Transcript
  • OBRAZOVNI PROGRAM

    GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU

  • 2

    SADRAJ: OPTI DIO ...................................................................................................... 3 1. NAZIV PROGRAMA: GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU .............................. 3 2. NASTAVNI PLAN ........................................................................................... 3 POSEBNI DIO ................................................................................................... 6 1. PREDMETNI PROGRAMI ................................................................................... 6 1.1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI ......................................................................... 6 1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI .................................................................... 7 1.2.1. NACRTNA GEOMETRIJA ............................................................................. 7 1.2.2. TEHNIKO CRTANJE ................................................................................ 13 1.2.3. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE .................................................................... 17 1.2.4. PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU .................................................... 31 1.2.5. GRAEVINSKI MATERIJALI ......................................................................... 40 1.2.6. STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA ............................................................ 46 1.2.7. TEHNOLOGIJA BETONA ............................................................................ 58 1.2.8. ORGANIZACIJA GRAENJA ........................................................................ 64 1.2.9. BETONSKE KONSTRUKCIJE ........................................................................ 71 1.2.10. PROJEKTOVANJE .................................................................................. 76 1.2.11. KUNE INSTALACIJE .............................................................................. 84 1.2.12. PREDUZETNITVO ................................................................................. 89 1.2.13. PRAKTINA NASTAVA ............................................................................. 95 1.3. IZBORNA NASTAVA .................................................................................. 112 1.3.1. STRANI JEZIK II .................................................................................... 112 1.3.2. LIKOVNA KULTURA I CRTANJE ................................................................. 113 1.3.3. OSNOVE GRAEVINARSTVA ..................................................................... 118 1.3.4. EKOLOGIJA I ZATITA IVOTNE SREDINE ..................................................... 122 1.3.5. RAZVOJ ARHITEKTURE ........................................................................... 127 1.3.6. SLOBODORUNO CRTANJE ...................................................................... 132 1.3.7. SAVREMENA ARHITEKTURA ..................................................................... 136 1.3.8. MAKETARSTVO ..................................................................................... 139 1.3.9. MEHANIKA TLA I FUNDIRANJE .................................................................. 143 1.3.10. KOMPJUTERSKA VIZUALIZACIJA .............................................................. 148 1.3.11. TEHNOLOGIJA GRAENJA ..................................................................... 152 1.3.12. GEODEZIJA ........................................................................................ 160 2. STRUNI ISPIT ........................................................................................... 164 2.1. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNO - TEORIJSKI DIO ISPITA ..................................... 164 2.1.1. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE .................................................................. 164 2.1.2. ORGANIZACIJA GRAENJA ...................................................................... 168 2.1.3. PROJEKTOVANJE .................................................................................. 171 2.1.4. BETONSKE KONSTRUKCIJE ...................................................................... 174 2.2. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNI RAD .............................................................. 177 2.2.1. ISPITNI KATALOG PRAKTINOG DIJELA STRUNOG ISPITA - STRUNI RAD ............ 177 3. OBAVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA ..................................................... 179 4. USLOVI ZA ZAVRETAK OBRAZOVANJA ............................................................ 180 5. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA UENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA ............. 180 6. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ......................... 181 7. PROFIL STRUNE SPREME NASTAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA ............................. 181 8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ................................. 182 8.1. BROJ ASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE ....................... 182 9. SLOBODNE AKTIVNOSTI ............................................................................... 183 10. PROFESIONALNA PRAKSA ........................................................................... 184

  • 3

    OPTI DIO 1. Naziv programa: GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU 2. Nastavni plan

    Redni broj

    Nastavni predmeti - grupe predmeta

    I II III IV Ukupno

    sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. A Opteobrazovni predmeti 1. Maternji jezik i knjievnost 3 108 3 108 3 108 3 99 423 2. Matematika 3 108 3 108 3 108 3 99 423 3. Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 288 4. Informatika 2 72 72 5. Fiziko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 288 Drutvena grupa predmeta

    1. Istorija 2 72 72 2. Geografija 2 72 72 3. Sociologija 2 72 72 Prirodna grupa predmeta

    1. Hemija 2 72 72 2. Fizika 2 72 72

    UKUPNO A 16 576 14 504 12 432 10 330 1842 B Struno - teorijski predmeti 1. Nacrtna geometrija 2 72 2 72 144 2. Tehniko crtanje 2 72 72 3. Graevinske konstrukcije 3 108 5 180 4 144 2 66 498

    4. Primjena raunara u graevinarstvu 2 72 3 108 180

    5. Graevinski materijali 2 72 72 6. Statika i otpornost materijala 3 108 2 72 180 7. Tehnologija betona 2 72 72 8. Organizacija graenja 2 72 2 66 138 9. Betonske konstrukcije 3 99 99 10. Projektovanje 3 108 4 132 240 11. Kune instalacije 2 66 66 12. Preduzetnitvo 2 66 66

    UKUPNO B 11 396 13 468 13 468 15 501 1827 C Praktina nastava 2 72 2 72 2 72 2 66 282 D Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141 E Izborna nastava 2 72 2 72 4 144 4 132 420 1. Strani jezik II 2 72 2 72 2 72 2 66 288 2. Likovna kultura i crtanje 2 72 72 3. Osnove graevinarstva 2 72 72

    4. Ekologija i zatita ivotne sredine 2 72

    5. Razvoj arhitekture 2 72 72 6. Slobodoruno crtanje 2 72 72 7. Savremena arhitektura 2 72 72 8. Maketarstvo 2 72 72

  • 4

    Redni broj

    Nastavni predmeti - grupe predmeta

    I II III IV Ukupno

    sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. 9. Mehanika tla i fundiranje 2 72 72 10. Komjuterska vizuelizacija 2 66 66 11. Tehnologija graenja 2 66 66 12. Geodezija 2 66 66 F Profesionalna praksa 10 dana 10 dana 10 dana 30 dana G Sedmini broj asova 32 32 32 32 H Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141

    Ukupno (A+B+C+D+E) = 4512 3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa - Produbljivanje i proirivanje opteg obrazovanja u funkciji struke i obezbjeivanje

    teorijskih i praktinih znanja za samostalno obavljanje zanimanja. - Pripremanje za permanentno obrazovanje i cjeloivotno uenje. - Razvijanje sposobnosti socijalne komunikacije i spremnosti za razvijanje

    meuljudskih odnosa. - Osposobljavanje za poslove obrade tehnike dokumentacije. - Osposobljavanje za poslove razrade projekta objekata visokogradnje. - Osposobljavanje za poslove razrade projekta izvedenog stanja. - Osposobljavanje za izradu predmjera i predrauna radova. - Uestvovanje u planiranju i izvoenju radova kod objekata visokogradnje. - Osposobljavanje za rukovoenje graenjem objekata porodine stambene zgrade sa

    najvie dvije etae i pomonih objekata. - Posjedovanje znanja iz informatike i poznavanje stranog jezika. - Razvijanje ekoloke svijesti i svijesti o potovanju mjera zatite na radu i zatite

    okoline. 4. Uslovi za upis, odnosno za ukljuivanje u program za obrazovanje odraslih - U srednje struno obrazovanje u etvorogodinjem trajanju mogu se upisati lica koja

    su: - zavrila osnovnu kolu ili - zavrila dvogodinju strunu kolu. - U redovno obrazovanje mogu se upisati i lica koja nijesu starija od 17 godina, - izuzetno lica do 18-te godine uz odobrenje Nastavnikog vijea kole. - Lica koja su napunila 18 godina ukljuuju se u program za obrazovanje odraslih.

    5. Trajanje obrazovanja - Obrazovanje po obrazovnom programu Graevinski tehniar za visokogradnju traje etiri godine.

    6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju uenici napreduju u vii razred ako su iz svih nastavnih

    predmeta u toku tekue godine postigli pozitivnu ocjenu i obavili profesionalnu praksu.

    - Lica koja su zavrila dvogodinju strunu kolu mogu se ukljuiti u odgovarajui razred, u zavisnosti od vrste programa prethodnog obrazovanja, uz polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita.

    - Odrasli napreduju po programu u skladu sa Pravilnikom (planom) za izvoenje obrazovnog programa za odrasle, koji donosi nadlena institucija.

  • 5

    7. Obrazovanje koje se stie - Zavretkom obrazovnog programa uenik stie srednje struno obrazovanje u etvorogodinjem trajanju GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU.

  • 6

    POSEBNI DIO 1. PREDMETNI PROGRAMI 1. 1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1. 1. MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST 1.1. 2. MATEMATIKA 1.1. 3. STRANI JEZIK 1.1. 4. INFORMATIKA 1.1. 5. FIZIKO VASPITANJE 1.1. 6. ISTORIJA 1.1. 7. GEOGRAFIJA 1.1. 8. SOCIOLOGIJA 1.1.9. FIZIKA 1.1.10. HEMIJA Napomena: Katalozi opteobrazovnih programa su u nadlenosti Zavoda za kolstvo.

  • 7

    1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI 1.2.1. NACRTNA GEOMETRIJA 1. Naziv predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I 42 30 72 II 36 36 72 III IV

    Ukupno 78 66 144 3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje sposobnosti sagledavanja prostora. - Osposobljavanje uenika za itanje planova. - Sticanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika na ravan crtanja i obrnuto. - Razvijanje preciznosti i preglednosti u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje motorike vrijednosti pri crtanju. - Savladavanje predstavljanja ideja na papiru kroz perspektivu. - Osposobljavanje za samostalan rad.

  • 8

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Projekcije - Upoznaje sistem

    projekcijskih ravni, projekcija i koordinata.

    - Nabraja vrste projekcija i zna njihovu primjenu.

    - Pravi model sistema

    projekcijskih ravni. - Crta njihov poloaj

    u prostoru. - Oitava vrijednosti

    koordinata. - Razlikuje

    kvadrante. - Uoava razlike

    izmeu ortogonalne, kotirane i kose projekcije.

    - Razvija sposobnost opaanja i preciznosti.

    Ortogonalna projekcija - Upoznaje

    karakteristike ortogonalne projekcije.

    - Poznaje osnovne geometrijske oblike: taku, pravu, ravan, geometrijske slike, geometrijska tijela.

    - Crta projekcije take u optem i specijalnom poloaju.

    - Crta projekcije dui i prave u optem i specijalnom poloaju.

    - Odreuje prodore prave kroz projekcijske ravni.

    - Definie vidljivost i kretanje kroz prostor.

    - Crta projekcije geometrijskih slika u specijalnom poloaju: trougao, kvadrat, pravougaonik, trapez i krug.

    - Crta projekcije pravilnih geometrijskih tijela sa bazisom paralelnim projektnoj ravni: kupa, valjak i lopta.

    - Crta tragove zranih ravni normalnih na

    - Razvija sposobnost sagledavanja prostora.

    Vjeba: - Crta projekcije

    take u optem i specijalnom poloaju kroz kvandrante.

    Vjeba: - Crta projekcije

    dui i prave u optem i specijalnom poloaju.

    Vjeba: - Crta projekcije,

    odreuje prodore pravih i njihovo kretanje.

    Vjeba: - Preko odreivanja

    prodora uslovljava kretanje prave.

    Vjeba: - Crta projekcije,

    odreuje vidljivost pojedinih elemenata.

    Vjeba: - Konstruie ravan

    pomou dvije paralelne prave, pomou pravih koje se sijeku, tri nekolinearne take

  • 9

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik horizontalnicu, frontalnicu ili profilnicu kao i ravni koje su u proizvoljnom poloaju.

    - Konstruie tragove kose ravni.

    - Crta sutranice ravni.

    - Odreuje nagibnicu i normalu.

    i pomou geometrijske slike.

    Transformacija i rotacija - Poznaje pravila

    transformacije. - Poznaje pravila

    rotacije.

    - Odreuje pravu veliinu dui i ugla koja ona zaklapa sa projektnom ravni.

    - Razvija sposobnost opaanja.

    Vjeba: - Rjeava zadatke

    odreujui pravu veliinu dui i ugla koji ona zaklapa sa projektnom ravni putem rotacije ili transformacije.

    Presjenica - Ilustruje presjek

    dvije ravni.

    - Odreuje presjenicu dvije ravni u meusobno razliitom odnosu.

    Prodor prave kroz ravan - Poznaje prodor

    prave kroz zadatu ravan.

    - Odreuje prodor prave kroz zranu ili kosu ravan i sagledava njenu vidljivost u odnosu na njih.

    Vjeba: - Rjeavajui i

    crtajui zadatke odreuje prodor prave kroz zranu ili kosu ravan i sagledava njenu vidljivost u odnosu na ravan.

    Geometrijske slike na ravni - Ilustruje

    geometijske slike na zranoj ravni.

    - Ilustruje geometrijske slike na kosoj ravni.

    - Odreuje projekcije razliitih geometrijskih slika vezanih za zranu ravan.

    - Odreuje projekcije razliitih geometrijskih slika vezanih za kosu ravan.

    - Razvija preciznost. Vjeba: - Crta projekcije

    geometrijskih slika koje lee na zranoj ili kosoj ravni.

  • 10

    Razred: DRUGI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Geometrijska tijela sa bazisom na zadatoj ravni - Demonstrira

    poloaj pravilnih geometrijskih tijela iji se bazis nalazi na zranoj ili proizvoljnoj ravni.

    - Rjeava projekcije pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na zranim ravnima.

    - Rjeava projekcije pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na proizvoljnoj ravni.

    - Razvija sposobnost sagledavanja prostora.

    - Razvija preciznost u radu.

    Vjeba: - Crta projekcije

    pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na zranim i proizvoljnim ravnima.

    Presjeci geometrijskih tijela - Demonstrira

    presjeke pravilnih geometrijskih tijela zranom i proizvoljnim ravnima.

    - Crta presjek pravilnih geometrijskih tijela zranom ravni.

    - Odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu.

    - Objanjava presjek pravilnih geometrijskih tijela (prizme, valjka, piramide i konusa)

    proizvoljnom ravni i odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu.

    - Razvija preciznost i sposobnost uoavanja.

    Vjeba: - Crta presjek

    pravilnih geometrijskih tijela (prizme, valjka, piramide i konusa) zranom ili proizvoljnom ravni.

    - Odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija sliku.

    Kosa projekcija - Poznaje pravila crtanja i karakteristike kose projekcije.

    - Uporeuje razlike ortogonalne i kose projekcije.

    - Rjeava u kosoj projekciji sloene geometrijske oblike.

    - Razvija sposobnost opaanja.

    Vjeba: - Crta u kosoj

    projekciji sloene geometrijske oblike.

    Krovovi - Poznaje rjeavanje

    krovova. - Objanava slivne

    ravni.

    - Rjeava jednostavne krovove u osnovi.

    - Rjeava sloene krovove u osnovi.

    - Razvija kreativnost u radu.

    Vjeba: - Crta sloeni krov u

    osnovi sa izgledom krova.

    Perspektiva - Upoznaje elemente

    perspektivnog crtanja.

    - Objanjava znaaj elemenata perspektive.

    - Razvija predstavu o prostoru.

    - Razvija

    Vjeba: - Crta metodama

    prodora vidnih

  • 11

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Poznaje elemente

    frontalne perspektive.

    - Ona taka, nedogledi, likoravan, linija horizonta.

    - Bira poloaj oka u likoravni i visinu horizonta.

    - Rjeava osnovne geometrijske oblike metodom prodora vidnih zraka i nedogleda.

    - Odreuje osnovne geometrijske oblike metodom koordinatnog sistema.

    - Rjeava osnovne oblike enterijera.

    samostalnost u radu.

    zraka i nedogleda ili koordinatnog sistema sloene aritektonske oblike.

    5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Lj. Gagi: Nacrtna geometrija za prvi i drugi razrad graevinske, trgovinske i

    drvopreraivake kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988. - B. Nedimovi: Zbirka reenih zadataka iz nacrtne geometrije s osnovama teorije,

    Tehnika knjiga, Beograd, 1992. - G. Duli, M. Jevti: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije za I i II razred

    arhitektonske, graevinske, drvopreraivake, umarske i geodetske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. i 2004.

    - O. V. Petrovi: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa reenim primerima za srednje kole graevinske struke, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.

    6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Stolovi za crtanje sa odgovarajuim priborom, table za crtanje, raunar, projektor,

    platno za projektor i modeli geometrijskih oblika.

    7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena grafikih vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u

    klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u

    klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva.

  • 12

    10. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Konstruktivni sklop objekta

    - Graevinske konstrukcije - Crtanje elemenata graevinskih konstrukcija

    - Rad olovkom i drugim tehnikama

    - Tehniko crtanje - Pravilno kotiranje, formatiziranje crtea

    - Tehniko prikazivanje raznih geometrijskih -arhitektonskih oblika

    - Kompjuterske vjebe - Izrada i obrada tehnike dokumentacije

    - Definisanje prostornih vrijednosti

    - Elementi projektovanja sa - razradom projekata

    - Izrada i razrada projektne dokumentacije

    - Kuna mrea - Kune instalacije - Obrada projekata

  • 13

    1.2.2. TEHNIKO CRTANJE 1. Naziv predmeta: TEHNIKO CRTANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I 16 56 72 II III IV

    Ukupno 16 56 72 3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje preciznosti i preglednosti u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje motorike sposobnosti pri crtanju. - Osposobljava se za kompozicijsku sreenost u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje sposobnosti sagledavanja prostora. - Upoznavanje sa znaajem dimenzija i razmjere. - Sticanje znanja za itanje planova. - Upoznavanje pravila izrade i formatizovanja projektne dokumentacije. - Razvijanje tehnike kulture. - Osposobljavanje za samostalan rad.

  • 14

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Tehniki pribor - Upoznaje znaaj

    tehnikog crtanja. - Navodi materijal

    koji se koristi za crtanje.

    - Nabraja i objanjava pribor za tehniko crtanje.

    - Objanjava upotrebu papira za crtanje.

    - Razlikuje vrste papira za crtanje: pelir, milimetarski, hamer, paus, ozolit.

    - Koristi razne vrste olovaka, gumu, tu, marker, bojice.

    - Koristi i odrava: sto za tehniko crtanje, tablu, inu, T - lenjir, trouglove, uglomjer, krivuljare, estare, ablone i razliita pera.

    - Razvija pravilan odnos prema grafikom izraavanju.

    Vjeba: - Upotreba pribora i

    materijala za tehniko crtanje.

    Grafika vjeba: - Crta tehniki okvir,

    peat i odreuje formate A1, A2, A3, A4.

    Rad olovkom - Objanjava crtanje

    linija. - Objanjava

    ispisivanje brojeva. - Objanjava

    ispisivanje slova.

    - Crta razliite linije: puna, isprekidana, crta -taka, rafure.

    - Ispisuje slova i brojeve slobodnom rukom.

    - Razvija smisao za estetiku.

    Grafika vjeba: - Crtanje punih linija

    razliitih debljina. - Crtanje

    isprekidanih linija crta - taka.

    Grafika vjeba: - Ispisivanje brojeva

    i slova slobodnom rukom i ablonom.

    Razmjera - Upoznaje znaaj

    razmjere u tehnikom crteu i njenu primjenu u pojedinim fazama crtanja projektne dokumentacije.

    - Primjenjuje razmjeru.

    - Koristi razmjernik.

    - Razvija preciznost u radu.

    Grafika vjeba: - Na jednostavnim

    oblicima primjenjuje razliite razmjere 1:5, 1:10, 1:25, 1:50, 1:100, 1:500.

    Kotiranje - Zna elemente

    kotiranja: kota, kotna linija, poetak i kraj kotne linije.

    - Poznaje visinsku kotu.

    - Poznaje kotiranje otvora.

    - Crta elemente kotiranja.

    - Primjenjuje visinske kote i kote otvora.

    Grafika vjeba: - Na datoj osnovi i

    presjeku primjenjuje pravila kotiranja.

  • 15

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Oznake materijala - Objanjava

    grafiko prikazivanje materijala u projektima.

    - ita oznake materijala.

    - Crta rafuru za razliite materijale i opremu.

    - Razvija sposobnost opaanja.

    Grafika vjeba: - Crta oznake

    graevinskog matrijala, namjetaja, sanitarnih ureaja, instalacija i zelenila u osnovi i izgledu.

    Rad u tuu - Opisuje rad u tuu.

    - Priprema pribor, ui punjenje, ienje, radiranje i brisanje.

    Grafika vjeba: - Crta u zadatoj

    razmjeri razne oblike, kotira i ispisuje podatke.

    Grafika vjeba: - Crta konstrukcije

    mnogouglova, elipse, krivih linija i njihove spojeve sa pravim linijama.

    Idejni projekat - Upoznaje znaaj i

    sadraj idejnog projekta.

    - Uoava karakteristike idejnog projekta.

    - Razvija kreativnost i formira stav o vanosti dobijenih informacija.

    Grafika vjeba: - Precrtava zadati

    prilog idejnog projekta u odgovarajuoj razmjeri.

    Glavni projekat - Upoznaje sadraj

    glavnog projekta i ulogu njegovih priloga.

    - Uoava karakteristike glavnog projekta.

    Vjeba: - Analizira i

    objanjava zadati prilog glavnog projekta u razmjeri.

    Izvoaki projekat - Upoznaje sadraj

    izvoakog projekta i

    vanost detalja koji se razrauju.

    - Uoava karakteristike izvoakog projekta.

    Vjeba: - Analizira i

    objanjava zadati dio izvoakog projekta u razmjeri.

    Naslov i logotip - Upoznaje logotip i

    njegovu kompoziciju.

    - Vri izradu logotipa i njegove kompozicije.

    Kopiranje i formatizovanje projekta - Objanjava

    kopiranje i - Kopira i

    formatizuje - Razvija

    preduzimljivost i Vjeba: - Kopira, formatizuje

  • 16

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik formatizovanje projekta.

    projekat. samostalnost u radu.

    i slae svoje radove.

    5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Duli: Tehniko crtanje sa itanjem planova, Zavod za udbenike i nastavna

    sredstva, Beograd, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Stolovi za crtanje sa odgovarajuim tehnikim priborom, table za crtanje sa

    odgovarajuim priborom za crtanje, raunar, projektor i platno za projektor. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena grafikih vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u

    klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u

    klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva. 10. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Tehnika crtanja - Nacrtna geometrija - Tehnika obrada crtea - Tehniko prikazivanje

    graevinskih konstukcija - Graevinske konstrukcije - Osnove, presjeci, izgled

    - Projektna dokumentacija

    - Graevinski materijali - Tehniko prikazivanje raznih materijala

    - Projektna dokumentacija - Kompjuterske vjebe - Tehnika obrada crtea - Projektna dokumentacija

    - Elementi projektovanja sa razradom projekata

    - Tehnika obrada crtea (osnove, presjeci, izgledi) i formatizovanje

    - Rad olovkom - Razmjera

    - Statika i otpornost materijala

    - Grafiko predstavljanje sila, optereenja i rezultante sila

    - Projektna dokumentacija - Kune instalacije - Tehnika obrada crtea - Projektna dokumentacija

    - Organizacija graenja - Tehniko prikazivanje materijala i ostalih elemenata

  • 17

    1.2.3. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 1. Naziv predmeta: GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I 36 72 108 II 72 108 180 III 36 108 144 IV 33 33 66

    Ukupno 177 321 498 Vjebe: I razred: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. II razred: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje elemenata koji ine objekte visokogradnje i shvatanje njihovog

    meusobnog odnosa. - Upoznavanje naina prenoenja optereenja. - Upoznavanje sa nainima izvoenja pojedinih elemenata graenja. - Osposobljavanje za primjenu seizmikih propisa. - Upoznavanje sa primjenom hidroizolacije. - Sticanje znanja o vertikalnim i horizontalnim konstruktivnim elementima zgrada. - Sticanje znanja o vertikalnim komunikacijama u zgradama. - Poznavanje krovnih konstrukcija. - Upoznavanje naina obrade podova i plafona. - Poznavanje vrsta zanatskih radova na objektu. - Upoznavanje naina zatite objekta od spoljnih uticaja. - Upoznavanje sa metalnim konstrukcijama u graevinarstvu. - Poznavanje izrade radionike dokumentacije. - Upoznavanje sa drvenim konstrukcijama u graevinarstvu. - Upoznavanje sa prefabrikovanom gradnjom. - Upoznavanje sa mjerama protivpoarne zatite na objektima. - Osposobljavanje za samostalan rad.

  • 18

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Konstruktivni sklop objekata - Objanjava

    osnovne konstruktivne elemente: masivni, skeletni i mjeoviti.

    - Navodi osnovne karakteristike graenja u klasinom, polumontanom i montanom nainu izvoenja.

    - Crta eme osnova razliitih sistema gradnje.

    - Uoava razliku izmeu podunog, poprenog i mjeovitog sistema.

    - Uporeuje klasini polumontani i montani nain izvoenja.

    - Stie pozitivan odnos prema zanimanju.

    - Razvija tehniku kulturu.

    Elementi graenja - Nabraja elemente

    po visini, poloaju i funkciji.

    - Razlikuje nosee elemente, pregradne elemente, elemente opreme i elemente obrade.

    Vertikalni konstruktivni elementi - Upoznaje

    vertikalne konstruktivne elemente(uloga konstruktivnih zidova i primjena vertikalnih i horizontalnih serklaa).

    - Poznaje djelove Pravilnika za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima koji se odnose na ab serklae i naine njihove izgradnje.

    - Odreuje poloaj konstruktivnog zida.

    - Analizira ulogu konstruktivnih zidova.

    - Na zadatim osnovama rasporeuje vertikalne serklae primjenjujui Pravilnik za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima.

    - Razvija odgovornost u radu.

    Vjeba: - Primjena Pravilnika

    za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima.

    Otvori u zidovima - Poznaje otvore u

    zidovima (uloga prozorskih otvora i funkcija njihovih nadprozornika, elementi otvora za vrata i uloga nadvratnika).

    - Zna oznake i mjere prozorskih otvora.

    - Shvata ulogu nadprozornika.

    - Razlikuje nadprozornike bez roletne i sa roletnom.

    Vjeba: - U razmjeri nacrtati

    otvore za prozore i vrata na osnovi objekta.

  • 19

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Opisuje princip

    ugraivanja prozora i vrata.

    - Crta nadprozornik bez roletne.

    - Zna mjere i oznake vrata.

    - Crta naine otvaranja vrata.

    Dimnjaki kanali - Poznaje dimnjake

    kanale (uloga i podjela prema blokovima u konstrukciji dimnjakih kanala).

    - Objanjava princip funkcionisanja sabirnih dimnjaka.

    - Definie elemente od kojih su sastavljeni sabirni dimnjaki kanali kao i nain izvoenja.

    - Crta detalje lokalnog grijanja od blokova.

    - Analizira mogunost primjene blokova u konstrukciji dimnjakog kanala.

    - Planira poloaj dimnjakih kanala.

    - Skicira meuspratnu konstrukciju oko dimnjakog kanala.

    - Crta detalje sabirnih dimnjakih kanala.

    Vjeba: - Rijeiti voenje

    sabirnog dimnjakog kanala kod viespratnog objekta prema datim uslovima.

    Ventilacioni kanali - Upoznaje princip

    funkcionisanja ventilacionih kanala (pravila primjene i elemente ventilacije).

    - Crta detalje ventilacionih kanala.

    - Razumije vanost ouvanja zdrave ivotne sredine.

    Temelji - Nabraja podjelu

    temelja prema konstruktivnom sklopu objekata i prema materijalu od kojeg se izvode.

    - Opisuje karakteristike trakastih temelja, temelja samaca i temeljnih ploa.

    - Shvata ulogu temelja i princip prenoenja optereenja.

    - Zna nain izvoenja temelja.

    - Crta oblike temelja.

    - Razvija odgovornost u radu.

    Vjeba: - U razmjeri nacrtati

    temelje za datu osnovu sa oborenim presjecima.

    Vjeba: - Na osnovama crta

    oborene presjeke temelja.

    Hidroizolacija - Objanjava ulogu

    hidroizolacije. - Navodi materijale

    koji se primjenjuju za hidroizolaciju, kao i podjelu na

    - Zna izolaciju podova i podrumskih zidova.

    - Crta primjenu hidroizolacije na objektu sa

  • 20

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik horizontalnu i vertikalnu.

    djelimino ukopanim podrumom.

  • 21

    Razred: DRUGI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Horizontalni konstruktivni elementi - Navodi

    horizontalne konstruktivne elemente.

    - Poznaje funkciju i materijale za izradu horizontalnih konstruktivnih elemenata.

    - Poznaje podjelu meuspratnih konstrukcija prema nainu izvoenja i njihove karakteristike.

    - Navodi vrste oplate.

    - Crta serklae, grede i podvlake.

    - Crta pune ravne ploe sa jednim, dva i vie oslonaca.

    - Crta rebrastu meuspratnu konstrukciju.

    - Crta sitnorebrastu meuspratnu konstrukciju.

    - Crta montane ili polumontane meuspratne konstrukcije.

    - Crta armirano -betonsku meuspratnu konstrukciju u skeletnom sistemu.

    - Razvija sposobnost za prostorno predstavljanje.

    Crtei planovi oplate. Grafika vjeba: - Crta planove oplate

    pune ploe. Grafika vjeba: - Crta planove oplate

    rebraste i sitnorebraste meuspratne konstrukcije.

    Grafiki rad - Prema zadatoj

    osnovi (u sistemu nosivih zidova i skeletnom sistemu) crta planove oplate horizontalnih konstruktivnih elemenata.

    Vertikalne komunikacije Stepenice - Definie pojam

    spoljnih i unutranjih stepenica.

    - Navodi podjelu stepenica prema znaaju, namjeni, konstrukciji, materijalima, oblicima i nainu izvoenja.

    - Poznaje elemente stepenica.

    - Poznaje propise za stepenice.

    - Poznaje proraun stepenica.

    - Primjenjuje propise za stepenice.

    - Grafiki prikazuje osnove i vertikalne presjeke stepeninog prostora.

    - ita crte stepenic na kosim armirano -betonskim ploama, oslonjenim na obrazne nosae.

    - ita crte stepenic na koljenastim ab ploama.

    - Analizira mogunost izbora stepenica prema obliku i konstrukciji.

    - Rauna stepenice.

    - Razvija preciznost. Grafika vjeba: - Crta stepenite

    oslonjeno na podestne nosae.

    - Crta stepenite na koljenastim ploama.

    Grafiki rad - Prema zadatom

    stepeninom prostoru u osnovi (u sistemu nosivih zidova i skeletnom sistemu):

    - proraunava stepenice;

    - crta osnovu, popreni i poduni presjek;

    - crta planove oplate stepenita.

  • 22

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Liftovi - Upoznaje liftove. Kose rampe - Poznaje kose

    rampe za pjeake i motorna vozila.

    - Poznaje propise za dimenzionisanje rampi.

    - Crta stepenite oslonjeno na podestne nosae.

    - Crta stepenite na koljenastim ploama.

    - Crta spoljanje stepenice.

    - Uoava znaaj i svrhu liftova.

    - Rjeava rampe za vozila i za potrebe invalida.

    Krovovi i krovne konstrukcije - Vri podjelu

    krovova prema nagibima, materijalima i broju krovnih ravni.

    Drveni krovovi - Upoznaje se sa

    krovnim konstrukcijama i navodi vrste krovnih konstrukcija.

    - Poznaje tesarske veze.

    - Upoznaje drvene krovove: proste krovove, krovove sa raspinjaama i krovne vjealjke.

    - Upoznaje drvene krovove sa nazidkom.

    - Upoznaje mansardne krovove.

    Potkrovlja - Upoznaje

    potkrovlja. - Poznaje funkciju

    krovnih prozora. - Obrazlae nain

    adaptacije potkrovlja.

    - Obrazlae primjenu

    - Razlikuje elemente krovnih konstrukcija.

    - Crta tesarske krovne veze.

    - Crta drvene krovove: proste krovove, krovove sa raspinjaama i krovne vjealjke.

    - Skicira krovove sa nadzitkom.

    - Skicira mansardne krovove.

    - Analizira

    povoljnost primjene pojedinih krovnih konstrukcija.

    - Rjeava tavanski prostor za potrebe stanovanja.

    - Na zadatoj osnovi

    krova crta slivne povrine.

    - ita detalje ravnih krovova.

    - ita detalje zatite

    izolacija ravnih krovova.

    Grafika vjeba: - Crta proste krovove

    i krovove sa raspinjaama.

    Vjeba: - Analizirajui

    povoljnost primjene pojedinih krovnih konstrukcija reava tavanski prostor za potrebe stanovanja.

    Vjeba: - Crtei ravnih

    krovova.

  • 23

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik materijala koji doprinose toplotnoj, zvunoj i hidroizolaciji prostora.

    Ravni krovovi - Definie ravne

    krovove. - Navodi nedostatke

    i prednosti ravnih krovova.

    - Navodi vrste ravnih krovova.

    - Poznaje slojeve ravnih krovova.

    - Objanjava nain odvodnjavanja ravnih krovova.

    - Objanjava zatitu krovnih izolacija.

    Izolacije - Navodi vrste

    izolacija. - Objanjava

    namjenu toplotne, zvune i hidro zatite objekata.

    - Navodi materijale za izolacije.

    - Skicira toplotnu, zvunu izolaciju i hidroizolaciju zidova i meuspratnih konstrukcija.

  • 24

    Razred: TREI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Podovi i plafoni - Navodi vrste

    podova prema materijalu i namjeni i objanjava nain izrade.

    - Navodi slojeve podova.

    - Navodi vrste plafona i objanjava nain izrade.

    - Razlikuje podove prema materijalu.

    - Razlikuje vrste plafona.

    - Crta podove i plafone.

    - Razvija sposobnost za prostorno predstavljanje.

    Grafika vjeba: - Crta detalj

    meuspratne konstrukcije sa podom i plafonom.

    Pokrivaki radovi - Poznaje vrste

    krovnih pokrivaa prema materijalu, njihove osobine i primjenu.

    - Razlikuje krovne pokrivae od azbest - cementnih proizvoda, od opekarskih proizvoda, lima i dr.

    - Crta detalje pokrivanja krovova.

    - ita detalje pokrivanja sljemena, grebena i uvala.

    - Razvija preciznost. Vjeba: - Crtei sa detaljima

    pokrivanja krovova.

    Grafika vjeba: - Crta detalje

    pokrivanja krovova.

    Limarski i bravarski radovi - Poznaje vrste i

    oblike limova i njihovu primjenu u graevinarstvu.

    - Nabraja vrste i oblike metalnih profila, nosivih i nenosivih.

    - Navodi vrste oluka i mjesta i nain ugradnje.

    - Objanjava primjenu limenih opava.

    - Poznaje metalne i PVC prozore i vrata i njihovu primjenu.

    - ita detalje ugradnje razliitih vrsta oluka.

    - ita detalje opivanja limom.

    - Crta detalje

    ugraivanja bravarije.

    - Skicira detalje metalne ograde.

    - Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

    - Crta detalje ugraivanja bravarije.

    Grafika vjeba: - Skicira detalje

    metalne ograde.

    Stolarski radovi - Navodi vrste drveta

    i drvene elemente za stolarske radove

    - Razlikuje drvene prozore prema konstrukciji.

    - Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

    Grafika vjeba: - Crta detalje

    ugraivanja

  • 25

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik i stolarske izraevine.

    - Navodi vrste prozora prema konstrukciji i njihove mjere.

    - Nabraja vrste roletni za prozore i balkonska vrata.

    - Crta detalje ugraivanja stolarije.

    stolarije.

    Metalne konstrukcije - Navodi proizvode

    od elika i njegovu primjenu u graevinarstvu.

    - Poznaje osnove za dimenzionisanje elinih konstrukcija.

    - Nabraja mehanika spojna sredstva.

    - Nabraja vrste i kvalitet avova.

    - Poznaje naine zatite elinih konstrukcija od korozije.

    - Objanjava izradu eline konstrukcije u radionici.

    - Poznaje radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova.

    - Poznaje izradu radionike dokumentacije.

    - Zna primjenu, proraun i konstruisanje reetkastih nosaa.

    - Zna primjenu, proraun i konstruisanje punih nosaa.

    - Nabraja elemente industrijske hale.

    - Crta zadate eline profile i kotira potrebne elemente.

    - Crta sklopni crte dva lima (veza ostvarena pomou vijaka i zavarivanjem).

    - Rauna naprezanje zategnutog tapa i crta detalje veze.

    - Rauna naprezanje pritisnutog tapa i crta detalje veze.

    - Crta radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova.

    - Dimenzionie i konstruie nosae.

    - Crta detalje veza nastavaka punih nosaa.

    - Crta radioniku dokumentaciju eline industrijske hale.

    - Crta dispoziciju hale.

    - Crta elemente eline industrijske hale sa detaljima veze.

    - Radi specifikaciju materijala.

    - Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

    Vjebe: - Crta zadate eline

    profile i kotira potrebne elemente.

    - Crta sklopni crte dva lima (veza ostvarena pomou vijaka i zavarivanjem).

    - Crta radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova.

    - Crta detalje veza nastavaka punih nosaa.

    Grafiki rad: Prema zadatim podacima: - Crta radioniku

    dokumentaciju eline industrijske hale:

    - crta dispoziciju; - crta elemente eline industrijske hale sa detaljima veze.

    Drvene konstrukcije - Poznaje klasine - Rauna naprezanje Vjeba:

  • 26

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik drvene konstrukcije.

    - Nabraja fizike i mehanike osobine graevinskog drveta.

    - Poznaje osnove za dimenzionisanje drvenih konstrukcija.

    - Nabraja spojna sredstva.

    - Poznaje nastavke i veze elemenata drvenih konstrukcija.

    zategnutog tapa i crta detalje veze.

    - Rauna naprezanje pritisnutog tapa i crta detalje veze.

    - Dimenzionie drvene tavanjae.

    - Stie osjeaj za prostor. - Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

    - Prema zadatim podacima rauna naprezanja u zategnutom i pritisnutom tapu i crta detalje veza.

    Lijepljene lamelirane drvene konstrukcije - Navodi

    karakteristike i specifinost lijepljenih lameliranih drvenih konstrukcija.

    - Opisuje nain proizvodnje lijepljenih lameliranih drvenih konstrukcija.

    - Nabraja konstruktivne sisiteme.

    - Crta detalje spajanja elemenata lijepljenih lameliranih krovnih konstrukcija.

    - Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

  • 27

    Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Prefabrikovana gradnja - Opisuje osnovne

    karakteristike industrijske proizvodnje

    (istorijski razvoj, prefabrikovani konstruktivni elementi objekata visokogradnje). - Upoznaje metode

    prefabrikovane gradnje

    (tradicionalni, djelimino prefabrikovan, prefabrikovan nain gradnje, mogua mjesta za prefabrikaciju, metode prefabrikacije). - Nabraja vrste

    transporta. - Opisuje nain

    montae prefabrikovanih betonskih elemenata (sredstva za montau, metode montae, redoslijed montae, pravac kretanja krana i dizalice).

    - Objanjava karakteristike za: skeletni sistem, krupnoblokovski sistem, prostorno -elijski sistem, mjeoviti konstruktivni sistem.

    - Poznaje elemente skeletnog sklopa (temelj, stub,

    - Uoava karakteristike istorijskog razvoja prefabrikovane gradnje. - Razlikuje

    prefabrikovane konstruktivne elemente objekata visokogradnje.

    - Razlikuje metode prefabrikovane gradnje.

    - Odreuje mjesto za izradu prefabrikovanih elemenata (gradilite, poligon, pogon).

    - Shvata metode prefabrikacije (sa nepokretnim i pokretnim kalupima, horizontalnim, pojedinanim i u nizu).

    - Razlikuje unutranji i spoljanji

    transport. - Predvia nain

    montae prefabrikovanih betonskih elemenata.

    - Uoava razliku

    izmeu sistema prefabrikovane gradnje.

    - Crta

    prefabrikovane temelje sa aom", sa "aurom" i u vidu ljuske.

    - Crta suvi i mokri postupak veza,

    - Razvija pozitivan odnos prema radu i zanimanju. - Razvija preciznost

    u radu.

    Vjeba: - Nacrtati u razmjeri

    vezu temelja i stuba, tri projekcije.

    Vjeba: - Nacrtati u razmjeri

    vezu stuba i stuba, tri projekcije.

    Vjeba: - Nacrtati u razmjeri

    detalj nastavljanja grednih nosaa u polju.

  • 28

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik gredni nosa, tavanini element).

    - Obrazlae suvi postupak, mokri postupak i prednaprezanje, kao i veze prefabrikovanih elemenata

    (stub -temelj, stub - greda, stub greda - tavanica).

    stub - temelj i stub - stub.

    - Crta ostvarivanje veze stub - greda pomou prednaprezanja (sa prepustom i bez prepusta).

    - Skicira tavanine elemente (punog presjeka, olakanog presjeka, kasetirane).

    - Zna prefabrikaciju elemenata i nain montae.

    - Analizira metode povezivanja elemenata.

    Vertikalne komunikacije - Navodi elemente

    vertikalnih komunikacija (nosa, gazite, elo gazita).

    - Definie dimenzije otvora za liftove.

    - Razlikuje elemente stepenica.

    - Skicira elemente gazita sa olakanim i punim presjekom, podesne nosae i kose obrazne nosae.

    - Rjeava poloaj i grupisanje liftova u kolektivnim stambenim objektima visokogradnje.

    Elementi panelnog sistema - Upoznaje elemente

    panelnog sistema (dimenzije i oblici zidnih panela, dimenzije i oblici tavaninih elemenata).

    - Poznaje sklopove elijskih elemenata i nain nalijeganja.

    - Objanjava montau sanitarnih elija, nain

    - Skicira poprene presjeke zidnih panela.

    - Crta spojeve izmeu zidnih panela i to: unutranjih konstruktivnih, spoljanjih i unutranjih na mjestu ukrtanja zidova.

    - Crta spoj dvije tavanice iznad

    Vjeba: - Nacrtati u razmjeri

    tri projekcije veze stub tavanica -konzola.

    Vjeba: - Nacrtati u razmjeri

    tri projekcije veze tavaninog elementa i fasadnog panela.

  • 29

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik podizanja i povezivanja istih.

    oslonca i spoj dvije tavanice iznad zajednikog oslonca.

    - Razlikuje tipove sanitarnih kabina sa sanitarnim ureajima i dimenzijama.

    Prefabrikovani elementi velikih raspona - Nabraja elemente

    velikih raspona.

    - Crta zglobne veze temelja i stuba.

    - Skicira izgled i popreni presjek nosaa sa dimenzijama.

    - Crta krovne ploe i fasadne elemente.

    - Analizira detalje dvozglobnog i trozglobnog luka.

    - Razvija preciznost u radu.

    Grafiki rad: - Nacrtati u razmjeri

    plan montae za svaku vrstu konstruktivnog elementa za objekat porodine zgrade P+1, L=, H=.

    Grafiki rad: - Nacrtati u razmjeri

    plan montae za svaku vrstu konstruktivnog elementa za objekat jednobrode hale sa rasponima L1=,

    L 2=, H=. 5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Blagojevi: Graevinske konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,

    Beograd, 2008. - B. Blagojevi: Zavrni graevinski i instalaterski radovi, Zavod za udbenike i

    nastavna sredstva, Beograd, 1990. - V. Kujundi, D. Toi: Metalne i drvene konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna

    sredstva, Beograd, 2004. - D. Buevac: Metalne konstrukcije u zgradarstvu, Graevinska knjiga, Beograd, 2006. - M. Muravljev, B. Stevanovi: Zidane i drvene konstrukcije zgrada, Graevinski

    fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Crtai stolovi, pribor za crtanje, raunar, projektor, platno za projektor, crtei

    krovnih konstrukcija, modeli krovnih konstrukcija i crtei sa detaljima krovne konstrukcije od lijepljenog lameliranog drveta.

    7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u klasifikacionom periodu). - Pismeno (pismeni zadaci: po dva pismena zadatka u toku kolske godine, po jedan u

    polugoditu). - Ocjena grafikih vjebi.

  • 30

    - Ocjena grafikih radova. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u

    klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u

    klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva, konstruktivni smjer; - diplomirani inenjer arhitekture (za I, II i IV razred). 10. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Krovne konstrukcije - Bravarski radovi - Limarski radovi - Zidovi i stubovi - Horizontalni konstruktivni

    elementi - Temelji

    - Graevinski materijali

    - Drvo i drvena graa - elik - Gvoe - Opekarski proizvodi - Malteri - Beton

    - Konstruktivni sklop zgrade - Radovi u visokogradnji

    - Osnovi graevinarstva

    - Sistemi u graenju - Objekti visokogradnje

    - Osnove, izgledi i presjeci konstruktivnih elemenata

    - Tehniko crtanje - Poznavanje tehnikog crtanja graevinskih elemenata

    - Zidovi i stubovi - Drvene konstrukcije - Meuspratne konstrukcije

    - Praktina nastava

    - Zidanje zidova i stubova opekarskim proizvodima

    - Tesarske veze - Izrada drvene oplate za

    stub - Izrada modela drvene

    krovne konstrukcije - Temelji - Mehanika tla i fundiranje - Osnovni oblici temelja - Konstruktivni sklop

    objekata visokogradnje - Projektovanje - Elementi objekata

    visokogradnje

    - Prijem i prenos optereenja

    - Statika i otpornost materijala

    - Konstruktivni sklop objekata

  • 31

    1.2.4. PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU 1. Naziv predmeta: PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I 22 50 72 II 38 70 108 III IV

    Ukupno 60 120 180 Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Osposobljavanje za rad na raunaru i upoznavanje sa programskim paketima. - Upoznavanje sa znaajem tehnike poznavanja raunara. - Uklapanje estetike i funkcionalnosti - grafika estetika. - Osposobljavanje za upotrebu programa za obradu crtea. - Razvijanje sposobnosti za sagledavanje prostora. - Osposobljavanje za svoenje trodimenzionalnih elemenata na ravan crtanja i

    obrnuto. - Pripremanje za izradu tehnike dokumentacije. - Upoznavanje sa izradom idejnog, glavnog i izvoakog projekta. - Osposobljavanje za samostalan rad.

  • 32

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje obradu

    crtea na raunaru: - predstavljanje

    crtea u tzv. vektorskim (draw) programima;

    - projektovanje crtea;

    - podjela na nivoe i uoavanje simetrije objekata koji se dobijaju pomjeranjem, rotacijom, transformacijom ili modifikacijom drugih objekata.

    - Upoznaje se sa

    AutoCAD- om: - grafiki editor

    programa; - padajui meniji; - palete sa alatkama

    i njihove funkcije; - otvaranje

    postojee datoteke i izlaenje iz programa.

    - Shvata sutinu vektorskih programa.

    - Analizira projektovanje crtea.

    - Koristi mi. - Koristi tastaturu. - Shvata logiku

    programa.

    - Razvija pozitivan odnos prema zanimanju.

    Definisanja radnog prostora - Upoznaje

    koordinatne sisteme.

    - Definie granice crtea i jedinice mjere.

    - Poznaje naine zadavanja taaka.

    - Shvata dimenziju radnog prostora.

    - Zna dimenzije crtea.

    - Razvija sposobnost opaanja.

    Vjeba: - Zadavanje taaka

    primjenom elementarnih komandi: POINT, LINE, RECTANGLE.

    Oznaavanje objekata na crteu - Poznaje naine

    oznaavanja objekata na crteu.

    - Poznaje komande vezane za prikaz crtea.

    - Upoznaje nain snimanja crtea.

    - Razrauje oznaavanje objekata.

    - Primjenjuje alate: ZOOM, PAN, REDRAW, REGEN za prikaze crtea.

    Vjeba: - Oznaavanje

    objekata alat ERASE.

    - Snimanje i uitavanje crtea.

  • 33

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Alati za crtanje - Upoznaje alate za

    crtanje osnovnih geometrijskih oblika: CIRCLE; ARC; ELLIPSE; DONUT; POLIGON.

    - Upoznaje se sa ostalim alatima sa palete DRAW.

    - Crta osnovne geometrijske likove i shvata njihovu meusobnu vezu

    - Razvija kulturu tehnikog crtanja.

    - Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju.

    Vjeba: - Crta slobodne

    kompozicije po linom osjeaju i nahoenju upotrebom novih alata.

    Osnovne transformacije objekata - Upoznaje komande

    za transformacije objekata sa palete Modify.

    - Uoava analogiju pojedinih komandi sa odreenim geometrijskim transformacijama:

    MOVE = translacija; ROTATE = rotacija; MIRROR = osnovno preslikavanje; SCALE = homotetino preslikavanje. - Upotrebljava alate:

    MOVE; ROTATE; MIRROR; SCALE; COPY; ARRAY; OFFSET.

    - Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.

    Vjeba: - Crta slobodne

    kompozicije po linom osjeanju i nahoenju, vjebajui na njoj nove komande.

    - Crta prve eme prostora i namjetaja.

    Izmjene na objektima - Poznaje komande

    za izmjene - finu doradu objekata: TRIM; EXTEND; LENGTHEM; BREAK; CHAMFER; FILLET.

    - Dorauje ivice objekata alatima za zaobljavanje i zakoenje.

    - Mijenja duine objekata.

    - Rastereuje crte od nepotrebnih elemenata.

    - Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.

    - Uoava vanost preciznog i kvalitetnog rada.

    Vjeba: - Crta kruni i

    poligonalni niz elemenata, vjebajui na njemu nove komande.

    Pomona sredstva u crtanju - Objanjava

    upotrebu mree taaka SNAP i GRID.

    - Objanjava rad u ORTHO reimu.

    - Upoznaje upotrebu razliitih reima rada.

    - Poznaje mehanizam Object Snap.

    - Koristi mreu taaka SNAP i GRID. - Crta u OTRHO

    reimu. - Koristi mehanizam

    Object Snap.

    - Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju.

    Vjeba: - Crta slobodne

    kompozicije po linom osjeanju i nahoenju koristei razliite reime rada.

  • 34

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Crtanje i editovanje sloenih entiteta - Upoznaje nain za

    crtanje polilinija. - Upoznaje nain za

    crtanje pravih savitljivih krivih.

    - Crta polilinije primjenom alata PLINE.

    - Crta prave savitljive krive primjenom alata SPLINE.

    - Formira pravilan odnos prema grafikom izraavanju.

    Vjeba: - Crta i mijenja

    sloene entitete pomou alata PLINE i SPLINE.

    Slojevi i rad sa slojevima - Upoznaje razloge

    podjele crtea na slojeve.

    - Definie svojstva slojeva.

    - Poznaje dodjeljivanje i rad sa slojevima.

    - Raslojava crte prepoznajui slinost elemenata i grupiui ih u zavisnosti od zajednikih karakteristika.

    - Razvija organizacione sposobnosti.

    Vjeba: - Crta zadati

    arhitektonski prostor sortirajui objekte u zavisnosti od zajednikih karakteristika.

    Korienje blokova - Objanjava pojam

    bloka. - Poznaje: - nain definisanja

    bloka; - unoenje bloka sa

    zadavanjem razmjere i rotiranjem;

    - rastavljanje i ponovo definisanje blokova;

    - uvanje blokova.

    - Oblikuje nove simbole.

    - Pravi biblioteku simbola.

    - Redizajnira

    postojee simbole.

    - Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.

    Vjebe: - Crta zadati

    arhitektonski prostor.

    - Pravi linu biblioteku blokova i koristi je.

    Umetanje rafure na crte - Objanjava

    postupak rafiranja.

    - Demonstrira naine zadavanja zatvorene konture za rafiranje.

    - Objanjava atribute rafure.

    - Zna rafiranje povrina.

    - Precizno koristi rafuru za karakteristine sluajeve.

    - Mijenja i usklauje rafirane povrine.

    - Formira pravilan odnos prema grafikom izraavanju.

    Vjeba: - Nadogradnja

    osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.

  • 35

    Razred: DRUGI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Dodavanje teksta crteu - Obrazlae potrebu

    za dodavanjem teksta crteu.

    - Objanjava stilove teksta i elemente formata teksta.

    - Prikazuje editor za unos teksta.

    - Bira tekstualni stil. - Dodaje tekst crteu i formatizuje ga. - Podeava veliinu i boju. - Koristi posebne

    simbole i razlomak. - Prebacuje tekst u

    mala ili velika slova.

    - Mijenja tekst.

    Vjebe: - Crta zadati

    arhitektonski prostor.

    - Dodaje odgovarajui tekst crteu.

    Kotiranje - Upoznaje

    kotiranje. - Definie tipove i

    elemente kota. - Definie stilove

    kotiranja.

    - Zna komponente kotiranja.

    - Bira stil kotiranja i naine kotiranja. - Radi sa alatkama sa

    palete dimension. - Crta vertikalne i

    horizontalne kotne linije.

    - Kotira u nizu i paralelno.

    - Kotira neortogonalne objekte.

    - Mijenja kote.

    - Stie osjeaj za jasno tehniko izraavanje.

    Vjeba: - Nadogradnja

    osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.

    Atributi - Definie svojstva

    atributa. - Poznaje alate za

    kreiranje i umetanje atributa.

    - Poznaje alat za izmjenu atributa.

    - Kreira, umee i mijenja atribute.

    Vjeba: - Nadogradnja

    osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.

    Rad sa postojeim crteima i rasterskim slikama- Definie datoteku

    rasterskih slika. - Objanjava razloge

    za unoenje skeniranih slika u AutoCAD-u.

    - Poznaje rad sa skenerom.

    - Skenira dokumente.

    - Uitava rasterske slike.

    - Precrtava u

    razmjeri.

    - Razvija tehniku kulturu.

    Vjeba - Unoenje rasterskih

    slika na crte i rad sa njima.

    tampanje - Poznaje razliite

    mogunosti tampanja crtea.

    - Odabira tampa. - Odreuje veliinu

    papira i broj kopija.

    - Razvija tehniku kulturu.

    Vjeba: - tampa svoju prvu

    osnovu.

  • 36

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Odreuje

    razmjeru, orijentaciju crtea.

    - Vri izbor onoga to eli tampati.

    Uvod u 3D - Upoznaje interfejs:

    standardni meni; tab panel; standardna paleta; vjuport; upoznavanje alata.

    - Razumije 3D koordinatne sisteme.

    - Definie korisniki koordinatni sistem u 3D prostoru.

    - Koristi mii tastaturu.

    - Uoava logiku programa.

    - Razvija samostalnost u radu.

    - Orijentie se u radnom prostoru programa.

    Izrada povrina u 3D- Upoznaje crtanje

    povri pomou alata 3D FACE.

    - Upoznaje rad sa naprednim alatima za izradu povrina.

    - Upoznaje obradu mreastih povrina.

    - Crta 3D povrine pomou alata 3D FACE.

    - Koristi napredne komande za izradu povrina.

    - Oblikuje mree pomou alata 3D MESH.

    - Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju i sposobnost prostornog predstavljanja.

    Vjeba: - Kreira oblike

    koristei alat 3D FACE.

    Pregled modela - Upoznaje

    pronalaenje ortogonalnog i izometrijskog pogleda.

    - Upoznaje sjenenje modela.

    - Upoznaje interaktivno posmatranje u 3D.

    - Sagledava prostor i objekte u njemu.

    Vjeba: - Nadgradnja modela

    sa prethodnog asa.

    Pravljenje primitiva - Upoznaje alate sa

    palete Modeling za pravljenje primitiva: BOX; WEDGE; CONE; SPHERE; CYLINDER; PYRAMID; TORUS.

    - Koristi osnovne alate programa.

    - Pravi prvi objekat koji prostorno postavlja i doivljava.

    Vjeba: - Kreira prve oblike

    po linom osjeanju i nahoenju.

    Primjena regiona - Upoznaje primjenu

    regiona (alat Region sa palete

    - Crta objekte, pravi od njih regione.

    - Razlae regione na

    - Razvija kreativnost i samostalnost.

    Vjeba: - Kreira oblike

    koristei nove

  • 37

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Draw). skup linija i lukova. alate.

    Bulove operacije - Upoznaje Bulove

    operacije (alati sa palete Solid Editing).

    - Primjenjuje Bulove operacije.

    - Napreduje u upoznavanju brzih metoda modelovanja.

    Vjeba: - Pravi regione od

    nekoliko objekata i na njih primjenjuje Bulove operacije.

    Sloena geometrijska tijela - objekti - Upoznaje izradu

    sloenih geometrijskih tijela pomou alata EXTRUDE i REVOLVE.

    - Oblikuje 3D - objekte izvlaenjem po pravoj liniji, u pravcu z ose - alat Extrude.

    - Izvodi 3D tijela kada se neki 2D objekat okrene oko zadate ose - alat Revolve.

    - Stie znanja u oblikovanju 3D objekata.

    Vjeba: - Izrada

    arhitektonske osnove i dizanje zidova u 3D.

    Primjena Bulovih operacija - Poznaje primjenu

    Bulovih operacija. - Skriva oblike koji

    smetaju. - Kreira oblike

    otvora. - Oduzima otvore sa

    zida.

    - Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju i sposobnost prostornog predstavljanja.

    Vjeba: - Nadgradnja modela

    sa prethodnog asa:

    - otvaranje prozora; - otvaranje vrata; - izrada stepenica.

    Opcije za obradu tijela - Upoznaje alate za

    izmjenu 3D objekata CHAMFER, FILLET.

    - Vri korekciju objekata.

    - Zaobljava ivice. - Obara ivice pod

    uglom.

    Vjeba: - Nadgradnja modela

    sa prethodnog asa.

    Ureivanje tijela u prostoru - Upoznaje alate za

    ureivanje objekata:

    - alat SLICE; - alati sa palete; - Solid Editing. - Upoznaje alate za

    ureivanje tijela: MOVE; COPY; SCALE; ROTATE; 3D ARRAY.

    - Vri korekciju objekata.

    - Zaobljava ivice. - Odsijeca djelove

    izmeu dvije ravni. - Izvlai, premjeta,

    rotira, paralelno pomjera, iskouje, mijenja boju, brie stane ili ivice.

    - Uoava analogiju pojedinih komandi sa odreenim geometrijskim transformacijama.

    - Razvija sposobnosti i sagledava mogunosti modeliranja tijela.

    Vjeba: - Nadgradnja modela

    sa prethodnog asa.

  • 38

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Dodavanje kamere i osvjetljenja - Upoznaje

    dodavanje kamera i osvjetljenja crteu.

    - Upoznaje alat Render.

    - Importuje AutoCAD crte.

    - Dodaje i postavlja kameru.

    - Razlikuje vrste svijetla.

    - Dodaje i mijenja osvjetljenje.

    - Koristi alat Render.

    - Razvija kreativnost i kulturu tehnikog izraavanja.

    Vjeba: - Nadgradnja modela

    sa prethodnog asa.

    Ureivanje modela pomou materijala - Upoznaje

    ureivanje modela pomou materijala.

    - Poznaje alat Render.

    - Upoznavaje vrste mapa.

    - Dodjeljuje materijale objektima.

    - Ureuje materijale.

    - Selektivno renderuje djelove modela.

    - Razvija smisao za estetiku.

    Vjeba: - Nadgradnja modela

    sa prethodnog asa.

    5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Omura: AutoCAD 2000, Kompjuterska biblioteka, Beograd, 2001. - B. Burchard, D. Pitzer: Pod lupom - AutoCAD, CET Computer Equipment and Trade,

    Beograd, 2000. - V. Aleksi: Primjena raunara u graevinarstvu za II razred graevinske kole, Zavod

    za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar sa odgovarajuom programskom opremom, projektor, platno za projektor,

    tampa i skener. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Ocjena praktinog rada na raunaru i vjebama. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u

    klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u

    klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva.

  • 39

    10. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Izrada i obrada tehnike

    dokumentacije

    - Nacrtna geometrija - Tehniko prikazivanje raznih geometrijskih i arhitektonskih oblika

    - Tehnika obrada crtea - Tehniko crtanje - Projektna dokumentacija - Izrada i obrada crtea,

    kotiranje - Graevinske konstrukcije - Crtanje elemenata

    arhitektonskih konstrukcija - Izrada priloga projekta - Obrada i izrada crtea - Kotiranje

    - Projektovanje - Definisanje prostornih vrijednosti

  • 40

    1.2.5. GRAEVINSKI MATERIJALI 1. Naziv predmeta: GRAEVINSKI MATERIJALI 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I 72 72 II III IV

    Ukupno 72 72 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje osobina i karakteristika graevinskih materijala. - Razumijevanje procesa dobijanja pojedinih graevinskih materijala. - Upoznavanje pravilne upotrebe graevinskih materijala. - Osposobljavanje za upotrebu standarda. - Razvijanje svijesti o znaaju upotrebe standarda i odgovornosti za potovanje

    standarda. - Upoznavanje principa zatite ivotne sredine. - Osposobljavanje za samostalan rad.

  • 41

    4. Sadraj/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje se sa

    znaajem graevinskih materijala i prefabrikata.

    - Navodi osobine i metode ispitivanja graevinskih materijala.

    - Nabraja osnovne podjele graevinskih materijala.

    - Razlikuje graevinske materijale prema namjeni.

    - Razlikuje odreene osobine graevinskih materijala.

    - Razvija sposobnost za produktivnost i ekonominost.

    Osnovi geologije - Upoznaje geoloke

    osobine zemlje i zemljine kore.

    - Upoznaje postanak i osobine magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena.

    - Razlikuje stijene: magmatske, sedimentne i metamorfne.

    Materijali od kamena - Upoznaje dobijanje

    i obradu graevinskog kamena.

    - Objanjava primjenu kamena i njegovu zatitu.

    - Opisuje sastav, osobine i primjenu agregata.

    - Nabraja vrste kamena.

    - Razlikuje naine dobijanja i obrade graevinskog kamena.

    Voda - Opisuje vodu kao

    graevinski materijal i kao sredinu u kojoj se nalaze betonske konstrukcije.

    - Uoava znaaj vode u graevinarstvu.

    Keramiki materijali - Nabraja sirovine i

    opisuje dobijanje keramikih proizvoda.

    - Objanjava ciglarske

    - Razlikuje vrste i oblik ciglarskih proizvoda.

    - Razlikuje keramike

    - Razvija sposobnost zapaanja.

  • 42

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik proizvode.

    - Upoznaje keramike proizvode.

    - Upoznaje vatrostalne materijale.

    proizvode i definie njihovu namjenu.

    - Uoava znaaj vatrostalnih materijala.

    Zgure i pucolani - Upoznaje

    karakteristike i primjenu zgure i pucolana u graevinarstvu.

    - Razlikuje osobine zgure i pucolana u graevinarstvu.

    Veziva u graevinarstvu - Objanjava osnovna

    veziva: graevinski kre, gips i cement.

    - Objanjava sirovine i opisuje dobijanje veziva.

    - Nabraja osobine veziva.

    - Razlikuje veziva i definie njihovu upotrebu.

    - Razvija svijest o zatiti ivotne sredine.

    Malteri - Nabraja sastojke

    mjeavina maltera. - Nabraja vrste

    maltera i navodi njihovu primjenu.

    - Odreuje upotrebu razliitih maltera.

    - Prepoznaje greke pri malterisanju.

    - Razvija odgovornost u radu.

    Beton - Nabraja sastojke

    mjeavine betona. - Nabraja inioce koji

    utiu na kvalitet betona.

    - Objanjava marku betona.

    - Objanjava tehnologiju betona.

    - Nabraja vrste betona.

    - Razlikuje naine dobijanja betona.

    - Posjeta laboratoriji za ispitivanje betona.

    Metali i legure - Upoznaje dobijanje

    gvoa i elika. - Obrazlae upotrebu elika u graevinarstvu.

    - Nabraja vrste elika i armature.

    - Nabraja osnovne obojene metale.

    - Obrazlae zatitu elika od korozije.

    - Razlikuje vrste armature.

    - Prepoznaje koroziju i definie njeno spreavanje.

  • 43

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Staklo - Objanjava

    dobijanje stakla, vrste i obradu.

    - Navodi primjenu stakla u graevinarstvu.

    - Razlikuje vrste i primjene stakla u graevinarstvu.

    Drvo - Nabraja svojstva i

    vrste drveta. - Opisuje greke u

    strukturi drveta. - Obrazlae upotrebu

    drveta u graevinarstvu.

    - Obrazlae zatitu drveta.

    - Odreuje primjenu drveta u graevinarstvu.

    - Razvija osjeaj za ouvanje ivotne sredine.

    Ugljovodonina veziva - Upoznaje katran i

    bitumen kao osnovna ugljovodonina veziva.

    - Opisuje nain dobijanja i primjenu ugljovodoninih veziva.

    - Odreuje upotrebljivost veziva.

    Plastine mase - Upoznaje znaaj

    plastinih masa. - Upoznaje sirovine.

    - Odreuje upotrebljivost plastinih masa.

    - Uoava znaaj razvoja novih materijala.

    Boje, lakovi, kitovi - Navodi vrste i

    objanjava primjenu boja, lakova i kitova u graevinarstvu.

    - Razlikuje boje, lakove i kitove.

    Materijali u funkciji zatite elemenata - Upoznaje materijale

    za zavrnu obradu i zatitu gotovih elemenata.

    - Navodi i objanjava materijale u funkciji zatite od poara, vlage i sl.

    - Razlikuje materijale za zatitu od poara i vlage.

    - Razvija odgovornost u radu.

    Standardi - Upoznaje oznake - Razlikuje oznake - Standardi

  • 44

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik materijala.

    - Upoznaje se sa standardima.

    materijala. - ita standarde.

    graevinskih materijala.

    5. Okvirni spisak literature i drugih izvora

    - R. Sini-Grebovi: Graevinski materijali, udbenik za I razred srednjih strunih kola, Centar za struno obrazovanje, Podgorica, 2008.

    - I. Stojiljkovi, D. Mileti: Graevinski materijali sa osnovama geologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.

    - I. Stojiljkovi: Graevinski materijali, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1979.

    6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, projektno platno, uzorci graevinskih materijala (opeka, crijep,

    keramike ploice, plastine cijevi) i katalozi. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u

    klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u

    klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine.

    9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva; - diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa drugim predmetima

    Predmet Znanja - Drvo i drvena graa - elik - Gvoe - Opekarski proizvodi - Malteri - Beton

    - Graevinske konstrukcije - Krovne konstrukcije - Bravarski radovi - Limarski radovi - Zidovi i stubovi - Horizontalni konstruktivni

    elementi - Drvo, beton, elik,

    opekarski proizvodi - Keramiki materijali, boje i

    lakovi

    - Osnovi graevinarstva - Elementi konstruktivnih sistema

    - Zavrni radovi u graevinarstvu

    - Tehnike karakteristike materijala i grae

    - Organizacija graenja - Obraunske norme korienja materijala

  • 45

    Znanja Povezanost sa drugim predmetima

    Predmet Znanja - Osnovna veziva - Malter - Beton - Gvoe i elik - Drvo - Opekarski proizvodi, kamen - Boje, lakovi i kitovi

    - Praktina nastava - Betonski radovi - Armiraki radovi - Tesarski radovi - Zidarski radovi - Fasaderski radovi

    - Metali i legure - Plastine mase - Boje, lakovi, kitovi - Materijali u funkciji zatite

    elemenata

    - Kune instalacije - Sanitarni ureaji - Aparati i armature za

    vodovodnu mreu - Aparati i armature za

    protivpoarnu zatitu

  • 46

    1.2.6. STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA 1. Naziv predmeta: STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I II 72 36 108 III 36 36 72 IV

    Ukupno 108 72 180 Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika.

    3. Opti ciljevi nastave - Usvajajanje osnovnih pojmova, definicija, zakona koji se koriste u statici. - Upoznavanje sa pojmom materijalne take i uslovima ravnotee materijalne take

    pod dejstvom proizvoljnog ravnog sistema sila. - Upoznavanje sa pojmom krutog tijela i ravnoteom krutog tijela pod dejstvom

    ravnog sistema sila. - Prepoznavanje statikih sistema u praksi. - Osposobljavanje za rjeavanje linijskih nosaa i statiki neodreenih nosaa. - Sticanje znanja o osnovnim pojmovima iz otpornosti materijala. - Upoznavanje sa vrstama naprezanja u nosaima. - Osposobljavanje za dimenzionisanje nosaa napregnutih na pritisak, zatezanje i

    savijanje. - Upoznavanje sa ekstremnim statikim uticajima. - Osposobljavanje za analitiku i grafiku obradu podataka.

  • 47

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje zadatak i

    podjelu mehanike. - Navodi vrste

    kretanja. - Objanjava pojam

    krutog tijela. - Objanjava pojam

    sile i mase.

    - Uoava zadatak i podjelu mehanike.

    - Razlikuje tijelo i materijalnu taku.

    - Shvata pojam sile. - Crta razliite vrste

    sila.

    - Upoznaje veze razliitih grana.

    Vjeba: - Grafiko

    predstavljanje sile u razmjeri.

    Statika ravni - Upoznaje zadatak i

    podjelu statike. - Navodi metode

    rada. - Upoznaje aksiome

    statike.

    - Uoava zadatak i podjelu statike.

    - Primjenjuje metode rada.

    - Primjenjuje aksiome statike.

    Statika materijalne take - Upoznaje sistem

    kolinearnih sila. - Upoznaje

    rezultantu sistema. - Objanjava

    slaganje dvije sile razliitih pravaca.

    - Upoznaje

    razlaganje sila u dva pravca.

    - Objanjava

    projekciju sile na ose Dekartovog koordinatnog sistema.

    - Poznaje proizvoljan

    sistem sila koje napadaju materijalnu taku.

    - Objanjava poligon

    ili plan sila. - Objanjava

    grafike uslove ravnotee.

    - Crta sistem kolinearnih sila koje napadaju materijalnu taku i odreuje rezultantu analitiki i grafiki.

    - Crta poligon i

    trougao sila. - Raunski odreuje

    rezultantu. - Razlae silu na dva

    zadata pravca. - Projektuje sile na

    ose x, y. - Crta proizvoljan

    sistem sila. - Crta poligon i plan

    sila i grafiki odreuje rezultantu.

    - Prepoznaje grafiki uslov ravnotee. - Rauna rezultantu

    proizvoljnog sistema sila koji

    - Razvija tanost, sistematinost preciznost i urednost.

    - Razvija rutinu,

    brzinu i tanost. - Razvija preciznost,

    urednost i sistematinost.

    - Razvija

    sistematinost i preciznost u radu.

    Vjeba: - Analitiko i

    grafiko odreivanje rezultante za dvije i vie sila koje napadaju materijalnu taku.

    - Crtanje poligona i

    trougla sila. Vjeba: - Brojni primjeri

    razlaganja sila koje napadaju materijalnu taku na dva zadata pravca.

    Vjeba: - Projekcija sila na

    ose Dekartovog koordinatnog sistema.

    Vjeba: - Odreivanje

    poloaja i veliine rezultante za proizvoljan sistem sila koji napada

  • 48

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Obrazlae

    analitiki postupak odreivanja rezultante sistema sila.

    - Objanjava

    analitike uslove ravnotee.

    napada materijalnu taku.

    - Rauna silu primjenjujui uslove ravnotee.

    - Primjenjuje analitike i grafike uslove ravnotee.

    materijalnu taku analitiki i grafiki.

    Vjeba: - Odreivanje

    veliine i poloaja sile u sistemu na osnovu grafikih i analitikih uslova ravnotee.

    Statika krutog tijela - Upoznaje pojam

    momenta sile za taku.

    - Upoznaje moment

    rezultante dvije sile - Varinjonova teorema.

    - Objanjava veliinu

    i poloaj rezultante dvije paralelne sile istog i suprotnog smjera.

    - Definie pojam

    sprega. - Definie moment

    sprega. - Poznaje teoremu

    ekvivalentnih spregova.

    - Objanjava pojam

    rezultujueg sprega.

    - Opisuje slaganje

    sile i sprega. - Upoznaje redukciju

    sile na taku. - Poznaje proizvoljan

    sistem sila u ravni. - Objanjava glavni

    vektor i glavni

    - Rauna moment sile za taku, geometrijski predstavlja moment sile.

    - Primjenjuje

    momentno pravilo. - Odreuje poloaj i

    rauna veliinu rezultante dvije sile istog i suprotnog smjera.

    - Crta spreg sila. - Rauna moment

    sprega. - Analizira sistem

    spregova koji napadaju materijalnu taku.

    - Rauna rezultujui

    spreg. - Primjena

    Varinjonove teoreme.

    - Slae silu i spreg. - Redukuje silu u odnosu na taku. - Crta proizvoljan

    sistem sila u ravni. - Odreuje glavni

    vektor i glavni

    - Razvija tanost, sistematinost preciznost i urednost.

    - Razvija rutinu,

    brzinu i tanost.

    Vjeba: - Brojni primjeri

    nalaenja momenta sile za taku.

    Vjeba: - Odreivanje

    rezultante sistema paralelnih sila u ravni istog i suprotnog smjera primjenom Varinjonove teoreme.

    Vjebe: - Odreivanje

    momenta sprega sila.

    - Odreivanje ekvivalentnog sprega.

    - Odreivanje rezultujueg sprega.

    - Slaganje sile i sprega.

    - Redukcija sile na taku.

    Vjebe: - Odreivanje

    rezultante proizvoljnog sistema sila u ravni analitikim putem.

    - Odreivanje glavnog momenta proizvoljnog sistema sila u

  • 49

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik moment.

    - Objanjava

    analitike uslove ravnotee proizvoljnog sistema sila.

    - Navodi posebne

    uslove ravnotee. - Objanjava

    grafiko slaganje sila metodom poligona sila i Verinog poligona.

    - Objanjava odreivanje poloaja rezultante za dvije ili vie sila metodom Verinog poligona.

    - Poznaje vezu izmedju plana sila i Verinog poligona.

    - Poznaje grafike

    uslove ravnotee.

    moment i svodi dati sistem na prosti oblik.

    - Primjenjuje osnovne oblike uslova ravnotee proizvoljnog sistema sila.

    - Primjenjuje

    posebne oblike uslova ravnotee.

    - Crta poligon sila i

    Verini poligon. - Grafiki odreuje

    rezultantu za dvije ili vie sila.

    - Zna vezu izmeu

    poligona sila i Verinog poligona.

    - Crta plan sila i

    Verini poligon.

    ravni. Vjeba: - Odreivanje

    veliine i poloaja rezultante ravnog sistema proizvoljnih sila metodom poligona sila i Verinog poligona.

    Statiki odreeni nosai - Navodi vrste

    oslonaca i veza. - Upoznaje vrste

    nosaa. - Objanjava statiku

    odreenost nosaa. - Navodi vrste

    optereenja.

    - Razlikuje vrste oslonaca i veza.

    - Prepoznaje vrste nosaa.

    - Odreuje statiku odreenost nosaa.

    - Razlikuje vrste optereenja.

    Statika linijskih nosaa u ravni - Upoznaje

    odreivanje otpora oslonaca za prostu gredu analitikim putem.

    - Upoznaje odreivanje otpora oslonaca za prostu gredu grafikim putem.

    - Objanjava

    odreivanje otpora

    - Izraunava otpore oslonaca za prostu gredu. - Odreuje otpore

    oslonaca za prostu gredu grafikim putem primjenom Varinjonove teoreme.

    - Izraunava otpore

    oslonaca za

    - Razvija rutinu, brzinu i tanost.

    - Razvija tanost,

    sistematinost i urednost u radu.

    Vjebe: - Odreivanje otpora

    oslonaca proste grede za optereenja: koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg i kombinovano optereenje:

    - analitikim putem; - grafikim putem.

  • 50

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik oslonaca analitikim putem za konzolni nosa.

    - Objanjava

    odreivanje otpora oslonaca grafikim putem za konzolni nosa.

    - Objanjava

    odreivanje otpora oslonaca za gredu sa prepustom analitikim putem.

    - Poznaje

    odreivanje otpora oslonaca za gredu sa prepustom grafikim putem.

    - Objanjava unutranje sile u nosau, presjene sile i njihove dijagrame.

    - Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za prostu gredu.

    - Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za konzolni nosa.

    - Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za gredu sa prepustom.

    konzolni nosa. - Odreuje otpore

    oslonaca za konzolni nosa grafikim putem.

    - Izraunava otpore

    oslonaca za gredu sa prepustom.

    - Odreuje otpore

    oslonaca za gredu sa prepustom grafikim putem.

    - Definie unutranje

    sile u presjecima normalne sile, transferzalne sile i momente savijanja.

    - Raunski odreuje presjene sile i opasni presjek i crta dijagrame presjenih sila za prostu gredu.

    - Raunski odreuje

    presjene sile i crta dijagrame presjenih sila za konzolni nosa.

    - Raunski odreuje

    presjene sile i opasni presjek i crta dijagrame presjenih sila za gredu sa presjekom.

    - Razvija tanost,

    sistematinost preciznost i urednost u radu.

    Vjebe: - Odreivanje

    reakcija konzolnog nosaa za razne sluajeve optereenja:

    koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg, kombinovano optereenje: - analitikim putem; - grafikim putem. Vjebe: - Odreivanje otpora

    oslonaca grede sa prepustom za razne sluajeve optereenja:

    koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg, kombinovano optereenje: - analitikim putem; - grafikim putem.

    Vjeba: - Odreivanje

    dijagrama presjenih sila (N, T, M)

    za prostu gredu. - Odreivanje

    kritinog presjeka, vrijednost max. momenta.

    Vjeba: - Odreivanje

    dijagrama presjenih sila (N, T, M)

    za konzolni nosa. Vjeba: - Odreivanje

    dijagrama

  • 51

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik presjenih sila (N, T, M) za gredu sa prepustom.

    Reetkasti nosai - Navodi vrste

    reetkastih nosaa. - Objanjava

    odreivanje otpora oslonaca za reetkasti nosa.

    - Upoznaje metode odreivanja sila u tapovima reetkastih nosaa.

    - Upoznaje odreivanje sila u tapovima reetke grafikom metodom - Kremonin plan sila.

    - Upoznaje odreivanje sila u tapovima reetke analitikim putem Riterov postupak.

    - Zna vrste reetkastih nosaa.

    - Rauna otpore reetkastog nosaa.

    - Rauna sile u

    tapovima reetke analitikom metodom.

    - Odreuje sile u

    tapovima reetke grafikom metodom - crta Kremonin plan sila.

    - Rauna sile u

    tapovima presjeka Riterovom metodom.

    - Razvija tanost, sistematinost, preciznost i urednost.

    Vjebe: - Odreivanje sila u

    tapovima raetke metodom ravnotee vora.

    Vjeba: - Odreivanje sila u

    tapovima reetke grafikom metodom

    - Kremonin plan sila.

    Vjeba: - Odreivanje sila u

    presjeku reetkastog nosaa - Riterova metoda.

    Geometrijske karakteristike ravnih povrina - Upoznaje teite

    osnovnih povrina. - Upoznaje

    odreivanje teita sloenih povrina.

    - Objanjava statiki moment povrine presjeka.

    - Opisuje momente inercije ravnih povrina.

    - Poznaje primjenu tajnerove teoreme.

    - Poznaje pojam elipse i poluprenika inercije.

    - Poznaje otporni moment ravnih povrina.

    - Odreuje teite sloenih povrina analitiki i grafiki.

    - Rauna statiki moment povrine.

    - Rauna momente

    inercije ravnih povrina primjenom tajnerove teoreme.

    - Crta elipsu i rauna

    poluprenik inercije.

    - Rauna otporni moment ravnih povrina.

    Vjeba: - Odreivanje teita

    sloenih povrina analitiki i grafiki.

    - Odreivanje

    statikog momenta povrine.

    - Odreivanje

    momenta inercije ravnih povrina.

    Vjeba: - Odreivanje

    poluprenika inercije i crtanje elipse.

    - Odreivanje

    otpornog momenta ravnih povrina.

    Godinji rad: Za zadati reetkasti nosa odrediti:

  • 52

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - reakcije oslonaca

    analitiki i grafiki; - sile u tapovima

    reetke Kremoninim planom sila;

    - sile u zadatom presjeku metodom Ritera.

  • 53

    Razred: TREI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Analiza napona i deformacije - Upoznaje pojam

    napona. - Upoznaje pojam

    elastinog tijela. - Navodi deformacije

    tijela. - Objanjava vezu

    izmedju napona i deformacije tijela.

    - Poznaje Hukov zakon.

    - Zna uzroke pojave napona u presjecima tijela.

    - Zna ponaanje materijala pod optereenjem.

    - Crta dijagram veze napona i dilatacije.

    - Rauna napon primjenom Hukovog zakona.

    - Razvija tanost i preciznost.

    Vjeba: - Proraun napona i

    dilatacije prema Hukovom zakonu.

    Aksijalna naprezanja - Navodi deformacije

    i objanjava napon pri aksijalnom naprezanju.

    - Upoznaje pojam pritisnutih i zategnutih tapova.

    - De