SVEUILITE HERCEGOVINA

Sveuilite/Univerzitet Hercegovina

Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia

Studij: Psihologija (opa)

Kolegij:Akademske vjetinePROMJENE U AKADEMSKOJ PROFESIJI

komparativna analiza(Analiza znanstvene monografije Nena Ronevi, Branko Rafajac) MentorProf. dr.sc. Milenko Kundaina

Bijakovii, sijeanj 2014.

SADRAJ1. Osnovni podaci o monografiji .....4 1.1. Naslovna stranica ...4 1.2. Impresum ...4 1.3. Sadraj monografije ...52. Struktura monografije .6 2.1. Uvodni dijelovi monografije .....6 2.1.1. Naslov ....6 2.1.2. Moto ...7 2.1.3. Zahvalnost ..7 2.1.4. Posveta ...7 2.1.5. Predgovor ...8 2.1.6. Rezime ...8 2.1.7. Kljune rijei .8 2.1.8. Uvod ..9 2.2. Osnovni dijelovi monografije ...9 2.2.1. Definiranje osnovnih pojmova ...9 2.2.2. Teorijski pristup problemu istraivanja ...10 2.2.3. Prethodna istraivanja ..10 2.3. Metodoloki okvir istraivanja .11 2.3.1. Problem istraivanja .11 2.3.2. Predmet istraivanja .12 2.3.3. Cilj i karakter istraivanja ....12 2.3.4. Zadaci istraivanja ...13 2.3.5. Hipoteze istraivanja ....14 2.3.6. Metode i tehnike istraivanja ...14 2.3.7. Populacija i uzorak istraivanja ...15 2.3.8. Organizacija istraivanja ..15 2.3.9. Metodoloke tekoe u istraivanju .15 2.4. Analiza i interpretacija rezultata istraivanja ......16 2.4.1. Brojano iskazivanje rezultata istraivanja ..16 2.4.2. Tabelarno iskazivanje rezultata istraivanja ..................17 2.4.3. Interpretacija i diskusija rezultata .........17 2.5. Zavrni dijelovi monografije ...17 2.5.1. Zakljuci............................................................................................................18 2.5.2. Pogovor..............................................................................................................183. Jezik i stil monografije .......................................................................................................19 3.1. Znanstveni stil pisanja .19 3.1.1. Strukturisanost monografije .19 3.1.2. Izbor rijei i formulisanje reenica ..20 3.1.3. Formiranje pasusa ....20 3.1.4. Isticanje dijelova teksta ....20 3.1.5. itljivost teksta ....20 3.2. Znanstveni jezik pisanja ..21 3.2.1. Upotreba glagolskih vremena, oblika i zamjenica.............................................21 3.2.2. Upotreba i pisanje skraenica............................................................................21 3.2.3. Upotreba sinonima.............................................................................................22 3.2.4. Pisanje imena i stranih izraza.............................................................................22 3.2.5. Pisanje brojeva...................................................................................................22 3.2.6. Upotreba interpunkcijskih znakova...................................................................22 4. Dokumentiranje znanstvenih izvora ...23 4.1. Citiranje i parafraziranje .235. Organiziranje rukopisa za tampu ...23 5.1. Oblikovanost osnovnog teksta ....23 5.2. Meunarodne standardne oznake monografije ...........................................................23 5.2.1. ISBN oznake ....23 5.2.2. Bar kod .23 5.2.3. CIP zapis ..24 5.3. Formiranost osnovnih dijelova monografije ...24 5.3.1. Naslovi poglavlja i podnaslovi potpoglavlja ....24 5.3.2. Literatura ..24 5.3.3. Popis ilustracija, tabela i skraenica ....24 5.4. Indeksi .25 5.4.1. Indeks imena 25 5.4.2. Indeks pojmova ....25 5.5. Prilozi ..25 5.6. Podaci o autoru ....25LITERATURA ...261. OSNOVNI PODACI O MONOGRAFIJI1.1. NASLOVNA STRANICANaslovna stranica ove monografije je ruiaste boje te na sredini naslovne stranice se nalazi jasno istaknut naslov monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza ispod kojeg se nalazi veliki znak koji nam odmah pri prvom pogledu privlai pozornost.

U podnoju monografije se nalaze imena autora monografije, Nena Ronevi, Branko Rafajac.

M. Kundaina i V. Banur (2007:115) smatraju da svaki nauni rad ili rukopis naslovom oznaava temu i predstavlja formulaciju predmeta istraivanja. Naslov sadri pojmove koji opisuju temeljnu ideju i sadraj rada. Naslov monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza oznaava temu i predstavlja formulaciju predmeta istraivanja te sam naslov je sasvim jasan, jer nam na prvi pogled govori ono o emu ova monografija i pie.1.2. IMPRESUM Ipressum monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza nalazi se na drugoj stranici iza naslovne stranice, kao to je to i u skladu sa pravilima akademskog pisanja. Impresum analizirane monografije sadri podatke o autoru, naslovu knjige, izdavau, lektoru, recezentima, tampariji, tirau, meunarodnom standardnom broju (ISB), mjestu i godini izdavanja monografije tj. sve ono to u skladu sa pravilima akademskog pisanja impresum monografije treba da sadri. Izdava monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza : Filozofski fakultet u Rijeci Za izdavaa: Izv. prof. dr. sc. Predrag ustar Autori monografije: Nena Ronevi, Branko Rafajac Recenzenti: prof. dr. sc. Nika Nikola oljan, doc. dr. sc. Vesna Kova Lektura: Zorana Jagodi Grafiko oblikovanje: Igor Crnkovi Tisak: Gravema d.o.o. Opatija1.3. SADRAJ MONOGRAFIJESadraj monografije sastoji se iz osnovnih est dijelova i literature. Prvi dio nosi naziv Uvod, drugi Profesija i osobitosti akademske profesije, trei to utjee na promjene u akademskoj profesiji, etvrti Stavovi visokokolskih nastavnika o stanju i promjenama u profesiji, peti Zakljuna razmatranja, esti Concluding Remarks. 1. Uvod2. Profesija i osobitosti akademske profesije3. to utjee na promjene u akademskoj profesiji? 3.1. Vanost znanja u modernom drutvu

3.2. Mobilnost i internacionalizacija

3.3. Upravljanje u visokom obrazovanju

3.4. Reforma visokog obrazovanja4. Stavovi visokokolskih nastavnika o stanju i promjenama u profesiji 4.1. Dosadanja istraivanja promjena u akademskoj profesiji 4.2. Problem i metodologija istraivanja

4.3. Kvalifikacija, karijera, mobilnost, rad i prihodi

4.4. Osjeaj pripadnosti i zadovoljstvo uvjetima rada

4.5. Stavovi spram nastavne djelatnosti

4.6. Stavovi spram istraivake djelatnosti

4.7. Upravljanje

5. Zakljuna razmatanja

6. Concluding RemarksLiteratu

2. STRUKTURA MONOGRAFIJEMonografija je podijeljena na est osnovna dijela. To su: Uvod, Profesija i osobitosti akademske profesije, to utjee na promjene u akademskoj profesiji, Stavovi visokokolskih nastavnika o stanju i promjenama u profesiji, Zakljuna razmatranja i Concluding Remarks.

U uvodnom dijelu monografije autori govore o reformi obrazovanja te upoznaju itatelje sa temama, istraivanjem, rezultatima, uzorcima istraivanja, instrumentu istraivanja kojim se bavi ova monografija. U drugom dijelu autori opoznaju itatelje sa znaenjem rijei profesija i te o osobitostima akademske profesije. Trei dio monografije govori o svemu onom to bi moglo utjcati na promjene u akademskoj profesiji te je trei dio ove monografije podjeljen na etri dijela. etvrti dio monografije govori o stavovima visokokolskoih nastavnika o stanju i promjenama u profesiji te ja ovaj dio podjeljen na sedam dijelova. U petom dijelu su iznesena zakljuna razmatranja. esti dio se odnosi na Concluding Remarks, te se na kraju monografije nalazi i litreratura.2.1. UVODNI DIJELOVI MONOGRAFIJE

U uvodnom (preliminarnom) dijelu naune monografije se nalaze: podaci o autorima, naslov dijela, moto, zahvalnost, posveta, predgovor, sadraj, rezime, kljune rijei i uvod. (Kundaina i Banur, 2007: 113). U ovoj monografiji, odnosno u njenom uvodnom dijelu izneseni su: naziv djela, sadraj i predgovor. U analiziranoj monografiji moe se uoiti da u uvodnom dijelu ne sadri: podatke o autorima, posvetu, rezime, kljune rijei i predgovor.2.1.1. Naslov

Formulacija naslova treba da je takva da sadri veinu kljunih rijei i time odraava sutinu, sadraj i rezultate prouavanja i istraivanja, da bude monogram sadraja. (Kundaina i Banur, 2007: 116). Analizirana monografija nosi naslov Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza.Naslov analizirane monografije oznaava temu i predstavlja formulaciju predmeta istraivanja, te sadri pojmove koji opisuju temeljnu ideju i sadraj rada. U analiziranoj monografiji naslov je napisan u skladu sa pravilima akademskog pisanja te je jasan, informativan i istovremeno koncizan, obuhvata i odraava predmet istraivanja. Formulacija naslova analizirane monografije sadri veinu kljunih rijei i time odraava sutinu i sadraj monografije.

Moto

Prigodna, kratka, saeta misao, izreka, faza, citat ili poslovica, iskazana u stihu ili prozi naziva se moto (epigraf, geslo, lozinka) (ital. motto 'rije, deviza, izreka'). (Kundaina i Banur 2007: 117). Svojim oblikom i sadrajem moto predstavlja poruku autora i nagovijetava sadraj teme i teksta na koji se odnosi.

Analizirana monografija ne sadri moto.

2.1.2. Zahvalnost

Pisanje monografije je dugotrajan i sloen proces u kojem sudjeluje mnogo ljudi. Poradi toga se u monografsku publikaciju unosi zahvala pojedincima i ustanovama koje su pomogle u njezinoj izradi i objavljivanju.

Analizirana monografija ne sadri zahvalnost.2.1.3. Posveta

Autori, Kundaina i Banur kau: Posveta je tekst koji nastaje iz line potrebe autora naunog djela da se zahvali pojedincima na inspiraciji, podrci, pomoi, razumijevanju, i sl. u toku izrade. Radovi se najee posveuju branom drugu, roditeljima, djeci i sl. Posveta treba da bude kratka bez upotrebe rijei posveuje se. Nikad nije samo u vidu imena.

Analizirajui monografiju Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza jasno je vidljivo da ovo istraivanje ne sadri podatke koji se tiu posvete. 2.1.4. Predgovor

Predgovor je tekst opeg karaktera koji se nalazi na poetku publikacije (monografije, studije, udbenika, prirunika). U predgovoru koga pie autor iznose se razlozi nastanka rada (sklonost prema temi, podrka odreenih osoba) i pruaju prve informacije o cjelokupnom djelu, historijatu njegovog nastanka. (Kundaina i Banur, 2007: 120). Analizirana monografija ne sadri predgovor, ve sve ono to sadri predgovor u ovoj monografiji je sadrano u uvodu monografije.

Uvod ove monografije na samom svom poetku uvodi itaoca i u predmet i u cijelo istraivanje, ukazuje na njegovu irinu i dubinu kako bi se shvatio sadraj monografije, te da olaka itanje i razumijevanje ovog djela.2.1.5. Rezime

Rezime se naziva i saetak, jer glavni sadraj djela prikazuje saeto. To je skraeni oblik svih strukturalnih elemenata lanka te da predstavlja osnovni sadraj rada na temelju koga bi itatelj trebao odluiti hoe li rad itati, oito je da je rije o najvanijem strukturalnom dijelu znanstvenoga rada. Rezime se pie za sve strune i znanstvene radove, te u znanstvenim monografijama pozicionira se na kraju. Analizirajui monografiju jasno je vidljivo da dato istraivanje, odnosno rad ne sadri podatke koji se odnose na rezime.2.1.6. Kljune rijei

Kljune rijei ili deskriptori su nauni termini koji upuuju na osnovne pojmove, odnosno sadraj naunog rada i koje su struno i nauno referentne za obraivanu tematiku, dati na jeziku na kome je napisan rad. (Kundaina i Banur, 2007: 125).Kljune rijei mogu biti pojedinane rijei ili sintagme, ako je rije o strunim terminima, ali nikako iskazi, odnosno reenice. Na kraju rezimea trebalo bi navesti i kljune rijei ili deskriptore ali s obzirom na to da saetak nije napisan, izostavljen je i njihov popis.

Nije doputeno za kljune rijei koristiti osobna imena, ope pojmove koji dovoljno ne kazuju o sadraju rada. (Kundaina i Banur, 2007: 125). U analiziranoj monografiji kljune rijei nisu navedene. 2.1.7. Uvod

Uvod upoznaje itaoce sa sadrajem rada, upuuje na svrhu i doprinos rada naunoj oblasti kojoj pripada, podstie interes za itanje i ukazuje na teorijski i praktini znaaj prouavanja i istraivanja. Uvod mora da je napisan jasno, kratko i informativno. (Kundaina i Banur, 2007: 126).

Kako predgovor ima zadatak da itatelje uvede u predmet i cijelo istraivanje, tako se esto za predgovor koristi naslov uvod, uvodne napomene i sl. to je sluaj i u monografiji

Naih prvih petnaest, gdje uvod predstavlja predgovor rada. Predgovor rada itatelje uvodi u problem, to je zadatak i uvoda, upoznaje ih sa sadrajem rada te je napisan jasno i kratko, te je napisan je ispred osnovnog dijela teksta. Analizirana monografija umjesto predovora sadri uvod o emu je ve bilo govora.

2.2. OSNOVNI DIJELOVI MONOGRAFIJE2.2.1. Definiranje osnovnih pojmova

Stvaranje kvalitetnog znanstvenog djela nezamislivo je bez uporabe rjenika, leksikona, bibliografskih indeksa, enciklopedija. Oni su vani za definiranje kljunih termina i pojmova sadranih u formulaciji predmeta istraivanja. Uvijek je nuno definirati svaki termin koji se prvi put pojavljuje u tekstu.

Definiranje pojmova je odreivanje tanog sadraja nekog pojma pomou njegovog najblieg srodnog pojma i osobina po kojima se taj pojam razlikuje od ostalih pojmova koji spadaju pod isti, vii pojam. (Kundaina i Banur, 2007: 129).

Pojedini autori jasno definiraju novi termin koji se prvi put javlja u tekstu, te pored njega navode broj koji predstavlja izvor iz popisa literature koja se nalazi na kraju pojedinog poglavlja. U monografiji Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza autor jasno definira nove termine koji se javljaju u tekstu, te je definiranje predmetno sadrajno, saeto, precizno i iskazano poznatim pojmovima. Prvo tematsko poglavlje knjige Profesija i osobitosti akademske profesije polazi od definiranja i sadrajnog odreenja pojma profesija. Autori definiciju profesije preuzimaju od porer (1990.), koja istie da je to zanimanje koje ima monopol nad kompleksnim dijelom znanja i praktinih vjetina za koje je potrebno dugotrajno kolovanje, tzv. visoko obrazovanje, te tako postaje jasno prepoznatljivo u drutvu. Autori definiraju akademsku profesiju kao kljunu profesiju u drutvu koju karakteriziraju tri osnovne odrednice: stvaranje i diseminacija znanja, odnosno istraivanje i pouavanje, akademska sloboda i samostalno upravljanje ustanovom. Na kraju ovog naunog djela nije formiran terminoloki glosar.2.2.2. Teorijski pristup problemu istraivanja

U ovom se dijelu monografije iznose ve postojea teorijska saznanja iz podruja koje se istrauje, razvoj, stanje i tendencije prouavanog problema te se on obrazlae u kontekstu teorije i prethodnih istraivanja. To je najdue poglavlje monografskog naunog djela koje daje kritiki i koherentan pregled naunog podruja za koje je vezan problem istraivanja (Kundaina i Banur, 2007: 130).

Budui da pojedini problem istraivanja pripada nekom teorijskom kontekstu, znaajno je da se on postavi i obrazloi teorijskim znanjima koja se nalaze u odreenoj literaturi. Pojedini problemi istraivanja u monografiji su popraeni prouavanom literaturom na osnovu kojih je i pisano pojedino poglavlje. Obrazloeni su rezultati provedenog istraivanja, omoguuju raspravu o njima, te pruaju mogunost pronalaenja teorijskog okvira za istraivanje.

2.2.3. Prethodna istraivanja

U monografiji autori, priznati strunjaci podruja kojeg opisuju, osiguravaju vrhunski prikaz pojedinih problema vezanih uz predmet istraivanja. Istaknuli su svoja dosadanja iskustva te povijesni tijek istraivanja odabranog predmeta. istraiva je duan da analizira ranija relevantna istraivanja o problemu koji se istrauje u okviru ueg i ireg podruja, vezanog za vlastiti problem, da ih kritiki ocjeni i da precizno odredi u emu se on slae, odnosno ne slae sa stavovima i polazitima drugih istraivaa. To treba da budu najsvjeija istraivanja. (Kundaina i Banur, 2007: 134). Autori iznose dotadanja istraivanja i tko ih je provodio, te se na njih kritiki osvru i analiziraju i iznose predmet ispitivanja te zakljuak. Tako npr. autori analizirane monografije navode jedno od opsenijih istraivanja, Carnegie studija pod nazivom Internacionalna studija o akademskoj profesiji (1992), koje se na internacionalnom planu pozabavilo istraivanjem akademske profesije. Utemeljenje istraivakog rada analizirane monografije autori pronalaze u rezultatima istraivanja "Promjene u akademskoj profesiji" (Changing Academic Profession, 2005-2007), koje je do danas provedeno u vie od 22 zemlje na svim kontinentima.2.3. METODOLOKI OKVIR ISTRAIVANJAU ovom poglavlju naunog djela se obavezno daju formulacije, uz najnunija objanjenja predmeta, cilja, zadataka, hipoteza i varijabli istraivanja, populacije i uzorka na kome je vreno istraivanje, metoda, postupaka i istraivakih instrumenata, koritenih u istraivanju, injenica, njihovog karaktera, naina sreivanja, obrade, analize i naina izvoenja zakljuaka. Ovo poglavlje se pie u prolom vremenu. (Kundaina i Banur, 2007: 135). Autori se u pojedinim poglavljima pridravaju navedenih pravila prema kojima itatelj jasno moe prepoznati ciljeve, zadatke, metode i postupke, injenice, te zakljuke pojedinih tema.2.3.1. Problem istraivanja

Prilikom svakog istraivanja potrebno je odrediti njegov problem. Problem proizlazi iz teorijskih razmiljanja, do kojih se dolazi dedukcijom, ali i iz praktinih situacija. Trebao bi se formulirati jednom reenicom u upitnom obliku ili kao tema.

U analiziranoj monografiji data su objanjenja irine problematike podruja koje je istraivano, ukazano je na vanost istraivanja odabranog podruja, te je ukazano na ui tj. tano odreeni problem, na koji je i bilo usmjereno ovo istraivanje te problem istraivanja glasi: Jesu li i koliko reformski procesi zahvatili akademsku zajednicu u Hrvatskoj; kako akademska zajednica reagira na promjene; do koje se mjere mijenja akademski posao i u kojim aspektima; koliko su nastavnici zadovoljni situacijom na radu i radnim obvezama; u emu i koliko se promijenio odnos prema nastavi; postoje li slinosti i razlike spram istih procesa u drugim zemljama2.3.2. Predmet istraivanja Predmet istraivanja analizirane monografije je istraiti koliko su nastavnici zadovoljni situacijom na radu i radnim obvezama; u emu i koliko se promijenio odnos prema nastavi; kakav je odnos izmeu nastave i istraivanja; koliko su zadovoljni uvjetima i mogunostima istraivanja; koliko su zadovoljni upravljakim stilom unutar njihove ustanove; imaju li utjecaja na donoenje bitnih odluka. S obzirom na znaajke predmeta istraivanja koje navode Kundaina i Banur (2007), jasno je da je rije o predmetu. Naime, problem istraivanja u osnovi je predmet istraivanja, a njime se opisuje to je istraivano te se odreuje kontekst, ue znanstveno podruje. Formuliranje predmeta ne smije biti uopeno, ve konkretno.

2.3.3. Cilj i karakter istraivanja

Kada se itaoci susretnu sa nekim radom, nekom monografijom, nekim istraivanjem, sasvim je logino da postave pitanje Zato je dolo do njegovog ili njenog nastanka? Odgovor na to pitanje dobija se formuliranjem cilja (Kundaina, Banur, 2007: 138).

Naime pomenuti autori kau da ciljem istraivanja definira se opa namjera istraivanja, odnosno eljeno stanje na koje su usmjerene istraivake aktivnosti.

Ciljem se odgovara a pitanje zato i koja saznanja se stiu o predmetu istraivanja. Ciljem se izraava svrsihodnost istraivakog projekta, odnosno jasno odreuje ta se istraivanjem eljelo postii (2007: 138).

Posmatrajui analiziranu monografiju, moe se uoiti da je cilj istraivanja precizno i jasno definiran. Opi cilj empirijskog istraivanja je provjeriti kakav odnos ispitanici imaju spram promjena u akademskoj profesiji i utvrditi postoje li znaajne razlike u miljenjima meu ispitanicima s obzirom na neka obiljeja. Cilj istraivanja je objanjenje aspekata i naina na koje se akademska profesija u Hrvatskoj mijenja temeljem postojeih drutvenih promjena i velikih reformskih izazova unutar institucionalnog okvira visokog obrazovanja.

Istraivanje tei odgovoriti na razliita pitanja: kako akademska profesija reagira na promjene; koji su unutranji i izvanjski pokretai ovih promjena; do koje se mjere mijenja akademski posao i u kojim aspektima; koliko su nastavnici zadovoljni situacijom na radu i radnim obvezama; u emu i koliko se promijenio odnos prema nastavi; kakav je odnos izmeu nastave i istraivanja; koliko su nastavnici zadovoljni uvjetima i mogunostima istraivanja; koliko su zadovoljni upravljakim stilom unutar njihove ustanove; imaju li utjecaja na donoenje bitnih odluka i dr.

Kada se govori o karatkeru istraivanja onda se kae da karakter istraivanja podrazumijeva odreene vrste istraivanja. Istraivanje moe da bude: eksplikativno ili deskriptivno, dijagnostiko ili prognostiko, ekstenzivno ili intenzivno, terensko ili laboratorijsko, transverzalno ili longitudalno (Kundaina, Banur, 2007:139).

Analizom monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza moemo vidjeti da je istraivanje provedeno primjenom deskriptivne i korelacijske metode, a empirijski podaci prikupljeni su anketnim upitnikom.2.3.4. Zadaci istraivanja

U funkciji ostvarivanja cilja istraivanja postavljeni su sljedei zadaci:

1. Ispitati stanje u karijeri i struci kod sveuilinih nastavnika i suradnika na deskriptivnoj razini i usporediti podatke s drugim CAP zemljama.

2. Analizirati postojanje horizontalne mobilnosti nastavnika i suradnika tijekom radnog staa na deskriptivnoj razini.

3. Analizirati prihode i dodatni rad na deskriptivnoj razini.

4. Ispitati zastupljenost obrazaca participacije i uloga u znanstvenoj i drutvenoj zajednici te ispitati razlikuju li se ispitanici s obzirom na nezavisne varijable (spol, dob, zvanje, podruje najvieg stupnja obrazovanja i ustrojbeni oblik sveuilita).

5. Ispitati stavove sveuilinih nastavnika i suradnika spram situacije na radu i radnih obveza i usporediti podatke s drugim CAP zemljama.

6. Ispitati osjeaj pripadnosti disciplini, odsjeku i instituciji na deskriptivnoj razini i ispitati razlikuju li se ispitanici s obzirom na nezavisne varijable.

7. Ispitati zadovoljstvo zanimanjem na deskriptivnoj razini i ispitati razlikuju li se ispitanici s obzirom na nezavisne varijable.

8. Ispitati zadovoljstvo uvjetima i resursima rada na deskriptivnoj razini i ispitati razlikuju li se ispitanici s obzirom na nezavisne varijable.

9. Ispitati stavove spram znanstvene djelatnosti na deskriptivnoj razini i ispitati razlikuju li se ispitanici s obzirom na nezavisne varijable.

10. Ispitati zadovoljstvo ispitanika spram promjena u akademskoj profesiji na deskriptivnoj razni i ispitati razlikuju li se ispitanici s obzirom na nezavisne varijable.

11. Ispitati stavove sveuilinih nastavnika i suradnika spram istraivanja i usporediti podatke s drugim CAP zemljama.

12. Ispitati postojanje i rairenost evaluacije nastave, istraivanja i djelovanja u zajednici na deskriptivnoj razini.

Na temelju postavljenog cilja oblikuju se zadaci, iji broj ovisi o sloenosti predmeta istraivanja.

Posmatrajui i analizirajui zadatke koji su postavljeni u ovoj monografiji, moe se zakljuiti da oni proizlaze iz postavljenog cilja istraivanja. Zato kaemo da su svi postavljeni zadci u okviru postavljenog cilja istraivanja. Jasno je jo da su zadaci istraivanja ui, konkretniji i operativniji u odnosu na cilj istraivanja. Analizirajui ih uoava se da izraavaju pojedine aspekte problema. 2.3.5. Hipoteze istraivanja

Hipoteze istraivanja su temelji cjelokupnog istraivanja. Na osnovu prouene strune literature, istraivakog iskustva, formulisanog cilja i zadataka istraivanja, istraiva upoznaje itaoce sa formulacijom hipoteza predmeta istraivanja. Budui da su hipoteze predpostavke koje su realizovanim istraivanjem bile provjerljive, potvrene (dokazane) ili opovrgnute (odbaene), one u ovom djelu naunog rada moraju biti jasno i precizno formulisane. (Kundaina, Banur, 2007: 140).

Autori su postavili jednu opu hipotezu proizalu iz cilja istraivanja, a rije je o radnoj hipotezi. Hipoteze, postavljene pre istraivanja, kojima su proveravane injenice, a do kojih se dolo u istraivanju, nazivaju se radne hipoteze. (Kundaina i Banur, 2007: 140).Na temelju saznanja i ranijih istraivanja postavljena je hipoteza i odreene varijable. No da bi se glavna hipoteza konkretizirala, u radu se moralo poi od nekoliko glavnih pretpostavki kao to je jedna od njih predpostavlja se da su reformski procesi zahvatili akademsku zajednicu u Hrvatskoj, da kademska zajednica reagira na promjene, i sl.2.3.6. Metode i tehnike istraivanja

Istraivanje je provedeno primjenom deskriptivne i korelacijske metode, a empirijski podaci prikupljeni su anketnim upitnikom "Promjene u akademskoj profesiji"2.3.7. Populacija i uzorak ispitanika

Subjekti, koji su uli u uzorak, nazivaju se ispitanicima. Oni se ispituju (pomou anketa, intervjuisanjem, testovima i sl.), da bi se dolo do neophodnih injenica. (Kundaina i Banur, 2007: 143). Populaciju su inili visokokolski nastavnici i suradnici u Republici Hrvatskoj zaposleni na sveuilitima na puno radno vrijeme temeljem ugovora o radu. U uzorku je ukupno 73 ili 21,7% ispitanika u dobi od 30 godina i mlae, ispitanika u dobi od 31 do 40 godina ukupno je 123 ili 36,6%. Ispitanika u dobi od 41 do 50 godina ukupno je 70 ili 20,8%, podjednako kao i ispitanika u dobi od 51 godine i starije.

U uzorku je ukupno 50,3% ispitanika enskog spola, a 49,7% je mukog spola.2.3.8. Organizacija istraivanja

Svaki pojedini autor iznio je kronoloki tijek istraivanja: od odabira i odobrenja teme, preko konstruiranja instrumenata istraivanja i odreivanja mjernih karakteristika, vremenskoga okvira istraivanja, odabira grupa i njihova ujednaavanja, uvjeta izvoenja eksperimenta i detaljnoga opisa njegova tijeka do statistike obrade podataka i izvjetaja o provedenom istraivanju.

2.3.9. Metodoloke tekoe u istraivanju

Svako istraivanje karakteriziraju neka ogranienja i nedostatci, ali i druge tekoe s kojima se istraivai susreu tijekom izvoenja eksperimenta, osobito kada je rije o istraivanjima provedenima na prirodno formiranoj grupi ispitanika. Stoga bi svaki autor znanstvenoga rada obvezno itatelje trebao upoznati s eventualnim slabostima provedenoga istraivanja. Autori analizirane monografije to nisu uinili.2.4. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAIVANJAObjektivnost i realnost kljune su u prikazivanju i interpretaciji rezultata vlastitoga istraivanja. Rezultati istraivanja se izvode iz prikupljenih, sreenih i obraenih podataka. Oblici iskazivanja podataka u naunim radovima zavise od: vrste podataka i njihovih obiljeja; primijenjenih statistikih postupaka i metodoloke obrazovanosti potencijalnih korisnika. Podaci istraivanja i iz njih izvedeni rezultati mogu se iskazati na razliite naine: brojano, tabelarno, u vidu statistikih mjera, grafiki, tekstualno i kombinirano. (Kundaina i Banur, 2007: 147, 148). Rezultati istraivanja u ovome radu prikazani su prema mjerenim varijablama, i to brojano, tabelarno, statistikim mjerama i tekstualno.

2.4.1. Brojano iskazivanje rezultata istraivanja

Kao to je ve reeno, rezultati istraivanja rasporeeni su prema mjerenim varijablama te obzirom na izvor, spadaju u primarne podatke koji su se prikupljali u skladu s ciljem istraivanja. Podaci dobijeni istraivanjem mogu biti obraeni numeriki i verbalno. S obzirom na izvor, brojani podaci iztraivanja mogu biti: (1) primarni i (2) sekundarni. Primarni podaci su oni koji se prikupljaju u skladu s ciljem istraivanja i planom prikupljanja... (Kundaina, Banur, 2007:149).

Analizom monografije utvruje se da su podaci prikupljeni u skladu sa ciljem itraivanja i planom prikupljanja, pa stoga se kae da je rije o primarnim podacima. Iznijeti su oni podaci koji podupiru odreene hipoteze. Prema nivou mjerenja, rije je o nominalnim podacima, jer su klasifikovani samo na odreeni broj i tip modaliteta nekog obiljeja, ali i o podacima odnosa, jer daju inoformacije o odnosima. Brojani podaci predstavljeni su po obiljejima.

2.4.2. Tabelarno iskazivanje rezultata istraivanja

U svrhu preglednosti i lake usporedbe rezultati istraivanja esto se organiziraju u tablice. U tabele se u meusobni odnos stavljaju prethodno grupirani podaci brojanog i slovnog oblika, u izrazima veliina izraenih u apsolutnim vrijednostima, prema odreenim pravilima, sa svrhom da se korisnicima olaka usporeivanje. (Kundaina i Banur, 2007: 151).

U analiziranoj monografiji rezultati su organizirani u tablice. Sastavljene su od mree, sadre identifikacione elemente i izvorne podatke. Svaka od tabela sadri zaglavlje u kome se tekstualno objanjavaju podaci u kolonama, te su sadrane i predkolone u kojima se teksualno objanjavaju podaci u redovima.

2.4.3. Interpretacija i diskusija rezultata

Tekstualni dio interpretacije rezultata sadri informacije bitne za njihovo razumijevanje. Ukoliko su sve prethodne etape istraivanja...dobro realizirane i onako kako je projektom planirano (zamiljeno), onda nee biti teko dati interpretaciju (analizu ili "diskusiju") rezultata istraivanja. (Kundaina i Banur, 2007: 165).

Pri interpretaciji rezultata autor je imao u vidu problem istraivanja, postavljeni cilj i zadatke te hipoteze istraivanja. Iznijeli su i probleme relevantne za daljnja istraivanja, koje su otvorile analiza i interpretacija dobivenih podataka u njihovom radu, a koji mogu biti predmet daljnjih istraivanja.2.5. ZAVRNI DIJELOVI MONOGRAFIJEKada je rije o zavrnim dijelovima monografije, autori su istaknuli ta je zapravo fokus provedenog istraivanja i koja su to bitna pitanja na koje je ovo istaivanje ponduilo odgovore te openito o rezultatima provedenog istraivanja.

2.5.1. Zakljuci

Autor Kundaina i Banur kau: Zakljuci su integralni deo naunog rada koji predstavlja njegovu sintezu, saetak, rezimiranje ve reenog, obraenog i pojedinano zakljuenog s aspekta doprinosa nauci. Zakljuak je zapravo, na sistematian, koncizan i jezgrovit nain izloena sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, naunih injenica, teorija i zakona koji su izneseni u analitikom djelu naunog djela. Konkretno, zakljucima se kritiki evaluira istraivanje u cjelini. (2007: 169).

Analiziranjem monografije utvruje se da zakljuci proizlaze iz utvrenog istraivakog cilja i zadatka, postavljenih hipoteza istraivanja i temelje se na podacima. Zakljuci su formirani u cjelovitom obliku. U njima je iznjeta sutina rada, ono to je jasno i nedvosmisleno proizalo iz rezultata istraivanja.

Ono to se smatra najvanijim i najznaajnijim iz cijelog istraivanja predoeno je konciznom i jezgrovitom formulacijom. Dakle, svi zakljuci poivaju na injenicama predoenim u ranijim poglavljima. Svaki donjeti zakljuak je samostalan i nezavisan od predhodnog poglavlja. Autori monografije ukazali su na vanost rezultata, na nivo ostvarenosti cilja istraivanja, na pitanja koja su ostala otvorena i prijedloge pravaca i mogunosti buduih teorijskih razmatranja i empirijskih istraivanja, na pitanja koja su ostala da jo nauno obrade i sl. 2.5.2. Pogovor

Analizirana monografija na kraju monografije sadri tekst koji se odnosi na pogovor monografije, u kojem su sadrane napomene, podaci i namjenu monografije. Pogovor analizirane monografije ne iznose autori monografije, ve su ga napisali strunjaci koji poznaju znanstveno-stvaralaki opus ova dva autora.3. JEZIK I STIL MONOGRAFIJE3.1. ZNANSTVENI STIL PISANJAAutori pojedinih poglavlja upotrebljavaju standardni nauni stil pisanja kojeg karakterizira logika zasnovanost teksta, i upotreba velikog broja naunih termina, kojima se precizno oznaavaju pojmovi, injenice i misli. Tekst je sadrajan, logian, racionalan, koncizan, sistematian, pregledan, prikladan, precizan, jezgrovit, jasan, objektivan i jednostavan. Nauni stil pisanja prisutan je u analiziranoj monografiji. Odlikuje se logikom zasnovanou teksta i upotrebom izvjesnog broja naunih termina, kojima su precizno oznaeni pojmovi, injenice i misli u datoj monografiji. Tekst monografije je sadrajan, zahvaljujui informacijama koje prua, logian je, jer ima misaono povezane pojmove unutar reenice, ali i meu reenicama, koncizan, jer sadri dovoljan broj izraajnih sredstava kojima se odreena misao jasno prenosi, prikladan, jer je razumljiv itaocima, skladan, jer su djelovi teksta u pravilnom odnosu, jeziki pravilan, jer se zasniva na pravilnom izboru termina, misaon, lako shvatljiv, objektivan, jednostavan, zanimljiv itd.

3.1.1. Strukturiranost monografije

Autori Kundaina i Banur kau: Strukturirnost naunog dela podrazumeva podelu teme na manje celine s podnaslovima i povezanost veih celina unutar teksta da bi se obezbedili postupnost izlaganja (2007: 175).

Monografija je podijeljena na est osnovna dijela. To su: Uvod, Profesija i osobitosti akademske profesije, to utjee na promjene u akademskoj profesiji, Stavovi visokokolskih nastavnika o stanju i promjenama u profesiji, Zakljuna razmatranja i Concluding Remarks.

U uvodnom dijelu monografije autori govore o reformi obrazovanja te upoznaju itatelje sa temama, istraivanjem, rezultatima, uzorcima istraivanja, instrumentu istraivanja kojim se bavi ova monografija. U drugom dijelu autori opoznaju itatelje sa znaenjem rijei profesija i te o osobitostima akademske profesije. Trei dio monografije govori o svemu onom to bi moglo utjcati na promjene u akademskoj profesiji te je trei dio ove monografije podjeljen na etri dijela. etvrti dio monografije govori o stavovima visokokolskoih nastavnika o stanju i promjenama u profesiji te ja ovaj dio podjeljen na sedam dijelova. U petom dijelu su iznesena zakljuna razmatranja. esti dio se odnosi na Concluding Remarks, te se na kraju monografije nalazi i litreratura.

3.1.2. Izbor rijei i formuliranje reenica

Izbor rijei u monografiji usklaen je s podrujem kojeg autori obrauju, tako koristi medicinske, psiholoke i sociologijske termine za objanjavanje pojedinih postupaka, dijagnoza i sl., objanjavajui njihovo znaenje, kako bi itatelji koji nije upoznat s tematikom jasno shvatio tekst. Reenice u tekstu su jasne i jezgrovite te nije potrebno daljnje istraivanje da bi itatelj razumio to autori ele rei. Veina teksta pisana je u pasivu.3.1.3. Formiranje pasusa

Autori koriste pasuse kada ele razdvojiti jednu tematiku od druge, tako se dobije pregledan tekst koji omoguuje itatelju da kod prvog itanja teksta dobije sadrajan i pregledan uvid u tematiku.3.1.4. Isticanje dijelova teksta

U nastojanju i tenji da tekst koji piu bude pregledniji, ljepi, istaknutiji, autori ga tako na neki nain istiu. U tekstu mogu da se istiu: deskriptori, rei, sintagme, podaci, delovi reenice, cele reenice, a ponekad i pasusi. Isticanje teksta izvodi se debljim slovima (boldom), kosim slovima (italikom), pisanjem sa razmakom (spacionirano), podvlaenjem, zgusnuto, velikim kapitalnim slovima i variranjem, te kombinacijom navedenih naina (bold i italik). (Kundaina, Banur, 2007: 181).

U analiziranoj monografiji autori nisu isticali tekst boldom, italikom, spacionirano, podvlaenjem, boldom i italikom, ve pojedine pasuse istiu razmakom.

3.1.5. itljivost teksta

Kod itanj teksta ono to je najbitnije jeste da je njegova itljivost dobra. Objektivni pokazatelji itljivosti naunog teksta, prema Jovanu Saviu (2001), su Ganingov fog indeks (Gunnings Fog Index) i Fleov skor lakoe itanja (Fleshchov). (Kundaina, Banur, 2007: 183).itajui analiziranu monografiju moe se rei da je itljivost teksta dobra.3.2. ZNANSTVENI JEZIK PISANJANauni jezik pisanja neophodan je kod pisanja naunih i strunih djela. Da bi naunik obezbedio takav stil, mora da poznaje neke opte jezike zakonitosti. Vlaanje knjievnim jezikom je preduslov ovladavanja naunim stilom pisanja. Svaka nauka i struka ima svoj jezik, koji ima svoju specifinu terminologiju. Tekst naunog i strunog rada treba da je napisan leksiki, morfoloki i sintaktiko-stilistiki pravilno, terminoloki precizno... bez isputenih interpunkcijskih znakova. (Kundaina, Banur, 2007: 184).

U analiziranoj monografiji autori su se sluili znanstvenim jezikom, to je vidljivo prilikom itanja teksta.

3.2.1. Upotreba glagolskih vremena, oblika i zamjenica Kada se govori o glagolskim vremenima analizirajui monografiju moe se ustanoviti da su autori koristili pravilne glagolske oblike.

Kada se govori o zamjenicama koje su koritene u tekstu, moe se rei da su bili uzorni. Dakle, autori nisu upotrebljavali prvo lice, ve se su se u izraavanju koristili prvim licem mnoine, kao i pasivnim oblikom treeg lica.

Ope posmatrano, moe se zakljuiti da je monografija u pogledu upotrebe glagolskih vremena, oblika i zamjenica, napisana kvalitetno.3.2.2. Upotreba i pisanje skraenica Gotovo da nema znanstvenog ili strunog rada koji u sebi ne sadri neku skraenicu.

Rei koje zamenjuju predugake nazive pojmova, kao i pojmove koji se esto pojavljuju, pri emu pri emu se postie preglednost i ekonominost u izlaganju teksta nazivaju se skraenice. (Kundaina, Banur, 2007: 185).

Analizirajui i itajui monografiju moe se uoiti i izvjestan broj skraenica, a koje se prvenstveno odnose na standardne skraenice u naem jeziku, te skraenicu koja se odnosi na naziv istraivanja kao to je CAP.Sve skraenice koje su koritene u tekstu ne umanjuju jasnost teksta.

3.2.3. Upotreba sinonimaKada se govori o sinonimima, mora se rei da su sinonimi rijei istog ili slinog znaenja, a razliitog oblika. Cilj svake nauke je da bude to preciznija u iskazivanju pojmova. Meutim esto se deava da se odreenim pojmovima pridaju razliita znaenja. Zbog toga, nauka se mora svojom terminologijom (Kundaina, Banur, 2007: 187).

U analiziranoj monografiji su koriteni oni sinonimi koji na najbolji mogui nain izraavaju njegovu misao i pritom odgovaraju tekstu.3.2.4. Pisanje imena i stranih izrazaU analiziranoj monografiji autori pri pisanju stranih autora i izraza koriste transliteracijom ili preslikavanjem. Na pojedinim mjestima u tekstu pisano je pono ime i prezime za manje poznate autore.3.2.5. Pisanje brojeva Pisanje brojeva u naunim i strunim djelima zasniva se na odrenim pravilima. U naunim i strunim tekstovima, za iskazivanje kvantitativnih pokazatelja istraivanja koriste se brojevi koji se ispisuju ciframa, a nekad i reima. Brojevi od jedan do devet, kao i drugi okrugli brojevi piu se slovima (Kundaina, Banur, 2007: 190). Kod pisanja brojeva autori pravilno piu decimalne brojeve, redne brojeve sa tokom iza, vielane i zbirne brojeve, stupnjeve.3.2.6. Upotreba interpunkcijskih znakova Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova ne namee se kao potrebna samo prilikom pisanja znanstvenih i strunih radova, be se ta upotreba namee svakom pojedincu kao obaveza prilikom pisanja bilo kakvog pisanja i prilikom govora.

U analiziranoj monografiji autori upotrebljavaju interpunkcijske znakove prema pravilima hrvatskog standardnog jezika.4. DOKUMENTIRANJE ZNANSTVENIH IZVORA4.1. CITIRANJE I PARAFRAZIRANJEAutori se koristi citiranjem kako bi prenijeli sadraj nekog autora. U analiziranoj monografiji autori primjenjuju abecedno numeriki stil citiranja. Norme ovog sila zahtijevaju da se svi radovi koji se navode u Literaturi ili u odjeljku Reference redaju abecednim redom po prezimenima autora. Ti brojevi sa spiska literature pripisuju se citatima u tekstu (zatvoreni u zagradi), bez obzira na redoslijed pojavljivanja. (Kundaina i Banur, 2007: 228).5. ORGANIZIRANJE RUKOPISA ZA TAMPU5.1. OBLIKOVANOST OSNOVNOG TEKSTATekst analizirane monografije grafiki je oblikovao Igor Crnkovi, grafiki prijelom uradio je Darko Radelja, a glavni urednici monografije su Nena Ronevi i Branko Rafajac. Tekst je napisan latinicom. Veliina slova je 12 toaka, a oblik je Times New Roman.5.2. MEUNARODNE STANDARDNE OZNAKE MONOGRAFIJE5.2.1. ISBN oznakeISBN oznake 978-953-6104-76-55.2.2. Bar kod Kao i niz drugih proizvoda i knjige sadre bar kod. Kod knjiga sadri brojeve UDK i ISBN (Kundaina, Banur, 2007: 248). Bar kod analizirane monografije je 9 789536 104765.

5.2.3. CIP zapisCIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 120728024.5.3. FORMIRANOST OSNOVNIH DIJELOVA MONOGRAFIJE5.3.1. Naslovi poglavlja i podnaslovi potpoglavlja

Svaki rad, svako djelo, mora imati svoju naslovnu stranicu. Naslov monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza ima sva velika slova, nije podvuen i na kraju nema toku. Naslovi poglavlja poinju na novoj, neparnoj stranici, te se autori koriste decimalnim sistemom oznaavanja naslova i podnaslova. Naziv poglavlja napisan je veim slovima u odnosu na osnovni tekst. Razmak izmeu naslova i poglavlja i osnovnog teksta, takoer su vee u odnosu naslova treeg reda i osnovnog teksta.5.3.2. Literatura

Da bi se jedan znanstveni ili struni rad napisao neophodni su izvori za njegovo pisanje odnosno literatura sa adekvatnim sadrajem. Shodno tome, neophodno je formirati spisak literature i prikazati ta je sve koritenno.Autori u izradi naunog djela koriste: (1) literaturu koja ima openitiji teorijski karakter; (2) leksikografsku literaturu i (3) tematsku literaturu koja se odnosi na predmet istraivanja. (Kundaina i Banur, 2007: 260).U monografiji Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza literatura koja je koritena smjetena je na kraju monografije. Bibliografske jedinice su poredane abecednim redom. Izmeu bibliografskih jedinica ostavljen je jedan red razmaka. Svi podaci su potpuni.5.3.3. Popis ilustracija, tabela i skraenica

Analizirana monografija ne sadri nakon uvodnog dijela spisak skraenica. Iako se u monografiji nalaze tablice i grafikoni, autorice ne navode posebno popis ilustracija i tabela.5.4. INDEKSI5.4.1. Indeks imena

Autor ne navodi zasebno indeks imena.

5.4.2. Indeks pojmova

Pored inkesa imena, neophodno je upoznati se i sa indeksom pojmova. Indeks pojmova (registar pojmova, stvarni registar, predmetni indeks) je deo knjige koji sadri alfabetski (azbuni ili abecedni) popis pojmova, predmeta, geografskih ili drugih naziva koji se nalaze u knjizi i ire objanjavaju. (Kundaina, Banur, 2007: 264).

Analizirana monografija ne sadri indeks pojmova.

5.5. PRILOZIZbog bolje informativnosti teksta, brojne publikacije imaju i priloge. Prema Kundaini i Banuru, prilozi pruaju, obezbjeuju podatke koji nisu bitni za praenje teksta, ali su ipak u njegovoj funkciji (2007: 265).

U analiziranoj monografiji nisu dati prilozi.

5.6. PODACI O AUTORU

Osim imena, prezimena, titule autora, te mjestu zaposlenja itatelj ne saznaje nita o stvaralatvu pojedinih autora, niti ima uvid u njegove prethodne znanstvene i strune radove. Unato tome to: Ime i prezime autora je obvezan element strukture naunog djela. (Kundaina i Banur, 2007: 113), rije je o nedostatku koji nije neuobiajen, jer mnoga znanstvena djela ne sadre podatke o autoru, unato tome to itatelje zanimaju podatci o osobi koja je djelo napisala, njezinoj strunosti i kompetentnosti. Analizirana monografija ne sadri podatke o autoruima. LITERATURA

1. Nena Ronevi, B. Rafajac, Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza, Naklada Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.2. Kundaina, M., Banur, V., Akademsko pisanje, Uiteljski fakultet, Uice, 2007.

PAGE 1