Na osnovi lanka 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hrecegovine, Skup tina Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, na 93. sjednici odr anoj 30. lipnja 2004. godine, usvaja

Z A K O N O ZA TITI IVOTNOG OKOLI A

I. OP E ODREDBE

Ciljevi zakona

lanak 1

Ovim zakonom ure uje se:

o uvanje, za tita, obnova i pobolj anje ekolo ke kvalitete i kapaciteta ivotnog okoli a, kao i kvalitete ivota;

mjere i uvjeti za upravljanje, o uvanje i racionalnu uporabu prirodnih resursa;

okvir pravnih mjera i institucija za o uvanje, za titu i pobolj anje za tite ivotnog okoli a;

financiranje aktivnosti vezanih za ivotni okoli ;

poslovi i zadatci Distrikta predvi eni zakonom i podzakonskim aktima, te obveze Distrikta

Ovaj zakon ima za cilj:

smanjenu uporabu, sprje avanje optere ivanja i zaga ivanja ivotnog okoli a, sprje avanje naru avanja, kao i pobolj anje i obnovu o te enog ivotnog okoli a;

za titu ljudskog zdravlja i pobolj anje uvjeta ivotnog okoli a za kvalitetu ivota;

o uvanje i za titu prirodnih resursa, racionalnu uporabu resursa i takav na in gospodarstva kojim se osigurava obnova resursa;

uskla enost drugih interesa Distrikta sa zahtjevima za za titu ivotnog okoli a;

me unarodnu suradnju u za titi ivotnog okoli a;

incijative od strane javnosti i udio javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj za titu ivotnog okoli a;

koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja sukladno zahtjevima za tite okoli a;

uspostavu i razvoj institucija za za titu i o uvanje okoli a.

lanak 2

Odredbe ovoga zakona odnose se na:

sve elemente ivotnog okoli a (zrak, vodu, zemlji te, biljni i ivotinjski svijet, predjele, izgra eni ivotni okoli );

sve vidove aktivnosti koje imaju za svrhu uporabu i optere ivanje prirodnih resursa, odnosno djeluju na ivotni okoli tako da predstavljaju opasnost od zaga ivanja okoli a, zaga uju ivotni okoli , ili imaju utjecaj na ivotni okoli (poput buke, vibracija, radijacije, nuklearne radijacije, otpada, itd.).

Ovim zakonom utvr uju se prava i odgovornosti pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju aktivnosti utvr ene ovim zakonom.

Ovim zakonom utvr uju se zadatci iz oblasti ivotnog okoli a koji potje u iz me unarodnih konvencija, ukoliko se odredbama me unarodne konvencije ne nala e druga ije.

2 .

lanak 3

Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekolo ki prihvatljiv ivotni okoli kao osnovno ustavno pravo.

Svako ljudsko bi e ima pravo na ivot u ivotnom okoli u koji je podoban za zdravlje i blagostanje, stoga je osobna i kolektivna obveza da se za titi i pobolj a ivotni okoli za dobrobit sada njih i budu ih generacija.

II. DEFINICIJE

lanak 4 U smislu ovoga zakona, sljede i izrazi zna e:

«najbolje raspolo ive tehnologije» - najefektniji i najnapredniji stupanj razvoja aktivnosti i njihovog na ina rada koji ukazuje na prakti nu pogodnost primjena odre enih tehnologija (za osiguranje grani nih vrijednosti emisija) u cilju sprje ava i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u ivotni okoli u cjelini;

«grani ne vrijednosti emisija» - propisom odre ena razina koncentracije pojedinih one i enih materija u zraku»;

«dozvola» - je pismena odluka kojom se odobrava gradnja i rad nekog ure aja;

«emisija» - direktno ili indirektno ispu tanje supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi e izvora u ure aju i ispu ta u zrak, vodu, zemlji te;

« ivotni okoli » - podrazumjeva sastavnice ivotnog okoli a, odre ene sustave, procese, i strukturu ivotnog okoli a;

«zainteresirana strana/vlada»

fizi ka osoba s prebivali tem, odnosno boravi tem ili pravna osoba sa sjedi tem u podru ju utjecaja, ili podru ju koje e vjerojatno biti pod utjecajem;

«zainteresirana javnost» - ozna ava javnost koja je pod utjecajem ili e vjerojatno biti pod utjecajem, ili koja ima interes u odlu ivanju vezanom za za titu ivotnog okoli a bilo zbog lokacije projekta ili zbog prirode danog slu aja, nevladine organizacije koje promoviraju za titu ivotnog okoli a i ispunjavaju uvjete;

«zaga enost» - podrazumjeva direktno ili indirektno uvo enje, kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u zrak, vodu, zemlji te, koje mogu biti tetne po zdravlje ovjeka ili imovinu, ili kvalitetu ivota u ivotnom okoli u;

«za tita ivotnog okoli a» - podrazumjeva sve odgovaraju e djelatnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, tete ili zaga ivanje ivotnog okoli a, smanjenje ili otklanjanje tete koja je nastala, i povrat na stanje prije izazvane tete;

«zna ajna promjena» - promjena u radu ure aja koji mo e imati zna ajan negativan utjecaj na ljude i ivotni okoli . Zna ajnom promjenom se smatra bilo koja promjena ili pro irenje ure aja koje odgovara kriterijima propisanim podzakonskim aktima;

«informacije o ivotnom okoli u» - bilo koja informacija u pisanoj, vizualnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj materijalnoj formi o stanju ivotnog okoli a, odnosno o sastavnicama ivotnog okoli a, a to su obavje tenja o:

- stanju elemenata ivotnog okoli a, kao to su zrak i atmosfera, voda, zemlji te, prostor i prirodna podru ja, biolo ki diverzitet njegove sastavnice, uklju uju i genetski modificirane organizme i me udjelovanje ovih elemenata;

- imbencima, kao to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere, sporazume o za titi ivotnog okoli a, politike, zakonodavstva, planove i programe, koji utje u ili postoji vjerojatno a da e utjecati na elemente ivotnog okoli a u okviru danog u alineji 1, i analizu tro kova i korisnih efekata i druge ekonomske analize i predpostavke koje se rabe u odlu ivanju vezanom za za titu ivotnog okoli a;

- stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, ivotnim uvjetima, kulturnim dobrima i gra evinama, u tolikoj mjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod utjecajem stanja elemenata ivotnog okoli a ili preko ovih elemenata pod utjecajem imbenika, djelatnosti ili mjera gore navedenih u alineji 2;

3 .

«javnost»

fizi ke, pravne osobe i njihove udruge, organizacije ili grupacije;

«sastavnice ivotnog okoli a» - zemlji te, zrak, voda, biosfera, kao i izgra eni (vje ta ki) ivotni okoli koji je nastao kao rezultat djelatnosti ljudskog imbenika koji je uz to i

sastavni dio ivotnog okoli a;

«uporaba ivotnog okoli a» - zna i djelatnost koja izaziva promjene u ivotnom okoli u, i na in da se rabi ivotnom sredinom u cjelini, ili nekom njenom sastavnicom, kao prirodnim resursom ili ispu taju i supstance, odnosno energiju, u ivotni okoli ili komponentu ivotnog okoli a, a u okviru propisa koji ure uju oblast za tite ivotnog okoli a;

«nevladine organizacije koje promoviraju za titu ivotnog okoli a» - koje su registrirane na podru ju Br ko distrikta;

«nesre a ve ih razmjera/akcident» - pojava emisije ve ih razmjera, po ara ili eksplozije usljed nekontroliranih promjena nastalih tijekom rada ure aja koje predstavljaju ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili ivotni okoli , neposrednu ili odlo enu, unutar ili izvan ure aja, a koja uklju uju jednu ili vi e opasnih supstanci;

«odgovorna osoba» - fizi ka ili pravna osoba koja upravlja radom ili kontrolira ure aj, odnosno u onim slu ajevima za koje je utvr eno zakonom, osoba na koju je prenesena ovlast odlu ivanja o tehni kom funkcioniranju ure aja;

«opasnost» - unutra nje svojstvo opasnih supstanci ili fizi ka situacija koja mo e izazvati tetu po ljudsko zdravlje ili ivotni okoli ;

«opasna supstanca» - podrazumjeva supstancu, mje avinu supstanci ili preparat koji odgovara kriterijima koji su propisani podzakonskim aktom, koja je nazo na kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ili me uproizvod, uklju uju i i one supstance za koje je osnovano o ekivati da bi mogle nastati u slu aju nesre e;

«optere ivanje ivotnog okoli a» - emisija supstanci ili energije u ivotnom okoli u;

«projekt» - projektiranje i izvo enje svih radova, i ostale intervencije u prirodnom okru enju i prostoru, uklju uj i i one koje su vezane za uporabu mineralnih resursa;

«promjena u radu» - promjena u prirodi ili funkcioniranju ili pro irenje ure aja koje bi moglo imati posljedice po ivotni okoli ;

«procjena utjecaja na ivotni okoli » - identifikacija, opisivanje i procjena (u konkretnom slu aju), na jedan odgovaraju i na in, u odnosu na svaki pojedina ni slu aj i sukladno lancima ovog poglavlja, direktan i indirektan utjecaj nekog projekta na sljede e

elemente i imbenike: - ljude, biljni i ivotinjski svijet, - zemlji te, vodu, zrak, klimu i pejza , - materijalna dobra i kulturno naslje e,

- me udjelovanje imbenika navedenih u pod to kama jedan, dva i tri;

«podru je utjecaja» - podru je ili dio prostora gdje je izazvan stupanj utjecaja na ivotni okoli ;

koji je definiran zakonskim propisima, ili koji mo e nastati kao rezultat uporabe ivotnog okoli a;

«ure aj» - mjesto na kojem se nalazi pogon ili jedan ili vi e tehni kih jedinica u kojima se vr e djelatnosti koje mogu imati negativne utjecaje na ivotni okoli ili gdje su nazo ne opasne supstance;

«prirodni resurs» - sastavnica prirodnog ivotnog okoli a, odnosno sastavni dio prirodnog ivotnog okoli a koji se mo e rabiti da bi se zadovoljile potrebe dru tva, izuzimaju i vje ta ki ivotni okoli ;

«rizik» - mogu nost pojave odre enog u inka unutar odre enog razdoblja ili u odre enim okolnistima;

«standard kvalitete ivotnog okoli a» - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre enom vremenskom razdoblju u odre enoj sredini ili odre enom dijelu, kao to je

4 .

propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, npr. koji se odnose na kvalitetu zraka ili vode;

«skladi tenje» - nazo nost neke koli ine opasnih supstanci radi skladi tenja, odlaganja radi uvanja na sigurnom mjestu ili dr anja na lageru;

«utjecaj na ivotni okoli » - promjene u ivotnom okoli u nastale uporabom i optere ivanjem ivotnog okoli a;

«biota» - skup svih biolo kih ( ivih) organizama u bioti koj sredini. Bioti ka sredina je sustav u kome pored fizi kih i kemijskih zakonitosti vladaju i specifi ne biolo ke zakonitosti.

III. NA ELA ZA TITE IVOTNOG OKOLI A

Na ela odr ivog razvoja

lanak 5

Odr ivost ivotnog okoli a podrazumjeva o uvanje prirodnog blaga. Potrebno je voditi ra una da stupanj potro nje obnovljivih materijala, vodenih i energentskih resursa, ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sustavi mogu to nadomjestiti, te da stupanj potro nje neobnovljivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se odr ivi resursi zamjenjuju.

Odr ivost ivotnog okoli a tako er podrazumjeva da stupanj zaga uju ih materija koje se emitira ne prevazilazi mogu nosti zraka, vode, zemlji ta da ih apsorbiraju i izvr i preradu.

Odr ivost ivotnog okoli a podrazumjeva stalno o uvanje biolo ke raznolikosti, ljudskog zdravlja, te kvalitete zraka, vode, i zemlji ta prema standardima koji su uvijek dovoljni za ivot i blagostanje ljudi, kao biljnog i ivotinjskog svijeta.

Na elo predostro nosti i prevencije

lanak 6

Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive tete po ivotni okoli , nedostatak potpune znanstvene ispitanosti ne mo e se rabiti kao razlog za odga anje poduzimanja nu nih mjera da bi se sprije ila dalja teta po ivotni okoli .

Uporaba prirodnih resursa ivotnog okoli a se organizira i obavlja na takav na in da:

- rezultira najni im mogu im stupanjom optere enja i uporabe ivotnog okoli a, - sprje ava zaga ivanje ivotnog okoli a,

- sprje ava tetu po ivotni okoli .

Pri uporabi prirodnih resursa ivotnog okoli a mora se po tovati na elo predostro nosti, tj. pozorno upravljati i ekonomi no rabiti sastavnice ivotnog okoli a; osim toga, i produciranje otpada mora se svesti na najmanju mogu u mjeru, uz primjenu recikla e nastalog otpada, odnosno ponovne uporabe prirodnih i vje ta kih materijala.

U cilju prevencije, primjenjuju se najbolje raspolo ive tehnologije prilikom uporabe prirodnih resursa ivotnog okoli a.

Korisnik ivotnog okoli a koji izaziva opasnost po ivotni okoli , ili uzrokuje tetu po ivotni okoli , du an je odmah obustaviti radnju koja predstavlja opasnost ili uzrokuje tetu.

Ukoliko je teta nastala kao rezultat djelatnosti korisnika ivotnog okoli a, onda je korisnik du an otkloniti i popraviti tetu koja je nastala u ivotnom okoli u.

5 .

Na elo zamjene

lanak 7

Svaku djelatnost koja bi mogla imati tetne posljedice po ivotni okoli potrebno je zamjeniti drugom djelatno u koja predstavlja znatno manji rizik od opasnosti, ak i u slu aju da su tro kovi takve djelatnosti ve i od vrijednosti koje treba za titi.

One i enje ivotnog okoli a treba ograni iti na izvoru, na na in propisan predhodnim stavkom.

Na elo integralnog pristupa

lanak 8

Zahtjevi za visoku razina za tite ivotnog okoli a i pobolj anje kvalitete ivotnog okoli a sastavni su dio politika koje imaju za cilj razvoj i unapre ivanje ivotnog okoli a, a osiguravaju se sukladno na elu odr ivog razvoja.

Svrha na ela integralnog pristupa je srje avanje ili svo enje na najmanju mogu u mjeru rizika od tete po ivotni okoli u cjelini.

Na elo integralnog pristupa obuhva a:

- uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda; - predvi anje posljedica u svim sastavnicama ivotnog okoli a kao rezultata djelovanja

supstanci i aktivnosti (postoje ih i novih); - svo enje nastanka otpada i tetnog djelovanja otpada na najmanju mogu u mjeru;

- primjenjivanje op ih metoda za procjenjivanje i pore enje problema u ivotnom okoli u,

- primjenu svih mogu ih mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva za tite ivotnog okoli a i mjera koje su usmjerene na izvore, kada su u pitanju emisije.

Na elo suradnje i podjele odgovornosti

lanak 9

Krajnji cilj odr ivog razvoja posti e se kroz zajedni ku suradnju i zajedni ko djelovanje svih subjekata u cilju za tite ivotnog okoli a na osnovi podjeljene odgovornosti, obveza suradnje i zajedni kog djelovanja odnosi se na sve faze postizanja ciljeva za tite ivotnog okoli a.

Provedba ciljeva vezanih za ivotni okoli podsti e se preko ovla tenih organa Br ko distrikta, me uentitetskom suradnjom, bilaterlnim ili multilateralnim me unarodnim sporazumima o suradnji, kao i pru anjem informacija i potpore u vezi sa za titom ivotnog okoli a, a posebno u odnosima sa susjednim zemljama.

U nedostatku me unarodnih sporazuma, ciljevi za tite ivotnog okoli a drugih zemalja koji se uzimaju u obzir su smanjenje prekograni nog zaga ivanja ili postojanje takve opasnosti po ivotni okoli , kao i sprje avanje zaga ivanja i izazivanja tete po ivotni okoli .

Udio javnosti i pristup informacijama

lanak 10

Pitanje za tite ivotnog okoli a ostvaruje se putem udjela svih zainteresiranih gra ana, na odre enoj razini. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovaraju i pristup informacijama koje se odnose na ivotni okoli , a kojim raspola e Distrikt, uklju uju i i informacije o opasnim materijama i aktivnostima u njihovim zajednicama, kao i mogu nost udjela u procesu dono enja odluka.

Ovla teni odjeli Vlade koji donose propise i koji se bave pitanjem za tite ivotnog okoli a su du ni poticati razvoj svijesti javnosti, kao i poticati udio javnosti u postupku dono enja propisa i odlu ivanju, omogu avaju i dostupnost informacija iroj javnosti.

Mora se osigurati udio javnosti u upravnom i sudskom postupku.

6 .

Na elo «zaga iva pla a»

lanak 11

Zaga iva pla a tro kove kontrole i prevencije od zaga enja, bez obzira da li su tro kovi rezultat nametanja obveze zbog emisija zaga enja, ili odgovaraju i ekonomski mehanizam, ili obveza proizi la iz propisa o smanjivanju zaga enosti ivotnog okoli a.

Korisnik ivotnog okoli a je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju utjecaja na ivotni okoli .

IV. ZA TITA SASTAVNICA IVOTNOG OKOLI A

Integrirana za tita sastavnica ivotnog okoli a

lanak 12

Sastavnice ivotnog okoli a moraju biti za ti ene pojedina no i u sklopu ostalih sastavnica ivotnog okoli a, uzev i u obzir njihove me uovisne odnose. Sukladno tomu utvr uje se i na in

optere ivanja i uporabe sastavnica ivotnog okoli a.

Za tita sastavnica ivotnog okoli a podrazumjeva za titu kvalitete, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i o uvanje prirodnih procesa unutar sastavnica i njihove prirodne ravnote e.

Sveobuhvatnim pravilima ure uju se posebne oblasti za tite i o uvanja sastavnica ivotnog okoli a i za tite od utjecaja koji predstavljaju opasnost po ivotni okoli koji se donese u okviru posebnih zakonskih propisa.

Za tita zemlji ta

lanak 13

Za tita zemlji ta obuhva a povr inu i ispod povr inske slojeve zemlji ta, formacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese.

Za tita zemlji ta obuhva a za titu produktiviteta, strukture, ravnote e vode i zraka, te biote zemlji ta.

Na povr ini zemlji ta ili ispod povr ine mogu se vr iti takve vrste djelatnosti i odlagati takve vrste materija koje ne zaga uju ili o te uju kvantitet, kvalitetu, materijalne procese zemlji ta i sastavnice ivotnog okoli a.

U tijeku, kao i prije provo enja projekata (izgradnje, eksploatacije ruda, itd.), mora se osigurati adekvatno razdvajanje i za tita povr inskog zemlji ta, kao i uporaba tog zemlji ta, kao i uporaba tog zemlji ta kao poljogospodarskog zemlji ta.

Korisnik takvog podru ja e osigurati obnovu tog podru ja prema utvr enom planu, odnosno razvoj, nakon zavr etka djelatnosti koje uklju uju uporabu zemlji ta, a timo gdje postoje uvjeti za to i ponovni razvoj - ak i ranije u tijeku same uporabe prirodnih resursa ivotnog okoli a ukoliko se to zahtijeva zakonskim propisima ili odlukom ovla tenog odjela.

Za tita voda

lanak 14

Za tita voda obuhva a za titu izvori ta, povr inskih i podzemnih voda, zaliha, reguliranje kvalitete i kvantiteta vode, za titu korita, obalnih podru ja kopnenih voda i akvafera.

Prirodan protok, struktura protoka, uvjeti protoka, korito, obalna podru ja mogu se mjenjati samo uz osiguranje o uvanja prirodne ravnote e vodenih ekosustava i njhovog funkcioniranja.

Uvjeti za ekstrakciju i uporaba vode se propisuju za svaku vrstu vodenih resursa sukladno uvjetima tog podru ja prema utvr enim standardima za uporaba. Posebnim propisima utvr uje se redosljed za ispunjavanje zahtjeva u vezi s vodama.

7 .

Vode se mogu rabiti i optere evati, a otpadne vode i kanalizacija mogu se ispu tati u vode

uz

primjenu odgovaraju eg tretmana

na na in koji ne predstavlja opasnost za prirode procese ili

za obnovu kvalitete i kvantiteta vode.

Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode, kao i prijenos voda, vr i se na na in koji ne uti e nepovoljno na rezerve, kvalitetu i biotu voda iz kojih se vr i opskrba ili u koje se vr i povrat, i koji ne predstavlja opasnost za njihovo samopre i avanje.

Planiranje za tite voda, za tita voda, za tita voda i vodenih ekosustava, organizacija za tite voda, nadzor, udio javnosti i financiranje za tite voda su propisani posebnim Zakonom o za titi voda.

Za tita zraka

lanak 15

Za tita zraka obuhva a za titu atmosfere u cjelosti, sa svim njenim procesima, te njene strukture i klimatskih obilje ja.

Zrak mora biti za ti en od optere enja bilo koje vrste vje ta kih utjecaja koja se vr e na zrak ili na druge sastavnice ivotnog okoli a putem transmisija radioaktivnih, teku ih, plinovitih ili vrstih materija ukoliko postoji opasnost da e tetno utjecati na kvalitetu zraka ili se tetno

odraziti na ljudsko zdravlje.

Kada se planira uvo enje djelatnosti i uspostava ure aja, kao i proizvodnja i uporaba proizvoda, potrebno je poduzeti potrebne mjere kako bi stupanj zaga uju ih materija zraka bio sveden na najmanju mogu u mjeru.

Planiranje za tite zraka, izvori emisija, za tita zraka, nadzor, udio javnosti i financiranje za tite zraka propisani su posebnim Zakonom o za titi zraka.

Za tita biosfere

lanak 16

Za tita biosfere obuhva a za titu ivih organizama, njihovih zajednica i stani ta

uzev i u obzir i za titu prirodnih procesa unutar njihovih stani ta

uzev i u obzir i za titu prirodnih procesa unutar njihovih stani ta i prirodne ravnote e, uz osiguranje odr ivosti ekosustava.

Uporaba biosfere mo e se vr iti na na in koji ne naru ava prirodne procese i uvjete biodiverziteta, niti predstavlja opasnost za njegovu odr ivost.

O uvnje izgra enog ivotnog okoli a

lanak 17

Prostornim planovima odre uju se zone izgradnje na odre enim lokacijama u odre enom podru ju ovisno od stupnja optere enja ivotnog okoli a i svrhe izgradnje unutar odre enih djelova na odre enim lokacijama.

Obavljanje odre enih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji za titna udaljenost ili podru je, mo e biti dozvoljena na na in utvr en posebnim zakonskim propisima sukladno prirodom optere ivanja ivotnog okoli a, ukoliko su ispo tovani odre eni propisi o za titi ivotnog okoli a.

Zelene povr ine, kao i pojas za titnih zona unutar Distrikta, ure uju se posebnim zakonskim propisima.

Opasne supstance i tehnologije

lanak 18

Za tita od tetnih utjecaja opasnih supstanci obuhva a upotrebu svih prirodnih i vje ta kih supstanci koje se rabe, proizvode ili distribuiraju od strane korisnika ivotnog okoli a u tijeku provo enja djelatnosti, a koje su po svom kvantitetu ili kvaliteti, eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksi ne, isu ive, podlo ne koroziji, izazivaju infekciju, ekotoksi ne, mutagene, kancerogene, ili iritiraju e, ili koje mogu izazvati takav utjecaj u kontaktu s drugim supstancama.

8 .

Kada se upravlja opasnim supstancama ili u tijeku uporabe

uklju uju i i eksploataciju,

odnosno ekstrakciju, skladi tenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu, ili kada se primjenjuju opasne tehnologije, moraju se poduzeti sve potrebne za titne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po ivotni okoli svodi na najni i stupanj ili se sasvim eliminira mogu nost takvih opasnosti, kako je to utvr eno zakonskim propisima.

Kada se primjenjuju tehnologije koje mogu predstavljati opasnost od tete po ivotni okoli , mora se odrediti za titna oblast ili razdaljina primjerena prirodi izvora opasnosti kako bi se umanjio rizik od opasnosti po ivotni okoli .

Otpad

lanak 19

Za tita od tetnog utjecaja otpada na ivotni okoli obuhva a tretiranje svih vrsta supstanci i proizvoda

uklju uju i ambala u i materijal za pakiranje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se odla u ili za koje se planira da e biti odlo eni.

Imatelj otpada je du an poduzeti adekvatne mjere za upravljanje otpadom i osigurati osnovne mjere u cilju sprje avanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu uporabu, ekstrakciju sirovina i mogu e energije, te ne kodljivo odlaganje.

Planiranje upravljanja otpadom, dozvole za upravljanje otpadom, nadzor nad upravljanjem otpadom, djelatnosti i odgovornosti upravljanja otpadom, prekograni no kretanje otpada, naknade teta propisani su posebnim Zakonom o upravljanju otpadom.

Buka i vibracija

lanak 20

Za tita ivotnog okoli a od buke i vibracije obuhva a sve vrste za tite od vje ta kih proizvedenih emisija energije koje izazivaju tetne posljedice po zdravlje.

U okviru za tite od buke, potrbno je primjenjivati tehni ke i organizacijske metode koje poti u:

- smanjivanje stvaranja emisija buke, ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracijama;

- smanjivanje optere enja, odnosno spre avanje pove avanja optere enja bukom ili vibracijama;

- naknadna za tita u onim sredinama koje su pod stalnim opter enjem iznad utvr enih standarda.

Radijacija

lanak 21

Za tita od tetnih utjecaja radijacije po ivotni okoli obuhva a za titu od vje ta kih i prirodno proizvedene jonizacije i termelne radijacije.

V. INFORMIRANJE I EDUKACIJA U OBLASTI ZA TITE IVOTNOG OKOLI A

Sustav informiranja o ivotnom okoli u i prikupljanje informacija

lanak 22

Gradona elnik je obvezan podzakonskim aktom uspostavi sustav informiranja o ivotnom okoli u i omogu i provo enje monitoringa stanja ivotnog okoli a, kao i aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka o uporabi i optere enju.

Sustav informiranja se uspostavlja i organizira na osnovi teritorijalne gustine naseljenostii na na in:

9 .

- da je mogu e utvrditi kvantitativne i kvalitativne promjene stanja ivotnog okoli a koje su nastale kao rezultat uporabe, i porediti ih na me unarodnom razinu, na na in da se procjenjuju zajedno sa socijalnim i ekonomskim podatcima, kao i s aspekta utjecaja na zdravlje stanovni tva;

- da uzroci utjecaja na ivotni okoli biti utvr eni sa zadovoljavaju om to no u, uklju uju i i detaljne prikaze koji su potrebni za odre ivanje uzro no

posljedni ne veze

u odnosu na tetu;

- da se to je mogu e prije mo e predvidjeti opasnost po ivotni okoli ;

- mogu poduzimati mjere predvi ene propisima i druge mjer od strane ovla tenih odjela Vlade;

- da se rabe u svrhu planiranja.

lanak 23

Korisnici ivotnog okoli a su du ni vr iti mjerenje optere enja i uporabe ivotnog okoli a nastalo kao rezultat njihovih djelatnosti na na in utvr en ovim zakonom, odnosno da ih potvrde i evidentiraju sukladno propisanim tehni kim mogu nostima, te omogu e pristup podatcima ovla tenom odjelu Vlade Br ko distrikta (u daljnjem tekstu: ovla teni odjel).

Upis podataka o ivotnom okoli u u druge registre

lanak 24

Obim i vrsta stalne tete po ivotni okoli , utvr eno odlukom ovla tenog odjela ili suda upisuje se u katastar nekretnina, bri e se ukoliko institucija Br ko distrikta ovla tena za ocjenu zakonitosti donese povodom pravnog lijeka suprotnu odluku.

Ako je odlukom suda utvr ena odgovornost za po injenu tetu, takva odluka se po slu benoj du nosti dostavlja ovla tenom odjelu i katastru nekretnina.

Na osnovi zahtjeva vlasnika nekretnine, odlukom ovla tenog odjela ili odlukom suda se utvr uje prestanak ili smanjenje stupanja prirodnog one i enja ivotnog okoli a. Odluka se po slu benoj du nosti dostavlja katastru nekretnina radi brisanja izvr enog upisa.

Istra ivanje u oblasti za tite ivotnog okoli a i tehni ki razvoj

lanak 25

Izvr avanje obveza koje se odnose na za titu ivotnog okoli a se unapre uje kroz razvoj znanosti i tehnologije, organizaciju znanstvenog istra ivanja i tehni kog razvoja, objavljivanje nalaza, kao i prakti ne primjene tuzemnih i me unarodnih istra iva kih radova.

Studija usmjerena na istra ivanje stanja ivotnog okoli a i razvoja za tite ivotnog okoli a predmet je prioritetne potpore.

Edukacija, poduka i kultura u sferi za tite ivotnog okoli a

lanak 26

Svaki gra anin ima pravo stjecati i unapre ivati spoznaje o ivotnom okoli u.

irenje i unapre ivanje spoznaja o ivotnom okoli u su primarne obveze gradona elnika.

U tijeku ispunjavanja obveze ovla teni odjel u sferi za tite ivotnog okoli a, du an je sura ivati s ostalim odjelima, a u cilju osiguravanja stru ne edukacije o ivotnom okoli u i da nastavi sa unapre ivanjem znanja na trajnoj osnovi.

lanak 27

Ovla teni odjel je du an izvr iti obveze iz prethodnog stavka, u suradnji s udrugama za za titu ivotnog okoli a i nevladinim organizacijama koje anga iraju javnost u za titi ivotnog okoli a.

Ovla teni odjel je du an pru iti potporu nastavnim institucijama, vjerskim zajednicama, znanstvenim institucijama, stru nim organizacijama i udrugama kako bi mogli djelotvornije

10 .

provoditi svoje nastavne aktivnosti i ukoliko je potrebno, dodjeliti raspolo iva financijska sredstva.

Registar ure aja i zaga iva a

lanak 28

Ovla teni odjel vodi registar ure aja i zaga iva a.

Registar sadr i sljede e podatke o djelatnostima i ure ajima koji ugro avaju ili mogu ugroziti ivotni okoli :

- ime odgovorne osobe i adresu lokacije ure aja;

- kratak opis aktivnosti, tehni kog procesa; - relevantne podatke koji se ti u emisija, opasnih supstanci nazo nih u ure aju,

produciranje otpada, uporabe resursa i energije; - podatke koji se odnose na izdavanje dozvola, promjena i sl.; - podatke o kontroli, relevantnim rezultatima i poduzetim mjerama.

Aktivno pru anje informacija o za titi ivotnog okoli a

lanak 29

Ovla teni odjel je obvezan davati informacije o ivotnom okoli u, propisane podzakonskim aktima, na transparentan na in rabe i publikacije u tiskanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne javnosti kao i rabiti sredstva javnog informiranja.

U slu aju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili ivotni okoli , bez obzira da li je ona prouzro ena djelatnostima ovjeka ili prirodnim uzrocima, voditelj ovla tenog odjela e predstavnicima javnosti koja bi mogla biti ugro ena, odmah dostaviti sve podatke koje posjeduju odjeli i koji bi mogli omogu iti javnosti poduzimanje mjera za sprje avanje ili smanjenje tete koja proizilazi iz odre ene opasnosti.

VI. UDIO JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA IVOTNI OKOLI

lanak 30

Odredbama ovoga zakona daje se mogu nost pristupa javnosti informacijama, mogu nost sudjelovanja u odlu ivanju i mogu nost pristupa pravdi po pitanjima vezanim za za titu ivotnog okoli a bez obzira na dr avljanstvo, nacionalnost ili mjesto prebivali ta, a za pravne osobe bez obzira na prebivali te. Organ pred kojim se vodi postupak, u kojem sudjeluje osoba radi za tite svojih prava propisanih ovim zakonom, du an je osigurati da osoba ne bude ka njena, gonjena ili uznemiravana na bilo koji na in zbog udjela u postupku.

Parni ni, kazneni, prekr ajni postupak ili postupak vezan za radne odnose pokrenut radi naknade tete, ka njavanja, gonjenja ili uznemiravanja osoba koje su ostvarile svoje pravo na udio javnosti se smatra nezakonitim.

Edukacija i kadrovsko ja anje

lanak 31

Ovla teni odjel izra uje godi nje nastavne planove u oblasti za tite ivotnog okoli a i postupa sukladno s njim. Nastavnim planovima za za titu ivotnog okoli a unapre uje se naobrazba i svijest javnosti o za titi ivotnog okoli a u nastavnom i izvannastavnom programu.

Nastavni planovi sadr e podatke o tome kako se dolazi do pristupa informacijama, kako se sudjeluje u odlu ivanju i kako se dolazi do pristupa pravdi po pitanjima za tite ivotnog okoli a.

Ovla teni odjel organizira redovitu poduku nevladinih organizacija koje se bave pitanjima za tite ivotnog okoli a.

11 .

Pristup informacijama o ivotnom okoli u

lanak 32

Ovla teni odjel mora osigurati da informacije o ivotnom okoli u u ini dostupnim javnosti, kao i kopije dokumentacije koja sadr i takve informacije.

Zahtjev za pristup informacijama o ivotnom okoli u mora biti u pisanoj formi. Uz zahtjev se ne moraju navesti razlozi za tra enu informaciju.

Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi, osim:

- ako je opravdano da ovla teni odjel dostavi tra ene informacije u drugoj formi, s tim da postoji obveza ovla tenog odjela da obrazlo i razlog zbog kojeg se informacija dostavlja u drugoj formi;

- ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi.

Informacija o ivotnom okoli u e biti stavljena na raspolaganje najkasnije u roku od 15 dana od dana podno enja zahtjeva za davanje informacija.

lanak 33

Zahtjev za davanje informacija o ivotnom okoli u bit e odbijen:

- ukoliko ovla teni odjel ne posjeduje tra ene informacije o ivotnom okoli u;

- ukoliko se zahtjev odnosi na informacije iji sadr aj nije pripremljen, ili se odnosi na informaciju koja se ti e unutra njih odnosa Distrikta, a takve informacije su izuzete od davanja nekim drugim;

- ukoliko je informacija ve adekvatno dana predstavnicima nevladinih organizacija, tisku. U takvim slu ajevima, ovla teni odjel e dati uputu podnositelju zahtjeva gdje mo e dobiti potrebne informacije.

Zahtjev za pristup informacijama o ivotnom okoli u mo e biti odbijen ukoliko bi objavljivanje danih informacija imalo tetan utjecaj na:

- me unarodna odnose, obranu ili op u sigurnost;

- tijek pravde, pravo osobe na zakonito su enje i mogu nost organa da provedu kaznenu ili drugu istragu,

- povjerljivost informacija koje se ti u trgovine i industrije, gdje je takva povjerljivost za ti ena zakonom kako bi se za titili legitimni ekonomski interesi. U ovom okviru, informacije o emisijama koje su bitne za za titu ivotnog okoli a ne smiju se otkrivati;

- prava intelektualnog vlasni tva;

- povjerljivost osobnih podataka ili dokumenti koji se odnose na fizi ke osobe u slu aju da te osobe nisu dale suglasnost za otkrivanje danih informacija javnosti gdje je ta povjerljivost predvi ena zakonom;

- interes tre e osobe koja je osigurala tra ene informacije a da na to nije bilo obvezno i ukoliko ta osoba ne da suglasnost s otkrivanjem danog materijala;

- ivotni okoli na koji se informacije odnose, kao to su mjesta uzgoja rijetkih vrsta.

Ako se odbija pristup informacijama koje se odnose na ivotni okoli , osnova za odbijanje e se kratko obrazlo iti uzimaju i u obzir da objavljivanje informacija nije od javnog interesa.

Ako ovla teni odjel ne posjeduje tra ene informacije du an je u najkra em roku, a najkasnije u roku od 8 dana, o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva. Rok za davanje informacija ra una se od dana kada je podnositelj zahtjeva podnio zahtjev za pristup informaciji ovla tenom odjelu koji je zahtjev prosljedio.

Ovla teni odjel e odobriti pristup informaciji o ivotnom okoli u ako se takva informacija mo e izdvojiti od informacija koje su izuzete od objavljivanja propisanog stavkom u alineji 3 i stavkom 2 ovoga lanka.

12 .

Ako se odbije pristup informaciji, ovla teni odjel e u pisanoj formi obavijestiti podnositelja zahtjeva o odbijanju pristupa informaciji u roku od osam dana od podno enja zahtjeva za pristup informaciji. Rok se mo e produljiti za jo osam dana zbog slo enosti informacije, s tim da e podnositelj zahtjeva biti obavije ten o razlozima produ enja.

Pristojbe za pru anje informacija

lanak 34

Ovla teni odjel mo e odlukom propisati pristojbu za davanje informacija.

Za slu ajeve u kojima mora provesti istra ivanje ili neke druge aktivnosti na koje nije obvezan zakonom, propisat e se poseban iznos pristojbe.

Ovla teni odjel koje nemjerava uvesti pristojbe za davanje informacija stavit e na uvid podnositeljima zahtjeva cjenovnik s iznosima pristojbi koje mogu biti uvedene.

Udio javnosti u odlukama o posebnim djelatnostima.

lanak 35

Ovla teni odjel e osigurati udio javnosti u:

- postupcima procjene projekata na ivotni okoli (poglavlje IX ovoga zakona),

- postupcima izdavanja ekolo kih dozvola za ure aje koji prelaze pragove propisane

podzakonskim aktom.

Ovla teni odjel e primijeniti odredbe ovoga lanka i na odluke o predlo enim djelatnostima koje nisu navedene u lanku 1 i koje mogu imati zna ajan utjecaj na ivotni okoli .

Ovla teni odjel mo e odlu iti da se ne e primijeniti odredba ovoga zakona, ukoliko bi pristup tra enoj informaciji imao tetan utjecaj na obranu zemlje.

Nakon pokretanja upravnog postupka, zainteresirana javnost e biti obavje tena putem sredstava javnog informiranja o sljede em:

- predlo enim aktivnostima/djelatnostima i zahtjevu za izdavanje ekolo ke dozvole kome e biti donesena odluka, izme u ostalog o:

- ovla tenom odjelu koji je odgovoran za dono enje odluke;

- predvi enom postupku, uklju uju i dostupne informacije o:

- pokretanju postupka,

- mogu nosti za udio javnosti;

- vremenu i mjestu predvi ene javne rasprave;

- ovla tenom odjelu od kojeg se mogu dobiti bitne informacije i kod kojeg javnost mo e izvr iti pristup bitnim informacijama,

- ovla tenom odjelu kojem se mogu podnjeti primjedbe i pitanja kao i vremenski rok za podno enje primjedbi ili pitanja,

- o stanju ivotnog okoli a,

- injenice da je dana djelatnost entiteta ili prekograni nom postupku procjene utjecaja na ivotni okoli .

Zainteresirana javnost e biti obavje tena prije o vremenu po etka postupka izvo enja dokaza. Obavijest e sadr ati upozorenje da se u roku od 30 dana obavje ivanja moraju podnjeti dokazi i injenice koje se ti u danog slu aja.

Ovla teni odjel, gdje je to mogu e, poticati podnositelje zahtjeva za izdavanje ekolo ke dozvole prije nego to taj zahtjev podnese.

13 .

Informacije koje se daju po zahtjevu

lanak 36

U pokrenutim postupcima, ovla teni odjel e na zahtjev zainteresirane javnosti, u najkra em vremenskom roku, omogu iti besplatan uvid u sve informacije koje su bitne za dono enje odluke, tj. informacije koje su dostupne u vrijeme postupka udjela javnosti, to ne utje e na pravo da se odbije objavljivanje odre enih informacija. Ove tra ene informacije e sadr avati sljede e:

- opis lokacije, fizi kih i tehni kih karakteristika predlo ene aktivnosti/djelatnosti i uklju uju i procjenu o ekivanih rezidijuma/taloga i emisija;

- opis zna ajnih utjecaja predlo ene djelatnosti na ivotni okoli ;

- opis mjera koje su predvi ene za sprje avanje ili smanjenje tih utjecaja uklju uju i osnovna alternativna rje enja prou enih od strane podnositelja zahtjeva;

- osnovna izvje a i stru na mi ljenja koje je pripremio ovla teni odjel.

Zainteresirana javnost mo e, u roku od 30 dana od dobijanja informacija iz stavka 1 ovoga lanka, u pisanoj formi podnjeti primjedbe, informacije, analize ili mi ljenja koje smatra bitnim za

danu djelatnost. U slu aju iznimno slo enih pitanja, ovla teni odjel mo e na zahtjev zainteresirane javnosti produljiti ovaj rok jo za 30 dana.

Ovla teni odjel e osigurati da javnost bude obavje tena o odluci odmah nakon dono enja, na na in da e osigurati da tekst odluke bude objavljen, kao i razlozi na kojima se ona zasniva.

Pristup pravdi

lanak 37

Svaka osoba koja smatra da njen zahtjev za davanje informacija nije razmatran, da je neosnovano odbijen, da na njega nije u potpunosti ili pravilno odgovoreno, ima pravo podno enja albe Apelacijskom povjerenstvu Vlade Br ko distrikta.

VII. MJERODAVNOSTI

Mjerodavnosti Skup tine Br ko distrikta u oblasti za tite ivotnog okoli a

lanak 38

Skup tina Br ko distrikta u oblasti za tite ivotnog okoli a ovla tena je da:

- provodi interese za tite ivotnog okoli a dono enjem zakona;

- usvaja strategiju za tite ivotnog okoli a i druge planove nu ne za o uvanje interesa;

- za tite ivotnog okoli a, i procjenjuje njihovo izvr avanje svake dvije godine na osnovi izvje a gradona elnika o stanju ivotnog okoli a;

- odobrava sredstva za ostvarivanje ciljeva vezanih za ivotni okoli ;

- da kontrolira uporabu tih sredstava.

Mjerodavnost gradona elnika Br ko distrikta u oblasti za tite ivotnog okoli a

lanak 39

Gradona elnik Br ko distrikta u oblasti za tite ivotnog okoli a ovla ten je:

- izvr avati zakone, druge propise i op e akte iz ove oblasti,

- donositi strate ki plan za za titu ivotnog okoli a u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona,

14 .

- donositi pravilnike, upute, odluke i druge akte za izvr avanje zakona iz oblasti za tite ivotnog okoli a,

- predlagati Skup tini Br ko distrikta prijedlog strategije za tite ivotnog okoli a i podnositi Skup tini izvje e o stanju ivotnog okoli a. Pri izradi drugih planova i programa, kao i pri uspostavljanju razvojnih ciljeva, Distrikta je du an primjenjivati/ugraditi standarde koji se odnose na za titu ivotnog okoli a, te promovirati pobolj anje stanja ivotnog okoli a;

- za ostvarivanje prava i izvr avanje obveza proiza lih iz me unarodnih sporazuma iz oblasti ivotnog okoli a, kao i za implementaciju me uentitetskih tijela;

- promovira proizvodnju na ekolo ki prihvatljiv na in, i u tom pogledu ispunjava zahtjeve koji se odnose na za titu ivotnog okoli a, te unapre ivati primjenu tehnologija i ure aja koji su prihvatljivi za ivotni okoli .

U slu aju izvanrednih doga aja koji mogu izazvati osobito tetne posljedice po ivotni okoli , gradona elnik je ovla ten ukloniti posljedice tete nastale po ivotni okoli i nadoknaditi tro kove prouzrokovane nastankom tete.

Savjetodavno vije e za za titu ivotnog okoli a Br ko distrikta

lanak 40

U cilju ostvarivanja ire dru tvene, znanstvene i stru ne osnove za za titu ivotnog okoli a, formira se Savjetodavno vije e za za titu ivotnog okoli a (u daljnjem tekstu: Vije e), u cilju pru anja savjeta gradona elniku i ovla tenom odjelu. Vije e formira gradona elnik kao posebno tijelo koje ima konzultativnu i savjetodavnu ulogu.

Vije e se sastoji od 5 lanova, i to iz:

- udruga za za titu ivotnog okoli a, - organizacija i ustanova koji zastupaju stru ne i ekonomske interese, - Vlade Br ko distrikta.

Vije e zauzima stavove o programima i drugim pitanjima vezanim za za titu ivotnog okoli a i iste dostavlja gradona elniku i ovla tenom odjelu.

Vije e sudjeluje u ocjenjivanju strate kih procjena ivotnog okoli a i nacrta koji slu e kao osnova za strate ku procjenu ivotnog okoli a.

Ovla teni odjel dostavlja Vije u svoje planove koji se odnose na izradu propisa i programa politike u okviru svojih mjerodavnosti radi zauzimanja stavova i davanja mi ljenja na iste.

Gradona elnik imenuje predsjedavaju eg Vije a na godinu dana. Voditelj ovla tenog odjela je kopresjedavaju i Vije a.

Mjerodavnost odjela u oblasti za tite ivotnog okoli a

lanak 41

Ovla teni odjel obavlja sljede e poslove:

- analizira i ocjenjuje stanje ivotnog okoli a i aktivnosti za tite ivotnog okoli a, kao i iskustva ste ena u oblasti za tite, uporabe i razvoja ivotnog okoli a,

- priprema zakone i druge propise i op e akte,

- sudjeluje u izradi programa i planova koji se odnose na uporabu prirodnih resursa a sudjeluje i u izradi i ostvarivanju posebnog plana za pitanja za tite ivotnog okoli a,

- uspostavlja i upravlja sustavom informiranja o ivotnom okoli u;

- upravlja poslovima u oblasti za tite ivotnog okoli a;

15 .

- obavlja poslove za tite ivotnog okoli a, izdavanje ekolo kih dozvola sukladno odredbama ovoga zakona i drugim propisima koji se odnose na ivotni okoli ;

- provodi provo enje zakonske obveze po pitanju ivotnog okoli a, kao to su, monitoring i nadzor, i dr.;

- odre uje ekolo ki klasifikacijski sustav supstanci, proizvoda i tehnologija, i izdaje dozvole za distribuciju i njihovu uporabu;

- organizira poslove koji imaju za cilj sprje avanje ili smanjenje tetnih posljedica po ivotni okoli .

Savjetnik za pitanje za tite ivotnog okoli a

lanak 42

U ovla tenom odjelu se bira savjetnik za pitanja za tite ivotnog okoli a.

Savjetnik za pitanja za tite ivotnog okoli a u ovla tenom odjelu je nositelj aktivnosti i koordinira radom s drugim odjelima Vlade po svim pitanjima iz ove oblasti.

Uloga javnog tu itelja

lanak 43

U slu aju nastanka tete ili postojanja opasnosti po ivotni okoli javni tu itelj ima pravo podnijeti tu bu radi zabrane ili ograni enja djelatnosti.

VII. PLANIRANJE ZA TITE IVOTNOG OKOLI A

Sustav planaranja

lanak 44

U Distriktu se donosi strate ki plan za tite ivotnog okoli a.

Radi planiranja za tite ivotnog okoli a na razini dr ave BiH Br ko distrikt zaklju uje sporazum s entitetima, odnosno ovla tenim organom na razini Vije a ministara BiH.

O planiranju uop e

lanak 45

Mjere za tite ivotnog okoli a utvr ene planskim dokumentima o za titi ivotnog okoli a moraju biti uskla eni s ekonomskim, socijalnim i prostornim planskim dokumentima o razvoju Br ko distrikta kao i ostalim planovima razvoja svih sektora gospodarstva.

Svi planski dokumenti za tite ivotnog okoli a donose se na razdoblje od est godina.

O provo enju odre enih planskih dokumenata za tite ivotnog okoli a podnosi se izvje e Skup tini koja je donjela planske dokumente, svake dvije godine.

Na osnovi planskih izvje a Skup tina mo e izmjeniti ili dopuniti odgovaraju e planske dokumente (rebelans).

Elementi planskih dokumenata

lanak 46

Planski dokumenti za za titu ivotnog okoli a sadr e:

- subjekte planiranja, - podatke o sada njem stanju ivotnog okoli a,

16 .

- ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom razdoblju, - na ela i smjernice za za titu ivotnog okoli a, - aktivnosti i zadatke koji se trebaju obaviti radi ostvarivanja planskih ciljeva, - kao i redosljed ostvarivanja planiranih aktivnosti i zadataka s utvr enim rokovima,

- sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva, s nazna enim planiranim izvorima

financiranja, - nazna ena podru ja u kojim su potrebni instrumenti za za titu ivotnog okoli a, kao i

sadr aje takvih instrumenata.

Strate ki plan Br ko distrikta

lanak 47

Strate ki plan Br ko distrikta sadr i:

- op e elemente za za titu i upravljanje ivotnom sredinom iz lanka 54 ovoga zakona,

- strate ke dokumente o za titi voda, zraka i prirode, upravlja otpadom i drugim sastavnim sastavnicama ivotnog okoli a i utjecajima na ivotni okoli , koji se odnose na osnovi posebnih zakona.

Dono enje strate kog plana Br ko distrikta

lanak 48

Nacrt strate kog plana Br ko Distrikta priprema i izra uje ovla teni odjel i dostavlja Savjetodavnom vije u, da u roku od 30. dana da svoje primjedbe.

Po isteku roka iz stavka 1 ovoga lanka izra eni nacrt ovla teni odjel za za titu ivotnog okoli a dostavlja gradona elniku Br ko Distrikta.

Gradona elnik u roku od 30. dana dostavlja nacrt Skup tini Br ko distrikta na razmatranje i usvajanje.

Na osnovu usvojenog nacrta strate kog plana, gradona elnik priprema u roku od 60 dana prijedlog plana i dostavlja ga Skup tini na razmatranje i usvajanje.

Prijedlog strate kog plana s obrazlo enjem dostavlja se Skup tini na razmatranje i dono enje.

Planski dokumenti poduze a

lanak 49

Poduze a donose programe upravljanja za titom ivotnog okoli a u okviru svojih potreba i interesa.

Zakonom e se propisati obveza da su odre ena poduze a du na donijeti programe upravljanja za titom ivotnog okoli a ili druge planske dokumente o za titi ivotnog okoli a.

Strate ka procjena

lanak 50

Prilikom dono enja propisa i odluka, koje donosi gradona elnik ili Skup tina Distrikta, a koje mogu tetno utjecati na kvalitetu ivotnog okoli a i ljudsko zdravlje, potrebno je pribaviti strate ku procjenu utjecaja na ivotni okoli .

Strate ku procjenu utjecaja na ivotni okoli izra uje pravna osoba koje ima licencu ovla tenog odjela ili ministarstva entiteta BiH.

Strate ku procjenu utjecaja na ivotni okoli pribavlja predlaga propisa ili odluka iz stavka 1 ovoga lanka i dostavlja je uz nacrt propisa ili odluke njenom donositelju, zajedno s mi ljenjem Savjetodavnog vije a za za titu ivotnog okoli a.

17 .

lanak 51

Strate ka procjena utjecaja na ivotni okoli sadr i:

- stupanj do kojeg namjeravani propis ili odluka mo e pozitivno ili negativno utjecati na stanje ivotnog okoli a;

- kolika bi teta mogla nastati po ivotni okoli , odnosno stanovni tvo, ako propis, odnosno odluka ne bude donesena;

- u kojoj mjeri su povoljni uvjeti za uvo enje mjera namjeravanim propisom, odnosno odlukom;

- kolike su mogu nosti ovla tenih organa da sprovedu propise, odnosno odluku, koja se namjerava donijeti.

Strate ka procjena utjecaja na ivotni okoli dostavlja se Savjetodavnom vije u za pitanja za tite ivotnog okoli a, zajedno s nacrtom propisa, odnosno odluke.

Savjetodavno vije e du no je u roku od 90 dana donijeti mi ljenje o nacrtu propisa, odnosno odluke i strate koj procjeni utjecaja na ivotni okoli .

Savjetodavno vije e mo e zahtjevati pomo stru njaka da se izvr i detaljna procjena utjecaja na ivotni okoli za odre eni propis, odnosno odluku.

IX. PROCJENA UTJECAJA NA IVOTNI OKOLI

Cilj procjene utjecaja na ivotni okoli

lanak 52

Procjena utjecaja na ivotni okoli podrazumjeva: utvr ivanje, opisivanje i analizu direktnih i indirektnih utjecaja nekog projekta na sljede e elemente i imbenike:

- ljude, floru i faunu, - zemlji te, vodu, zrak, klimu i prostor, - materijalna dobra i kulturno naslje e,

- me udjelovanje imbenika navedenih u alinejama jedan, dva i tri.

lanak 53

Uz odobrenje za dono enje rje enja o odobrenju za gra enje, podnositelj zahtjeva mora dostaviti ovjerenu kopiju odobrene studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli .

Ovla teni organi za procjenu utjecaja na ivotni okoli

lanak 54

Ovla teni odjel odlu uje o dono enju procjene utjecaja na ivotni okoli .

Kad odlu uje o procjeni utjecaja na ivotni okoli , ovla teni odjel pribavlja suglasnost odjela za zdravstvo Vlade Br ko distrikta kao i primjedbe i sugestije me uentitetskog tijela.

Projekti podlo ni procjeni utjecaja na ivotni okoli

lanak 55

Podzakonskim aktom utvr uju se projekti za koje je uvijek potrebna procjena utjecaja na ivotni okoli , kao i projekti podlo ni procjeni utjecaja na ivotni okoli ukoliko ovla teni odjel tako odlu i dono enjem odluke o procjeni.

Procjena utjecaja na ivotni okoli potrebna je:

- za znatne promjene na projektima iz stavka 1 ovoga lanka, za projekte iji rast proizvodnje, uporaba energije, uporaba vode, uporaba prostora, emisije ili proizvodnja otpada u zadnjih deset godina prelazi 25%;

- za prestanak rada ure aja i ru enje objekata iz stavka 1 ovoga lanka.

18 .

lanak 56

Uz zahtjev za dono enje odluke o procjeni utjecaja na ivotni okoli za projekte navedene u prethodnom lanku ovoga zakona, dostavlja se :

- opis projekta koji sadr i informacije o lokaciji, namjeni i veli ini projekta; - opis predvi enih mjera kako bi se sprije ile, smanjile ili ukoliko je mogu e sanirale

zna ajne nepovoljne posljedice; - podatci koji su potrebni za identifikaciju i procjenu osnovnih utjecaja na ivotni okoli ; - kratak pregled alternativa koje je dao obra iva /podnositelj zahtjeva za projekt s

osnovnim razlozima zbog kojih su dane alternative izabrane uzimaju i u obzir utjecaj na okolinu;

- izvadak iz planskog akta.

Uz zahtjev iz stavka 1 ovoga lanka s dokazima, ovla teni odjel dostavlja zainteresiranim osobama radi davanja mi ljenja i primjedbi. Rok za dostavljanje mi ljenja i primjedbi je 30 dana od dana prijama zahtjeva.

Odluka o procjeni utjecaja dostavlja se podnositelju zahtjeva i svim osobama navedenim u lanku 62 stavak 2.

Postupak procjene utjecaja na ivotni okoli

lanak 57

U roku od est mjeseci od dobijanja odluke o procjeni utjecaja mo e se podnjeti zahtjev ovla tenoj instituciji za izradu studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli .

Uz zahtjev se podnose:

- informacije propisane lankom 36 stavak 1, - dodatne informacije propisane podzakonskim aktom.

Po prijamu zahtjeva, gradona elnik obvezano u daljnjem roku od 15 dana zaklju it e ugovor sa ovla tenim institucijama o izradi studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli sukladno smjernicama i uputom danom u podzakonskom aktu kojeg donosi gradona elnik.

Ovla tena institucija je du na, u roku od 90 dana od dana zaklju enja ugovora, izraditi nacrt studije o utjecaju na ivotni okoli suglasno uputi voditelja ovla tenog za za titu ivotnog okoli a.

lanak 58

Ovla teni odjel dostavlja nacrt studije o utjecaju na ivotni okoli podnositelju zahtjeva, ovla tenim organima iz lanka 62 stavak 2 i drugim zainteresiranim osobama ( lanak 35 stavak 2) ostavljaju i im rok od 30 dana od dana primanja nacrta studije za davanje primjedbi.

Ovla teni odjel obavje uje i poziva javnost na raspravu o nacrtu studije putem sredstava javnog informiranja da u roku od 30 dana po zavr etku javne rasprave dostave pismene primjedbe na nacrt.

Ovla tena institucija e kona nu studiju o utjecaju na ivotni okoli izraditi u roku od 30 dana po zavr etku javne rasprave, uva avaju i i primjedbe upu ene od strane podnositelja zahtjeva organima iz lanka 52 stavak 3 i javnosti.

Javna rasprava

lanak 59

Ovla teni odjel organizira javnu raspravu o nacrtu studije u naselju koje je najbli e lokaciji danog projekta.

Javnu raspravu vodi predstavnik ovla tenog odjela. Stru njaci i predstavnici zainteresiranih institucija mogu pribivati javnoj raspravi i imat e priliku iskazati svoje stavove. Sve ostale osobe

19 .

koje pribivaju javnoj raspravi e imati priliku da daju svoje primjedbe na na in koji odredi predstavnik ovla tenog odjela.

Ovla teni odjel priprema zapisnik s javne rasprave u roku od tri dana nakon odr avanja.

Vjerojatno a prekograni nih utjecaja na ivotni okoli

lanak 60

Pravila koja se odnose na procjenu utjecaja na ivotni okoli primjenjuju se i u slu ajevima:

- kada postoji vjerojatno a da e projekt imati zna ajan utjecaj na ivotni okoli drugog entiteta;

- kada dr avu na to obvezuju me unarodni ugovori i na osnovi bilateralnih sporazuma, reciprociteta ili drugih razloga.

Kada ovla tena institucija za izradu studije o utjecaju ima spoznaju da e neki projekat vjerojatno imati zna ajan utjecaj na ivotni okoli Br ko distrikta, izradit e posebno poglavlje studiji o mogu im utjecajima projekta na ivotni okoli entiteta.

Detalji o postupcima izrade studije za projekte s mogu im me uentitetskim utjecajem mogu biti odre eni sporazumom izme u entiteta i Br ko distrikta koji se zaklju uje uz konzultaciju ovla tenog me uentitetskog tijela za za titu ivotnog okoli a.

Kada ovla tena institucija za izradu studije ima spoznaju da e neki projekt vjerojatno imati zna ajan utjecaj na ivotni okoli druge dr ave izradit e posebno poglavlje o studiji o utjecaju projekta na ivotni okoli . Ovla teni odjel e entitetu/dr avi na koju mo e biti utjecaja dostaviti obavjest koja sadr i:

- opis projekta s dostupnim informacijama o mogu em prekograni nom utjecaju,

- informacije o odluci koja mo e biti donesena,

- rok u kome e se dr ava/entitet na koje projekat mo e imati utjecaja, izjasniti da li eli da sudjeluje u postupku procjene utjecaja na ivotni okoli .

Ukoliko dr ava/entitet koja je obavje tena, iska e svoju namjeru da sudjeluje u postupku procjene utjecaja na ivotni okoli , ovla teni odjel e proslijediti danoj dr avi/entitetu posebno poglavlje studije o utjecaju na ivotni okoli i bitne podatke koji se ti u danog postupka.

Ovla teni odjel e omogu iti udio predstavnika javnosti iz dr ave/entiteta na koje projekt mo e imati utjecaja u javnoj raspravi. Nakon izrade kona ne studije, ovla teni odjel e s predstavnicima dr ave na koju projekat mo e imati utjecaja pristupiti konzultacijama.

Ukoliko se sazna za projekt koji se odvija u drugoj dr avi/entitetu koji mo e imati zna ajne posljedice po ivotni okoli na teritoriju Br ko Distrikta, ovla teni odjel e poduzeti sve nu ne mjere kako bi osigurao da ovla teni odjel i javnost mogu uzeti udjela u procjeni prekograni nih utjecaja na ivotni okoli . Ovla teni odjel e tako er poduzeti sve nu ne mjere kako bi osigurao da primjedbe odjela i javnosti do u do ovla tenih organa dr ave/drugog entiteta iz koje poti u prekograni ni utjecaji na ivotni okoli .

Tro kove koji proizilaze iz stavaka 2

4 snosit e podnositelj zahtjeva, dok e se tro kovi koji proizilaze iz stavka 5 podmiriti iz sredstava Fonda za za titu ivotnog okoli a.

Odobravanje studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli

lanak 61

Odjel ovla ten za za titu ivotnog okoli a odobrava studiju o procjeni utjecaja na ivotni okoli u roku od 30 dana od dana dobijanja izra ene studije.

Studija o procjeni utjecaja na ivotni okoli ne e se odobriti ukoliko se:

20 .

- utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno one i enje ivotnog okoli a, odnosno da bi projekt mogao u znatnoj mjeri ugroziti ivotni okoli ;

- utvrdi da projekt nije sukladan s planom za tite ivotnog okoli a na dr avnom i entitetskoj razini;

- ustanovi da projekt nije sukladan s me unardnim obvezama dr ave po pitanju za tite ivotnog okoli a.

Odluka o odbijanju zahtjeva za odobrenje studije o procjeni utjecaja dostavlja se:

- podnositelju zahtjeva,

- ovla tenim odjelu,

- ovla tenom me uentitetskom organu i ostalim zainteresiranim osobama.

Odluka se objavljuje na na in propisan ovim zakonom.

U slu aju prekograni nog utjecaja, ovla teni odjel proslje uje odluku drugom entitetu/dr avi na koju projekt mo e imati utjecaja.

Obavijest i javno objavljivanje moraju sadr avati:

- sadr aj odluke, - osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana.

Sudjelovanje ovla tenog odjela u postupcima davanja dozvola

lanak 62

Ovla teni odjel za za titu ivotnog okoli a sudjeluje u postupku izdavanja odobrenja za gra anje za projekte koji su podlo ni procjeni utjecaja na ivotni okoli .

Ovla teni odjel, u postupcima iz stavka 1 ovoga lanka, pazi da li su se okolnosti u kojima je vo en postupak procjene utjecaja na ivotni okoli promijenile i kontrolira da li su ispunjeni uvjeti odre eni u studiji o procjeni utjecaja na ivotni okoli .

U roku od tri godine nakon izrade studije o procjeni utjecaja na ivotni okoli , zapo eti postupci izdavanja dozvola iz stavka 1 ovoga lanka moraju biti zavr eni.

Va enje studije o procjeni utjecaja produ it e se za idu e dvije godine ukoliko je do propu tanja roka iz prethodnog stavka do lo zbog nea urnosti odjela.

Tro kove produ enja va enja studije o procjeni utjecaja snosi organ iz stavka 1 ovoga lanka.

X. IZDAVANJE EKOLO KIH DOZVOLA I SPRJE AVANJE NESRE A VE IH RAZMJERA

lanak 63

Aktivnosti ili ure aja koja ugro avaju ili mogu ugroziti ivotni okoli ili koja imaju ili mogu imati negativan utjecaj na ivotni okoli stavljaju se pod poseban re im kontrole.

Kontrola se provodi putem:

- posebnih obveza i uvjeta propisanih za ove aktivnosti ili ure aja ( lanak 73),

- uvjeta propisanih za dobivanje ekolo ke dozvole, - dokumentacije u registru/katastru o zaga enosti ivotnog okoli a,

- redovite inspekcijske kontrole, - sanacijskih mjera za sprje avanje one i enja.

21 .

Osnovne obveze odgovorne osobe

lanak 64

Ure aji moraju biti izgra eni i raditi tako da:

- ne ugro avaju niti ometaju zdravlje ljudi i ne predstavljaju nesnosnu/pretjeranu smetnju

za ljude koji ive na podru ju utjecaja ure aja ili za okoli zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote ili prometa iz ure aja ili prema ure aju;

- poduzmu sve odgovaraju e preventivne mjere tako da se sprije i one i enje i da se ne prouzrokuje zna ajnije zaga enje;

- izbjegavaju produkciju otpada;

- se energetski i prirodni resursi u inkovito rabe;

- se poduzimaju nu ne mjere za sprje avanje nesre a/akcidenata i ograni avanje njihovih posljedica;

- se poduzimaju nu ne mjere nakon prestanka rada ure aja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od one i enja i da bi se lokacija na kojoj se ure aj nalazi vratilo u zadovoljavaju e stanje, to zna i da su ispunjeni svi standardi kvalitete ivotnog okoli a koji su bitni za lokaciju ure aja osobito oni koji se ti u za tite zemlji ta i vode.

Uvjeti dani u stavku 1 ovoga lanka predstavljaju op u obvezu odgovorne osobe koja treba ispuniti tijekom izgradnje, rada i prestanka rada ure aja. Ovi uvjeti moraju biti ispunjeni prilikom dono enja ekolo ke dozvole.

Ako ne postoji poseban uvjet za izdavanje ekolo ke dozvole (ure aj nije naveden u podzakonskom aktu), ovla teni odjel e prilikom izdavanja urbanisti ke suglasnosti/dozvole za gradnju za namjeravni projekt tra iti ispunjenje uvjeta propisanih stavkom 1 ovoga lanka.

Ekolo ka dozvola

lanak 65

Podzakonskim aktom, donesenim na osnovi ovog zakona, navedeni su ure aji koji mogu biti izgra ena i pu tena u rad samo ukoliko imaju ekolo ku dozvolu koju donosi ovla teni odjel propisan lankom 70 ovoga zakona. Podzakonskim aktom e se propisati pravila za dono enje ekolo ke dozvole.

Ekolo ka dozvola ima za cilj visoku razinu za tite ivotnog okoli a u cjelini preko za tite zraka, vode i zemlji ta. Ukoliko je posebnim zakonom propisano dono enje drugih dozvola za ure aje, ove dozvole e biti izdane zajedno s ekolo kom dozvolom. Ovla teni odjel za izdavanje posebnih dozvola uklju uju se u postupak izdavnja ekolo ke dozvole.

Ekolo ka dozvola se izdaje i za zna ajne promjene u radu ure aja.

Ovla teni odjel svakih pet godina vr i reviziju izdanih ekolo kih dozvola.

Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole

lanak 66

Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole treba sadr avati:

- ime i adresu odgovorne osobe i adresu lokacije na kojoj se ure aj nalazi,

- opis ure aja i aktivnosti (plan, tehni ki opis rada, itd),

- opis osnovnih i pomo nih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se rabi ili koju proizvodi ure aj,

- opis izvora emisija iz ure aja,

22 .

- opis stanja lokacije na kojoj se ure aj nalazi,

- opis prirode i koli ine predvi enih emisija iz ure aja u sve dijelove ivotnog okoli a

(zrak, voda, zemlji te), kao i identifikacija zna ajnih utjecaja na ivotni okoli ,

- opis predlo enih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprje avanje, ili ukoliko to nije mogu e, smanjenje emisija iz ure aja,

- opis mjera za sprje avanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji

producira ure aj,

- opis ostalih mjera radi uskla ivanja s osnovnim obvezama odgovorne osobe, posebno mjera nakon zatvaranja ure aja,

- opis mjera planiranih za pra enje emisija unutar podru ja i njihov utjecaj,

- opis alternativnih rje enja.

Zahtjev mora sadr avati i ostale dokaze radi dobivanja dozvola propisanih posebnim zakonima koje e biti izdane zajedno s ekolo kom dozvolom.

Dokaze iz stavka 1 ovoga lanka moraju pripremiti ovla tene institucije, a odgovorna osoba ove dokaze podnosi uz zahtjev ovla tenom odjelu.

Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole mora biti dostupan javnosti radi davanja mi ljenja.

Zahtjev se objavljuje putem sredstava javnog informiranja.

Mi ljenje se mo e dati najkasnije u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja.

Izdavanje ekolo ke dozvole, organi ovla teni za izdavanje ekolo kih dozvola, sprje avanje nesre a velikih razmjera.

lanak 67

Ovla teni organ je du an da u roku od 60 dana od dana prijama zahtjeva izda ekolo ku dozvolu. Dozvola posebno sadr i osnovne obveze odgovorne osobe i uvjete propisane zakonima ije odredbe se primjenjuju na dani ure aj. Ukoliko ovi uvjeti nisu ispunjeni, ovla teni organ ne e izdati dozvolu.

Ekolo ka dozvola sadr i:

- grani ne vrijednosti emisija za zaga uju e materije koje moraju biti zasnovane na najboljim raspolo ivim tehnologijama;

- uvjete za za titu zemlji ta, zraka, vode, biljnog i ivotinjskog svijeta; - mjere za upravljanje otpadom koje proizvodi ure aj;

- zahtjeve za pra enje emisija uz odre ivanje metodoligije i u estalosti mjerenja; - uvjete za dovo enje na minimum prekograni nog zaga enja;

- mjere za uvjete ivota u izvanrednim situacijama.

Ukoliko standardi o kvaliteti ivotnog okoli a (vode, zraka, itd.) zahtijevaju stro ije uvjete od onih koji se posti u primjenom najboljih raspolo ivih tehnologija, dodatne mjere e se odrediti radi izdavanja dozvole (npr. ograni enje radnih sati, manje zaga uju ih goriva, itd.).

Ponovno razmatranje i izmjena dozvola

lanak 68

Ovla teni odjel Vlade Br ko distrikta ponovno razmatra i mijenja ekolo ku dozvolu, ili, ukoliko ona nije potrebna, urbanisti ku suglasnost:

- ukoliko ja zaga enje koje stvara dano ure aj toliko zna ajno da postoje e grani ne vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u dozvolu,

23 .

- ukoliko je do lo do zna ajnih promjena u najboljim raspolo ivim tehnologijama koje omogu uju zna ajno smanjenje emisija bez ve ih tro kova,

- ukoliko sigurnost odvijanja rada i aktivnosti zahtjeva uporabu drugih tehnologija.

Ovla teni odjel mo e izmjeniti ekolo ku dozvolu na zahtjev osobe koja ivi na podru ju na kojem rad ure aja mo e imati negativn utjecaj.

Ukoliko izmjene ure aja radi prilago avanja uvjetima iz oblasti za tite ivotnog okoli a prouzrokuje potpunu promjenu ure aja, ovla teni odjel mora narediti odgovornoj osobi da joj dostavi program pobolj anja/prilago avanja za ure aj s mjerama i vremenskim rokovima za prilago avanje ure aj s mjerama i vremenskim rokovima za prilago avanje ure aja osnovnim obvezama utvr enim ovim zakonom.

Sprje avanje i kontrola nasre a velikih razmjera

lanak 69

Odgovorna osoba ure aja u kojem su nazo ne opasne supstance mora poduzeti sve preventivne mjere nu ne za sprje avanje nesre a ve ih razmjera i ograni iti njihov utjecaj na ljude i ivotni okoli . Odgovorna osoba uvijek mora predo iti ovla tenom odjelu, a posebno prilikom inspekcijskog nadzora, da je poduzela nu ne mjere propisane ovim zakonom.

Prekograni ni utjecaji

lanak 70

Ukoliko rad nekog ure aja mo e izazovati zna ajne negativne posljedice na podru ju druge dr ave, entiteta, ili u Br ko distriktu ili ukoliko druga dr ava, entitet ili Br ko distrikt tako zahtjeva, zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole bit e dostavljen drugom entitetu ili Br ko distriktu putem ovla tenog odjela, drugoj dr avi u isto vrijeme kada postane dostupan javnosti.

Ukoliko, u okviru procesa izdavanja dozvole koji se provodi u drugoj dr avi ili entitetima, ovla teni odjel primi dokaze o tome da ure aj mo e imati negativan utjecaj na ivotni okoli na podru ju Br ko dstrikta, ovla teni odjel e informirati stanovni tvo koje ivi na tom podru ju i pru iti mogu nost da iznesu svoje mi ljenje.

Osobe koje ive na podru ju entiteta, imaju ista prava da sudjeluju u ovom postupku, kao i one osobe koje ive na podru ju gdje ure aj treba graditi. Osobe koje ive u entitetima i na koje rad ure aja mo e imati negativne posljedice, mogu imati svojstvo stranke u postupku.

Detaljne informacije u vezi prekograni nog utjecaja rada ure aja na drugu dr avu e biti odre ene u bilateralnim sporazumima sklopljenim s drugim dr avama.

Postoje i ure aji

lanak 71

Za ure aje koji su dobili odobrenje za gra enje i dozvolu za rad bez ekolo ke dozvole, prije stupanja na snagu ovoga zakona, moraju se osigurati ekolo ke dozvole do 2008. godine.

Gradona elnik Br ko distrikta e odrediti rokove za podno enje zahtjeva za izdavanje ekolo ke dozvole za odre ene vrste ure aja putem podzakonskih akata, uzimaju i u obzir njihovu mogu nost zaga ivanja.

Na promjene u radu postoje ih ure aja, primjenjivat e se odredbe ovoga zakona.

Podatci koje dostavlja odgovorna osoba

lanak 72

Odgovorna osoba za ure aja za koje je izdana ekolo ka dozvola mora redovito obavje ivati ovla teni odjel o rezultatima pra enja emisija i bez odlaganja prijaviti svaku slu ajnu ili nepredvi enu nezgodu ili akcident koji zna ajno utje u na ivotni okoli i dostavlja ovla tenom odjelu sve podatke i informacije potrebne da bi se ispunili uvjeti propisani za izvje ivanje na dr avnoj i me udr avnoj razini.

24 .

Informiranje o nesre ama

lanak 73

Odgovorna osoba ure aja mora obavijestiti ovla teni odjel Vlade Br ko distrikta za za titu ivotnog okoli a o nesre i ve ih razmjera i dostaviti sljede e podatke:

- okolnosti nesre e, - opasne supstance koje su nazo ne, - podatke potrebne za procjenu utjecaja nesre e na ljude i ivotni okoli , - urne mjere koje su poduzete.

Odgovorna osoba mora obavjestiti mjerodavnu osobu iz stavka 1 ovoga lanka o mjerama predvi enim za ubla avanje posljedica nesre e i sprje avanje pojave novih.

Izvje e o procjeni opasnosti

lanak 74

Za ure aja u kojima su opasne supstance nazo ne u propisanim koli inama, odgovorna osoba mora napraviti izvje e o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi:

- da su politika sprje avanja nesre a ve ih razmjera i sustav sigurnosnog upravljanja za njeno provo enje po eli da se provoditi;

- da su rizici od pojave ve ih nesre a identificirani i da su poduzete nu ne mjere za identificiranje takvih nesre a i ograni avanje njihovih posljedica;

- da su odgovaraju a sigurnost i pouzdanost uklju ene u projektiranje, gradnju, funkcioniranje i odr avanje ure aja;

- da su napravljeni unutra nji planovi intervencija koji pru aju informacije za dono enje vanjskog plana.

Izvje e mora sadr avati dovoljno informacija da bi ovla teni odjel prilikom izrade prostornih planova bio u mogu nosti odrediti lokacije za nove djelatnosti u blizini postoje ih ure aja. Izvje e sadr i izmjenjenu listu opasnih supstanci nazo nih u danom ure aju.

Ovla teni odjel Vlade Br ko distrikta u suradnji s me uentitetskim tijelom donosi akt kojim propisuje na in izrade i sadr aj izvje a o sigurnosnom stanju.

Odgovorna osoba vr i reviziju izvje a o sigurnosnom stanju svakih pet godina, a kada je to potrebno, izvje e se mjenja i ranije ili na inicijativu odgovorne osobe ili na zahtjev ovla tenog organa iz razloga to se injeni no stanje izmjenilo ili su se pojavile nove tehnologije u vezi s pitanjima sigurnosti.

Izvje e o procjeni opasnosti podnosi se ovla tenom odjelu.

Za nova ure aja zajedno sa zahtjevom za izdavanje dozvola potpisanih ovim ili drugim zakonima, a za postoje e ure aje u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona, u slu aju da ga je nu no izmijeniti ili izmijeniti periodi no izvje e bez odlaganja.

Izvje e o procjeni opasnosti mora biti dostupno javnosti.

Promjene na ure aju

lanak 75

U slu aju promijena na ure aju ili koli ini opasnih supstanci koje mogu biti uzrok ve ih nesre a, odgovorna osoba mora, ukoliko je nu no, promijeniti politiku sprje avanja nesre a ve ih razmijera ili izvje e o stanju sigurnosti.

Inforamacija o procjeni opasnosti

lanak 76

Odgovorna osoba je du na dostaviti informacije o mjerama procjene opasnosti osobama na koje nesre a ve ih razmjera uzrokovana kvarom na ure aju mo e imati utjecaja, kao i o

25 .

adekvatnom pona anju u slu aju nesre e. Ove informacije e se razmatrati svake tre e godine ili ukoliko je to nu no, opetovane i izmjenjene najmanje svake pete godine. Informacije moraju biti dostupne javnosti.

Obveze ovla tenog odjela za za titu ivotnog okoli a

lanak 77

Na osnovi obavijesti koje se podnose, odjel ovla ten za za titu ivotnog okoli a du an je voditi evidenciju i vr i izmjene u registru ure aja, kao i voditi registar ve ih razmjera koje su prijavljene.

Ovla teni odjel iz stavka 1 ovoga lanka e zabraniti uporabu ili pu tanje u pogon ure aja ili dijelova ure aja ukoliko postoje ozbiljni nedostatci kod mjera koje odgovorna osoba poduzima za sprje avanje ili ubla avanje nesre a ili ukoliko odgovorna osoba nije dostavila obavijest, izvje e o stanju sigurnosti ili neku drugu tra enu informaciju u navedenom roku.

lanak 78

Na osnovi izvje a o procjeni opasnosti, odjel ovla ten za za titu ivotnog okoli a du an je identificirati ure aje ili grupe ure aja kod kojih je vjerojatno a ili mogu nost pojave posljedica prouzrokovane nesre om ve ih razmjera mogu biti pove ane zbog blizine lokacije ili blizine takvih ure aja kao i izvr iti identifikaciju supstanci.

Kada se takvi ure aji identificiraju, odjel ovla ten za za titi ivotnog okoli a mora osigurati razmjenu informacija koje e omogu iti odgovornim osobama takvih ure aja da uzmu u obzir prirodu i ukupni rizik nastao zbog pojave nesre a, upravljanja sustava sigurnosti, pripremanja izvje a o procjeni opasnosti i unutarnjih planova intervencija u izvanrednim situacijama.

Pravne i fizi ke osobe ovakvih ure aja koji su utvr eni stavkom 1 ovoga lanka moraju raditi na informiranju javnosti i dostavljanju informacija ovla tenom organu radi pripreme vanjskih planova intervencije.

Unutra nji i vanjski planovi intervencije

lanak 79

Pravna osoba je du na izraditi i pripremiti unutra nji plan intervencije koji sadr i mjere koje e se poduzeti u ure aju u slu aju nesre a ve ih razmjera i dostaviti ga ovla tenom organu za upravljanje u izvanrednim situacijama, radi izrade vanjskih planova intervencije za mjere koje e se poduzeti izvan ure aja.

Svrha izrade planova intervencije je:

- da kontrolira nesre e tako da se njihove poslijedice svedu na najmanju mogu u mjeru i da se ograni i tetan utjecaj na ljude, ivotni okoli i imovinu;

- da se primjenjuju mjere koje su nu ne za za titu ovjeka i ivotnog okoli a od utjecaja nesre a ve ih razmjera;

- da se prenesu nu ne informacije javnosti i ovla tenim slu bama i organima koji se nalaze u danom podru ju;

- da se omogu i restauracija i i enje ivotnog okoli a nakon nesre a ve ih razmjera.

Unutra nji i vanjski planovi intervencija moraju biti primjenjeni bez odlaganja u slu aju nesre a ve ih razmjera ili u slu aju da se pojave nekontrolirane nezgode koje bi mogle dovesti do ve e nesre e.

Odgovorna osoba ili mjerodavno ministarstvo je du no u razdoblju od tri godine provjeriti u koliko je nu no, izmijeniti unutra nji, odnosno vanjski plan intervencije uzimaju i u obzir promjene do kojih je do lo u radu ure aja ili u planovima intervencije, ili u novim tehnolo kim spoznajama.

26 .

Planovi prostornog ure enja

lanak 80

Kod izrade i dono enja planova prostornog ure enja moraju se uzeti u obzir ciljevi sprje avanja nesre a ve ih razmjera i ograni avanje njihovih posljedica, a posebno kod odre ivanja prostora namijenjenog za nove ure aja i promjene koje e nastati na postoje im ure ajima i nove gra evine (prometnice, javna mjesta) u blizini stambenih naselja.

Mora se voditi ra una o udaljenostima izme u ure aja iz stavka 1 ovoga lanka i stambenih naselja, javnih mjesta i podru ja posebne prirodne osjetljivosti za kojima postoji poseban interes.

Da se ne bi pove ao rizik po ljude ili ivotni okoli , vlasnik postoje eg ure aja i ovla teni organ moraju voditi ra una o potrebi primjene dodatnih tehni kih mjera za tite.

XI. UTVR IVANJE UVJETA ZA URE AJA I STANDARDA ZA KVALITETU IVOTNOG OKOLI A

Propisi/podzakonski akti

lanak 81

Gradona elnik Br ko distrikta na prijedlog voditelja odjela ovla tenog za za titu ivotnog okoli a, na osnovi ovoga zakona, donosi podzakonske akte kojim propisuje:

- posebne uvjete koji se ti u dokumenata koji se podnose tijekom postupka izdavanja ekolo ke dozvole;

- pravila za vo enje postupka izdavanja ekolo kih dozvola;

- uvjete u vezi s izdavanjem ekolo kih dozvola za posebne vrste ure aja, a posebno u vezi s najboljim raspolo ivim tehnologijama i grani nim vrijednostima emisija i tehni kim mjerama sukladno pravilima za uspostavljanje standarda;

- uvjete koje mora ispunjavati ovla tena institucija za pripremu dokumentacije koja je propisana ovim zakonom:

- dodatne odredbe za sprje avanje nesre a ve ih razmjera;

- standarde kvalitete ivotnog okoli a.

Propisi iz stavka 1 ovoga lanka donose se na osnovi preporuka me uentitetskog tijela za za titu ivotnog okoli a i standarde koje utvr uje zavod za standardizaciju.

Standardi za ure aje

lanak 82

Gradona elnik Br ko distrikta utvr uje podzakonskim aktom standarde za vrste ure aja ili djelatnosti sukladno najboljim raspolo ivom tehnologijama i suvremenim znanstvenim dostignu ima kako bi se utjecaji ure aja na ivotni okoli sprije ili ili sveli na najmanju mogu u mjeru, to se posti e putem:

- uspostavljanje grani nih vrijednosti emisija za zaga uju e materije; - odre ivanja tehnolo kih i operativnih uvjeta za ure aje; - postavljanjem uvjeta za mjerenje, monitoring i podno enje izvje a.

Standardi se primjenjuju i na postoje e ure aje. Podzakonskim aktima iz stavka 1 ovoga lanka propisuje se vremenski rok za prilago avanje i opremanje postoje ih ure aja, uzimaju i u obzir potencijal zaga ivanja i tehnologije kojima raspola e postoje i ure aj.

27 .

Voditelj ovla ten za za titu ivotnog okoli a priprema prijedlog podzakonskog akta iz stavka 1 ovoga lanka, uzimaju i u obzir postoje e me unarodne standarde, i publikacije Europske unije, uporedne standarde drugih zemalja i znanstvene publikacije.

XII. NADZOR

Upravni nadzor

lanak 83

Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega, vr i odjel mjerodavan za za titu ivotnog okoli a.

Inspekcijski nadzor

lanak 84

Inspekcijski nadzor nad provo enjem odredaba ovoga zakona i drugih propisa donesenih na osnovi njega vr i Odjel za javnu sigurnost Vlade Br ko distrikta, odnosno inspektor za za titu ivotnog okoli a u okviru svojih mjerodavnosti.

Inspektor za za titu ivotnog okoli a u vr enju inspekcijskog nadzora rabi odredbe utvr ene Zakonom o upravnom postupku i ovim zakonom.

lanak 85

Za inspektora za tite ivotnog okoli a mo e biti postavljena osoba sa zavr enom visokom stru nom spremom odgovaraju eg smjera, pri emu prednost imaju osobe zavr enih tehni kih ili prirodnih znanosti.

lanak 86

Inspektori za tite ivotnog okoli a imaju prava na nesmetan pristup svim prostorijama, radnim podru jima i ure ajima radi provo enja kontrole na licu mjesta. Inspektori mogu kontrolirati sve dokumente, ure aje i materijale koji se nalaze u pogonu i postrojenjima, uzimati uzorke i provoditi mjerenja, odnosno vr iti kontrolu na svim mjestima gdje postoji mogu nost ugro avanja ivotnog okoli a.

Pravna osoba iji rad podlije e nadzoru du na je omogu iti provo enje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru iti sve potrebne podatke i obavijesti.

O izvr enom nadzoru, utvr enom stanju i poduzetim, odnosno izvr enim mjerenjima inspektor je du an sastaviti zapisnik.

Ako inspektor utvrdi da je povrije en zakon ili drugi propis, rje enjem e narediti mjere i rok za njihovo otklanjanje, a ako se smatra da je povredom po injeno kazneno djelo ili prekr aj, inspektor e podnijeti prijavu ovla tenom organu.

Primjerak zapisnika se dostavlja pravnoj osobi kod koje je izvr en inspekcijski nadzor u roku od 15 dana.

lanak 87

Ukoliko je inspektor prilikom vr enja inspekcijskih nadzora utvrdio nepravilnosti kojima je povrije en zakon ili drugi propis donesen na osnovi ovoga zakona,du an je donijeti rje enje kojim e se nalo iti otklanjanje nedostataka u odre enom roku.

Ukoliko utvr ene nepravilnosti nisu otklonjene u danom roku, inspektor e donijeti rje enje o zabrani rada ure aja, odnosno pravne osobe koja obavlja djelatnost.

Na rje enje inspektora mo e se ulo iti alba Apelacijskom povjerenstvu Vlade Br ko distrikta ali ona ne odla e izvr enje rje enja.

28 .

lanak 88

Ovla teni odjel je du an uspostaviti inspekcijski nadzor i stalni sustav kontrole za ure aje i pogone koji rabe opasne materije, uklju uju i i skladi tenje opasnih materija radi kontrole upravljanja sigurnosnim sustavom i provo enja plana sprje avanja nesre a velikih razmjera.

Ovla teni organ mora izraditi program kontrole po kojem e se predvidjeti najmanje jedan pregled godi nje za ure aj u kojem su nazo ne opasne materije, utvr ene propisima.

Ukoliko ure aj mora pro i postupak procjene utjecaja na ivotni okoli , kontrola koju vode organi za procjenu utjecaja e biti uskla ena s pomenutom kontrolom.

XII. SUSTAV EKOOZNA AVANJA I UPRAVLJANJA IVOTNIM OKOLI OM

lanak 89

Sustav dodjele ekooznaka se uspostavlja radi poticanja izrade, proizvodnje, marketinga, kao i uporabe proizvoda sa smanjenim utjecajem na ivotni okoli u tijeku ukupnog razdoblja trajanja toga proizvoda, kao i radi bolje informiranosti potro a a o utjecaju proizvoda na ivotni okoli . Ekooznaka se dodjeljuje za proizvode i usluge.

Ekooznaka je amblem koji se utvr uje posebnim propisima.

Utjecaji na ivotni okoli se utvr uju na osnovi ispitivanja i me usobnog djelovanja proizvoda sa ivotnim okoli om, uklju uju i uporabu energije i prirodnih resursa, u odnosu na ukupan ivotni

ciklus proizvoda.

Sustav dodjele mora biti sukladan postoje im novonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i ekolo kim zahtjevima.

Podzakonskim aktom donijetim na osnovi ovoga zakona, gradona elnik na prijedlog voditelja odjela ovla tenog za a titu ivotnog okoli a propisuje sustav dodjele oznaka, na na in koji omogu ava dragovoljni udio pravnih i fizi kih osoba, iji proizvodi i usluge zadovoljavaju zahtjeve ovog sustava.

lanak 90

Ekooznaka se mo e donijeti za proizvode koji su sukladni ekolo kim uvjetima i kriterijem ekooznaka koji se uspostavlja prema grupi proizvoda.

Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga koji imaju sli ne svrhe i koji se kao takvi izjedna avaju u smislu uporabe i zapa anja od strane potro a a.

Da bi bila uvr tena u ovu vrstu ozna avanja, grupa proizvoda mora ispunjavati sljede e uvjete:

- da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tr i tu;

- da u tijeku jedne ili vi e faza ukupnog ivotnog ciklusa proizvoda ima va an utjecaj na ivotni okoli na globalnom ili regionalnom planu;

- da predstavlja veliku mogu nost utjecaja na ivotni okoli u smislu pobolj anja ivotnog okoli a putem izbora potro a a i daju poticaj proizvo a ima, ili onima koji pru aju usluge da izna u konkurentne prednosti, nude i proizvode koji odgovaraju sustavu eko-oznaka;

- da se znatan dio prodajne koli ine proizvoda te grupe nalazi na prodaji za kona nu potro nju i uporabu.

Ekooznake se ne mogu stavljati na supstance, ili na preparate, koji su ozna eni kao visoko toksi ni i opasni po ivotni okoli , ili koji su kancerogeni, toksi ni za reprodukciju, ili su mutageni, kao ni na proizvode koji se izra uju u procesima za koje postoji vjerojatno a da su izrazito opasni po ovjeka ili ivotni okoli , ili da njihova uobi ajna primjena mo e biti opasna za potro a a.

Posebnim propisima urediti e se dodjela ekooznaka za hranu, pi e, farmaceutske ili medicinske ure aje.

29 .

lanak 91

Podzakonskim aktima e se utvrditi ovla teni organ koji vr i upravljanje sustavom ekooznaka, od izbora grupa proizvoda i njihovog ekolo kog kriterija, do dodjele ekooznaka i zaklju ivanja ugovora koji se odnosi na uvjete za uporabu oznake.

Izbor grupa proizvoda i ekolo ki kriteriji tih grupa se utvr uju nakon konzultacija s predstavnicima zainteresiranih grupa iz oblasti industrije, trgovine, potro a kih organizacija, organizacija za pitanje za tite ivotnog okoli a. Zainteresirane grupe same biraju svoje predstavnike ovisno od grupe proizvoda o kojima se radi.

Pravila postupaka utvr uju se podzakonskim aktom.

lanak 92

Ekooznaka se dodjeljuje na osnovi zahtjeva koje podnose proizvo a , uvoznik, dobavlja

usluga i trgovac.

Odluku o dodjeli oznaka donosi ovla teni organ, koji prima zahtjev nakon to se provjeri da li su ispo tovani zahtjevi ekolo kih kriterija za te grupe proizvoda.

Odluka se donosi na razdoblje od tri godine.

Ovla teni organ zaklju uje ugovor s podnositeljom zahtjeva za ekooznaku kojim su utvr eni uvjeti za uporabu oznake. Ovaj ugovor sadr i i odredbe koje se odnose na povla enje ovlasti za uporabu oznake.

Podzakonskim aktom iz stavka 1. lanka 94 se odre uju tro kovi postupka dodjele i pristojbe za uporabu oznaka koju pla a podnositelj zahtjeva za dodjelu ekooznake.

Ekooznaka se ne mo e rabiti, niti se mo e pozivati na ekooznaku pri reklamiranju, sve dok se ne izvr i dodjela oznake, a nakon dodjele se mo e rabiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodjeljena.

lanak 93

Sustav upravljanja ivotnom sredinom obuhva a organizacijsku strukturu, obveze, postupke i resurse bilo koje organizacije za utvr ivanje i provo enje sustavnih mjera za za titu ivotnog okoli a.

Glavni ciljevi ovog sustava su da se izvr i procjena i unapre ivanje djelatnosti u okviru za tite ivotnog okoli a, te pru anja odgovaraju ih informacija javnosti, kao i da se nastavi sa stalnim i

neprekidnim unapre ivanjem operacijskih djelatnosti u okviru za tite ivotnog okoli a.

Osnovni elementi ovog sustava su sljede i:

- uspostavljanje i provo enje sustavnih mjera za za titu ivotnog okoli a, programa i sustava upravljanja od strane organizacija;

- sustavne, objektivne i periodi ne procjene djelovanja takvih elemenata;

- prikupljanje informacija o unapre ivanju u oblasti za tite ivotnog okoli a.

lanak 94

Podzakonskim aktom ure uje se sustav za upravljanje i kontrolu ivotnog okoli a kao i uvjeti udjela u tom sustavu i postupak za evidentiranje u registru.

Organizacije koje ispunjavaju uvjete za uklju ivanje u takav sustav moraju se registrirati kao jedinice koje mogu sudjelovati u sustavu. Ovla teni organ propisan aktom Iz stavka 1 ovoga lanka vr i registraciju dane organizacije, poduze a na osnovi ekolo ke izjave, propisane istim

aktom.

Da bi se mogla registrirati u ovom sustavu, organizacija, poduze e mora ispuniti sljede e uvjete:

- usvojiti sustavne mjere za za titu ivotnog okoli a koje osim to moraju biti sukladne odre enim zakonskim zahtjevima koji se odnose na pitanja ivotnog okoli a, moraju obuhvatiti obveze koje imaju za cilj opravdano i stalno unapre ivanje u oblasti ivotnog

30 .

okoli a, u smislu smanjivanja tetnog utjecaja na ivotni okoli do razine koja odgovara ekonomski izvodljivoj primjeni odgovaraju ih najboljih raspolo ivih tehnologija;

- vr iti ekolo ke preglede;

- uvesti program za za titu ivotnog okoli a i sustav upravljanja ivotnog okoli a primjenjiv za sve aktivnosti na tom mjestu;

- program za tite ivotnog okoli a ima za cilj ostvarivanje obveza sadr anih u sustavnim mjerama za tite i pobolj anja ivotnog okoli a, i unapre ivanja rada na tom planu;

- provoditi kontrolu i doprinositi kontroli u pogledu za tite ivotnog okoli a;

- uspostaviti ciljeve na najvi oj razini odgovaraju eg sustava upravljanja koji su usmjereni na stalno unapre ivanje rada u oblasti za tite ivotnog okoli a, u smislu odre ivanja kontrole, i revidirati programe za za titu ivotnog okoli a kako bi se omogu ilo ostvarivanje ciljeva na tom mjestu;

- pripremiti ekolo ku izjavu, koja se objavljuje javno;

- proslijediti ekolo ku izjavu ovla tenom organu.

DRAGOVOLJNI SPORAZUMI

lanak 95

Osobe koje zastupaju odre ene interese grupa mogu ih zaga iva a ili pojedinih zaga iva a mogu zaklju iti sporazume s ovla tenim organima radi zadovoljavanja ekolo kih zahtjeva na ekolo ki prihvatljiv i ekonomski u inkovit na in.

Podzakonskim aktima biti e propisani uvjeti i postupak za dragovoljni sporazum i sukladno uvjetima utvr enim ovim zakonima.

lanak 96

Kod zaklju ivanja dragovoljnog sporazuma moraju se uzeti u obzir sljede e smjernice i uvjeti:

- uspostavljanje procesa konzultacija, u kojem bi se zainteresirane grupacije - sve relativne poslovne asocijacije ili poduze a, udruge za za titu ivotnog okoli a, lokalni i drugi organi mogli dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma;

- ugovor je obvezuju i za obje strane i predvi a jasan okvir, a to mo e obuhvatiti i sankcije koje su primjenjive u slu aju nepo tivanja ugovora;

- ciljevi ugovora izra avaju se broj anim iznosima;

- uspostavljanje cilja i odre ivanje roka pristupa sporazumu;

- definiranje sporazuma na na in na koji se odvija monitoring;

- sporazumi se objavljuju u Slu benom glasniku Br ko distrikta.

XIV. FINANCIRANJE ZA TITE IVOTNOG OKOLI A I EKONOMSKI INSTRUMENTI

Prora un Br ko distrikta

lanak 97

U prora unu Br ko distrikta osiguravaju se sredstva za:

- potporu u ostvarivanju zadataka koji proizilaze iz obveza i odgovornosti prema me unarodnoj zajednici iz oblasti za tite ivotnog okoli a;

- suzbijanje tete po ivotni okoli , u slu aju kada se ne mo e primjeniti odgovornost za izazivanje tete odre enoj osobi;

- tro kove sprje avanja ili otklanjanja tete po ivotni okoli koja zahtjeva neposrednu intervenciju;

31 .

- potporu mjerama u cilju za tite ivotnog okoli a, osobito u oblasti razvoja i funkcioniranja informativnog sustava, kontrole od strane javne uprave, naobrazbe i irenja informacija, istra ivanja i aktivnosti javnosti koje se odnose na za titu ivotnog

okoli a.

Fond za za titu ivotnog okoli a

lanak 98

Fond za za titu ivotnog okoli a (u daljnjem tekstu: Fond) osniva se zakonom s ciljem prikupljanja i distribucije financijskih sredstava za za titu ivotnog okoli a na podru ju Br ko distrikta, a rabit e se osobito za sljede e namjene:

- potpora u ostvarivanju zadataka koji proizilaze iz obveza i odgovornosti prema me unarodnoj zajednici iz oblasti ivotnog okoli a;

- suzbijanje tete po ivotni okoli u slu aju kada se ne mo e primjeniti odgovornost za izvr avanje tete odre enoj osobi;

- tro kovi sprje avanja ili otklanjanje tete po ivotni okoli koja zahtjeva neposrednu intervenciju;

- potpora mjerama u cilju za tite ivotnog okoli a, osobito u oblasti razvoja i financiranja informativnog sustava, naobrazbe i irenja informacija, istra ivanja i aktivnosti javnosti koje se odnose na za titu ivotnog okoli a;

- unapre ivanje razvoja ekonomske strukture koja je povoljna za ivotni okoli ;

- o uvanje za ti enih prirodnih podru ja;

- unapre ivanje ekolo ke svijesti javnosti i istra ivanje ivotnog okoli a.

XV. GRA ANSKA ODGOVORNOST ZA TETU NANESENU IVOTNOM OKOLI U

lanak 99

Radi sprje avanja nano enje tete ivotnom okoli u i osiguranja adekvatne naknade, ovim zakonom se utvr uje odgovornost za djelatnosti opasne za ivotni okoli , sanaciju tete nanesene ivotnom okoli u, teret dokazivanja, pristup informacijama o odgovornim osobama, pravila za davanje prava nevladinim organizacijama i du nost odgovornih osoba da nadoknade tetu.

Odjel u ijoj je mjerodavnosti za tita ivotnog okoli a izradit e podzakonski akt kojim e regulirati ciljeve, organizaciju i djelatnost ekonadzora.

Odgovornost u odnosu na djelatnosti

lanak 100

Pravna osoba, koje se bavi djelatno u opasnom po ivotni okoli , odgovorna je za tetu nanesenu tom djelatno u ljudima, imovini i ivotnom okoli u.

Djelatnosti opasne po ivotni okoli su one djelatnosti koje predstavljaju zna ajan rizik za ljude, imovinu ili ivotni okoli . Opasne djelatnosti po ivotni okoli su:

- upravljanje lokacijama koje su opasne za ivotni okoli ,

- osloba anje geneti ki modificiranih organizama,

- osloba anje mikroorganizama.

32 .

Pod opasnim lokacijama se podrazumjevaju: rudnici, nalazi ta nafte ili rafinerije, ure aji za opskrbu plinom i taljenje, termoelektrane, koksne pe i, proizvodnju i obradu metala i minerala, kemijski ure aji, ure aji za proizvodnju papira, brane i plinovodi ili naftovodi.

Geneti ki modificirani organizmi su bilo koje biolo ke jedinke sposobne za reprodukciju ili

preno enje geneti kog materijala.

Mikroorganizmi su mikrobiolo ke jedinke, stani ne ili bezstani ne, sposobne za replikaciju ili preno enje geneti kog materijala.

Ukoliko vi e osoba na istoj lokaciji obavlja opasnu djelatnost, onda snose zajedni ku odgovornost za tete.

Iznimke od odgovornosti

lanak 101

Pravna osoba se osloba a odgovornosti za tetu prouzrokovanu:

- ratom, gra anskim ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom;

- od strane tre e osobe ija je namjera bila nano enje tete;

- zbog posebnih naredbi i mjera ovla tenog odjela, koje su direktno prouzrokovale tetu.

Odgovornost je isklju ena i ukoliko pravna osoba doka e da je primjenila odgovaraju e mjere za tite koje su okolnosti zahtjevale, kako bi sprje ila ili ubla ila tetu.

Pretpostavke uzro nosti

lanak 102

Ukoliko je djelatnost opasna po ivotni okoli zbog specifi nih okolnosti slu aja i mo e prouzrokovati tetu, predpostavlja se da je teta nastala tom djelatno u.

Djelatnost koja prouzrokuje tetu procjenjuje se na osnovi na ina rada, rabljenih ure aja, vrste i koncentracije materija koje se rabe ili nastaju tom djelatnosti, geneti ki modificiranih organizama, meterolo kih uvjeta kao i vremena i mjesta nastanka tete.

Pretpostavke se odbacuju ukoliko odgovorna osoba doka e da nije prouzrokovala tetu ili ukoliko doka e da je vjerojatnije da je teta prouzrokovana vr enjem neke druge djelatnosti.

Pravo na informiranje

lanak 103

Svatko tko tvrdi da je pretrpio tetu nekom djelatno u opasnom po ivotni okoli , mo e zahtjevati podatke o okolnostima radi dokazivanja da je ta djelatnost prouzrokovala tetu.

Pravna osoba, protiv koje je podnesena tu ba za naknadu tete, ima pravo na informacije od druge pravne osobe.

Financijske garancije

lanak 104

Pravna osoba, koje obavlja djelatnost opasnu po ivotni okoli , du na je putem osiguranja ili na drugi na in osigurati sredstva za naknadu eventualne tete.

33 .

teta nanesena ivotnom okoli u

lanak 105

Ukoliko je opasna djelatnost prouzrokovala tetu ivotnom okoli u, pravna osoba treba nadoknaditi tro kove procjene tete i tro kove mjera za vra anje u prvobitno stanje.

Zahtjev za naknadu tete obuhva a i tro kove mjera za sprje avanje ili ubla avanje tete nanesene ivotnom okoli u kao i visinu naknade za tetu osobama i imovini koje su pogo ene tim djelatnostima.

Naknada za izazvanu tetu

lanak 106

Ukoliko se teta nanesena ivotnom okoli u ne mo e sanirati odgovaraju im mjerama tada je osoba koja je prouzrokovala tetu odgovorna za naknadu u visini uni tenog dobra.

Visina naknade treba biti pribli na ekonomskoj i ekolo koj vrijednosti uni tenog dobra iz ivotnog okoli a. Ukoliko se ta vrijednost ne mo e utvrditi uobi ajenim postupcima, tada sud

treba odrediti visinu tete.

Ukoliko je pravna osoba prouzrokovala tetu nenamjerno ili slu ajno ili ukoliko bi je isplata potpune tete dovela u oskudicu, sud mo e smanjiti iznos naknade na razumnu razinu.

Br ko distrikt je du an izvr iti naknadu tete ukoliko nema drugih osoba odgovornih za nastalu tetu.

lanak 107

Za sva pitanja o odgovornosti za tetu nastalu u ivotnom okoli u koja nisu propisana ovim zakonom, primjenjivat e se odredbe Zakona o obligacijskim odnosima.

XVI. ME UENTITETSKA SURADNJA I ME UENTITETSKI ODNOSI

Me uentitetski sporazum

lanak 108

Vlada Br ko distrikta uspostavlja suradnju i koordinaciju s Republikom Srpskom i Federacijom Bosne i Hercegovine u okvirima zajedni kih ciljeva i interesa za tite ivotnog okoli a osnivanjem me uentitetskog tijela za za titu ivotnog okoli a.

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotnog okoli a osniva se odlukama gradona elnika Br ko distrikta BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

lanak 109

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotnog okoli a bavi se pitanjem iz oblasti ivotnog okoli a koje zahtijeva usugla en pristup Br ko distrikta BiH i entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na me uentitetska tijela za ivotni okoli od strane Br ko distrikta BiH i entiteta, ovim zakonom i drugim propisima, a osobito pitanja:

- me unarodnih sporazuma i programa iz oblasti ivotnog okoli a;

- suradnje s me unarodnim organizacijama i drugim zemljama;

- koordinacije implementacije i dono enje zakona i drugih propisa;

- koordinacije monitoringa, provo enje standarda i procedura za ivotni okoli ;

- davanja preporuka za uspostavljanje usugla enih standarda kvalitete ivotnog okoli a na razini Br ko distrikta BiH i entiteta;

34 .

- koordinacije Br ko distrikta BiH, entitetskih akcijskih planova i drugih programa i planova iz oblasti ivotnog okoli a;

- koordinacije monitoringa i sustava za informiranje,

- prikupljanja i razmjene informacija.

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotnog okoli a pru a stru nu pomo ovla tenom odjelu Br ko distrikta i ovla tenim entitetskim ministarstvima.

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotnog okoli a je du no osigurati da su interesi Br ko distrikta BiH i oba entiteta uzeti u obzir pri planiranju projekata, osobito kada su u pitanju razli ite vrste uporabe ivotnog okoli a koje su u koliziji u podru jima koja presijecaju me uentitetske linije razgrani enja.

Me uentitetski program za tite ivotnog okoli a

lanak 110

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotnog okoli a donosi me uentitetski program za tite ivotnog okoli a.

Me uentitetski program za tite ivotnog okoli a obuhva a pitanja koja zahtjevaju usugla en pristup Br ko distrikta BiH i entiteta, posve uju i posebnu pozornost suradnji na me unarodnoj razini i me unarodnim obvezama.

Zajedni ka radna grupa formira se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Radna grupa je du na pripremiti nacrt me uentitetskog programa za tite ivotnog okoli a u roku od est mjeseci od dana formiranja.

Nacrt me uentitetskog programa za tite ivotnog okoli a dostavlja se Savjetodavnom vije u i vladama Br ko distrikta i entiteta radi davanja mi ljenja u roku od 30 dana od dana dostavljanja.

Nakon obavljenih konzultacija, zajedni ka grupa izra uje kona an nacrt me uentiteskog programa i dostavlja ga Me uentitetskom tijelu za ivotni okoli .

Me uentitetski program za tite ivotnog okoli a objavljuje se u Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH .

Me unarodna suradnja

lanak 111

Br ko distrikt i entiteti, uz posredovanje Me uentitetskog tijela za ivotni okoli sudjeluje u me unarodnoj suradnji u oblasti za tite ivotnog okoli a.

XVII. KAZNENE ODREDBE

Nov anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit e se za prekr aj svaka pravna osoba koja:

- prekr i uvjete iz lanka 67 stavak 1;

- izvodi ili upravlja radom ure aja ili obnove djelatnosti bez ekolo ke dozvole ili suprotno ekolo koj dozvoli;

- ne ispunjava uvjete utvr ene ekolo kom dozvolom, odnosno uvjete propisane va e im propisima iz oblasti ekologije;

- ne podnosi ovla tenom odjelu informacije i podatke propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovi njega;

35 .

- ne izradi plan preventivnih mjera za sprje avanje nesre a ve ih razmjera i ne poduzme preventivne mjere;

- ne izradi unutarnji plan intervencije i ne dostavi ga organu iz lanka 82 stavak 1.

Nov anom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM za prekr aj iz stavka 1 ovoga lanka kaznit e se pravna osoba.

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE

lanak 112

Obvezuje se gradona elnik Br ko distrikta BiH da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu.

lanak 113

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slu benom glasniku Br ko disrikta BiH

Broj: 0-02-022-167/04 Br ko, 30. lipanj 2004. godine

PREDSJEDNIK SKUP TINE BR KO DISTRIKTA

Mirsad apo, dipl. pravnik

This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com.The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.