Transcript

Joann Fletcher YELIItal a uglavllomnetaknuta, Rimljani,koji supotom stigli (od30.pr. sudopust.ilinasral'lpnjetrauicijestare kulrureireligije - svedo 392. p.Kr.,kadje u carstvusluzbeno te naredeno da sc svicgipatski hramovi zarl'orc. To jc biotrenutakkraj a drevnog Egipta koji RIJEKAiVOTA Jedn;a" alnostupet egipatskepovij estije rijeka Nit Grl: klHerodotz\'ao jeEgipat "daromNila", IIu\'om je opi. uui stinuteiko neitododat ijer ist in&kiopstanako\'ezemlj e ovi siojc:upravooovoj Egipal urno8\'ojegaloka, od kutaMrike do Eglptani m;a8talanpod8jetnikna njihovuovi8nost o rijeci Prije pdnte . uvremcnih brana Niljeplavio ovudolinu svakegodineobale poplavljene'"u l UIC pjevale rado. ne pje&me. Ta " Iena OIt8VIPjuti lIa.obom plodan erni muljkojije radao obilnim urodom.pruga 110 rijeku - u . ndnom konlraslu prema pijeaku i OYO obilje pronallo je . voju penonifikaclju uandroginom bogu. tijenamaiza Kbc - praslari teprizor koji1\"Ojizraz nalui u vertikalnoj DOLJEO"..oboj ena gipsana nadenajeumastabi (grobni ci )Ndermajala i AtctuMcidumu i iz raneIV. dinast ije . Guske umvnotcienOfTI srilizacijom i svojstvenoj veHkom di jciucgipatskc UMJETNOSTDREVNOGEGIPTA nogarazdobljatejeOStaopreteitonepromijenjen g odina.je ljepota egipatskihslika,reljefa,skulprurai nakita u dr ugomplanuu odnosu na njihovufunkcijukojaje izvorno ilivjerska, il i pogrebna, ili obo je od toga dio radovastvoren je zaureavanje unutranjo stihramo va,dalekood puka, ilidabibiozakopanzajednosumrlimaunjihovi mgrobni-cama kakobi ihtitilii pomagaliimuzagrobnomivotu. za tose od zlata, lapiu lazuLij a, karneola; ofloklna,..j Donjeg E gipt a,kojujekrdj nosionaf elu kako bizmi ja moglarigat i neprijatdju u dvodimenzionalniprizori,sasvojimvidnopojednostavljenimoblicimai nedostatkom perspektive,moguisprva gotovo djetinjastimu modernogaNotakoim razumjeti nj ihovu osnovnufunkcionalnusvrhu dasevjerovalokakotitualncformulemogudoslovceoivjetita kvepri-kaYe.Kakobimoglividjeti,mirisatiitopotpunijegovoriti,poi manjenekoga bohnstva ili izgledpokojnikamoraju seportretiratisasvimnjihovimmrjeles-nimobiljejimai prikazatitoje jasnije.Utakvojdvodimenzionalnojumjet SKROZD ESNOObojenirdjd bofice lzideiz hramakraija Setij aI . uAbydosu . Onau ruci drii nstrum, melalnu usvetim obredima. Za je prikazi-..oje nekogrimala nostilicejestogaprikazanouprofiludabiseusnamai podarilamaksim alnanjegovaponavljanja izraajnost, dok jcoko ucijelosti,kao daiegkdano stol u pri ka7jyani su na hrpi l! slojcvi ma, bk do tCmjcrc da ne kao da Icbdc u zraku. ISlO\"ri jcdiizasadrai, primjerice,z:l t\on;nckri njc -kojihium-arnostibioskrivcnodpog1cdairakod)clor,'Orno"ilgttbljcn"da takodcrsuprikali,aniiopisaninalidodma,aprntecipri zori i proiZ\1Xlnjchr.mctrcbalisu osigumti vjccni ivot ipri kal.itj clesni haktivnosti ,kaosto jeples,imajusvojuposebnuS\" rhu Cinjcnicilb sc danastabi priwri cesto popu- ukrasa./\1e(lutim,'-jcTOvalosckakoprikazivanje plesai sviranjaglazbepomai:t"ubUlknjuboga unjcgo\' u s,ctomhramu ili u osjetihpremi nulihu BOJAI ZNACENJE

matedjm iboja. Egipatllka zctnIja, predataYljena bijelom krunom Gornjeg Egipta i krunom Donjeg Egipta, je bila podireljena na "'Crnu umiju"

(Deitet). Stoga au crna izeil:1Ul boja rahljene za prikazivanje 'oic,""--Ijeoikakokutrljaju kuglicu;znH,:ta(go'''',Iiic>v) ,."kuje Khepr;prik..,.,,"kakogu...gunet, ;\ Uad i ska.... bcj ispueizkugl; i poleti - poja..,:.ea kojusc '"jcru--",Iokako prcds.a.-[jabOg;Isunca kojisc uzdife pn;rnantOOkoms,-ug kr:llicISrY:lI\1ll0n' )lic,tantsdod:It11 ()1.1)I.\"O O," jkuhn'kil" :t Tebe hranl " uKarnaku>ruprmljen od zlaIa,pri kazuje Kipje" sok r:lnloblja,\marna"(vidif. ki p""'pr;[ikc" ":I kr:ljusu SI-;duhaXXI I.dinastije(uku muwk;!o"Ncspo/.n:ltljivom' t\mon i l'dikvgl1hr:tml1ui'-:loistin.ki ,irokupopularnost.'\i.::J.,F.lsc to\'a]ona SI"eustim:l,a ljudi(lvorekako jcNeitispljul\ulazluzmijupodzcmnoga svijela Apcp,nepri-jateljicu OOg:tpre mda je drugdje zamiljell:t kao majka boga sunca i zatitnica BoiicaIIlikukorpiomlSdketbilaje jedna n .. snojenakrnlje\';t zatitnica.Oo ica Taueretuliku\'ooenkonj:t(''Vcl ika'')bilajezatitnie:trodiljai svojCTll izgleJu - kakobi uplaila i otjer:th, zleduhove-smal-!'ana jedobrostivOI1lhoiicom Kr:lVak:toiivotinjakojad:tjemJjjekod:tlajeoblik cgipatskojnajpopl1larnijoj boici Hator, koj:t je prikaziV'.tI1a iliu obliku govcd:tilisljuJskim likom i krunom oo rob.".,' a tckrugom koji simbolizird njczinuuloguo dobro Slr:tllcboicelaviceSckmel. proiimanjt>boiieamocsc vidjeti I zide simboliku.H:ltor je kau boica ljuhaviiljepotc,aliikao "Gospodaric:t Pijanst\fll",koj:1n;td:dreglazbu,plcsi Kao"Gospodaric:1 DENDERA;DOMBOICEHATOR K1eopa!rinodobalzic.l:liH:uor Slopilc su sc itedoa,dobrabo:lica i plodnosti vrcmcnanjczinjekultpostao aIzidinihramoviprostiralisuscna tri ucarskimprtdstrahma svojim poklonicima u rirnskojvojsci Izidajebilaboicaiznimnih Govoriloscdajc"snanijaod vojnika" i "pametnija od milijun bogova". U oIzidiiOzirisu {vidistr.70) Izida ima glavnu ulogu uoivIjavmjumrtvog Ozirisa svoje magije.Izida je "gospodarica bogova koja poznaje Ra prema njegovu vlastitu sekako ime. To jojje znanje priskrbilo bda sekoristilasvojom velikom kako bi titila svojega malog sina Horusa s kojimjeprikazivana radiisticanjanjczioculoge majke.Tulzidi nu scprizivalo zazatitudjcce..IzidajeuStarim 'ierovanjimabila kraljevamajb, Horus"nazcml)i.ovavezas 1rra1jcvimavidi sciz lzidina imcna, koje "Prijestolje". Hijcroglifza"prijeslol je" (il) podsje6.nakrunuboicc.,pn:mdajelzidaistotakoportrctiranakakonosi krunuu obliku rogova boiceHator,s kojomjetijesnopove:;dvanai jekult - poputonihbrojnihostalihboica-nakrajuiasimilirnla l zida se pojavljujeina sarkofazima kao lik,zajcdno sa svoj om sestrom Neftis mumijetla ovim dvjema boicama pridruujuseNeit i Selket(vidistr. 63)kaozatimicepokojnikovebalz ami IzidajcwvanadiljemEgipta,anjezinaI"anas\'etitabilasuu Gizchu, Tcbi ,Abydosui Dcndcti.lpak,sredircnjezinakulta bilo je fajanseizKasnogr=doblja naeg;pataklhijeroglif za "prijenolje" - IIOjei Kakose njezin IruIIproirio cijdimti.msldmsvijc:tom, ovakvIpri.lllumjesruPhilacnaNilu,mjcstu:oako)cscvjerovalodajeizvor izXXVdinastije (160. - 656.pr.Kr.)pas\"t:do ri.!llsk.ihHcmcna tojeu stvari bio posljednji poganskihramuEgiptu.LlRimskomCarstvu jt: godine 392.izdananaredba da scs\'a syetita, noIzidinkult II Philacu lekjcpotpuno naputen godine551., u doba kad su brojnim prikazima starih bogo\"aiboicaunitavana\ica.Phi1acICtakQ


Recommended