. Učestalost kupovanja u centru Zagreba

izvor: istraživanje

Navedeni grafikon 4. prikazuje kako 4,20% ispitanika svakodnevno kupuje u centru Zagreba.

Tu spadaju oni koji ga svakodnevno i posjećuju, ali u obzir bi se mogli uzeti i oni koji žive u

centru grada. S obzirom na raznovrsnu ponudu pekarnicama fast-food-ovima, tisak

trgovinama, skoro je ne moguće da netko tko ide svakodnevno nešto i ne kupi. Tu je riječ o

malim kupovinama do 20,00 kn većinom prehrambenih proizvoda. Istraživanje pokazuje da

57,98% ispitanika kupuje jednom mjesečno ili manje. Pretpostavlja se da je riječ o

kupovinama neprehrambenog asortimana.

4,20% 5,88%

10,08%

21,01% 57,98%

0,84%

svakodnevno

2-3 puta tjedno

jednom tjedno

nekoliko puta mjesečno

jednom mjesečno ili manje

živim u centru Zagreba

42

Grafikon 5. Proizvodi koji se najčešće kupuju u centru Zagreba

izvor: istraživanje

Ispitanici najčešće kombiniraju plaćanje karticom i gotovinom (50,00%), gotovinom

(35,83%) i karticom (14,17%). U grafikonu 5. je vidljivo kako, unatoč pojedinačnim

nezadovoljstvima izborom robnih marki odjeće u centru grada, i dalje se najviše kupuje

odjeća. Oko 56% ispitanika prvenstveno kupuje odjeću, nakon toga dolaze prehrambeni

proizvodi koje kupuje svega 20% ukupnih ispitanika. Vrlo mali broj dolazi u centar kupovati

obuću, samo njih šestero. Problem je u premalom izboru dućana s obućom s obzirom na dob

ispitanika. U trgovačkim centrima postoje mnogobrojni i jeftiniji i skuplji dućani obuće, nego

u samom centru grada, sve je na jednom mjestu veličina prodavaonica je neusporedivo veća

kod pojedinih robnih marki.. Prilikom anketiranja, najčešće spominjani dućani koji nedostaju

su dućani s odjećom kao npr. Bershka, Pull&Bear, C&A, Dolce&Gabanna i drugo. Oko 19%

ispitanika najčešće u centru kupuje prehrambene proizvode. Njih 9% kupuje općenito

neprehrambene proizvode i kozmetičke proizvode.

19,49%

9,32%

56,78%

5,08%

9,32%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

prehrambeni proizvodi

neprehrambeni proizvodi

odjeća obuća kozmetički proizvodi

43

Grafikon 6. Prijevozno sredstvo koje se najčešće koristi za kupnju u centru

izvor: istraživanje

Grafikon 6. prikazuje kako se otprilike 63% ispitanika koristi tramvajem, kao javnim

prijevozom za kupnju u centru. Taj postotak ne začuđuje s obzirom na broj tramvajskih linija

koje povezuju centar grada s okolicom. Nijedan od ispitanika ne vozi se taxijem do centra

grada, najvjerojatnije zbog zabrane osobnih vozila u užem centru grada i skupoće prijevoza

taxijem. Osobno vozilo koristi svega 21 ispitanik ili oko 17% njih. Problem je isti kao i sa

taxijem, ali i skupoća parkiranja i pješačenja od auta do željenih maloprodavaonica.

S obzirom da je velik dio ispitanika mlađe populacije, broj onih koje dolaze biciklom je manji

od 1%, tj. samo 1 osoba je odgovorila da dolazi biciklom u centar grada. Prva pomisao je da

građani nisu ekološki osviješteni, no ako se malo bolje razmisli, bicikl nije praktično

prijevozno sredstvo ako je u pitanju kupnja. Iz razloga nemogućnosti prijevoza tereta ali i

nesigurnosti ostavljanja bicikala ispred prodavaonica.

17,65%

63,03%

17,65%

0,00% 0,84% 0,84%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

pješačim tramvaj osobno vozilo taksi autobus bicikl

44

Grafikon 7. Mjesto kupovine prehrambenih proizvoda

izvor: istraživanje

Prema grafikonu 7. većina je ispitanika izjavilo da je zadovoljno (36,67%) ili u potpunosti

zadovoljno (11,67%) postojećim prodavaonicama prehrambenih proizvoda u centru Zagreba.

Međutim, prilično je velik broj ispitanika koji niti su zadovoljni, niti nisu zadovoljni (49,17%)

postojećim prodavaonicama, dok je najmanji broj nezadovoljnih (1,67%) i u potpunosti

nezadovoljnih (0,83%) postojećim prodavaonicama prehrambenih proizvoda u centru

Zagreba.

Najdraže prodavaonice prehrambenim proizvodima su Konzum, kojeg spominje skoro svaki

drugi ispitanik. Drugo mjesto dijele Interspar, Billa i Diona. Svega jedan ispitanik kao

najomiljenije mjesto prodaje prehrambenih proizvoda spominje tržnicu na Dolcu. Razlog tako

maloj zastupljenosti kupnje na tržnicama ili manjim privatnim prodavaonicama je

prvenstveno prevelika cijena s obzirom na kvalitetu proizvoda koji nisu ništa bolji nego oni

koji se prodaju u supermarketima. Problem je i već navedeni problem nepostojanja besplatnih

parkirnih mjesta u centru grada,dok svaki malo veći dućan van centra ima svoja parkirna

mjesta.

21,85%

12,61%

65,55%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

u prehrambenim prodavaonicama u centru grada

u trgovačkim centrima u centru grada

u trgovačkim centrima na periferiji

45

Grafikon 8. Mjesto kupovine neprehrambenih proizvoda

izvor: istraživanje

Kao što je već prethodno navedeno, trgovački centri na periferiji posjećeniji su kad je u

pitanju neprehrambeni asortiman. Prema grafikonu 8. većina je ispitanika izjavila da je

zadovoljna (55,56%) ili u potpunosti zadovoljna (16,24%) postojećim prodavaonicama

neprehrambenih proizvoda u centru Zagreba. Određeni postotak ispitanika (25,64%) niti su

zadovoljni, niti nisu zadovoljni postojećim prodavaonicama neprehrambenih proizvoda, dok

je najmanji broj nezadovoljnih (1,71%) i u potpunosti nezadovoljnih (0,85%) postojećim

prodavaonicama neprehrambenih proizvoda u centru Zagreba.

21,01% 21,01%

57,98%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

u ne prehrambenim prodavaonicama u centru grada

u trgovačkim centrima u centru grada

u trgovačkim centrima na periferiji

46

Tablica 9. Zadovoljstvo prodavaonicama u centru Zagreba

Tvrdnja 1 2 3 4 5 M Total

Prodavaonice u centru u potpunosti

zadovoljavaju moju potrebu za

neprehrambenim proizvodima.

0,87%

1

7,83%

9

40,00%

46

41,74%

48

9,57%

11

3,51

115

Prodavaonice u centru u potpunosti

zadovoljavaju moju potrebu za

prehrambenim proizvodima.

1,74%

2

7,83%

9

40,87%

47

31,30%

36

18,26%

21

3,57

115

Više bih kupovao/-la kada bi postojao veći

broj prodavaonica neprehrambenog

asortimana.

6,96%

8

18,26%

21

29,57%

34

25,22%

29

20,00%

23

3,33

115

Više bih kupovao/-la kada bi postojao veći

izbor u prodavaonicama prehrambenog

asortimana.

13,04%

15

21,74%

25

32,17%

37

23,48%

27

9,57%

11

2,95

115

U centru ima dovoljno prodavaonica

prehrambenih proizvoda.

0,00%

0

18,26%

21

30,43%

35

36,52%

42

14,78%

17

3,48

115

U centru ima dovoljno prodavaonica

neprehrambenih proizvoda.

1,77%

2

15,93%

18

30,09%

34

37,17%

42

15,04%

17

3,48

113

Često puta u prodavaonicama u centru

ne mogu naći proizvode koje tražim.

6,96%

8

15,65%

18

34,78%

40

33,91%

39

8,70%

10

3,22

115

Često puta me ponese lijepo vrijeme i

impulzivno kupujem u centru grada.

11,30%

13

20,87%

24

32,17%

37

20,87%

24

14,78%

17

3,07

115

Turisti su zadovoljni brojem prehrambenih

prodavaonica u gradu.

1,77%

2

9,73%

11

55,75%

63

27,43%

31

5,31%

6

3,25

113

Ponuda neprehrambenog asortimana u

gradu nezadovoljavajuća je za turiste.

6,96%

8

21,74%

25

51,30%

59

13,91%

16

6,09%

7

2,90

115

Kupujem u centru jer na jednom mjestu

mogu pronaći raznovrsnu ponudu

prodavaonica.

6,14%

7

14,04%

16

39,47%

45

30,70%

35

9,65%

11

3,24

113

Kupujem u centru zbog povoljnih cijena. 24,35%

28

36,52%

42

31,30%

36

6,96%

8

0,87%

1

2,23

115

U centru grada je vrhunska usluga i osoblje

zaposleno u prodavaonicama je ljubazno.

5,22%

6

17,39%

20

51,30%

59

25,22%

29

0,87%

1

2,99

115

U centru se uvijek mogu pronaći najnoviji

proizvodi.

6,14%

7

13,16%

15

37,72%

43

35,96%

41

7,02%

8

3,25

114

U centru su proizvodi najizloženiji i

najdostupniji.

5,26%

6

16,67%

19

47,37%

54

22,81%

26

7,89%

9

3,11

114

Lako mi je međusobno uspoređivati

prodavaonice.

4,35%

5

7,83%

9

45,22%

52

33,04%

38

9,57%

11

3,36

115

47

Ponuda proizvoda u centru je raznovrsna. 3,51%

4

2,63%

3

32,46%

37

47,37%

54

14,04%

16

3,66

114

Volim kupovati u centru zbog cjelokupnog

doživljaja.

3,51%

4

14,04%

16

29,82%

34

25,44%

29

27,19%

31

3,59

114

U centru kupujem jer se fizički i psihički

relaksiram.

14,78%

17

18,26%

21

25,22%

29

24,35%

28

17,39%

20

3,11

115

Kupujem u prodavaonicama u centru jer

želim biti IN.

53,91%

62

20,87%

24

17,39%

20

6,09%

7

1,74%

2

1,81

115

U centru kupujem jer želim vidjeti i biti

viđen.

58,26%

67

16,52%

29

19,13%

22

5,22%

6

0,87%

1

1,74

115

Napomena: M - aritmetička sredina; izvor: istraživanje

Usporedivši podatke prijašnjih grafova i podatke iz ove tablice, oko 40% ispitanika nije u

potpunosti niti zadovoljno niti nezadovoljno prodavaonicama prehrambenim i

neprehrambenim proizvodima. Svega 34 ispitanika nije sigurno bi li više kupovali kad bi

postojao veći broj prodavaonica neprehrambenog asortimana i 37 njih kad bi postojalo više

prodavaonica prehrambenog asortimana. Prosječne ocjene koje se kreću između 3,00 do 3,5

otkrivaju kako ispitanici nemaju jasno stajalište kad je riječ o dovoljnom broju prehrambenih i

neprehrambenih prodavaonica, time kako su turisti zadovoljni brojem prodavaonica u centru.

Ispitanici nisu sigurni, tj. nemaju mišljenje ni kad je riječ o dostupnosti, raznovrsnosti, i

izloženosti proizvoda te uslužnost i ljubaznost prodajnog osoblja. Potrošači su mišljenja da u

prodavaonice u centru ne sadrže i prodaju najnoviju robu i trgovački asortiman. Kad je riječ o

povoljnim cijena u centru grada, čak 36,52% njih je izjavilo kako se ne slaže s tvrdnjom da u

gradu je najpovoljnije i najjeftinije. Više od polovice ispitanika ne slaže se tvrdnjom da

kupuje u prodavaonicama u centru jer želi biti IN ili viđeni. Skoro 28% ispitanika u

potpunosti se slaže da u centru voli kupovati zbog cjelokupnog doživljaja, dok samo njih 11%

pod utjecajem lijepog vremena impulzivno kupuje u centru grada. Zanimljivo je kako se skoro

25% ispitanika slaže s tvrdnjom da je u gradu ipak lakše međusobno uspoređivati

prodavaonice.

48

4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja

Kako bi se rezultati nekog istraživanja mogli učinkovito koristiti, potrebno je voditi računa i o

ograničenjima istraživanja. U prvom redu, rezultati provedenog istraživanja ne mogu se

generalizirati i primjenjivati na cjelokupnu populaciju grada Zagreba, jer ispitanici više

subjektivno nego objektivno odabiru lokaciju prilikom kupovanja. Također, uzorak ispitanika

koji su sudjelovali u istraživanju nije reprezentativan da bi se zaključci mogli generalizirati na

cjelokupnu populaciju. Nadalje, istraživanje se provodilo putem društvene mreže Facebook i

putem e-mail adresa, što svojevrsno predstavlja ograničenje samo po sebi jer u istraživanje

nisu uključeni ispitanici koji se ne koriste internetom, kao što je starija populacija. Možda bi

se neka buduća istraživanja trebala orijentirati na uključivanje online prodavaonica i njihovu

zastupljenost u cjelokupnoj kupnji potrošača, te kako taj postotak utječe na kupnju u centru

grada. Istraživanja koja bi dala odgovore na ova pitanja, pridonijela bi stvaranju jasnije slike

današnjeg potrošačkog društva.

Glavno ograničenje terenskog istraživanja ogleda se u nemogućnosti usporedbe podataka sa

prijašnjim podacima, te je stoga teško komentirati događa li se proces revitalizacije, odnosno

buđenja trgovine u centru grada Zagreba. U užem centru grada postoje prostori koji bi se

mogli iznajmiti i iskoristiti za otvaranje prodavaonica koje nedostaju lokalnom stanovništvu,

ali i turistima. Problem je u prepoznavanju potreba potrošača i nemogućnosti poopćavanja

takvih subjektivnih potreba. Isto tako u prilog ne idu niti statistički podaci i istraživanja koja

bi pomogla poduzetnicima, jer takvi podaci su oskudni ili uopće ne postoje.

Buduća bi istraživanja trebala mjeriti i neke druge varijable, kao što su prodajna površina

prodavaonica neprehrambenim i prehrambenim proizvodima, broj zaposlenih u tim

prodavaonicama. U obzir bi se mogla uzeti i potrošnja u tim maloprodavaonicama, kako bi se

mogla usporediti sa potrošnjom istih takvih prodavaonica u trgovačkim centrima, da se dobije

jasnija slika važnosti i snage potrošnje ovisno o lokaciji određenih prodavaonica.

49

5. ZAKLJUČAK

Dinamika razvoja maloprodaje i njenih kapaciteta ima veliko značenje ne samo za trgovinu,

već i cijelo gospodarstvo svake zemlje, tako i Hrvatske. Stoga je izuzetno važno pratiti te

promjene i najmanje jednom godišnje ažurirati podatke kretanja i razvoja maloprodavaonica.

Iz navedenih razloga, stvorena je ideja za potrebu pisanja ovog rada, koja je u samom početku

naišla na probleme nedostataka i zastarjelosti podataka. Za potrebe rada proveden su dva

istraživanja, terensko i empirijsko.

Terensko istraživanje je obuhvatilo prostorni raspored maloprodajne strukture u centru grada

Zagreba, čije najuže gradsko središte predstavlja glavna okupljanja javnog i kulturnog života

građana. Iz priloženih karata ulica jasno je vidljivo da u centru dominiraju prodavaonice

neprehrambenog asortimana, posebno maloprodavaonice odjećom i obućom. U glavnoj

trgovačkoj ulici grada, Ilici, od ukupno popisanih 164 trgovine, 55,44% njih prodaje

isključivo odjeću i obuću. Ostali 44,66% prodavaonica većinom prodaje neprehrambene

proizvode, dok je svega mali postotak onih koji prodaju prehrambene proizvode.

Predmet empirijskog istraživanja bilo je analizirati zadovoljstvo potrošača maloprodajnom

strukturom u centru grada. Svrha istraživanja bila je dobiti što bolji uvid o općenitom

kupovanju i zadovoljstvu vrstama i ponudom prodavaonica. Glavno pitanje dalo je odgovor

koliki postotak ispitanika koji živi u centru ili van centra obavlja kupovinu prehrambenih i

neprehrambenih proizvoda. Primarni odgovori ispitanika su dali do znanja da posjet centru

grada nije isključivo zbog velikih kupovina, nego i cjelokupnog doživljaja u gradu i druženja

s prijateljima. Anketiranim osobama u gradu često nedostaju još neke prodavaonice odjećom

ili obućom, sve na subjektivnoj razini. Kad je riječ o omiljenim prehrambenim

prodavaonicama, većina odgovora je upućivala na iste trgovačke brendove.

Uzevši u obzir da velik broj ispitanika živi udaljeno, od 45-60 min od samog centra,

posjećenost i kupovina u centru je vrlo dobra, upravo i iz razloga što svaka periferija grada

ima svoje posebne trgovačke centre koji su u potpunosti opremljeni za zadovoljenje kupovne

potražnje.

50

Buduća istraživanja trebala bi uključivati otvaranja i nestajanja svih maloprodavaonica u

važnim trgovačkim centrima svakog grada Hrvatske, kako bi se stekao dojam veličine i

važnosti cjelokupne trgovine za zemlju.

51

LITERATURA Anić, I.D. (2001) Maloprodajna politika i razvoj maloprodaje u Republici Hrvatskoj.

Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet.

Anić, I.D., Marković, M. (2011) Trgovački centri- više od šopinga. Ja-Trgovac

Dostupno na: http://www.jatrgovac.com/2011/04/trgovacki-centri-vise-od-sopinga/, [10.

travanj 2015.]

Berman, B., Evans, J. R. (2006.) Retail management: a strategic approach. 10. ed, Upper

Saddle River, Pearson Prentice Hall.

DZS (2011) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009. [online]. Dostupno na:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/04-01-03_01_2011.htm, [10. travanj 2015.]

Europion Commission, 30.05.2011. Guide to the case law, Freedom of establishment

Dostupno na: http://ec.europa.eu/internal_market/services/docs/infringements/art49-

establishment_en.pdf, [10. travanj 2015.]

Guszak, I. (2011) Utjecaj maloprodajne lokacije na ukupni trošak kupnje proizvoda

svakodnevne potrošnje. Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet.

HGK (2004) Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u

Hrvatskoj. Zagreb.

HGK (2007) Struktura i prostorni raspored maloprodajnih kapaciteta Republike Hrvatske u

2004., Intergrafika, Zagreb

HGK (2010) Distributivna trgovina [online]. Dostupno na:

http://www2.hgk.hr/en/depts/trade/distributivna_trgovina_2010_web.pdf, [10. travanj 2015.]

Jakovčić, M. (2006.) Business functions and problem of closure of commercial premises in

Ilica street in Zagreb. Hrvatski geografski glasnik, 68 (1), str. 27-50.

Jakovčić, M., Spevec, D. (2004) Trgovački centri u Zagrebu. Hrvatski geografski glasnik, 66

(1), str. 47-66.

Jones, C. (2010) The rise and fall of the high street shop as an investment class. Journal of

Property Investment&Finance, 28 (4), str. 275-284.

Knego, N. (2001) Neke zakonitosti u razvoju trgovine na malo i njihov utjecaj na turizam.

Suvremena trgovina, 26 (5), str. 87-90.

Knego, N., Anić, I.D., Marković, M. (2011) Razlike u strukturi ponude između trgovinskih

centara i prodavaonica na gradskim ulicama i trgovima, U: Knego, N., Renko, S., Knežević,

B. (ur.) Trgovina kao pokretač razvoja srednje i jugoistočne Europe, Zagreb, Ekonomski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 232.-245.

Levy, M., Weitz, B. A. (2009.) Retailing management. New York, McGraw-Hill/Irwin

52

Nacionalna klasifikacija djelatnosti (2007), NN 58/07

Reimers, V., Clulow, V. (2014) Spatial convenience: bridging the gap between shopping

malls and shopping strips. International Journal of Retail & Distribution Management, 42

(10), str. 864-883.

Segetlija, Z. (1999) Maloprodaja u Republici Hrvatskoj. 1.izd. Osijek: Ekonomski fakultet

Osijek

Segetlija, Z. (2005) Pokazatelji kvantitativnih i kvalitativnih promjena u Hrvatskoj trgovini na

malo 1986. – 2004. godine. Suvremena trgovina, 30 (6), str. 185-188.

Segetlija, Z. (2006) Trgovinsko poslovanje. Osijek, Ekonomski fakultet Osijek

Segetlija, Z. (2012) Maloprodaja u Republici Hrvatskoj. 3.izd. Osijek: Ekonomski fakultet

Osijek

Segetlija, Z. (2014a) Analiza razvoja maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica (1).

Suvremena trgovina, 4(39), str. 18-22.

Segetlija, Z. (2014b) Analiza razvoja maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica (2).

Suvremena trgovina, 5(39), str. 42-46.

Segetlija, Z. (2014c) Analiza razvoja maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica (3).

Suvremena trgovina, 6(39), str. 16-22.

Segetlija, Z. (2015.) Analiza razvoja maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica (4).

Suvremena trgovina, 1(40), str. 14-19.

Sić, M. (2007) Spatial and functional changes in recent urban development of Zagreb.Dela,

27, str. 5-15.

Teller, C. (2008) Shopping Strets versus Shopping Malls – Determinants of Agglomeration

Format Attractiveness from the Consumers' Point of View. International Review of Retail,

Disributiona and Consumer Research, 18 (4), str. 381.-403.

World Trade Organization, Understanding the WTO, What we do . Dostupno na

https://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/what_we_do_e.htm, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015a) Gradske četvrti [online] Dostupno na:

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=12913 [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015b) Smještaj na prostoru grada Zagreba Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=13067 [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015c) Statistički ljetopis grada Zagreba 2005 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

53

Zagreb.hr (2015d) Statistički ljetopis grada Zagreba 2006 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015e) Statistički ljetopis grada Zagreba 2007 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015f) Statistički ljetopis grada Zagreba 2008 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015g) Statistički ljetopis grada Zagreba 2009 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015h) Statistički ljetopis grada Zagreba 2010 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015i) Statistički ljetopis grada Zagreba 2012 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015j) Statistički ljetopis grada Zagreba 2011 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015j) Statistički ljetopis grada Zagreba 2013 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zagreb.hr (2015k) Statistički ljetopis grada Zagreba 2014 [online] Dostupno na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1044, [10. travanj 2015.]

Zakon o trgovini, NN, 87/08, 116/08

54

SAŽETAK

Predmet analize ovog rada je analiza strukture i prostornog rasporeda maloprodajnih

kapaciteta u centru grada Zagreba. U teorijskom dijelu rada pojmovno je određena i

definirana trgovina na malo, uz osvrt na klasifikaciju prodavaonica i ostalih oblika u trgovini

na malo. Nakon osvrta na obilježja trgovine na malo u gradu Zagrebu, analizirana je

maloprodajna struktura u užem centru grada Zagreba (Ilica, Trg bana Josipa Jelačića, Cvjetni

trg…). Osim terenskog popisivanja maloprodajne strukture, provedeno je i empirijsko

istraživanje, cilj kojeg je bio ispitati zadovoljstvo brojem i vrstama prodavaonica koje

ispitanici posjećuju u gradu, i koje bi željeli posjećivati u budućnosti. Rezultati istraživanja

ukazuju da su u užem centru grada pretežno smještene prodavaonice neprehrambenim

proizvodima, ponajviše prodavaonice odjeće i obuće i da su ispitanici niti zadovoljni, niti

nezadovoljni kada je u pitanju zadovoljstvo brojem i vrstama prodavaonica prehrambenih i

neprehrambenih proizvoda, što sugerira da se maloprodajna ponuda može okarakterizirati

prosječnom.

Ključne riječi: maloprodajna struktura, prostorna analiza, trgovina na malo, zadovoljstvo

potrošača, grad Zagreb.

55

SUMMARY

The subject of analysis in this paper is the structure and spatial distribution of retail formats in

in the city center. In the theoretical part of the work, retailing and classification of retail

formats and other retail trade was defined. After describing the characteristics of retail trade in

the city of Zagreb, retail structure in the center of Zagreb (Ilica, Ban Josip Jelacic Square, the

Flower Square ...) was analysed. In addition to the field analysis of the retail structure,

empirical research was conducted, the goal of which was to assess satisfaction with the

number and types of stores that respondents visited the city, and they would like to visit in the

future. The research results show that in the city center mainly are located non-food stores;

clothing and footwear shops, and that the respondents are neither satisfied or dissatisfied,

when it comes to satisfaction with the number and type of food and non-food items,

suggesting that retail offer can be characterized as the average one.

Keywords: retail structure, spatial analysis, retailing, consumer satisfaction, the City of

Zagreb.

56

POPIS SLIKA

Slika 1. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje ...................................................... 8

Slika 2. Granice područja gradskih četvrti ............................................................................... 20

Slika 3. Smještaj GČ Donji grad na prostoru Grada Zagreba .................................................. 22

Slika 4. Karta Ilica .................................................................................................................... 32

Slika 5. Karta Gajeva-Bogovićeva-Petričeva-Margaretska-Cvjetni-Varšavska-Ilica .............. 34

Slika 6. Karta Radićeva-Tkalča ................................................................................................ 35

Slika 7. Karta Jurišićeva-Cesarčeva-Trg-Bakačeva-Pod zidom-Vlaška .................................. 36

57

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Vrijednosni udjeli u % u prometu oblika prodavaonica FMCG sektora u

Hrvatskoj u 2004. i 2012. godini. ............................................................................................. 16

Grafikon 2. Učestalost posjećivanja centra Zagreba ................................................................ 39

Grafikon 3. Glavni razlog odlaska u centar Zagreba................................................................ 40

Grafikon 4. Učestalost kupovanja u centru Zagreba ................................................................ 41

Grafikon 5. Proizvodi koji se najčešće kupuju u centru Zagreba ............................................. 42

Grafikon 6. Prijevozno sredstvo koje se najčešće koristi za kupnju u centru .......................... 43

Grafikon 7. Mjesto kupovine prehrambenih proizvoda ........................................................... 44

Grafikon 8. Mjesto kupovine neprehrambenih proizvoda ....................................................... 45

58

POPIS TABLICA

Tablica 1. Ostvareni promet samoposlužnih prodavaonica u Hrvatskoj od 1984. – 2009.

godine ....................................................................................................................................... 16

Tablica 2. Maloprodajne organizacije i broj prodavaonica u Hrvatskoj 1986.- 2012. ............. 17

Tablica 3. Osnovni podaci o gradskim četvrtima ..................................................................... 19

Tablica 4. Broj prodavaonica u trgovini na malo na 1 000 stanovnika u Gradu Zagrebu ....... 22

Tablica 5. Broj prodavaonica/servisa na 1 000 stanovnika po djelatnosti u Zagrebu, 2004 –

2008. ......................................................................................................................................... 24

Tablica 6. Broj prodajnih mjesta na 1 000 stanovnika u Zagrebu po gradskim četvrtima, 2004.

.................................................................................................................................................. 24

Tablica 7. Analiza prodavaonica prema trgovinskoj struci ...................................................... 32

Tablica 8. Sociodemografske karakteristike ispitanika ............................................................ 37

Tablica 9. Zadovoljstvo prodavaonicama u centru Zagreba .................................................... 46

59

ŽIVOTOPIS STUDENATA

Barbara Dropuljić rođena je 1994. godine u Zagrebu gdje je završila Sedmu gimnaziju, nakon

čega je upisala preddiplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije na Ekonomskom

fakultetu u Zagrebu. Trenutno je redovna studentica 3. godine. Uz svoje fakultetske obaveze,

aktivna je članica Hrvatske studentske asocijacije (HSA), točnije tima financije. Godine 2015.

sudjeluje u organizacije međunarodne studentske neprofitne konferencije „Manager20-Youth

Reshaping the Future“ (22.-24. 04. 2015.). U akademskoj godini 2014./2015. radi kao

demonstrator volonter na Katedri za trgovinu. Sudjelovala je i na ljetnoj školi „ICFS

Dubrovnik 2014“ i na radno-natjecateljskom programu „ Kozmo fair deal“, u organizaciji

Hrvatske udruge upravljanju projektima, Young Crew Croatia i Kozmo drogerija u Zagrebu

od 30.05. do 06.06. 2014. Tečno govori njemački i engleski jezik, te u slobodno vrijeme uči

talijanski jezik gdje je pri kraju završavanja 3.stupnja. Dobitnica je stipendije Sveučilišta u

Zagrebu „Tandem Zagreb-Reegensburg“. Ostatak slobodnog vremena bavi se sportom.

Područje interesa uključuje trgovinu i financije.

Ivan Dodig rođen 1994. godine u Koelnu u Njemačkoj gdje je završio 4 godine osnovne škole

i 4 godine srednje škole (gimnazije). Završio je privatnu ekonomsko-informatičku školu

Futura u Zagrebu. Trenutno je redovni student 3. godine preddiplomskog sveučilišnog studija

Poslovne ekonomije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Redovito prisustvuje na projektima,

predavanjima i radionicama raznih studentskih udruga na fakultetu. Tečno se služi njemačkim

i engleskim jezikom, te je informatički pismen s položenim ECDL ispitima. U slobodno

vrijeme se bavi sportom i vrlo često posjećuje kazališne predstave. Područje interesa uključuje

trgovinu.

60

PRILOZI

Prilog 1. Prodajni kapaciteti prema tipovima prodajnih mjesta i trgovinskim strukama grada

Zagreba, 2004.

Tip prodajnog mjesta

Trgovinska struktura

Broj

prodajnih

mjesta

Površina

prodajnog

prostora u

m2

Površina

skladišta

m2

Broj

radnika

Promet u

tis. kuna, s

PDV-om

Prodajna mjesta s prodajnom površinom 7.209 919.920 202.608 26.195 23.208.340

Prodavaonice 6.993 729.340 201.281 14.983 19.799.047

Specijalizirana prodavaonica prehramb.

proizvodima

763 20.220 6.363 1.788 814.632

Voće i povrće 30 755 164 59 30.667

Konzervirano, suho i smrznuto voće i povrće 1 8 6 1 72

Meso i mesni proizvodi 189 5.909 1.757 450 263.457

Ribe, školjke, rakovi i mekušci 16 375 68 21 5.602

Kruh, pecivo, kolači, tjestenine I sl. 261 5.575 1.561 712 169.877

Bomboni, slatkiši 22 855 675 84 43.815

Bezalkoholna pića 14 598 220 36 42.357

Alkoholna pića 79 2.104 963 126 66.616

Duhan i duhanski proizvodi 62 1.163 97 122 94.374

Ostali prehrambeni proizvodi (mlijeko, jaja itd.) 34 950 359 66 27.377

Biljne ljekarne 55 1.928 493 111 70.418

Tvornička prodavaonica prehrambenim

proizvodima

4 113 50 9 5.148

Bomboni, slatkiši 1 86 50 5 2.161

Ostali prehrambeni proizvodi (mlijeko, jaja itd.) 3 27 4 2.987

Klasična prodavaonica 645 20.984 7.852 1.561 805.177

Mješovita, pretežno prehrambena roba 645 20.984 7.852 1.561 805.177

Mini market 361 22.505 10.479 1.656 1.071.489

Mješovita, pretežno prehrambena roba 361 22.505 10.479 1.656 1.071.489

Supereta 116 24.367 12.887 1.275 1.177.315

Mješovita, pretežno prehrambena roba 116 24.367 12.887 1.275 1.177.315

Supermarket 37 32.148 12.433 1.191 1.543.625

Mješovita, pretežno prehrambena roba 37 32.148 12.433 1.191 1.543.625

Hipermarket i cash and carry prodavaonica 10 49.752 12.157 976 1.857.693

Mješovita, pretežno prehrambena roba 10 49.752 12.157 976 1.857.693

Diskontna prodavaonica pretežno

prehrambenim pr.

38 4.143 1.407 122 132.734

61

Meso i mesni proizvodi 1 50 10 3 4.733

Ribe, školjke, rakovi i mekušci 2 362 37 5 4.442

Bezalkoholna pića 2 90 240 7 11.860

Alkoholna pića 10 1.010 291 19 31.532

Ostali prehrambeni proizvodi (mlijeko, jaja itd.) 2 225 60 7 5.692

Mješovita, pretežno prehrambena roba 21 2.406 769 81 74.475

Prodavaonice na benzinskim postajama 1 15 0 4 3.337

Mješovita, pretežno prehrambena roba 1 15 4 3.337

Specijalizirana prodavaonica

neprehrambenim pr.

4.496 416.988 114.850 13.247 9.497.753

Nova motorna vozila 63 30.558 15.567 427 2.263.630

Rabljena motorna vozila 34 9.880 680 95 145.176

Dijelovi i pribor za motorna vozila 229 16.766 6.933 569 454.960

Motocikli, dijelovi I pribor 32 2.690 365 69 67.260

Medicinska, terapeutska i ortopedska

pomagala

141 5.428 818 296 122.661

Kozmetički I toaletni proizvodi i higijenske

potrepštine

163 14.577 4.918 515 584.742

Tekstil i pozamanterija 241 15.611 2.515 623 247.873

Odjeća 977 62.914 9.851 2.891 1.332.102

Obuća i proizvodi od kože 407 24.410 5.092 1.295 575.138

Namještaj (osim uredskog) 198 76.907 18.592 790 712.356

Oprema za rasvjetu 28 4.075 812 86 35.838

Proizvodi za kućanstvo (od drva, pluta I pruća

I sl.)

69 10.997 4.315 204 74.781

Električni kućanski aparati (bijela tehnika) 62 14.254 3.549 293 238.028

električni aparati za osobnu njegu 5 111 20 8 2.609

Radio i TV aparati, videorekorderi i sl. 65 5.463 1.346 212 183.000

Glazbeni instrumenti, ploče, diskete, CD-I I sl. 54 2.413 482 126 67.232

Telefonska, telefaks oprema 83 4.049 1.261 265 226.449

Metalna i željezna roba, staklo, drvo I sl. 134 9.328 8.759 434 221.652

Boje, premazi lakovi 87 5.800 2.281 215 102.404

Građevinski proizvodi 84 19.659 8.769 355 294.130

Knjižare i papirnice 212 14.089 2.656 680 312.726

Novine, časopisi, revije I sl. 30 865 56 62 52.260

Uredski namještaj, oprema I pribor 12 1.764 280 29 10.947

Računala, printeri, programi 84 3.330 1.010 209 131.180

Poljoprivredni strojevi, uključujući traktore, alati

I sl.

12 812 27 27 9.947

Ostali strojevi, uređaji i oprema za obavljanje

djelatnosti

18 1.368 1.135 40 19.461

62

Optička i fotografska oprema, satovi I nakit 286 7.289 1.008 564 124.776

Sportska oprema za lov, ribolov 117 10.063 2.177 359 216.850

čamci i dr. plovila za razonodu i sport 4 855 248 31 13.705

Igre i igračke 51 5.203 130 180 81.684

Tepisi, tapisoni, linoleumi i druge podne

prostrike

18 7.468 2.300 108 73.853

Cvijeće, sjemenje, sadnice i gnojivo 128 5.693 1.288 271 96.903

Ogrjev (loživo ulje, ugljen i drvo za kućanstvo) 16 571 2 22 5.545

Kućni ljubimci: hrana, lijekovi i pomagala za

ljubimce

57 2.895 881 129 67.532

Suveniri, komercijalne umjetnine itd. 49 1.668 298 84 17.129

Ostali neprehrambeni proizvodi 217 15.567 4.071 618 301.290

Rabljena roba (osim motornih vozila) 29 1.598 110 46 9.944

Specijalizirana robna kuća 11 14.922 3.812 307 349.391

Odjeća 6 8.978 732 218 140.797

Namještaj (osim uredskog) 1 1.500 600 7 10.980

Električni kućanski aparati (bijela tehnika) 1 510 350 11 33.086

Radio i TV aparati, videorekorderi i sl. 1 1.000 500 6 19.151

Knjižara i papirnice 1 1.334 30 50 10.643

Računala, printeri, programi 1 1.600 1.600 15 134.734

Tvornička prodavaonica neprehrambenim pr. 25 1.958 355 48 37.150

Dijelovi i pribor za motorna vozila 1 30 15 1 49

Medicinska, terapeutska i ortopedska

pomagala

1 30 1 216

Tekstil i pozamanterija 5 371 180 11 5.014

Odjeća 3 242 30 6 4.539

Obuća i proizvodi od kože 1 42 2 1.307

Proizvodi za kućanstvo (od drva, pluta I pruća

I sl.)

1 100 1 490

Električni kućanski aparati (bijela tehnika) 2 312 69 4 3.298

Metalna i željezna roba, staklo, drvo i sl. 2 146 46 4 4.427

Boje, premazi, lakovi 2 245 7 5.438

građevinski proizvodi 2 90 4 9.806

Knjižare i papirnice 1 150 1 110

Ostali neprehrambeni proizvodi 4 230 15 6 2.459

Ljekarna 190 14.228 3.404 858 1.023.162

Ljekarne (farmaceutski proizvodi) 190 14.228 3.404 858 1.023.162

Nespecijalizirana prodavaonica pretežno

nepreh. pr.

287 93.210 10.306 1.549 1.298.506

Ostali neprehrambeni proizvodi 84 3.859 1.256 200 53.569

Rabljena roba (osim motornih vozila) 8 265 43 19 5.454

63

Mješovita, pretežno neprehrambena roba 195 89.086 9.007 1.330 1.239.483

Univerzalna robna kuća 4 12.621 4.861 372 174.157

Mješovita, pretežno neprehrambena roba 4 12.621 4.861 372 174.157

Diskontna prodavaonica pretežno prehramb.

pr.

5 1.166 65 20 7.778

Motorna goriva i maziva 1 28 2 1.851

Odjeća 2 1.049 20 14 4.992

Mješovita, pretežno neprehrambena roba 2 89 45 4 935

Prodaja izvan prodavaonica 216 190.580 1.327 1.212 3.409.293

Benzinska postaja 76 55.037 1.077 698 2.344.152

Motorna goriva i maziva 76 55.037 1.077 698 2.344.152

Otvoreni prodajni prostor 140 135.543 250 514 1.065.141

Nova motorna vozila 4 2.430 28 345.639

Rabljena motorna vozila 58 39.667 185 366.060

Dijelovi i pribor za motorna vozila 1 2.000 10 38.778

Metalna i željezna roba, staklo, drvo i sl. 9 14.973 250 42 11.867

Građevinski proizvodi 47 51.267 178 144.786

Poljoprivredni strojevi, uključujući traktori, alati i

sl.

1 10.000 4 2.669

Ostali strojevi, uređaji i oprema za obavljanje

djelatnosti

1 200 3 12.826

Cvijeće, sjemenje, sadnice i gnojivo 5 845 11 2.249

Ogrjev (loživo ulje, ugljen i drvo za kućanstvo) 13 14.011 52 140.238

Ostali neprehrambeni proizvodi 1 150 1 29

izvor: HGK (2007)

64

Prilog 2. Struktura i prostorni raspored prodavaonica u užem centru grada Zagreba

65

Prilog 3. Instrument istraživanja

ANKETNI UPITNIK O KUPOVANJU I ZADOVOLJSTVU PRODAVAONICAMA U

CENTRU ZAGREBA

Q1. Koliko često posjećujete centar Zagreba?

svakodnevno

2-3 puta tjedno

jednom tjedno

nekoliko puta mjesečno

jednom mjesečno ili manje

živim u centru Zagreba

Q2. Koji je glavni razlog dolaska u centar Zagreba?

radno mjesto

druženje s prijateljima

kulturne manifestacije

kupovina prehrambenih proizvoda

kupovina neprehrambenih proizvoda

kupovina specijalnih proizvoda

gastronomska ponuda

nešto drugo, molim navedite što:____________________________________

Q3. Kupujete li u centru Zagreba?

da (molim prijeđite na pitanje 4.)

ne (molimo prijeđite na pitanje)

Q4. Koliko često kupujete u centru Zagreba?

svakodnevno

2-3 puta tjedno

jednom tjedno

nekoliko puta mjesečno

jednom mjesečno ili manje

živim u centru Zagreba

Q5. Što najčešće kupujete u centru Zagreba?

prehrambene proizvode

neprehrambene proizvode

odjeću

obuću

kozmetičke proizvode

nešto drugo, molimo navedite

što:_________________________________________

Q6. Koliko prosječno trošite na tu kupnju?

do 100 kn

od 101 do 250 kn

66

od 251 do 500 kn

od 501 do 750 kn

više od 750 kn

Q7. Prilikom kupnje plaćate:

karticom

gotovinom

karticom i gotovinom

Q8. Koje prijevozno sredstvo najčešće koristite za kupnju u centru grada?

pješačim

tramvaj

osobno vozilo

taksi

autobus

bicikl

neko drugo, molim navedite koje:____________________________________

Q9. Gdje više kupujete prehrambene proizvode?

u prehrambenim prodavaonicama u centru grada

u trgovačkim centrima u centru grada

u trgovačkim centrima na periferiji

Q10. Koliko ste zadovoljni postojećim prodavaonicama prehrambenih proizvoda u centru

grada?

u potpunosti sam zadovoljan/na

zadovoljan/na sam

niti sam zadovoljan/na, niti nezadovoljan/na

nezadovoljan/na sam

u potpunosti sam nezadovoljan/na

Q11. Gdje više kupujete neprehrambene proizvode?

u neprehrambenim prodavaonicama u centru grada

u trgovačkim centrima u centru grada

u trgovačkim centrima na periferiji

Q12. Koliko ste zadovoljni postojećim prodavaonicama neprehrambenih proizvoda u centru

grada?

u potpunosti sam zadovoljan/na

zadovoljan/na sam

niti sam zadovoljan/na, niti nezadovoljan/na

nezadovoljan/na sam

u potpunosti sam nezadovoljan/na

Q13. Molimo navedite koje su Vam najdraže prodavaonice prehrambenih proizvoda u centru

grada:______________________________________________________________________

67

Q14. Molimo navedite koje su Vam najdraže prodavaonice neprehrambenih proizvoda u

centru grada:_________________________________________________________________

Q15. Molimo navedite koje Vam prodavaonice nedostaju centru grada:__________________

Q16. S koji gradom biste usporedili ponudu prodavaonica u gradu Zagrebu:_______________

Q17. Molimo ocjenama od 1 do 5, ocijenite Vaš stupanj slaganja sa navedenim tvrdnjama

koje se odnose na KUPOVANJE I ZADOVOLJSTVO PRODAVAONICAMA U CENTRU

ZAGREBA, gdje je 1-uopće se ne slažem, 2-ne slažem se, 3-niti se slažem niti se ne slažem,

4-slažem se, 5-u potpunosti se slažem.

Tvrdnja

1 2 3 4 5

Prodavaonice u centru u potpunosti zadovoljavaju moju potrebu za

neprehrambenim proizvodima.

1 2 3 4 5

Prodavaonice u centru u potpunosti zadovoljavaju moju potrebu za prehrambenim

proizvodima.

1 2 3 4 5

Više bih kupovao/-la kada bi postojao veći broj prodavaonica neprehrambenog

asortimana.

1 2 3 4 5

Više bih kupovao/-la kada bi postojao veći izbor u prodavaonicama prehrambenog

asortimana.

1 2 3 4 5

U centru ima dovoljno prodavaonica prehrambenih proizvoda. 1 2 3 4 5

U centru ima dovoljno prodavaonica neprehrambenih proizvoda. 1 2 3 4 5

Često puta u prodavaonicama u centru ne mogu naći proizvode koje tražim. 1 2 3 4 5

Često puta me ponese lijepo vrijeme i impulzivno kupujem u centru grada. 1 2 3 4 5

Turisti su zadovoljni brojem prehrambenih prodavaonica u gradu. 1 2 3 4 5

Ponuda neprehrambenog asortimana u gradu nezadovoljavajuća je za turiste. 1 2 3 4 5

Kupujem u centru zbog lokacije. 1 2 3 4 5

Kupujem u centru zbog povoljnih cijena. 1 2 3 4 5

U prehrambenim prodavaonicama u centru vrhunska je usluga i ljubaznost

zaposlenog osoblja.

1 2 3 4 5

U neprehrambenim prodavaonicama u centru vrhunska je usluga i ljubaznost

zaposlenog osoblja.

1 2 3 4 5

Lako pronalazim prodavaonice u centru. 1 2 3 4 5

U centru se uvijek mogu pronaći najnoviji proizvodi. 1 2 3 4 5

U centru su proizvodi najizloženiji i najdostupniji. 1 2 3 4 5

Lako mi je međusobno uspoređivati prodavaonice. 1 2 3 4 5

Ponuda proizvoda u centru je raznovrsna. 1 2 3 4 5

Volim kupovati u centru zbog cjelokupnog doživljaja. 1 2 3 4 5

U centru kupujem jer se fizički i psihički relaksiram. 1 2 3 4 5

Kupujem u prodavaonicama u centru jer želim biti IN. 1 2 3 4 5

U centru kupujem jer želim vidjeti i biti viđen. 1 2 3 4 5

Q18. Molim navedite zašto ne kupujete u centru grada: _______________________________

68

Q19. Spol:

Ž

M

Q20. Dob:

18-24

25-34

35-44

45-54

55-64

više od 65 godina

Q21. Stupanj obrazovanja:

bez školske spreme/nezavršena osnovna škola

završena osnovna škola

završena KV, VKV, srednja škola do 3 godine

završena srednja stručna škola ili gimnazija – 4. godine

završena viša škola, fakultet, VŠS/VSS

završen magisterij, doktorat

Q22. Radni status :

zaposlen/-a; u stalnom radnom odnosu

zaposlen/-a; na određeno vrijeme

radim honorarno

radim neprijavljeno

samozaposlen/-a

nezaposlen/-a

nešto drugo, molimo navedite što:____________________________________

Q23. Mjesečni osobni prihod:

manje od 1 200 kn

od 1 201 do 2 000 kn

od 2 001 do 3 500 kn

od 3 501 do 5 500 kn

od 5 501 do 7 000 kn

od 7 001 do 9000 kn

više od 9 000 kn

nemam mjesečni osobni prihod

Q24. Mjesečni prihod kućanstva:

do 1 800 kn

od 1 801 do 3 500 kn

od 3 501 do 5 500 kn

od 5 501 do 8 000 kn

od 8 001 do 11 000 kn

69

više od 11 000 kn

Q25. Broj članova kućanstva:

1 član

2 člana

3 člana

4 člana

5 članova i više

Q26. Mjesto stanovanja:

Brezovica

Črnomerec

Donja Dubrava

Donji Grad

Gornja Dubrava

Gornji grad-Medveščak

Maksimir

Novi Zagreb-istok

Novi Zagreb-zapad

Pešćenica-Žitnjak

Podsljeme

Podsused-Vrapče

Sesvete

Stenjevec

Trešnjevka-jug

Trešnjevka-sjever

Trnje

drugi dijelovi Zagreba

Zagrebačka županija

drugi dijelovi Hrvatske