OBRAZOVNI PROGRAM
GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU
2
SADRAJ: OPTI DIO ...................................................................................................... 3 1. NAZIV PROGRAMA: GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU .............................. 3 2. NASTAVNI PLAN ........................................................................................... 3 POSEBNI DIO ................................................................................................... 6 1. PREDMETNI PROGRAMI ................................................................................... 6 1.1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI ......................................................................... 6 1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI .................................................................... 7 1.2.1. NACRTNA GEOMETRIJA ............................................................................. 7 1.2.2. TEHNIKO CRTANJE ................................................................................ 13 1.2.3. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE .................................................................... 17 1.2.4. PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU .................................................... 31 1.2.5. GRAEVINSKI MATERIJALI ......................................................................... 40 1.2.6. STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA ............................................................ 46 1.2.7. TEHNOLOGIJA BETONA ............................................................................ 58 1.2.8. ORGANIZACIJA GRAENJA ........................................................................ 64 1.2.9. BETONSKE KONSTRUKCIJE ........................................................................ 71 1.2.10. PROJEKTOVANJE .................................................................................. 76 1.2.11. KUNE INSTALACIJE .............................................................................. 84 1.2.12. PREDUZETNITVO ................................................................................. 89 1.2.13. PRAKTINA NASTAVA ............................................................................. 95 1.3. IZBORNA NASTAVA .................................................................................. 112 1.3.1. STRANI JEZIK II .................................................................................... 112 1.3.2. LIKOVNA KULTURA I CRTANJE ................................................................. 113 1.3.3. OSNOVE GRAEVINARSTVA ..................................................................... 118 1.3.4. EKOLOGIJA I ZATITA IVOTNE SREDINE ..................................................... 122 1.3.5. RAZVOJ ARHITEKTURE ........................................................................... 127 1.3.6. SLOBODORUNO CRTANJE ...................................................................... 132 1.3.7. SAVREMENA ARHITEKTURA ..................................................................... 136 1.3.8. MAKETARSTVO ..................................................................................... 139 1.3.9. MEHANIKA TLA I FUNDIRANJE .................................................................. 143 1.3.10. KOMPJUTERSKA VIZUALIZACIJA .............................................................. 148 1.3.11. TEHNOLOGIJA GRAENJA ..................................................................... 152 1.3.12. GEODEZIJA ........................................................................................ 160 2. STRUNI ISPIT ........................................................................................... 164 2.1. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNO - TEORIJSKI DIO ISPITA ..................................... 164 2.1.1. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE .................................................................. 164 2.1.2. ORGANIZACIJA GRAENJA ...................................................................... 168 2.1.3. PROJEKTOVANJE .................................................................................. 171 2.1.4. BETONSKE KONSTRUKCIJE ...................................................................... 174 2.2. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNI RAD .............................................................. 177 2.2.1. ISPITNI KATALOG PRAKTINOG DIJELA STRUNOG ISPITA - STRUNI RAD ............ 177 3. OBAVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA ..................................................... 179 4. USLOVI ZA ZAVRETAK OBRAZOVANJA ............................................................ 180 5. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA UENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA ............. 180 6. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ......................... 181 7. PROFIL STRUNE SPREME NASTAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA ............................. 181 8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ................................. 182 8.1. BROJ ASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE ....................... 182 9. SLOBODNE AKTIVNOSTI ............................................................................... 183 10. PROFESIONALNA PRAKSA ........................................................................... 184
3
OPTI DIO 1. Naziv programa: GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU 2. Nastavni plan
Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. A Opteobrazovni predmeti 1. Maternji jezik i knjievnost 3 108 3 108 3 108 3 99 423 2. Matematika 3 108 3 108 3 108 3 99 423 3. Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 288 4. Informatika 2 72 72 5. Fiziko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 288 Drutvena grupa predmeta
1. Istorija 2 72 72 2. Geografija 2 72 72 3. Sociologija 2 72 72 Prirodna grupa predmeta
1. Hemija 2 72 72 2. Fizika 2 72 72
UKUPNO A 16 576 14 504 12 432 10 330 1842 B Struno - teorijski predmeti 1. Nacrtna geometrija 2 72 2 72 144 2. Tehniko crtanje 2 72 72 3. Graevinske konstrukcije 3 108 5 180 4 144 2 66 498
4. Primjena raunara u graevinarstvu 2 72 3 108 180
5. Graevinski materijali 2 72 72 6. Statika i otpornost materijala 3 108 2 72 180 7. Tehnologija betona 2 72 72 8. Organizacija graenja 2 72 2 66 138 9. Betonske konstrukcije 3 99 99 10. Projektovanje 3 108 4 132 240 11. Kune instalacije 2 66 66 12. Preduzetnitvo 2 66 66
UKUPNO B 11 396 13 468 13 468 15 501 1827 C Praktina nastava 2 72 2 72 2 72 2 66 282 D Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141 E Izborna nastava 2 72 2 72 4 144 4 132 420 1. Strani jezik II 2 72 2 72 2 72 2 66 288 2. Likovna kultura i crtanje 2 72 72 3. Osnove graevinarstva 2 72 72
4. Ekologija i zatita ivotne sredine 2 72
5. Razvoj arhitekture 2 72 72 6. Slobodoruno crtanje 2 72 72 7. Savremena arhitektura 2 72 72 8. Maketarstvo 2 72 72
4
Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. 9. Mehanika tla i fundiranje 2 72 72 10. Komjuterska vizuelizacija 2 66 66 11. Tehnologija graenja 2 66 66 12. Geodezija 2 66 66 F Profesionalna praksa 10 dana 10 dana 10 dana 30 dana G Sedmini broj asova 32 32 32 32 H Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141
Ukupno (A+B+C+D+E) = 4512 3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa - Produbljivanje i proirivanje opteg obrazovanja u funkciji struke i obezbjeivanje
teorijskih i praktinih znanja za samostalno obavljanje zanimanja. - Pripremanje za permanentno obrazovanje i cjeloivotno uenje. - Razvijanje sposobnosti socijalne komunikacije i spremnosti za razvijanje
meuljudskih odnosa. - Osposobljavanje za poslove obrade tehnike dokumentacije. - Osposobljavanje za poslove razrade projekta objekata visokogradnje. - Osposobljavanje za poslove razrade projekta izvedenog stanja. - Osposobljavanje za izradu predmjera i predrauna radova. - Uestvovanje u planiranju i izvoenju radova kod objekata visokogradnje. - Osposobljavanje za rukovoenje graenjem objekata porodine stambene zgrade sa
najvie dvije etae i pomonih objekata. - Posjedovanje znanja iz informatike i poznavanje stranog jezika. - Razvijanje ekoloke svijesti i svijesti o potovanju mjera zatite na radu i zatite
okoline. 4. Uslovi za upis, odnosno za ukljuivanje u program za obrazovanje odraslih - U srednje struno obrazovanje u etvorogodinjem trajanju mogu se upisati lica koja
su: - zavrila osnovnu kolu ili - zavrila dvogodinju strunu kolu. - U redovno obrazovanje mogu se upisati i lica koja nijesu starija od 17 godina, - izuzetno lica do 18-te godine uz odobrenje Nastavnikog vijea kole. - Lica koja su napunila 18 godina ukljuuju se u program za obrazovanje odraslih.
5. Trajanje obrazovanja - Obrazovanje po obrazovnom programu Graevinski tehniar za visokogradnju traje etiri godine.
6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju uenici napreduju u vii razred ako su iz svih nastavnih
predmeta u toku tekue godine postigli pozitivnu ocjenu i obavili profesionalnu praksu.
- Lica koja su zavrila dvogodinju strunu kolu mogu se ukljuiti u odgovarajui razred, u zavisnosti od vrste programa prethodnog obrazovanja, uz polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita.
- Odrasli napreduju po programu u skladu sa Pravilnikom (planom) za izvoenje obrazovnog programa za odrasle, koji donosi nadlena institucija.
5
7. Obrazovanje koje se stie - Zavretkom obrazovnog programa uenik stie srednje struno obrazovanje u etvorogodinjem trajanju GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU.
6
POSEBNI DIO 1. PREDMETNI PROGRAMI 1. 1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1. 1. MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST 1.1. 2. MATEMATIKA 1.1. 3. STRANI JEZIK 1.1. 4. INFORMATIKA 1.1. 5. FIZIKO VASPITANJE 1.1. 6. ISTORIJA 1.1. 7. GEOGRAFIJA 1.1. 8. SOCIOLOGIJA 1.1.9. FIZIKA 1.1.10. HEMIJA Napomena: Katalozi opteobrazovnih programa su u nadlenosti Zavoda za kolstvo.
7
1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI 1.2.1. NACRTNA GEOMETRIJA 1. Naziv predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 42 30 72 II 36 36 72 III IV
Ukupno 78 66 144 3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje sposobnosti sagledavanja prostora. - Osposobljavanje uenika za itanje planova. - Sticanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika na ravan crtanja i obrnuto. - Razvijanje preciznosti i preglednosti u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje motorike vrijednosti pri crtanju. - Savladavanje predstavljanja ideja na papiru kroz perspektivu. - Osposobljavanje za samostalan rad.
8
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Projekcije - Upoznaje sistem
projekcijskih ravni, projekcija i koordinata.
- Nabraja vrste projekcija i zna njihovu primjenu.
- Pravi model sistema
projekcijskih ravni. - Crta njihov poloaj
u prostoru. - Oitava vrijednosti
koordinata. - Razlikuje
kvadrante. - Uoava razlike
izmeu ortogonalne, kotirane i kose projekcije.
- Razvija sposobnost opaanja i preciznosti.
Ortogonalna projekcija - Upoznaje
karakteristike ortogonalne projekcije.
- Poznaje osnovne geometrijske oblike: taku, pravu, ravan, geometrijske slike, geometrijska tijela.
- Crta projekcije take u optem i specijalnom poloaju.
- Crta projekcije dui i prave u optem i specijalnom poloaju.
- Odreuje prodore prave kroz projekcijske ravni.
- Definie vidljivost i kretanje kroz prostor.
- Crta projekcije geometrijskih slika u specijalnom poloaju: trougao, kvadrat, pravougaonik, trapez i krug.
- Crta projekcije pravilnih geometrijskih tijela sa bazisom paralelnim projektnoj ravni: kupa, valjak i lopta.
- Crta tragove zranih ravni normalnih na
- Razvija sposobnost sagledavanja prostora.
Vjeba: - Crta projekcije
take u optem i specijalnom poloaju kroz kvandrante.
Vjeba: - Crta projekcije
dui i prave u optem i specijalnom poloaju.
Vjeba: - Crta projekcije,
odreuje prodore pravih i njihovo kretanje.
Vjeba: - Preko odreivanja
prodora uslovljava kretanje prave.
Vjeba: - Crta projekcije,
odreuje vidljivost pojedinih elemenata.
Vjeba: - Konstruie ravan
pomou dvije paralelne prave, pomou pravih koje se sijeku, tri nekolinearne take
9
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik horizontalnicu, frontalnicu ili profilnicu kao i ravni koje su u proizvoljnom poloaju.
- Konstruie tragove kose ravni.
- Crta sutranice ravni.
- Odreuje nagibnicu i normalu.
i pomou geometrijske slike.
Transformacija i rotacija - Poznaje pravila
transformacije. - Poznaje pravila
rotacije.
- Odreuje pravu veliinu dui i ugla koja ona zaklapa sa projektnom ravni.
- Razvija sposobnost opaanja.
Vjeba: - Rjeava zadatke
odreujui pravu veliinu dui i ugla koji ona zaklapa sa projektnom ravni putem rotacije ili transformacije.
Presjenica - Ilustruje presjek
dvije ravni.
- Odreuje presjenicu dvije ravni u meusobno razliitom odnosu.
Prodor prave kroz ravan - Poznaje prodor
prave kroz zadatu ravan.
- Odreuje prodor prave kroz zranu ili kosu ravan i sagledava njenu vidljivost u odnosu na njih.
Vjeba: - Rjeavajui i
crtajui zadatke odreuje prodor prave kroz zranu ili kosu ravan i sagledava njenu vidljivost u odnosu na ravan.
Geometrijske slike na ravni - Ilustruje
geometijske slike na zranoj ravni.
- Ilustruje geometrijske slike na kosoj ravni.
- Odreuje projekcije razliitih geometrijskih slika vezanih za zranu ravan.
- Odreuje projekcije razliitih geometrijskih slika vezanih za kosu ravan.
- Razvija preciznost. Vjeba: - Crta projekcije
geometrijskih slika koje lee na zranoj ili kosoj ravni.
10
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Geometrijska tijela sa bazisom na zadatoj ravni - Demonstrira
poloaj pravilnih geometrijskih tijela iji se bazis nalazi na zranoj ili proizvoljnoj ravni.
- Rjeava projekcije pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na zranim ravnima.
- Rjeava projekcije pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na proizvoljnoj ravni.
- Razvija sposobnost sagledavanja prostora.
- Razvija preciznost u radu.
Vjeba: - Crta projekcije
pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na zranim i proizvoljnim ravnima.
Presjeci geometrijskih tijela - Demonstrira
presjeke pravilnih geometrijskih tijela zranom i proizvoljnim ravnima.
- Crta presjek pravilnih geometrijskih tijela zranom ravni.
- Odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu.
- Objanjava presjek pravilnih geometrijskih tijela (prizme, valjka, piramide i konusa)
proizvoljnom ravni i odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu.
- Razvija preciznost i sposobnost uoavanja.
Vjeba: - Crta presjek
pravilnih geometrijskih tijela (prizme, valjka, piramide i konusa) zranom ili proizvoljnom ravni.
- Odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija sliku.
Kosa projekcija - Poznaje pravila crtanja i karakteristike kose projekcije.
- Uporeuje razlike ortogonalne i kose projekcije.
- Rjeava u kosoj projekciji sloene geometrijske oblike.
- Razvija sposobnost opaanja.
Vjeba: - Crta u kosoj
projekciji sloene geometrijske oblike.
Krovovi - Poznaje rjeavanje
krovova. - Objanava slivne
ravni.
- Rjeava jednostavne krovove u osnovi.
- Rjeava sloene krovove u osnovi.
- Razvija kreativnost u radu.
Vjeba: - Crta sloeni krov u
osnovi sa izgledom krova.
Perspektiva - Upoznaje elemente
perspektivnog crtanja.
- Objanjava znaaj elemenata perspektive.
- Razvija predstavu o prostoru.
- Razvija
Vjeba: - Crta metodama
prodora vidnih
11
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Poznaje elemente
frontalne perspektive.
- Ona taka, nedogledi, likoravan, linija horizonta.
- Bira poloaj oka u likoravni i visinu horizonta.
- Rjeava osnovne geometrijske oblike metodom prodora vidnih zraka i nedogleda.
- Odreuje osnovne geometrijske oblike metodom koordinatnog sistema.
- Rjeava osnovne oblike enterijera.
samostalnost u radu.
zraka i nedogleda ili koordinatnog sistema sloene aritektonske oblike.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Lj. Gagi: Nacrtna geometrija za prvi i drugi razrad graevinske, trgovinske i
drvopreraivake kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988. - B. Nedimovi: Zbirka reenih zadataka iz nacrtne geometrije s osnovama teorije,
Tehnika knjiga, Beograd, 1992. - G. Duli, M. Jevti: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije za I i II razred
arhitektonske, graevinske, drvopreraivake, umarske i geodetske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. i 2004.
- O. V. Petrovi: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa reenim primerima za srednje kole graevinske struke, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Stolovi za crtanje sa odgovarajuim priborom, table za crtanje, raunar, projektor,
platno za projektor i modeli geometrijskih oblika.
7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena grafikih vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva.
12
10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Konstruktivni sklop objekta
- Graevinske konstrukcije - Crtanje elemenata graevinskih konstrukcija
- Rad olovkom i drugim tehnikama
- Tehniko crtanje - Pravilno kotiranje, formatiziranje crtea
- Tehniko prikazivanje raznih geometrijskih -arhitektonskih oblika
- Kompjuterske vjebe - Izrada i obrada tehnike dokumentacije
- Definisanje prostornih vrijednosti
- Elementi projektovanja sa - razradom projekata
- Izrada i razrada projektne dokumentacije
- Kuna mrea - Kune instalacije - Obrada projekata
13
1.2.2. TEHNIKO CRTANJE 1. Naziv predmeta: TEHNIKO CRTANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 16 56 72 II III IV
Ukupno 16 56 72 3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje preciznosti i preglednosti u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje motorike sposobnosti pri crtanju. - Osposobljava se za kompozicijsku sreenost u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje sposobnosti sagledavanja prostora. - Upoznavanje sa znaajem dimenzija i razmjere. - Sticanje znanja za itanje planova. - Upoznavanje pravila izrade i formatizovanja projektne dokumentacije. - Razvijanje tehnike kulture. - Osposobljavanje za samostalan rad.
14
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Tehniki pribor - Upoznaje znaaj
tehnikog crtanja. - Navodi materijal
koji se koristi za crtanje.
- Nabraja i objanjava pribor za tehniko crtanje.
- Objanjava upotrebu papira za crtanje.
- Razlikuje vrste papira za crtanje: pelir, milimetarski, hamer, paus, ozolit.
- Koristi razne vrste olovaka, gumu, tu, marker, bojice.
- Koristi i odrava: sto za tehniko crtanje, tablu, inu, T - lenjir, trouglove, uglomjer, krivuljare, estare, ablone i razliita pera.
- Razvija pravilan odnos prema grafikom izraavanju.
Vjeba: - Upotreba pribora i
materijala za tehniko crtanje.
Grafika vjeba: - Crta tehniki okvir,
peat i odreuje formate A1, A2, A3, A4.
Rad olovkom - Objanjava crtanje
linija. - Objanjava
ispisivanje brojeva. - Objanjava
ispisivanje slova.
- Crta razliite linije: puna, isprekidana, crta -taka, rafure.
- Ispisuje slova i brojeve slobodnom rukom.
- Razvija smisao za estetiku.
Grafika vjeba: - Crtanje punih linija
razliitih debljina. - Crtanje
isprekidanih linija crta - taka.
Grafika vjeba: - Ispisivanje brojeva
i slova slobodnom rukom i ablonom.
Razmjera - Upoznaje znaaj
razmjere u tehnikom crteu i njenu primjenu u pojedinim fazama crtanja projektne dokumentacije.
- Primjenjuje razmjeru.
- Koristi razmjernik.
- Razvija preciznost u radu.
Grafika vjeba: - Na jednostavnim
oblicima primjenjuje razliite razmjere 1:5, 1:10, 1:25, 1:50, 1:100, 1:500.
Kotiranje - Zna elemente
kotiranja: kota, kotna linija, poetak i kraj kotne linije.
- Poznaje visinsku kotu.
- Poznaje kotiranje otvora.
- Crta elemente kotiranja.
- Primjenjuje visinske kote i kote otvora.
Grafika vjeba: - Na datoj osnovi i
presjeku primjenjuje pravila kotiranja.
15
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Oznake materijala - Objanjava
grafiko prikazivanje materijala u projektima.
- ita oznake materijala.
- Crta rafuru za razliite materijale i opremu.
- Razvija sposobnost opaanja.
Grafika vjeba: - Crta oznake
graevinskog matrijala, namjetaja, sanitarnih ureaja, instalacija i zelenila u osnovi i izgledu.
Rad u tuu - Opisuje rad u tuu.
- Priprema pribor, ui punjenje, ienje, radiranje i brisanje.
Grafika vjeba: - Crta u zadatoj
razmjeri razne oblike, kotira i ispisuje podatke.
Grafika vjeba: - Crta konstrukcije
mnogouglova, elipse, krivih linija i njihove spojeve sa pravim linijama.
Idejni projekat - Upoznaje znaaj i
sadraj idejnog projekta.
- Uoava karakteristike idejnog projekta.
- Razvija kreativnost i formira stav o vanosti dobijenih informacija.
Grafika vjeba: - Precrtava zadati
prilog idejnog projekta u odgovarajuoj razmjeri.
Glavni projekat - Upoznaje sadraj
glavnog projekta i ulogu njegovih priloga.
- Uoava karakteristike glavnog projekta.
Vjeba: - Analizira i
objanjava zadati prilog glavnog projekta u razmjeri.
Izvoaki projekat - Upoznaje sadraj
izvoakog projekta i
vanost detalja koji se razrauju.
- Uoava karakteristike izvoakog projekta.
Vjeba: - Analizira i
objanjava zadati dio izvoakog projekta u razmjeri.
Naslov i logotip - Upoznaje logotip i
njegovu kompoziciju.
- Vri izradu logotipa i njegove kompozicije.
Kopiranje i formatizovanje projekta - Objanjava
kopiranje i - Kopira i
formatizuje - Razvija
preduzimljivost i Vjeba: - Kopira, formatizuje
16
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik formatizovanje projekta.
projekat. samostalnost u radu.
i slae svoje radove.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Duli: Tehniko crtanje sa itanjem planova, Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Stolovi za crtanje sa odgovarajuim tehnikim priborom, table za crtanje sa
odgovarajuim priborom za crtanje, raunar, projektor i platno za projektor. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena grafikih vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Tehnika crtanja - Nacrtna geometrija - Tehnika obrada crtea - Tehniko prikazivanje
graevinskih konstukcija - Graevinske konstrukcije - Osnove, presjeci, izgled
- Projektna dokumentacija
- Graevinski materijali - Tehniko prikazivanje raznih materijala
- Projektna dokumentacija - Kompjuterske vjebe - Tehnika obrada crtea - Projektna dokumentacija
- Elementi projektovanja sa razradom projekata
- Tehnika obrada crtea (osnove, presjeci, izgledi) i formatizovanje
- Rad olovkom - Razmjera
- Statika i otpornost materijala
- Grafiko predstavljanje sila, optereenja i rezultante sila
- Projektna dokumentacija - Kune instalacije - Tehnika obrada crtea - Projektna dokumentacija
- Organizacija graenja - Tehniko prikazivanje materijala i ostalih elemenata
17
1.2.3. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 1. Naziv predmeta: GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 36 72 108 II 72 108 180 III 36 108 144 IV 33 33 66
Ukupno 177 321 498 Vjebe: I razred: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. II razred: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje elemenata koji ine objekte visokogradnje i shvatanje njihovog
meusobnog odnosa. - Upoznavanje naina prenoenja optereenja. - Upoznavanje sa nainima izvoenja pojedinih elemenata graenja. - Osposobljavanje za primjenu seizmikih propisa. - Upoznavanje sa primjenom hidroizolacije. - Sticanje znanja o vertikalnim i horizontalnim konstruktivnim elementima zgrada. - Sticanje znanja o vertikalnim komunikacijama u zgradama. - Poznavanje krovnih konstrukcija. - Upoznavanje naina obrade podova i plafona. - Poznavanje vrsta zanatskih radova na objektu. - Upoznavanje naina zatite objekta od spoljnih uticaja. - Upoznavanje sa metalnim konstrukcijama u graevinarstvu. - Poznavanje izrade radionike dokumentacije. - Upoznavanje sa drvenim konstrukcijama u graevinarstvu. - Upoznavanje sa prefabrikovanom gradnjom. - Upoznavanje sa mjerama protivpoarne zatite na objektima. - Osposobljavanje za samostalan rad.
18
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Konstruktivni sklop objekata - Objanjava
osnovne konstruktivne elemente: masivni, skeletni i mjeoviti.
- Navodi osnovne karakteristike graenja u klasinom, polumontanom i montanom nainu izvoenja.
- Crta eme osnova razliitih sistema gradnje.
- Uoava razliku izmeu podunog, poprenog i mjeovitog sistema.
- Uporeuje klasini polumontani i montani nain izvoenja.
- Stie pozitivan odnos prema zanimanju.
- Razvija tehniku kulturu.
Elementi graenja - Nabraja elemente
po visini, poloaju i funkciji.
- Razlikuje nosee elemente, pregradne elemente, elemente opreme i elemente obrade.
Vertikalni konstruktivni elementi - Upoznaje
vertikalne konstruktivne elemente(uloga konstruktivnih zidova i primjena vertikalnih i horizontalnih serklaa).
- Poznaje djelove Pravilnika za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima koji se odnose na ab serklae i naine njihove izgradnje.
- Odreuje poloaj konstruktivnog zida.
- Analizira ulogu konstruktivnih zidova.
- Na zadatim osnovama rasporeuje vertikalne serklae primjenjujui Pravilnik za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima.
- Razvija odgovornost u radu.
Vjeba: - Primjena Pravilnika
za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima.
Otvori u zidovima - Poznaje otvore u
zidovima (uloga prozorskih otvora i funkcija njihovih nadprozornika, elementi otvora za vrata i uloga nadvratnika).
- Zna oznake i mjere prozorskih otvora.
- Shvata ulogu nadprozornika.
- Razlikuje nadprozornike bez roletne i sa roletnom.
Vjeba: - U razmjeri nacrtati
otvore za prozore i vrata na osnovi objekta.
19
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Opisuje princip
ugraivanja prozora i vrata.
- Crta nadprozornik bez roletne.
- Zna mjere i oznake vrata.
- Crta naine otvaranja vrata.
Dimnjaki kanali - Poznaje dimnjake
kanale (uloga i podjela prema blokovima u konstrukciji dimnjakih kanala).
- Objanjava princip funkcionisanja sabirnih dimnjaka.
- Definie elemente od kojih su sastavljeni sabirni dimnjaki kanali kao i nain izvoenja.
- Crta detalje lokalnog grijanja od blokova.
- Analizira mogunost primjene blokova u konstrukciji dimnjakog kanala.
- Planira poloaj dimnjakih kanala.
- Skicira meuspratnu konstrukciju oko dimnjakog kanala.
- Crta detalje sabirnih dimnjakih kanala.
Vjeba: - Rijeiti voenje
sabirnog dimnjakog kanala kod viespratnog objekta prema datim uslovima.
Ventilacioni kanali - Upoznaje princip
funkcionisanja ventilacionih kanala (pravila primjene i elemente ventilacije).
- Crta detalje ventilacionih kanala.
- Razumije vanost ouvanja zdrave ivotne sredine.
Temelji - Nabraja podjelu
temelja prema konstruktivnom sklopu objekata i prema materijalu od kojeg se izvode.
- Opisuje karakteristike trakastih temelja, temelja samaca i temeljnih ploa.
- Shvata ulogu temelja i princip prenoenja optereenja.
- Zna nain izvoenja temelja.
- Crta oblike temelja.
- Razvija odgovornost u radu.
Vjeba: - U razmjeri nacrtati
temelje za datu osnovu sa oborenim presjecima.
Vjeba: - Na osnovama crta
oborene presjeke temelja.
Hidroizolacija - Objanjava ulogu
hidroizolacije. - Navodi materijale
koji se primjenjuju za hidroizolaciju, kao i podjelu na
- Zna izolaciju podova i podrumskih zidova.
- Crta primjenu hidroizolacije na objektu sa
20
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik horizontalnu i vertikalnu.
djelimino ukopanim podrumom.
21
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Horizontalni konstruktivni elementi - Navodi
horizontalne konstruktivne elemente.
- Poznaje funkciju i materijale za izradu horizontalnih konstruktivnih elemenata.
- Poznaje podjelu meuspratnih konstrukcija prema nainu izvoenja i njihove karakteristike.
- Navodi vrste oplate.
- Crta serklae, grede i podvlake.
- Crta pune ravne ploe sa jednim, dva i vie oslonaca.
- Crta rebrastu meuspratnu konstrukciju.
- Crta sitnorebrastu meuspratnu konstrukciju.
- Crta montane ili polumontane meuspratne konstrukcije.
- Crta armirano -betonsku meuspratnu konstrukciju u skeletnom sistemu.
- Razvija sposobnost za prostorno predstavljanje.
Crtei planovi oplate. Grafika vjeba: - Crta planove oplate
pune ploe. Grafika vjeba: - Crta planove oplate
rebraste i sitnorebraste meuspratne konstrukcije.
Grafiki rad - Prema zadatoj
osnovi (u sistemu nosivih zidova i skeletnom sistemu) crta planove oplate horizontalnih konstruktivnih elemenata.
Vertikalne komunikacije Stepenice - Definie pojam
spoljnih i unutranjih stepenica.
- Navodi podjelu stepenica prema znaaju, namjeni, konstrukciji, materijalima, oblicima i nainu izvoenja.
- Poznaje elemente stepenica.
- Poznaje propise za stepenice.
- Poznaje proraun stepenica.
- Primjenjuje propise za stepenice.
- Grafiki prikazuje osnove i vertikalne presjeke stepeninog prostora.
- ita crte stepenic na kosim armirano -betonskim ploama, oslonjenim na obrazne nosae.
- ita crte stepenic na koljenastim ab ploama.
- Analizira mogunost izbora stepenica prema obliku i konstrukciji.
- Rauna stepenice.
- Razvija preciznost. Grafika vjeba: - Crta stepenite
oslonjeno na podestne nosae.
- Crta stepenite na koljenastim ploama.
Grafiki rad - Prema zadatom
stepeninom prostoru u osnovi (u sistemu nosivih zidova i skeletnom sistemu):
- proraunava stepenice;
- crta osnovu, popreni i poduni presjek;
- crta planove oplate stepenita.
22
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Liftovi - Upoznaje liftove. Kose rampe - Poznaje kose
rampe za pjeake i motorna vozila.
- Poznaje propise za dimenzionisanje rampi.
- Crta stepenite oslonjeno na podestne nosae.
- Crta stepenite na koljenastim ploama.
- Crta spoljanje stepenice.
- Uoava znaaj i svrhu liftova.
- Rjeava rampe za vozila i za potrebe invalida.
Krovovi i krovne konstrukcije - Vri podjelu
krovova prema nagibima, materijalima i broju krovnih ravni.
Drveni krovovi - Upoznaje se sa
krovnim konstrukcijama i navodi vrste krovnih konstrukcija.
- Poznaje tesarske veze.
- Upoznaje drvene krovove: proste krovove, krovove sa raspinjaama i krovne vjealjke.
- Upoznaje drvene krovove sa nazidkom.
- Upoznaje mansardne krovove.
Potkrovlja - Upoznaje
potkrovlja. - Poznaje funkciju
krovnih prozora. - Obrazlae nain
adaptacije potkrovlja.
- Obrazlae primjenu
- Razlikuje elemente krovnih konstrukcija.
- Crta tesarske krovne veze.
- Crta drvene krovove: proste krovove, krovove sa raspinjaama i krovne vjealjke.
- Skicira krovove sa nadzitkom.
- Skicira mansardne krovove.
- Analizira
povoljnost primjene pojedinih krovnih konstrukcija.
- Rjeava tavanski prostor za potrebe stanovanja.
- Na zadatoj osnovi
krova crta slivne povrine.
- ita detalje ravnih krovova.
- ita detalje zatite
izolacija ravnih krovova.
Grafika vjeba: - Crta proste krovove
i krovove sa raspinjaama.
Vjeba: - Analizirajui
povoljnost primjene pojedinih krovnih konstrukcija reava tavanski prostor za potrebe stanovanja.
Vjeba: - Crtei ravnih
krovova.
23
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik materijala koji doprinose toplotnoj, zvunoj i hidroizolaciji prostora.
Ravni krovovi - Definie ravne
krovove. - Navodi nedostatke
i prednosti ravnih krovova.
- Navodi vrste ravnih krovova.
- Poznaje slojeve ravnih krovova.
- Objanjava nain odvodnjavanja ravnih krovova.
- Objanjava zatitu krovnih izolacija.
Izolacije - Navodi vrste
izolacija. - Objanjava
namjenu toplotne, zvune i hidro zatite objekata.
- Navodi materijale za izolacije.
- Skicira toplotnu, zvunu izolaciju i hidroizolaciju zidova i meuspratnih konstrukcija.
24
Razred: TREI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Podovi i plafoni - Navodi vrste
podova prema materijalu i namjeni i objanjava nain izrade.
- Navodi slojeve podova.
- Navodi vrste plafona i objanjava nain izrade.
- Razlikuje podove prema materijalu.
- Razlikuje vrste plafona.
- Crta podove i plafone.
- Razvija sposobnost za prostorno predstavljanje.
Grafika vjeba: - Crta detalj
meuspratne konstrukcije sa podom i plafonom.
Pokrivaki radovi - Poznaje vrste
krovnih pokrivaa prema materijalu, njihove osobine i primjenu.
- Razlikuje krovne pokrivae od azbest - cementnih proizvoda, od opekarskih proizvoda, lima i dr.
- Crta detalje pokrivanja krovova.
- ita detalje pokrivanja sljemena, grebena i uvala.
- Razvija preciznost. Vjeba: - Crtei sa detaljima
pokrivanja krovova.
Grafika vjeba: - Crta detalje
pokrivanja krovova.
Limarski i bravarski radovi - Poznaje vrste i
oblike limova i njihovu primjenu u graevinarstvu.
- Nabraja vrste i oblike metalnih profila, nosivih i nenosivih.
- Navodi vrste oluka i mjesta i nain ugradnje.
- Objanjava primjenu limenih opava.
- Poznaje metalne i PVC prozore i vrata i njihovu primjenu.
- ita detalje ugradnje razliitih vrsta oluka.
- ita detalje opivanja limom.
- Crta detalje
ugraivanja bravarije.
- Skicira detalje metalne ograde.
- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.
- Crta detalje ugraivanja bravarije.
Grafika vjeba: - Skicira detalje
metalne ograde.
Stolarski radovi - Navodi vrste drveta
i drvene elemente za stolarske radove
- Razlikuje drvene prozore prema konstrukciji.
- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.
Grafika vjeba: - Crta detalje
ugraivanja
25
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik i stolarske izraevine.
- Navodi vrste prozora prema konstrukciji i njihove mjere.
- Nabraja vrste roletni za prozore i balkonska vrata.
- Crta detalje ugraivanja stolarije.
stolarije.
Metalne konstrukcije - Navodi proizvode
od elika i njegovu primjenu u graevinarstvu.
- Poznaje osnove za dimenzionisanje elinih konstrukcija.
- Nabraja mehanika spojna sredstva.
- Nabraja vrste i kvalitet avova.
- Poznaje naine zatite elinih konstrukcija od korozije.
- Objanjava izradu eline konstrukcije u radionici.
- Poznaje radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova.
- Poznaje izradu radionike dokumentacije.
- Zna primjenu, proraun i konstruisanje reetkastih nosaa.
- Zna primjenu, proraun i konstruisanje punih nosaa.
- Nabraja elemente industrijske hale.
- Crta zadate eline profile i kotira potrebne elemente.
- Crta sklopni crte dva lima (veza ostvarena pomou vijaka i zavarivanjem).
- Rauna naprezanje zategnutog tapa i crta detalje veze.
- Rauna naprezanje pritisnutog tapa i crta detalje veze.
- Crta radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova.
- Dimenzionie i konstruie nosae.
- Crta detalje veza nastavaka punih nosaa.
- Crta radioniku dokumentaciju eline industrijske hale.
- Crta dispoziciju hale.
- Crta elemente eline industrijske hale sa detaljima veze.
- Radi specifikaciju materijala.
- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.
Vjebe: - Crta zadate eline
profile i kotira potrebne elemente.
- Crta sklopni crte dva lima (veza ostvarena pomou vijaka i zavarivanjem).
- Crta radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova.
- Crta detalje veza nastavaka punih nosaa.
Grafiki rad: Prema zadatim podacima: - Crta radioniku
dokumentaciju eline industrijske hale:
- crta dispoziciju; - crta elemente eline industrijske hale sa detaljima veze.
Drvene konstrukcije - Poznaje klasine - Rauna naprezanje Vjeba:
26
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik drvene konstrukcije.
- Nabraja fizike i mehanike osobine graevinskog drveta.
- Poznaje osnove za dimenzionisanje drvenih konstrukcija.
- Nabraja spojna sredstva.
- Poznaje nastavke i veze elemenata drvenih konstrukcija.
zategnutog tapa i crta detalje veze.
- Rauna naprezanje pritisnutog tapa i crta detalje veze.
- Dimenzionie drvene tavanjae.
- Stie osjeaj za prostor. - Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.
- Prema zadatim podacima rauna naprezanja u zategnutom i pritisnutom tapu i crta detalje veza.
Lijepljene lamelirane drvene konstrukcije - Navodi
karakteristike i specifinost lijepljenih lameliranih drvenih konstrukcija.
- Opisuje nain proizvodnje lijepljenih lameliranih drvenih konstrukcija.
- Nabraja konstruktivne sisiteme.
- Crta detalje spajanja elemenata lijepljenih lameliranih krovnih konstrukcija.
- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.
27
Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Prefabrikovana gradnja - Opisuje osnovne
karakteristike industrijske proizvodnje
(istorijski razvoj, prefabrikovani konstruktivni elementi objekata visokogradnje). - Upoznaje metode
prefabrikovane gradnje
(tradicionalni, djelimino prefabrikovan, prefabrikovan nain gradnje, mogua mjesta za prefabrikaciju, metode prefabrikacije). - Nabraja vrste
transporta. - Opisuje nain
montae prefabrikovanih betonskih elemenata (sredstva za montau, metode montae, redoslijed montae, pravac kretanja krana i dizalice).
- Objanjava karakteristike za: skeletni sistem, krupnoblokovski sistem, prostorno -elijski sistem, mjeoviti konstruktivni sistem.
- Poznaje elemente skeletnog sklopa (temelj, stub,
- Uoava karakteristike istorijskog razvoja prefabrikovane gradnje. - Razlikuje
prefabrikovane konstruktivne elemente objekata visokogradnje.
- Razlikuje metode prefabrikovane gradnje.
- Odreuje mjesto za izradu prefabrikovanih elemenata (gradilite, poligon, pogon).
- Shvata metode prefabrikacije (sa nepokretnim i pokretnim kalupima, horizontalnim, pojedinanim i u nizu).
- Razlikuje unutranji i spoljanji
transport. - Predvia nain
montae prefabrikovanih betonskih elemenata.
- Uoava razliku
izmeu sistema prefabrikovane gradnje.
- Crta
prefabrikovane temelje sa aom", sa "aurom" i u vidu ljuske.
- Crta suvi i mokri postupak veza,
- Razvija pozitivan odnos prema radu i zanimanju. - Razvija preciznost
u radu.
Vjeba: - Nacrtati u razmjeri
vezu temelja i stuba, tri projekcije.
Vjeba: - Nacrtati u razmjeri
vezu stuba i stuba, tri projekcije.
Vjeba: - Nacrtati u razmjeri
detalj nastavljanja grednih nosaa u polju.
28
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik gredni nosa, tavanini element).
- Obrazlae suvi postupak, mokri postupak i prednaprezanje, kao i veze prefabrikovanih elemenata
(stub -temelj, stub - greda, stub greda - tavanica).
stub - temelj i stub - stub.
- Crta ostvarivanje veze stub - greda pomou prednaprezanja (sa prepustom i bez prepusta).
- Skicira tavanine elemente (punog presjeka, olakanog presjeka, kasetirane).
- Zna prefabrikaciju elemenata i nain montae.
- Analizira metode povezivanja elemenata.
Vertikalne komunikacije - Navodi elemente
vertikalnih komunikacija (nosa, gazite, elo gazita).
- Definie dimenzije otvora za liftove.
- Razlikuje elemente stepenica.
- Skicira elemente gazita sa olakanim i punim presjekom, podesne nosae i kose obrazne nosae.
- Rjeava poloaj i grupisanje liftova u kolektivnim stambenim objektima visokogradnje.
Elementi panelnog sistema - Upoznaje elemente
panelnog sistema (dimenzije i oblici zidnih panela, dimenzije i oblici tavaninih elemenata).
- Poznaje sklopove elijskih elemenata i nain nalijeganja.
- Objanjava montau sanitarnih elija, nain
- Skicira poprene presjeke zidnih panela.
- Crta spojeve izmeu zidnih panela i to: unutranjih konstruktivnih, spoljanjih i unutranjih na mjestu ukrtanja zidova.
- Crta spoj dvije tavanice iznad
Vjeba: - Nacrtati u razmjeri
tri projekcije veze stub tavanica -konzola.
Vjeba: - Nacrtati u razmjeri
tri projekcije veze tavaninog elementa i fasadnog panela.
29
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik podizanja i povezivanja istih.
oslonca i spoj dvije tavanice iznad zajednikog oslonca.
- Razlikuje tipove sanitarnih kabina sa sanitarnim ureajima i dimenzijama.
Prefabrikovani elementi velikih raspona - Nabraja elemente
velikih raspona.
- Crta zglobne veze temelja i stuba.
- Skicira izgled i popreni presjek nosaa sa dimenzijama.
- Crta krovne ploe i fasadne elemente.
- Analizira detalje dvozglobnog i trozglobnog luka.
- Razvija preciznost u radu.
Grafiki rad: - Nacrtati u razmjeri
plan montae za svaku vrstu konstruktivnog elementa za objekat porodine zgrade P+1, L=, H=.
Grafiki rad: - Nacrtati u razmjeri
plan montae za svaku vrstu konstruktivnog elementa za objekat jednobrode hale sa rasponima L1=,
L 2=, H=. 5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Blagojevi: Graevinske konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2008. - B. Blagojevi: Zavrni graevinski i instalaterski radovi, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1990. - V. Kujundi, D. Toi: Metalne i drvene konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2004. - D. Buevac: Metalne konstrukcije u zgradarstvu, Graevinska knjiga, Beograd, 2006. - M. Muravljev, B. Stevanovi: Zidane i drvene konstrukcije zgrada, Graevinski
fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Crtai stolovi, pribor za crtanje, raunar, projektor, platno za projektor, crtei
krovnih konstrukcija, modeli krovnih konstrukcija i crtei sa detaljima krovne konstrukcije od lijepljenog lameliranog drveta.
7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u klasifikacionom periodu). - Pismeno (pismeni zadaci: po dva pismena zadatka u toku kolske godine, po jedan u
polugoditu). - Ocjena grafikih vjebi.
30
- Ocjena grafikih radova. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva, konstruktivni smjer; - diplomirani inenjer arhitekture (za I, II i IV razred). 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Krovne konstrukcije - Bravarski radovi - Limarski radovi - Zidovi i stubovi - Horizontalni konstruktivni
elementi - Temelji
- Graevinski materijali
- Drvo i drvena graa - elik - Gvoe - Opekarski proizvodi - Malteri - Beton
- Konstruktivni sklop zgrade - Radovi u visokogradnji
- Osnovi graevinarstva
- Sistemi u graenju - Objekti visokogradnje
- Osnove, izgledi i presjeci konstruktivnih elemenata
- Tehniko crtanje - Poznavanje tehnikog crtanja graevinskih elemenata
- Zidovi i stubovi - Drvene konstrukcije - Meuspratne konstrukcije
- Praktina nastava
- Zidanje zidova i stubova opekarskim proizvodima
- Tesarske veze - Izrada drvene oplate za
stub - Izrada modela drvene
krovne konstrukcije - Temelji - Mehanika tla i fundiranje - Osnovni oblici temelja - Konstruktivni sklop
objekata visokogradnje - Projektovanje - Elementi objekata
visokogradnje
- Prijem i prenos optereenja
- Statika i otpornost materijala
- Konstruktivni sklop objekata
31
1.2.4. PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU 1. Naziv predmeta: PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 22 50 72 II 38 70 108 III IV
Ukupno 60 120 180 Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Osposobljavanje za rad na raunaru i upoznavanje sa programskim paketima. - Upoznavanje sa znaajem tehnike poznavanja raunara. - Uklapanje estetike i funkcionalnosti - grafika estetika. - Osposobljavanje za upotrebu programa za obradu crtea. - Razvijanje sposobnosti za sagledavanje prostora. - Osposobljavanje za svoenje trodimenzionalnih elemenata na ravan crtanja i
obrnuto. - Pripremanje za izradu tehnike dokumentacije. - Upoznavanje sa izradom idejnog, glavnog i izvoakog projekta. - Osposobljavanje za samostalan rad.
32
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje obradu
crtea na raunaru: - predstavljanje
crtea u tzv. vektorskim (draw) programima;
- projektovanje crtea;
- podjela na nivoe i uoavanje simetrije objekata koji se dobijaju pomjeranjem, rotacijom, transformacijom ili modifikacijom drugih objekata.
- Upoznaje se sa
AutoCAD- om: - grafiki editor
programa; - padajui meniji; - palete sa alatkama
i njihove funkcije; - otvaranje
postojee datoteke i izlaenje iz programa.
- Shvata sutinu vektorskih programa.
- Analizira projektovanje crtea.
- Koristi mi. - Koristi tastaturu. - Shvata logiku
programa.
- Razvija pozitivan odnos prema zanimanju.
Definisanja radnog prostora - Upoznaje
koordinatne sisteme.
- Definie granice crtea i jedinice mjere.
- Poznaje naine zadavanja taaka.
- Shvata dimenziju radnog prostora.
- Zna dimenzije crtea.
- Razvija sposobnost opaanja.
Vjeba: - Zadavanje taaka
primjenom elementarnih komandi: POINT, LINE, RECTANGLE.
Oznaavanje objekata na crteu - Poznaje naine
oznaavanja objekata na crteu.
- Poznaje komande vezane za prikaz crtea.
- Upoznaje nain snimanja crtea.
- Razrauje oznaavanje objekata.
- Primjenjuje alate: ZOOM, PAN, REDRAW, REGEN za prikaze crtea.
Vjeba: - Oznaavanje
objekata alat ERASE.
- Snimanje i uitavanje crtea.
33
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Alati za crtanje - Upoznaje alate za
crtanje osnovnih geometrijskih oblika: CIRCLE; ARC; ELLIPSE; DONUT; POLIGON.
- Upoznaje se sa ostalim alatima sa palete DRAW.
- Crta osnovne geometrijske likove i shvata njihovu meusobnu vezu
- Razvija kulturu tehnikog crtanja.
- Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju.
Vjeba: - Crta slobodne
kompozicije po linom osjeaju i nahoenju upotrebom novih alata.
Osnovne transformacije objekata - Upoznaje komande
za transformacije objekata sa palete Modify.
- Uoava analogiju pojedinih komandi sa odreenim geometrijskim transformacijama:
MOVE = translacija; ROTATE = rotacija; MIRROR = osnovno preslikavanje; SCALE = homotetino preslikavanje. - Upotrebljava alate:
MOVE; ROTATE; MIRROR; SCALE; COPY; ARRAY; OFFSET.
- Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.
Vjeba: - Crta slobodne
kompozicije po linom osjeanju i nahoenju, vjebajui na njoj nove komande.
- Crta prve eme prostora i namjetaja.
Izmjene na objektima - Poznaje komande
za izmjene - finu doradu objekata: TRIM; EXTEND; LENGTHEM; BREAK; CHAMFER; FILLET.
- Dorauje ivice objekata alatima za zaobljavanje i zakoenje.
- Mijenja duine objekata.
- Rastereuje crte od nepotrebnih elemenata.
- Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.
- Uoava vanost preciznog i kvalitetnog rada.
Vjeba: - Crta kruni i
poligonalni niz elemenata, vjebajui na njemu nove komande.
Pomona sredstva u crtanju - Objanjava
upotrebu mree taaka SNAP i GRID.
- Objanjava rad u ORTHO reimu.
- Upoznaje upotrebu razliitih reima rada.
- Poznaje mehanizam Object Snap.
- Koristi mreu taaka SNAP i GRID. - Crta u OTRHO
reimu. - Koristi mehanizam
Object Snap.
- Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju.
Vjeba: - Crta slobodne
kompozicije po linom osjeanju i nahoenju koristei razliite reime rada.
34
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Crtanje i editovanje sloenih entiteta - Upoznaje nain za
crtanje polilinija. - Upoznaje nain za
crtanje pravih savitljivih krivih.
- Crta polilinije primjenom alata PLINE.
- Crta prave savitljive krive primjenom alata SPLINE.
- Formira pravilan odnos prema grafikom izraavanju.
Vjeba: - Crta i mijenja
sloene entitete pomou alata PLINE i SPLINE.
Slojevi i rad sa slojevima - Upoznaje razloge
podjele crtea na slojeve.
- Definie svojstva slojeva.
- Poznaje dodjeljivanje i rad sa slojevima.
- Raslojava crte prepoznajui slinost elemenata i grupiui ih u zavisnosti od zajednikih karakteristika.
- Razvija organizacione sposobnosti.
Vjeba: - Crta zadati
arhitektonski prostor sortirajui objekte u zavisnosti od zajednikih karakteristika.
Korienje blokova - Objanjava pojam
bloka. - Poznaje: - nain definisanja
bloka; - unoenje bloka sa
zadavanjem razmjere i rotiranjem;
- rastavljanje i ponovo definisanje blokova;
- uvanje blokova.
- Oblikuje nove simbole.
- Pravi biblioteku simbola.
- Redizajnira
postojee simbole.
- Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.
Vjebe: - Crta zadati
arhitektonski prostor.
- Pravi linu biblioteku blokova i koristi je.
Umetanje rafure na crte - Objanjava
postupak rafiranja.
- Demonstrira naine zadavanja zatvorene konture za rafiranje.
- Objanjava atribute rafure.
- Zna rafiranje povrina.
- Precizno koristi rafuru za karakteristine sluajeve.
- Mijenja i usklauje rafirane povrine.
- Formira pravilan odnos prema grafikom izraavanju.
Vjeba: - Nadogradnja
osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.
35
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Dodavanje teksta crteu - Obrazlae potrebu
za dodavanjem teksta crteu.
- Objanjava stilove teksta i elemente formata teksta.
- Prikazuje editor za unos teksta.
- Bira tekstualni stil. - Dodaje tekst crteu i formatizuje ga. - Podeava veliinu i boju. - Koristi posebne
simbole i razlomak. - Prebacuje tekst u
mala ili velika slova.
- Mijenja tekst.
Vjebe: - Crta zadati
arhitektonski prostor.
- Dodaje odgovarajui tekst crteu.
Kotiranje - Upoznaje
kotiranje. - Definie tipove i
elemente kota. - Definie stilove
kotiranja.
- Zna komponente kotiranja.
- Bira stil kotiranja i naine kotiranja. - Radi sa alatkama sa
palete dimension. - Crta vertikalne i
horizontalne kotne linije.
- Kotira u nizu i paralelno.
- Kotira neortogonalne objekte.
- Mijenja kote.
- Stie osjeaj za jasno tehniko izraavanje.
Vjeba: - Nadogradnja
osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.
Atributi - Definie svojstva
atributa. - Poznaje alate za
kreiranje i umetanje atributa.
- Poznaje alat za izmjenu atributa.
- Kreira, umee i mijenja atribute.
Vjeba: - Nadogradnja
osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.
Rad sa postojeim crteima i rasterskim slikama- Definie datoteku
rasterskih slika. - Objanjava razloge
za unoenje skeniranih slika u AutoCAD-u.
- Poznaje rad sa skenerom.
- Skenira dokumente.
- Uitava rasterske slike.
- Precrtava u
razmjeri.
- Razvija tehniku kulturu.
Vjeba - Unoenje rasterskih
slika na crte i rad sa njima.
tampanje - Poznaje razliite
mogunosti tampanja crtea.
- Odabira tampa. - Odreuje veliinu
papira i broj kopija.
- Razvija tehniku kulturu.
Vjeba: - tampa svoju prvu
osnovu.
36
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Odreuje
razmjeru, orijentaciju crtea.
- Vri izbor onoga to eli tampati.
Uvod u 3D - Upoznaje interfejs:
standardni meni; tab panel; standardna paleta; vjuport; upoznavanje alata.
- Razumije 3D koordinatne sisteme.
- Definie korisniki koordinatni sistem u 3D prostoru.
- Koristi mii tastaturu.
- Uoava logiku programa.
- Razvija samostalnost u radu.
- Orijentie se u radnom prostoru programa.
Izrada povrina u 3D- Upoznaje crtanje
povri pomou alata 3D FACE.
- Upoznaje rad sa naprednim alatima za izradu povrina.
- Upoznaje obradu mreastih povrina.
- Crta 3D povrine pomou alata 3D FACE.
- Koristi napredne komande za izradu povrina.
- Oblikuje mree pomou alata 3D MESH.
- Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju i sposobnost prostornog predstavljanja.
Vjeba: - Kreira oblike
koristei alat 3D FACE.
Pregled modela - Upoznaje
pronalaenje ortogonalnog i izometrijskog pogleda.
- Upoznaje sjenenje modela.
- Upoznaje interaktivno posmatranje u 3D.
- Sagledava prostor i objekte u njemu.
Vjeba: - Nadgradnja modela
sa prethodnog asa.
Pravljenje primitiva - Upoznaje alate sa
palete Modeling za pravljenje primitiva: BOX; WEDGE; CONE; SPHERE; CYLINDER; PYRAMID; TORUS.
- Koristi osnovne alate programa.
- Pravi prvi objekat koji prostorno postavlja i doivljava.
Vjeba: - Kreira prve oblike
po linom osjeanju i nahoenju.
Primjena regiona - Upoznaje primjenu
regiona (alat Region sa palete
- Crta objekte, pravi od njih regione.
- Razlae regione na
- Razvija kreativnost i samostalnost.
Vjeba: - Kreira oblike
koristei nove
37
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Draw). skup linija i lukova. alate.
Bulove operacije - Upoznaje Bulove
operacije (alati sa palete Solid Editing).
- Primjenjuje Bulove operacije.
- Napreduje u upoznavanju brzih metoda modelovanja.
Vjeba: - Pravi regione od
nekoliko objekata i na njih primjenjuje Bulove operacije.
Sloena geometrijska tijela - objekti - Upoznaje izradu
sloenih geometrijskih tijela pomou alata EXTRUDE i REVOLVE.
- Oblikuje 3D - objekte izvlaenjem po pravoj liniji, u pravcu z ose - alat Extrude.
- Izvodi 3D tijela kada se neki 2D objekat okrene oko zadate ose - alat Revolve.
- Stie znanja u oblikovanju 3D objekata.
Vjeba: - Izrada
arhitektonske osnove i dizanje zidova u 3D.
Primjena Bulovih operacija - Poznaje primjenu
Bulovih operacija. - Skriva oblike koji
smetaju. - Kreira oblike
otvora. - Oduzima otvore sa
zida.
- Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju i sposobnost prostornog predstavljanja.
Vjeba: - Nadgradnja modela
sa prethodnog asa:
- otvaranje prozora; - otvaranje vrata; - izrada stepenica.
Opcije za obradu tijela - Upoznaje alate za
izmjenu 3D objekata CHAMFER, FILLET.
- Vri korekciju objekata.
- Zaobljava ivice. - Obara ivice pod
uglom.
Vjeba: - Nadgradnja modela
sa prethodnog asa.
Ureivanje tijela u prostoru - Upoznaje alate za
ureivanje objekata:
- alat SLICE; - alati sa palete; - Solid Editing. - Upoznaje alate za
ureivanje tijela: MOVE; COPY; SCALE; ROTATE; 3D ARRAY.
- Vri korekciju objekata.
- Zaobljava ivice. - Odsijeca djelove
izmeu dvije ravni. - Izvlai, premjeta,
rotira, paralelno pomjera, iskouje, mijenja boju, brie stane ili ivice.
- Uoava analogiju pojedinih komandi sa odreenim geometrijskim transformacijama.
- Razvija sposobnosti i sagledava mogunosti modeliranja tijela.
Vjeba: - Nadgradnja modela
sa prethodnog asa.
38
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Dodavanje kamere i osvjetljenja - Upoznaje
dodavanje kamera i osvjetljenja crteu.
- Upoznaje alat Render.
- Importuje AutoCAD crte.
- Dodaje i postavlja kameru.
- Razlikuje vrste svijetla.
- Dodaje i mijenja osvjetljenje.
- Koristi alat Render.
- Razvija kreativnost i kulturu tehnikog izraavanja.
Vjeba: - Nadgradnja modela
sa prethodnog asa.
Ureivanje modela pomou materijala - Upoznaje
ureivanje modela pomou materijala.
- Poznaje alat Render.
- Upoznavaje vrste mapa.
- Dodjeljuje materijale objektima.
- Ureuje materijale.
- Selektivno renderuje djelove modela.
- Razvija smisao za estetiku.
Vjeba: - Nadgradnja modela
sa prethodnog asa.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Omura: AutoCAD 2000, Kompjuterska biblioteka, Beograd, 2001. - B. Burchard, D. Pitzer: Pod lupom - AutoCAD, CET Computer Equipment and Trade,
Beograd, 2000. - V. Aleksi: Primjena raunara u graevinarstvu za II razred graevinske kole, Zavod
za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar sa odgovarajuom programskom opremom, projektor, platno za projektor,
tampa i skener. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Ocjena praktinog rada na raunaru i vjebama. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva.
39
10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Izrada i obrada tehnike
dokumentacije
- Nacrtna geometrija - Tehniko prikazivanje raznih geometrijskih i arhitektonskih oblika
- Tehnika obrada crtea - Tehniko crtanje - Projektna dokumentacija - Izrada i obrada crtea,
kotiranje - Graevinske konstrukcije - Crtanje elemenata
arhitektonskih konstrukcija - Izrada priloga projekta - Obrada i izrada crtea - Kotiranje
- Projektovanje - Definisanje prostornih vrijednosti
40
1.2.5. GRAEVINSKI MATERIJALI 1. Naziv predmeta: GRAEVINSKI MATERIJALI 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 72 72 II III IV
Ukupno 72 72 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje osobina i karakteristika graevinskih materijala. - Razumijevanje procesa dobijanja pojedinih graevinskih materijala. - Upoznavanje pravilne upotrebe graevinskih materijala. - Osposobljavanje za upotrebu standarda. - Razvijanje svijesti o znaaju upotrebe standarda i odgovornosti za potovanje
standarda. - Upoznavanje principa zatite ivotne sredine. - Osposobljavanje za samostalan rad.
41
4. Sadraj/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje se sa
znaajem graevinskih materijala i prefabrikata.
- Navodi osobine i metode ispitivanja graevinskih materijala.
- Nabraja osnovne podjele graevinskih materijala.
- Razlikuje graevinske materijale prema namjeni.
- Razlikuje odreene osobine graevinskih materijala.
- Razvija sposobnost za produktivnost i ekonominost.
Osnovi geologije - Upoznaje geoloke
osobine zemlje i zemljine kore.
- Upoznaje postanak i osobine magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena.
- Razlikuje stijene: magmatske, sedimentne i metamorfne.
Materijali od kamena - Upoznaje dobijanje
i obradu graevinskog kamena.
- Objanjava primjenu kamena i njegovu zatitu.
- Opisuje sastav, osobine i primjenu agregata.
- Nabraja vrste kamena.
- Razlikuje naine dobijanja i obrade graevinskog kamena.
Voda - Opisuje vodu kao
graevinski materijal i kao sredinu u kojoj se nalaze betonske konstrukcije.
- Uoava znaaj vode u graevinarstvu.
Keramiki materijali - Nabraja sirovine i
opisuje dobijanje keramikih proizvoda.
- Objanjava ciglarske
- Razlikuje vrste i oblik ciglarskih proizvoda.
- Razlikuje keramike
- Razvija sposobnost zapaanja.
42
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik proizvode.
- Upoznaje keramike proizvode.
- Upoznaje vatrostalne materijale.
proizvode i definie njihovu namjenu.
- Uoava znaaj vatrostalnih materijala.
Zgure i pucolani - Upoznaje
karakteristike i primjenu zgure i pucolana u graevinarstvu.
- Razlikuje osobine zgure i pucolana u graevinarstvu.
Veziva u graevinarstvu - Objanjava osnovna
veziva: graevinski kre, gips i cement.
- Objanjava sirovine i opisuje dobijanje veziva.
- Nabraja osobine veziva.
- Razlikuje veziva i definie njihovu upotrebu.
- Razvija svijest o zatiti ivotne sredine.
Malteri - Nabraja sastojke
mjeavina maltera. - Nabraja vrste
maltera i navodi njihovu primjenu.
- Odreuje upotrebu razliitih maltera.
- Prepoznaje greke pri malterisanju.
- Razvija odgovornost u radu.
Beton - Nabraja sastojke
mjeavine betona. - Nabraja inioce koji
utiu na kvalitet betona.
- Objanjava marku betona.
- Objanjava tehnologiju betona.
- Nabraja vrste betona.
- Razlikuje naine dobijanja betona.
- Posjeta laboratoriji za ispitivanje betona.
Metali i legure - Upoznaje dobijanje
gvoa i elika. - Obrazlae upotrebu elika u graevinarstvu.
- Nabraja vrste elika i armature.
- Nabraja osnovne obojene metale.
- Obrazlae zatitu elika od korozije.
- Razlikuje vrste armature.
- Prepoznaje koroziju i definie njeno spreavanje.
43
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Staklo - Objanjava
dobijanje stakla, vrste i obradu.
- Navodi primjenu stakla u graevinarstvu.
- Razlikuje vrste i primjene stakla u graevinarstvu.
Drvo - Nabraja svojstva i
vrste drveta. - Opisuje greke u
strukturi drveta. - Obrazlae upotrebu
drveta u graevinarstvu.
- Obrazlae zatitu drveta.
- Odreuje primjenu drveta u graevinarstvu.
- Razvija osjeaj za ouvanje ivotne sredine.
Ugljovodonina veziva - Upoznaje katran i
bitumen kao osnovna ugljovodonina veziva.
- Opisuje nain dobijanja i primjenu ugljovodoninih veziva.
- Odreuje upotrebljivost veziva.
Plastine mase - Upoznaje znaaj
plastinih masa. - Upoznaje sirovine.
- Odreuje upotrebljivost plastinih masa.
- Uoava znaaj razvoja novih materijala.
Boje, lakovi, kitovi - Navodi vrste i
objanjava primjenu boja, lakova i kitova u graevinarstvu.
- Razlikuje boje, lakove i kitove.
Materijali u funkciji zatite elemenata - Upoznaje materijale
za zavrnu obradu i zatitu gotovih elemenata.
- Navodi i objanjava materijale u funkciji zatite od poara, vlage i sl.
- Razlikuje materijale za zatitu od poara i vlage.
- Razvija odgovornost u radu.
Standardi - Upoznaje oznake - Razlikuje oznake - Standardi
44
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik materijala.
- Upoznaje se sa standardima.
materijala. - ita standarde.
graevinskih materijala.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora
- R. Sini-Grebovi: Graevinski materijali, udbenik za I razred srednjih strunih kola, Centar za struno obrazovanje, Podgorica, 2008.
- I. Stojiljkovi, D. Mileti: Graevinski materijali sa osnovama geologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.
- I. Stojiljkovi: Graevinski materijali, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1979.
6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, projektno platno, uzorci graevinskih materijala (opeka, crijep,
keramike ploice, plastine cijevi) i katalozi. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine.
9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva; - diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima
Predmet Znanja - Drvo i drvena graa - elik - Gvoe - Opekarski proizvodi - Malteri - Beton
- Graevinske konstrukcije - Krovne konstrukcije - Bravarski radovi - Limarski radovi - Zidovi i stubovi - Horizontalni konstruktivni
elementi - Drvo, beton, elik,
opekarski proizvodi - Keramiki materijali, boje i
lakovi
- Osnovi graevinarstva - Elementi konstruktivnih sistema
- Zavrni radovi u graevinarstvu
- Tehnike karakteristike materijala i grae
- Organizacija graenja - Obraunske norme korienja materijala
45
Znanja Povezanost sa drugim predmetima
Predmet Znanja - Osnovna veziva - Malter - Beton - Gvoe i elik - Drvo - Opekarski proizvodi, kamen - Boje, lakovi i kitovi
- Praktina nastava - Betonski radovi - Armiraki radovi - Tesarski radovi - Zidarski radovi - Fasaderski radovi
- Metali i legure - Plastine mase - Boje, lakovi, kitovi - Materijali u funkciji zatite
elemenata
- Kune instalacije - Sanitarni ureaji - Aparati i armature za
vodovodnu mreu - Aparati i armature za
protivpoarnu zatitu
46
1.2.6. STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA 1. Naziv predmeta: STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II 72 36 108 III 36 36 72 IV
Ukupno 108 72 180 Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika.
3. Opti ciljevi nastave - Usvajajanje osnovnih pojmova, definicija, zakona koji se koriste u statici. - Upoznavanje sa pojmom materijalne take i uslovima ravnotee materijalne take
pod dejstvom proizvoljnog ravnog sistema sila. - Upoznavanje sa pojmom krutog tijela i ravnoteom krutog tijela pod dejstvom
ravnog sistema sila. - Prepoznavanje statikih sistema u praksi. - Osposobljavanje za rjeavanje linijskih nosaa i statiki neodreenih nosaa. - Sticanje znanja o osnovnim pojmovima iz otpornosti materijala. - Upoznavanje sa vrstama naprezanja u nosaima. - Osposobljavanje za dimenzionisanje nosaa napregnutih na pritisak, zatezanje i
savijanje. - Upoznavanje sa ekstremnim statikim uticajima. - Osposobljavanje za analitiku i grafiku obradu podataka.
47
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje zadatak i
podjelu mehanike. - Navodi vrste
kretanja. - Objanjava pojam
krutog tijela. - Objanjava pojam
sile i mase.
- Uoava zadatak i podjelu mehanike.
- Razlikuje tijelo i materijalnu taku.
- Shvata pojam sile. - Crta razliite vrste
sila.
- Upoznaje veze razliitih grana.
Vjeba: - Grafiko
predstavljanje sile u razmjeri.
Statika ravni - Upoznaje zadatak i
podjelu statike. - Navodi metode
rada. - Upoznaje aksiome
statike.
- Uoava zadatak i podjelu statike.
- Primjenjuje metode rada.
- Primjenjuje aksiome statike.
Statika materijalne take - Upoznaje sistem
kolinearnih sila. - Upoznaje
rezultantu sistema. - Objanjava
slaganje dvije sile razliitih pravaca.
- Upoznaje
razlaganje sila u dva pravca.
- Objanjava
projekciju sile na ose Dekartovog koordinatnog sistema.
- Poznaje proizvoljan
sistem sila koje napadaju materijalnu taku.
- Objanjava poligon
ili plan sila. - Objanjava
grafike uslove ravnotee.
- Crta sistem kolinearnih sila koje napadaju materijalnu taku i odreuje rezultantu analitiki i grafiki.
- Crta poligon i
trougao sila. - Raunski odreuje
rezultantu. - Razlae silu na dva
zadata pravca. - Projektuje sile na
ose x, y. - Crta proizvoljan
sistem sila. - Crta poligon i plan
sila i grafiki odreuje rezultantu.
- Prepoznaje grafiki uslov ravnotee. - Rauna rezultantu
proizvoljnog sistema sila koji
- Razvija tanost, sistematinost preciznost i urednost.
- Razvija rutinu,
brzinu i tanost. - Razvija preciznost,
urednost i sistematinost.
- Razvija
sistematinost i preciznost u radu.
Vjeba: - Analitiko i
grafiko odreivanje rezultante za dvije i vie sila koje napadaju materijalnu taku.
- Crtanje poligona i
trougla sila. Vjeba: - Brojni primjeri
razlaganja sila koje napadaju materijalnu taku na dva zadata pravca.
Vjeba: - Projekcija sila na
ose Dekartovog koordinatnog sistema.
Vjeba: - Odreivanje
poloaja i veliine rezultante za proizvoljan sistem sila koji napada
48
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Obrazlae
analitiki postupak odreivanja rezultante sistema sila.
- Objanjava
analitike uslove ravnotee.
napada materijalnu taku.
- Rauna silu primjenjujui uslove ravnotee.
- Primjenjuje analitike i grafike uslove ravnotee.
materijalnu taku analitiki i grafiki.
Vjeba: - Odreivanje
veliine i poloaja sile u sistemu na osnovu grafikih i analitikih uslova ravnotee.
Statika krutog tijela - Upoznaje pojam
momenta sile za taku.
- Upoznaje moment
rezultante dvije sile - Varinjonova teorema.
- Objanjava veliinu
i poloaj rezultante dvije paralelne sile istog i suprotnog smjera.
- Definie pojam
sprega. - Definie moment
sprega. - Poznaje teoremu
ekvivalentnih spregova.
- Objanjava pojam
rezultujueg sprega.
- Opisuje slaganje
sile i sprega. - Upoznaje redukciju
sile na taku. - Poznaje proizvoljan
sistem sila u ravni. - Objanjava glavni
vektor i glavni
- Rauna moment sile za taku, geometrijski predstavlja moment sile.
- Primjenjuje
momentno pravilo. - Odreuje poloaj i
rauna veliinu rezultante dvije sile istog i suprotnog smjera.
- Crta spreg sila. - Rauna moment
sprega. - Analizira sistem
spregova koji napadaju materijalnu taku.
- Rauna rezultujui
spreg. - Primjena
Varinjonove teoreme.
- Slae silu i spreg. - Redukuje silu u odnosu na taku. - Crta proizvoljan
sistem sila u ravni. - Odreuje glavni
vektor i glavni
- Razvija tanost, sistematinost preciznost i urednost.
- Razvija rutinu,
brzinu i tanost.
Vjeba: - Brojni primjeri
nalaenja momenta sile za taku.
Vjeba: - Odreivanje
rezultante sistema paralelnih sila u ravni istog i suprotnog smjera primjenom Varinjonove teoreme.
Vjebe: - Odreivanje
momenta sprega sila.
- Odreivanje ekvivalentnog sprega.
- Odreivanje rezultujueg sprega.
- Slaganje sile i sprega.
- Redukcija sile na taku.
Vjebe: - Odreivanje
rezultante proizvoljnog sistema sila u ravni analitikim putem.
- Odreivanje glavnog momenta proizvoljnog sistema sila u
49
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik moment.
- Objanjava
analitike uslove ravnotee proizvoljnog sistema sila.
- Navodi posebne
uslove ravnotee. - Objanjava
grafiko slaganje sila metodom poligona sila i Verinog poligona.
- Objanjava odreivanje poloaja rezultante za dvije ili vie sila metodom Verinog poligona.
- Poznaje vezu izmedju plana sila i Verinog poligona.
- Poznaje grafike
uslove ravnotee.
moment i svodi dati sistem na prosti oblik.
- Primjenjuje osnovne oblike uslova ravnotee proizvoljnog sistema sila.
- Primjenjuje
posebne oblike uslova ravnotee.
- Crta poligon sila i
Verini poligon. - Grafiki odreuje
rezultantu za dvije ili vie sila.
- Zna vezu izmeu
poligona sila i Verinog poligona.
- Crta plan sila i
Verini poligon.
ravni. Vjeba: - Odreivanje
veliine i poloaja rezultante ravnog sistema proizvoljnih sila metodom poligona sila i Verinog poligona.
Statiki odreeni nosai - Navodi vrste
oslonaca i veza. - Upoznaje vrste
nosaa. - Objanjava statiku
odreenost nosaa. - Navodi vrste
optereenja.
- Razlikuje vrste oslonaca i veza.
- Prepoznaje vrste nosaa.
- Odreuje statiku odreenost nosaa.
- Razlikuje vrste optereenja.
Statika linijskih nosaa u ravni - Upoznaje
odreivanje otpora oslonaca za prostu gredu analitikim putem.
- Upoznaje odreivanje otpora oslonaca za prostu gredu grafikim putem.
- Objanjava
odreivanje otpora
- Izraunava otpore oslonaca za prostu gredu. - Odreuje otpore
oslonaca za prostu gredu grafikim putem primjenom Varinjonove teoreme.
- Izraunava otpore
oslonaca za
- Razvija rutinu, brzinu i tanost.
- Razvija tanost,
sistematinost i urednost u radu.
Vjebe: - Odreivanje otpora
oslonaca proste grede za optereenja: koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg i kombinovano optereenje:
- analitikim putem; - grafikim putem.
50
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik oslonaca analitikim putem za konzolni nosa.
- Objanjava
odreivanje otpora oslonaca grafikim putem za konzolni nosa.
- Objanjava
odreivanje otpora oslonaca za gredu sa prepustom analitikim putem.
- Poznaje
odreivanje otpora oslonaca za gredu sa prepustom grafikim putem.
- Objanjava unutranje sile u nosau, presjene sile i njihove dijagrame.
- Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za prostu gredu.
- Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za konzolni nosa.
- Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za gredu sa prepustom.
konzolni nosa. - Odreuje otpore
oslonaca za konzolni nosa grafikim putem.
- Izraunava otpore
oslonaca za gredu sa prepustom.
- Odreuje otpore
oslonaca za gredu sa prepustom grafikim putem.
- Definie unutranje
sile u presjecima normalne sile, transferzalne sile i momente savijanja.
- Raunski odreuje presjene sile i opasni presjek i crta dijagrame presjenih sila za prostu gredu.
- Raunski odreuje
presjene sile i crta dijagrame presjenih sila za konzolni nosa.
- Raunski odreuje
presjene sile i opasni presjek i crta dijagrame presjenih sila za gredu sa presjekom.
- Razvija tanost,
sistematinost preciznost i urednost u radu.
Vjebe: - Odreivanje
reakcija konzolnog nosaa za razne sluajeve optereenja:
koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg, kombinovano optereenje: - analitikim putem; - grafikim putem. Vjebe: - Odreivanje otpora
oslonaca grede sa prepustom za razne sluajeve optereenja:
koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg, kombinovano optereenje: - analitikim putem; - grafikim putem.
Vjeba: - Odreivanje
dijagrama presjenih sila (N, T, M)
za prostu gredu. - Odreivanje
kritinog presjeka, vrijednost max. momenta.
Vjeba: - Odreivanje
dijagrama presjenih sila (N, T, M)
za konzolni nosa. Vjeba: - Odreivanje
dijagrama
51
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik presjenih sila (N, T, M) za gredu sa prepustom.
Reetkasti nosai - Navodi vrste
reetkastih nosaa. - Objanjava
odreivanje otpora oslonaca za reetkasti nosa.
- Upoznaje metode odreivanja sila u tapovima reetkastih nosaa.
- Upoznaje odreivanje sila u tapovima reetke grafikom metodom - Kremonin plan sila.
- Upoznaje odreivanje sila u tapovima reetke analitikim putem Riterov postupak.
- Zna vrste reetkastih nosaa.
- Rauna otpore reetkastog nosaa.
- Rauna sile u
tapovima reetke analitikom metodom.
- Odreuje sile u
tapovima reetke grafikom metodom - crta Kremonin plan sila.
- Rauna sile u
tapovima presjeka Riterovom metodom.
- Razvija tanost, sistematinost, preciznost i urednost.
Vjebe: - Odreivanje sila u
tapovima raetke metodom ravnotee vora.
Vjeba: - Odreivanje sila u
tapovima reetke grafikom metodom
- Kremonin plan sila.
Vjeba: - Odreivanje sila u
presjeku reetkastog nosaa - Riterova metoda.
Geometrijske karakteristike ravnih povrina - Upoznaje teite
osnovnih povrina. - Upoznaje
odreivanje teita sloenih povrina.
- Objanjava statiki moment povrine presjeka.
- Opisuje momente inercije ravnih povrina.
- Poznaje primjenu tajnerove teoreme.
- Poznaje pojam elipse i poluprenika inercije.
- Poznaje otporni moment ravnih povrina.
- Odreuje teite sloenih povrina analitiki i grafiki.
- Rauna statiki moment povrine.
- Rauna momente
inercije ravnih povrina primjenom tajnerove teoreme.
- Crta elipsu i rauna
poluprenik inercije.
- Rauna otporni moment ravnih povrina.
Vjeba: - Odreivanje teita
sloenih povrina analitiki i grafiki.
- Odreivanje
statikog momenta povrine.
- Odreivanje
momenta inercije ravnih povrina.
Vjeba: - Odreivanje
poluprenika inercije i crtanje elipse.
- Odreivanje
otpornog momenta ravnih povrina.
Godinji rad: Za zadati reetkasti nosa odrediti:
52
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - reakcije oslonaca
analitiki i grafiki; - sile u tapovima
reetke Kremoninim planom sila;
- sile u zadatom presjeku metodom Ritera.
53
Razred: TREI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Analiza napona i deformacije - Upoznaje pojam
napona. - Upoznaje pojam
elastinog tijela. - Navodi deformacije
tijela. - Objanjava vezu
izmedju napona i deformacije tijela.
- Poznaje Hukov zakon.
- Zna uzroke pojave napona u presjecima tijela.
- Zna ponaanje materijala pod optereenjem.
- Crta dijagram veze napona i dilatacije.
- Rauna napon primjenom Hukovog zakona.
- Razvija tanost i preciznost.
Vjeba: - Proraun napona i
dilatacije prema Hukovom zakonu.
Aksijalna naprezanja - Navodi deformacije
i objanjava napon pri aksijalnom naprezanju.
- Upoznaje pojam pritisnutih i zategnutih tapova.
- De
Recommended