RS /

2011

Gla

vn

o t

ajn

išt

vo

Vij

eća

ZB

IRK

A S

TR

UČ

NJA

KA

HR

doi:10.2860/29741

QC

-30-12-963-HR-C

© P

hoto

: Fot

olia

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIËTel. +32 22816111

www.consilium.europa.eu

2013.

Upute za održavanje videokonferencija u prekograničnim postupcima

Upute za održavanje videokonferencija

u prekograničnim postupcima

2013.

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Kataloški podaci nalaze se na kraju ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.

ISBN 978-92-824-3977-7doi: 10.2860/29741

© Europska unija, 2013.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.

Printed in Belgium

TISKANO NA EKOLOŠKOM PAPIRU

Napomena

Ovaj letak izradilo je Glavno tajništvo Vijeća i namijenjen je samo za informativne svrhe.

Za informacije o Europskom vijeću i Vijeću proučite sljedeće internetske stranice:www.european-council.europa.euwww.consilium.europa.eu

ili se obratite Odjelu za javno informiranje Glavnog tajništva Vijeća na sljedećoj adresi:

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIË

Tel. +32 22815650Fax +32 22814977www.consilium.europa.eu/infopublic

3

SADRŽAJ

1. PREKOGRANIČNO ODRŽAVANJE VIDEOKONFERENCIJA U EU-u 5 1.1. Područje primjene i osnovne informacije 5 1.2. Pregled pravnog okvira u Europskoj uniji 6

2. PRAKTIČNA PITANJA VEZANO UZ ODRŽAVANJE VIDEOKONFERENCIJA 8

2.1. Priprema 8 2.2. Zahtjev 8 2.3. Nužne pripreme 10 2.4. Tumačenje 11 2.5. Saslušanje 14 2.6. Zapisnik o saslušanju 15

3. TEHNIČKA PITANJA 17 3.1. Osnovne informacije o tehničkim zahtjevima 17 3.2. Opći aranžmani i načela kvalitete 18

4. PRILOG I. – DALJNJE POJAŠNJENJE PRAVNOG OKVIRA ZA UPOTREBU VIDEOKONFERENCIJA U PREKOGRANIČNIM SLUČAJEVIMA 23 4.1. Pravni okvir u kaznenim stvarima 23 4.2. Pravni okvir u građanskim i trgovačkim stvarima 25

5. PRILOG II. – TEHNIČKI STANDARDI 27

6. PRILOG III. – KLJUČNI KORACI ZA ODRŽAVANJE VIDEOKONFERENCIJA U PREKOGRANIČNIM POSTUPCIMA 30

5

1.1. Područje primjene i osnovne informacije

Ove upute obuhvaćaju korištenje opreme za održavanje videokonferencija u prekograničnim sudskim postupcima u Europskoj uniji. U njima su razjašnjene organizacijske, tehničke i pravne strane korištenja tehnologije za održavanje videokonferencija. Nadalje, opisano je korištenje opreme u sudnicama i prostorijama za svjedočenje kao i uporaba prijenosne opreme. Upute se primjenjuju u slučajevima kada se održavanje videokonferencija primjenjuje na bilo koji dio pravnih postupaka, a osobito za izvođenje dokaza s udaljenih lokacija u drugim državama članicama Europske unije.

Upute sadrže savjete i naputke za pravne stručnjake, sudske službenike i tehničko osoblje. One sadrže praktična pitanja o uporabi opreme za održavanje videokonferencija koja su osobito važna pravnim stručnjacima i sudskom osoblju, a zatim daju uvid u tehnička pitanja koja su od posebnog interesa tehničkom osoblju. U prilogu uputama nalaze se pojedinosti o pravnom okviru za prekogranično održavanje videokonferencija u kaznenim, kao i građanskim i trgovačkim predmetima. U prilozima II. i III. navedeni su tehnički standardi koje je potrebno uzeti u obzir te je naveden sažetak ključnih koraka u postupcima upravljanja videokonferencijama u prekograničnim postupcima. Svrha ovog dokumenta jest korisnicima pružiti pomoć u obliku savjeta i uputa. On ne zamjenjuje detaljne upute za rad ili rukovanje.

Ove se upute uglavnom odnese na održavanje videokonferencija u pravnim postupcima pred kaznenim, građanskim i trgovačkim sudovima. Međutim, mnoga tehnička pitanja u vezi s održavanjem videokonferencija više su općenito primjenjiva na njihovu uporabu unutar pravosuđa. Saslušanje svjedoka i stručnjaka ne odvija se uvijek na sudovima pa je moguće organizirati videokonferencijsku vezu između sudova i drugih lokacija, kao što su konzularna i diplomatska predstavništva, zatvori, bolnice i centri za prihvat azilanata. Ovaj je dokument u ovom obliku moguće koristiti kao osnovu za održavanje videokonferencija i u drugim postupcima.

1. PREKOGRANIČNO ODRŽAVANJE VIDEOKONFERENCIJA U EU-u

6

U prekograničnim građanskim postupcima obično postoje dvije moguće situacije kada je moguće saslušanje svjedoka i stručnjaka putem videokonferencija:

i. neizravno izvođenje dokaza, kada sud u državi kojoj je upućen zahtjev provodi saslušanje npr. svjedoka (pod određenim uvjetima, uz sudjelovanje predstavnika suda koji upućuje zahtjev);

ii. izravno izvođenje dokaza, kada sud koji upućuje zahtjev obavlja saslušanje svjedoka u drugoj državi članici izravno putem videokonferencije.

U predsudskim postupcima kaznene istrage, istražni sudac ili tužitelj može odlučiti uzeti iskaz od svjedoka koji je u opasnosti, odnosno svjedoka ili stručnjaka koji boravi u inozemstvu, putem videokonferencije ili bilo kojim drugim prikladnim načinom audiovizualne komunikacije na daljinu, uz svjedokov pristanak, ako njegovo osobno pojavljivanje pred sudom nije moguće ili poželjno.

Dostupnost vještaka navodi se kao jedan od glavnih uzroka kašnjenja kako građanskih (npr. medicinski stručnjaci i psiholozi u slučajevima povezanim sa skrbi i zaštitom djece) tako i kaznenih parnica (npr. forenzički ili računalni stručnjaci). Uporaba opreme za održavanje videokonferencija sudovima daje veću fleksibilnost u smislu vremena i načina na koji su vještaci iz drugih država članica dužni dati iskaz. Pri saslušanju vještaka savjetuje se prethodno kontaktirati vještaka radi utvrđivanja vrste tehničke opreme potrebne tijekom saslušanja.

U slučajevima osjetljivih i uplašenih svjedoka videokonferencije mogu biti sredstvo smanjenja stresa i nelagode potencijalno uzrokovanih složenim putovanjem na strani sud. U slučajevima davanja iskaza bilo kojem stranom sudu, zasebna soba za svjedočenje vjerojatno je praktičnija od sudnice.

1.2. Pregled pravnog okvira u Europskoj uniji

Prijave u kaznenim predmetima obično su regulirane nacionalnim aktima i Konvencijom o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije od 29. svibnja 2000. (dalje u tekstu Konvencija UPP iz 2000.).1

Prijave je također moguće podnijeti u građanskim predmetima na osnovi Uredbe Vijeća EU br. 1206/2001 od 28. svibnja 2011. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (dalje u tekstu Uredba o izvođenju dokaza iz 2001.).

1 SL C 197, 12.7.2000., str. 24.

7

Standardni obrasci i informacije o postupcima također su dostupni na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima (u Europskom pravosudnom atlasu)1 te Europske pravosudne mreže u kaznenim stvarima.2

Daljnje područje primjene za uporabu videokonferencija u kontekstu EU-a moguće je pronaći u Direktivi Vijeća 2004/80/EC od 29. travnja 2004. koja se odnosi na naknade žrtvama kaznenih djela. U skladu s člankom 9. stavkom 1. te direktive saslušanje podnositelja prijave moguće je putem videokonferencije. Nadalje, članak 9. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 861/2007 od 11. srpnja 2007. kojim se uspostavlja Europski postupak za sporove male vrijednosti predviđa mogućnost izvođenja dokaza putem videokonferencije ako su za to dostupna tehnička sredstva. Direktivom 2008/52/EC od 21. svibnja 2008. o određenim aspektima posredovanja u građanskim i trgovačkim stvarima naglašeno je da se u postupku posredovanja ni na koji način ne bi smjelo sprečavati korištenje modernih komunikacijskih tehnologija.

Za većinu država članica EU-a većina ovih instrumenata već je primjenjiva (uz određene rezerve nekih država članica, osobito kada je riječ o saslušanju optužene osobe putem videokonferencije).3

Kada je riječ o pripremana povezanim s održavanjem videokonferencija, postoje razlike u građanskim i trgovačkim postupcima s jedne strane te kaznenim s druge. Koraci potrebni za izvođenje saslušanja putem videokonferencije te razlike između priprema prikazani su u tablici u Prilogu III.

1 http://ec.europa.eu/civiljustice/2 http://www.ejn-crimjust.europa.eu/3 Od Konvencije UPP iz 2000. suzdržale su se Danska, Njemačka, Mađarska, Nizozemska,

Poljska te Ujedinjena Kraljevina; Danska nije stranka povezana s bilo kojim od instrumenata iz Poglavlja IV. Sporazuma o EZ-u.

8

2.1. Priprema

U prekograničnim sudskim postupcima cilj je videokonferencijsko zasjedanje učiniti što je moguće sličnijim uobičajenoj praksi pri svakome sudu na kojem se dokazi izvode na zasjedanjima dostupnim javnosti. U usporedbi s nacionalnim pravosudnim postupcima, kod prekograničnih postupaka postoje minimalne razlike. Nužno je poduzeti određene formalne mjere kada je riječ o pripremi prekograničnog saslušanja u kojem se koristi komunikacija putem videokonferencija.

U građanskim i trgovačkim stvarima zahtjev koji se odnosi na izvođenje dokaza putem videokonferencija podnosi se standardnim obrascima. Ti su obrasci dostupni na internetskoj stranici Europskoga pravosudnog atlasa1 Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.

U kaznenim stvarima ne postoji obveza korištenja određenog obrasca za zahtjev ili određenih popratnih bilježaka. Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima oblikovala je popratnu bilješku za zamolnicu. Koristeći se popratnom bilješkom, nadležna tijela koja upućuju zahtjev kao i ona kojima je zahtjev upućen moći će uspostaviti izravan kontakt glede sadržaja i/ili izvršenja zamolnice (vidi Prilog III.)

Zahtjeve je moguće slati poštom, po dostavljaču, telefaksom (u svim državama članicama) ili e-poštom (ne u svim državama članicama). Određene pojedinosti o pravilima na snazi u državama članicama moguće je pronaći na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže.

2.2. Zahtjev

Priroda zahtjeva za korištenjem videokonferencijskog sustava u sklopu uzajamne pravne pomoći ili izvođenja dokaza razlikuje se s obzirom na to je li riječ o građanskim ili kaznenim stvarima, a pojedinosti su navedene u Prilogu III. Obrasci

1 http://ec.europa.eu/justice_home/judicialatlascivil/html/index_en.htm

2. PRAKTIČNA PITANJA VEZANO UZ ODRŽAVANJE VIDEOKONFERENCIJA

9

su dostupni kako za građanske tako i za kaznene stvari i šalje ih sud koji upućuje zahtjev sudu u drugoj državi kojem se upućuje zahtjev (uporaba obrazaca nije obvezna kada je riječ o kaznenim stvarima). Obrasci obuhvaćaju informacije za kontakt sa strankama te predstavnicima, kao i s pojedinostima o sudu. U pojedinim slučajevima mogu se navesti i podaci o plaćanju za korištenje opreme te jezik koji se koristi tijekom videokonferencije.

Kada je riječ o građanskim stvarima, Uredba o izvođenju dokaza iz 2001. nudi dvije mogućnosti za korištenje videokonferencija u komunikaciji pri prekograničnom izvođenju dokaza:

— Prema člancima od 10. do 12. sud koji upućuje zahtjev može tražiti od suda u drugoj državi članici kojem je upućen zahtjev da omogući održavanje videokonferencije, odnosno može tražiti nazočnost, tj. sudjelovanje stranki u izvođenju dokaza pred sudom kojem je upućen zahtjev putem videokonferencije. Takav je zahtjev moguće odbiti jedino ako nije u skladu s pravom države članice u kojoj se nalazi sud kojem je upućen zahtjev, odnosno zbog postojanja velikih praktičnih teškoća. U članku 13. nadalje su navedene mjere prisile za izvršenje zahtjeva. Međutim, prema članku 14. svjedok ima pravo odbiti davanje iskaza u skladu s pravom države članice suda koji upućuje zahtjev, odnosno suda kojem je upućen zahtjev.

— Prema članku 17. sud koji upućuje zahtjev može tražiti izravno izvođenje dokaza u drugoj državi članici uz pristanak središnjeg tijela ili nadležnog tijela u državi članici. Prema članku 17. stavku 4. središnje tijelo ili nadležno tijelo obvezno je u tu svrhu poticati komunikaciju putem videokonferencije. U članku 17. stavku 2. navedeno je da do izravnog izvođenja dokaza može doći jedino ako ga je moguće ostvariti na dobrovoljnoj osnovi.

Osim mogućnosti za mjere prisile glavna razlika između dviju metoda jest u sudu koji vodi postupak izvođenja dokaza te mjerodavnom pravu.

Sud koji podnosi zahtjev uputit će sudu kojem se upućuje zahtjev zahtjev za održavanje videokonferencije i tražene podatke zajedno s obrascem A ili I iz Uredbe o izvođenju dokaza iz 2001. Za odgovor na zahtjev također je potrebno koristiti standardne obrasce. Ako je zahtjev sudu u drugoj državi članici za sudjelovanje putem videokonferencije odbijen, sud koristi obrazac E. U slučaju izravnog izvođenja dokaza, središnje tijelo ili nadležno tijelo obvezno je izvijestiti sud koji upućuje zahtjev u roku od 30 dana (koristeći obrazac J) o tome je li zahtjev prihvaćen ili odbijen. Ako je zahtjev prihvaćen, sud koji upućuje zahtjev može izvesti dokaz u vremenskom roku o kojem sam odlučuje.

10

U kaznenim stvarima država članica kojoj je upućen zahtjev mora se složiti sa saslušanjem putem videokonferencije pod uvjetom da korištenje videokonferencije za komunikaciju nije u suprotnosti s osnovnim načelima njezina prava te pod uvjetom da posjeduje tehnička sredstva za saslušanje. Postoji mogućnost da se mjere prisile odrede tijekom izvršenja zahtjeva za uzajamnu pomoć (npr. poziv za pojavljivanje, uz sankciju u slučaju nepojavljivanja) ako je prekršaj iz zahtjeva kažnjiv i u državi kojoj je upućen zahtjev.

Ako sud koji upućuje zahtjev ne osigurava opremu za izvedbu videokonferencije, svi troškovi prijenosa, uključujući troškove opreme za saslušanje i tehničkog osoblja koje njome rukuje, prvenstveno će biti odgovornost nadležnog tijela koje je zahtijevalo videokonferenciju te ih je ono dužno preuzeti. U skladu s Uredbom o izvođenju dokaza iz 2001. opće načelo je da izvršenje zahtjeva za neizravno izvođenje dokaza ne smije biti povod za bilo kakav zahtjev za bilo kakvim povratom pristojbe ili troškova. Međutim, ako sud kojem je upućen zahtjev to zatraži, sud koji upućuje zahtjev treba osigurati povrat troškova uzrokovanih održavanjem videokonferencije.

2.3. Nužne pripreme

Nakon prihvaćanja zahtjeva moguće je početi s praktičnim pripremama.

U prekograničnim građanskim i trgovačkim stvarima, a u slučaju zahtjeva upućenog sudu u drugoj državi članici, sud kojem je upućen zahtjev izvješćuje sud koji upućuje zahtjev i/ili stranke o danu, vremenu i uvjetima za sudjelovanje. Sa sudom koji upućuje zahtjev treba se prethodno savjetovati o danu i vremenu saslušanja. Sud kojem je upućen zahtjev poziva svjedoka i poduzima nužne mjere prisile ako je potrebno. Zahtjev mora biti proveden u roku od devedeset dana od primitka.

U slučaju izravnog izvođenja dokaza, sud koji upućuje zahtjev sam je odgovoran za organizaciju saslušanja i izvješćivanje svjedoka o danu, vremenu i mjestu saslušanja kao i za činjenicu da je izvođenje dokaza dobrovoljno. Središnje tijelo ili nadležno tijelo države članice kojoj je upućen zahtjev treba pružiti pomoć sudu koji upućuje zahtjev jer muje dužnost poticati održavanje videokonferencija. Sud koji upućuje zahtjev mora ispunjavati uvjete koje određuje središnje tijelo ili nadležno tijelo, koje također može odrediti sud u svojoj državi članici kako bi se osigurala sukladnost.

U kaznenim stvarima sudsko tijelo države članice kojoj je upućen zahtjev upućuje određenoj osobi poziv na sud u skladu s njezinim pravom. Metoda upućivanja zahtjeva za pojavljivanje na sudu određenoj osobi određena je nacionalnim zakonodavstvom.

11

Nadalje, sud koji upućuje zahtjev, kao i mjesto održavanja videokonferencije u državi članici kojoj je upućen zahtjev (koje može biti sud) trebaju rezervirati sudnicu ili sobe za svjedočenje. Ako tijekom saslušanja postoji potreba za tumačenjem, u građanskim stvarima u slučaju izravnog izvođenja dokaza, sud koji upućuje zahtjev kontaktira tumače i dogovara se s njima (o naknadi, eventualnim putnim i drugim troškovima).

Mogućnost korištenja videokonferencijske opreme ima ključnu ulogu u sklopu praktičnih priprema. Uvijek postoji potreba da se prije održavanja videokonferencije uspostavi kontakt između tehničkih stručnjaka na dotičnim sudovima, u zatvorima ili na drugim lokacijama za održavanje videokonferencija kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje videokonferencijske opreme (kamere, mikrofoni, zasloni, ISDN linije itd.). Savjetuje se testiranje opreme i veza bar jedan dan prije stvarnog održavanja videokonferencije. Nadalje, moglo bi biti korisno i slanje ISDN telefonskih brojeva i brojeva telefaksa tehničkom osoblju i službenicima dotičnih sudova.

2.4. Tumačenje

Pri prekograničnim videokonferencijama može se pokazati potreba za tumačem, bilo na sudu koji upućuje zahtjev bilo na onom kojem se upućuje zahtjev. Tumač može raditi s udaljene lokacije, dok su glavne stranke na istoj lokaciji, na primjer u sudnici (tumačenje na daljinu), ili kada udaljeni sudionik (npr. branjenik ili svjedok) ima potrebu za tumačem, tumač se ili nalazi na istoj lokaciji s udaljenim sudionikom ili se nalazi na glavnoj lokaciji (tumačenje na videokonferencijama).

Uporaba tumačenja tijekom videokonferencije izazov je kako za sudionike u saslušanju tako i za tumača. Svjedok može biti nenaviknut na rad s tumačima, a osjećaj udaljenosti može uzrokovati probleme s tumačenjem. Tumačima je od pomoći ako sudac odredi redoslijed izlaganja uključenih stranaka.

Izvođenje dokaza obično je popraćeno konsekutivnim tumačenjem. Tijekom konsekutivnog tumačenja sudac ima glavnu ulogu u upravljanju tumačenjem i davanju uputa svjedoku ili tumaču tijekom saslušanja. S obzirom na složenosti videokonferencija i tumačenja u pravnim okolnostima, preporučuje se korištenje konsekutivnog tumačenja kada je tumač odvojen od onih koji imaju potrebu za tumačenjem, s obzirom da je na taj način lakše pronaći prostor za pojašnjenja i intervencije koje mogu biti potrebne kako bi se osigurala točnost tumačenja.

Simultano tumačenje je zahtjevnije s obzirom da je potrebna posebna kabina za tumača, kao i na to da se prijevod slušateljima prenosi s pomoću opreme za posebne svrhe (mikrofon, prijamnik i slušalice). Ako se tijekom saslušanja ili

12

suđenja prilažu pisani dokumenti, često postoji potreba za nepripremljenim usmenim prevođenjem pisanog teksta. Ako u sudnici u kojoj se projicira određeni dokument nije prisutan tumač, potrebno je tijekom videokonferencije kamere usmjeriti na dotične dokumente.

Ako se tumači na daljinu nalaze na trećoj lokaciji, izvan sudnice, potrebno je obratiti pozornost na pripreme i prethodne informacije o tehničkoj opremi na toj trećoj lokaciji te na testiranje veza između lokacija prije samog saslušanja. Nadalje je potrebno obratiti pozornost i na akustiku i kvalitetu zvuka na lokaciji tumača koji radi na daljinu.

Druga pitanja koja je potrebno razmotriti odnose se na plan uređenja prostorija u kojima se odvijaju videokonferencija i tumačenje, kao i na pozicioniranje tumača i drugih sudionika. Vizualna i neverbalna komunikacija imaju ključnu ulogu u pomoći tumaču pri razumijevanju izrečenog kako bi uočio nijanse u značenjima i razriješio eventualne nejasnoće. Stoga tumač treba imati mogućnost vidjeti lica, izraze lica te po mogućnosti i pokrete usana sudionika s druge lokacije. Ovo ima posljedice za poziciju sudionika u odnosu na kamere koje tumaču omogućuju prikaz videoslike. Tumaču bi trebao biti dostupan frontalni prikaz sudionika na udaljenoj lokaciji. Istodobno tumač ne bi smio biti u središtu pozornosti samo radi njegove pojave na videozaslonu. Drugim riječima, razmještaj ne bi smio stvoriti situaciju u kojoj se glavne stranke moraju okrenuti jedna od druge kako bi vidjele tumača.

Pozornost bi također trebalo obratiti i na pouzdanost i sigurnost prijenosa kojeg treba osigurati.

Kada su u tijek videokonferencije uključeni tumači, pozornost je potrebno usmjeriti na sljedeće:

• Potrebnojeosigurativisokokvalitetnukomunikacijuitumačenje.

• Tijekom tumačenja, utjecaj tehničkih pitanja kao što su nadzor nadkamerom (npr. nadzor nad kretanjem kamere pri tumačenju koje se temelji na videoslici). Navedeno može biti osobito kritično kada je riječ o tumačenju na daljinu, pri čemu moraju biti osigurani prikaz i slika s udaljene lokacije.

• Upravljanje komunikacijom je ključno: trebaju postojati mogućnostiintervencije tumača (prije i tijekom tumačenja radi pitanja za razjašnjenje sadržaja).

• Kvalitetazvuka jepresudna,kao iutjecajodgodeprijenosapodataka(otprilike 0,5 sekundi) na probleme interakcije tijekom tumačenja.

13

Kada je riječ o kvaliteti tumačenja, kvalifikacije za sudske tumače razlikuju se među državama članicama. Navedeno je potrebno uzeti u obzir pri zahtjevima za održavanje videokonferencija u sklopu uzajamne pravne pomoći ili izvođenja dokaza.

Radi prevladavanja poteškoća održavanja videokonferencija uz tumačenje i eventualne negativne percepcije među stručnjacima, od pomoći bi mogle biti sljedeće preporuke kako provesti i kako se koristiti slikom prenosivog tumačenja:

A. Planiranje, nabava i instalacija videokonferencijske opreme u sudnicama

– Potrebno je odrediti potrebe: specifično okruženje, npr. tko razgovara s kim, tko treba koga vidjeti,

potrebno je unaprijed planirati.

– Stručan savjet treba potražiti već u fazi planiranja: od iznimne je važnosti da planiranje obuhvaća prevoditeljske/jezične,

pravne i tehnološke stručnjake radi razrade pojedinosti okruženja.

– Potrebno je koristiti visokokvalitetnu tehnologiju: potrebno je svim uključenim strankama omogućiti visoku kvalitetu

zvuka i slike, kao i dodatnu opremu za tumača po potrebi te treba koristiti odvojenu kameru za dokumente (za prezentaciju dokumenata, slika i drugih materijala koji mogu olakšati tumačenje). Potrebno je napomenuti da simultano tumačenje ima posebne zahtjeve za (većom) kvalitetom zvuka i slike te sinkronizacijom usana u odnosu na konsekutivno tumačenje.

– Potrebno je provesti fazu „pokušaja i pogreške”: osobito prije svake eventualne velike kupnje, implementacije i

primjene videokonferencijske opreme. Potrebno je odrediti kritične točke u komunikacijskom procesu te poduzeti odgovarajuće prilagodbe.

– Treba osigurati postepeno uvođenje nove tehnologije: treba početi sa slučajevima s malim utjecajem kako bi se obavila

procjena učinka tehnologije u svakoj fazi te procijenile implikacije za sljedeću.

– Tumaču je potrebno omogućiti odgovarajuće radno okruženje: kao što je ergonomsko i tiho radno okruženje te mu omogućiti nadzor

nad opremom.

14

B. Pospješivanje tečne uporabe tumačenja na daljinu putem videokonferencija u sudnici

– Potrebni su kvalitetni sudionici i tumači: Kako bi se osigurala kvaliteta dostatna za osiguranje pravednosti

postupaka, potrebni su prikladno kvalificirani tumači te članovi pravnog osoblja koji imaju iskustvo rada s tumačima.

– Tumačima i pravnom osoblju potrebno je ponuditi osposobljavanje: potrebno je ponuditi uvođenje u ranoj fazi, prije primjene

tehnologije. Nakon toga trebalo bi biti dostupno stalno profesionalno osposobljavanje (uključujući svijest o širem kontekstu, upravljanje tehnologijom, komunikacijskim situacijama kao i tehnike potpore poput upravljanja stresom).

– Potreban je konsenzus u vezi s postupcima procjene rizika: postupci povezani s odlučivanjem o tome je li primjereno koristiti

videovezu u kombinaciji s tumačenjem ili ne te je potrebno savjetovati se s iskusnim tumačima.

– Potrebno je razviti smjernice/protokole: One bi trebale određivati tko je odgovoran npr. za rezervaciju, vrijeme,

testiranje, početak i nadzor nad vezom, opisati postupak prije, tijekom i nakon zasjedanja (informiranje tumača, početak zasjedanja, uvodne riječi, pravila tijekom zasjedanja, saslušanje) za sve sudionike.

– Potrebno je odrediti postupak u slučaju kvara/prekida veze: potrebno je izraditi protokol za prekid komunikacije ili tehnološki kvar

obzirom da otklanjanje kvarova i smetnji ne bi smjelo biti prepušteno tumačima.

– Kodeks najbolje prakse: Sudske službe, pravni stručnjaci i udruge tumača trebali bi nastaviti

suradnju u vezi s unapređenjem zajedničkih kodeksa najbolje prakse za održavanje videokonferencija i tumačenje na daljinu.

2.5. Saslušanje

U većini država sudac će biti nazočan na lokaciji nadležnog tijela koje upućuje zahtjev prije uspostave videoveza te je obično neće napuštati prije nego što se veza prekine. Oni imaju ključnu ulogu u provedbi saslušanja.

U kaznenim stvarima saslušanje izravno izvodi sudsko tijelo države članice koja upućuje zahtjev ili se ono izvodi pod njegovim vodstvom u skladu s nacionalnim pravom te države članice („Konvencija UPP iz 2000.”).

15

U građanskim stvarima, u članku 12. Uredbe o izvođenju dokaza iz 2001. navodi se da predstavnici suda koji upućuje zahtjev, uključujući i sudsko osoblje, imaju pravo biti nazočni pri izvođenju dokaza pred sudom kojem je upućen zahtjev, ako je to u skladu s pravom države članice koja upućuje zahtjev. Prema članku 17. Uredbe o izvođenju dokaza iz 2001. (zahtjevi za izravno izvođenje dokaza) izvođenje dokaza obavlja sudac ili neka druga osoba koja je za to ovlaštena u skladu s pravom države članice koja upućuje zahtjev.

U građanskim ili kaznenim stvarima opremom obično rukuje sudac ili sudski službenik. Ispitivanje svjedoka na udaljenoj lokaciji slijedilo bi što je moguće više usvojenu praksu kada je svjedok u sudnici.

Dotične osobe trebale bi se moći savjetovati jedna s drugom, a da treće stranke to ne mogu čuti. Može doći do situacija u kojima se stranka želi savjetovati sa svojim odvjetnikom (s tumačem ili bez njega) tako da to sudac ili druga stranka ne mogu čuti. Stoga je nužno omogućiti uzajamno savjetovanje pri kojem treće stranke nemaju mogućnost čuti sadržaj. Obično je u sobama za svjedočenje moguće isključiti mikrofone, no u sudnicama ih može isključiti jedino sudski službenik ili sudac.

Ako stranka i njezin ili njegov odvjetnik nisu prisutni na istoj lokaciji, treba im omogućiti privatne razgovore primjerice sigurnom telefonskom linijom, mobitelom ili, ako je moguće, odvojenom videokonferencijskom opremom. Preporučuje se da sva oprema bude tako podešena da je jasno odvojena od drugih stranaka u sudskom postupku.

Unaprijed je potrebno objasniti postupak koji propisuje način na koji stranke jedna drugu mogu prekidati i uložiti prigovor na pitanje. U određenim situacijama, ako je moguće, trebalo bi razmotriti mogućnost da se strankama prikaže cjelovita slika, na kojoj bi bile prikazane sve stručne stranke jer bi se tako olakšalo upravljanje nepredvidivim prekidima.

2.6. Zapisnik o saslušanju

U prekograničnim kaznenim postupcima, nakon zaključenja saslušanja, sudsko tijelo države članice kojoj je upućen zahtjev treba sastaviti zapisnik o saslušanju putem videokonferencije. U zapisniku trebaju biti naznačeni datum i mjesto saslušanja, identitet saslušane osobe te identiteti i funkcije svih drugih sudionika saslušanja, sve zakletve koje su položene te tehnički uvjeti pod kojima se saslušanje odvijalo. Nadležno tijelo države članice kojoj je upućen zahtjev prosljeđuje dokument nadležnom tijelu države članice koja upućuje zahtjev.

16

Na sličan način, u građanskim i trgovačkim prekograničnim postupcima za zahtjeve podnesene prema člancima od 10. do 12. Uredbe o izvođenju dokaza (odnosno neizravne zahtjeve) sud kojem je upućen zahtjev šalje sudu koji upućuje zahtjev dokumente kojima se uspostavlja izvršenje zahtjeva te, kada je moguće, vraća dokumente koje je zaprimio od suda koji zahtjeve upućuje. Dokumenti trebaju biti popraćeni potvrdom o izvršenju uz korištenje obrasca H u Prilogu Uredbi o izvođenju dokaza iz 2001.

Kod izravnog izvođenja dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima, ako sud koji upućuje zahtjev ne osigurava opremu za održavanje videokonferencije, svi troškovi prijenosa, uključujući troškove opreme za saslušanje i tehničkog osoblja koje njome rukuje prvenstveno će biti odgovornost nadležnog tijela koje je zahtijevalo videokonferenciju. Opće načelo za neizravno izvođenje dokaza jest da izvršenje zahtjeva ne smije biti povod za bilo kakav zahtjev za bilo kakvim povratom pristojba ili troškova. Međutim, ako sud kojem je upućen zahtjev to zatraži, sud koji zahtjev upućuje treba osigurati povrat troškova prouzročenih održavanjem videokonferencije.

U kaznenim stvarima, kada se primjenjuje Konvencija UPP iz 2000., trošak uspostave videoveza, troškovi održavanja videoveza u državi članici kojoj je upućen zahtjev, naknade tumačima koje su njome omogućene te dnevnice svjedoka i stručnjaka te njihovi putni troškovi u državi članici kojoj je upućen zahtjev treba toj državi članici refundirati država članica koja zahtjev upućuje, osim ako se prva ne odrekne povrata sredstava u cijelosti ili djelomično.

Slično kao i u građanskim i trgovačkim postupcima, ako sud koje je upućen zahtjev tako zatraži, sud koji upućuje zahtjev osigurava bez odgađanja povrat iznosa plaćenih stručnjacima i tumačima te troškove prouzročene održavanjem videokonferencije (primjena članka 18. Uredbe o izvođenju dokaza iz 2001.).

17

3.1. Osnovne informacije o tehničkim zahtjevima

U ovom odjeljku uputa govori se o tehničkim pitanjima vezano uz videokonferencije i videokonferencijsku opremu. To obuhvaća razmještaj kamera, osvjetljenje, zaslone i mikrofone. Navedenu opremu trebalo bi odabrati tako da na najbolji mogući način podupire razne korake u postupku sudskog saslušanja. Tehnički standardi za videokonferencije detaljno su opisani u Prilogu II.

Načelo istinitosti

Cilj je videokonferenciju učiniti što je moguće sličnijom uobičajenoj praksi na svakome sudu na kojem se dokazi izvode na zasjedanjima dostupnim javnosti. Radi maksimalne učinkovitosti potrebno je u obzir uzeti nekoliko razlika. Određena pitanja, koja se uzimaju zdravo za gotovo kada se dokazi izvode na konvencionalan način, dobivaju drukčiju dimenziju kada ih se uzima putem videokonferencija:primjerice, potreba da se osigura da svjedok razumije praktične strane videokonferencije, tko su stranke uključene u videokonferenciju te koje su njihove raznolike uloge. U nastavku se nalazi kontrolni popis praktičnih pitanja koja pridonose provedbi najbolje prakse pri održavanju videokonferencija.

• Prilikomispitivanjasvjedokauinozemstvupotrebnojeuzetiuobzirrazlike u vremenskim zonama. Također bi u obzir trebalo uzeti udobnost svjedoka, stranki, njihovih predstavnika i suda.

• Videokonferencijski bi alati u sudnici trebali imati najširumogućuprimjenu i koristiti se na način koji omoguće korisniku osjećaj da sudjeluju u tradicionalnom zasjedanju suda.

• Osobekojesudjelujuuvideokonferencijitrebajubitisvjesneda,čakiuztrenutačno dostupne najnaprednije sustave, dolazi do manjih kašnjenja slike u odnosu na prateći zvuk. Ako se ovo uzme u obzir, može doći do pojave „speak over”, odnosno situacije da se govori preko glasa svjedoka, čiji će se glas možda nastaviti čuti djelić sekunde nakon što se on/ona pojavio/la na ekranu kako bi završio/la govoriti.

3. TEHNIČKA PITANJA

18

• Uzsadašnjutehnologiju,kvalitetaslikejedobra,noipaknetakodobrakao televizijska. Kvaliteta slike je bolja ako se osobe koje se pojavljuju na videokonferencijskim monitorima minimalno pomiču.

3.2. Opći pripreme i načela kvalitete

Videokonferencijski sustav treba postaviti na takav način da se sudionicima omogući točan prikaz onoga što se događa na drugoj lokaciji (lokaciji nadležnog tijela koje upućuje zahtjev ili nadležnog tijela kojem je upućen zahtjev). Kada je riječ o kvaliteti vizualne i zvučne veze, potrebno je u obzir uzeti u dostatnoj mjeri i interese uključenih osoba. Posljedično, videokonferencijski sustav trebao bi biti visoke kvalitete. Jedino tako će saslušanje putem videokonferencije omogućiti razumnu alternativu saslušanju licem u lice. Konkretno, ovo znači da se zvukovi i slike moraju točno podesiti i reproducirati bez ikakvog uočljivog kašnjenja. Nadalje, vanjski izgled, izrazi lica i geste uključenih osoba trebaju biti jasno vidljivi.

Videokonferencijska oprema

Kako bi se olakšalo korištenje videokonferencijske opreme, sve komponente opreme trebale bi, što je više moguće, biti standardizirane glede vrste opreme i konfiguracije. Videokonferencijsku opremu trebalo bi, kada je to moguće, integrirati s uspostavljenim radnim okruženjem i infrastrukturom u sudnici. Videokonferencijski bi alati u sudnici trebali imati najširu moguću primjenu i koristiti na način koji stvara atmosferu tradicionalnog zasjedanja suda. U sljedećim odjeljcima bit će riječi o slici, osvjetljenju, zvuku te razmještaju i uporabi opreme (kamere, mikrofoni i zasloni).

Slika

Kod prekograničnih videokonferencija očekuje se korištenje zaslona na tri različita načina prikaza:

• fokusiraniprikaz,zaprijenosslikasudionikaudrugojprostoriji;

• pregledniprikaz,zapregledsituacijeudrugojprostoriji;

• informacijskiprikaz,zaprijenosdokumenataidrugihinformacija (ovo uključuje i sve zaslone koji se nalaze na „radnim stanicama” sudionika).

Kako bi se zajamčila objektivnost, trebalo bi da što je više moguće svi sudionici budu prikazani na jednak način na ekranu. Intenzitet osvjetljenja, rezolucija i brzina slike trebali bi biti odgovarajući za svakog sudionika. Osvjetljenje bi, što je god to više moguće, trebalo biti takvo da je izraze lica uvijek moguće jasno razabrati, da nema sjena u području oko očiju ili odraza na zaslonima. Treba imitirati kontakt očima koliko god je to moguće.

19

Razmještaj opreme

Opremu je potrebno razmjestiti tako da je moguće rad u sudnici i bez održavanja videokonferencije. Trebalo bi razmjestiti kamere, zaslone, rasvjetu i sudionike na način da je sve u cijelosti organizirano na način prikladan za saslušanje i davanje iskaza putem videa kako u građanskim tako i u kaznenim postupcima. Potrebno je obratiti pozornost na postavljanje kamera kako bi se, kada je to moguće, izbjeglo snimanje sudionika odozgo ili odozdo, s obzirom da tako može nastati iskrivljen prikaz i utjecati na način percepcije sudionika.

Zasloni

Kut i udaljenost gledanja trebaju omogućivati svim sudionicima korištenje istog zaslona na jednak način. Veličina zaslona treba bi biti dovoljno velika da osigura da – s obzirom na kut gledanja – sudionici su po mogućnosti prikazani u istom mjerilu kao i na uobičajenom sastanku. Trebalo bi biti moguće postići minimalnu rezoluciju WXGA standarda. Kada je riječ o slikama u sekundi, može se tražiti minimalnih 30 slika u sekundi. Treba postojati mogućnost jasnog razaznavanja izraza lica, a udobnost gledanja treba biti visoka.

Kamere

Kamere bi po mogućnosti trebale biti fiksne te imati nekoliko unaprijed postavljenih mogućnosti za pomicanje, nagib i zumiranje; jedna od mogućih pozicija treba biti postavljena kao pozicija prvog izbora. To osobi koja upravlja opremom omogućuje brzu izmjenu prikaza bez ikakvog ometanja sudskih postupaka. Kutna veličina kamera za fokusiranje treba omogućivati jasnu vidljivost lica, ramena i torza sudionika. Svi sudionici trebali bi biti u mogućnosti pomicati se i okretati prema drugim osobama unutar područja od 80 x 80 cm bez izlaska iz kadra.

Obično su u sudnici dovoljne dvije kamere: jedna kamera za praćenje usmjerena izravno na suca ispitivača, javnog tužitelja ili odvjetnika, svjedoka ili osumnjičenog, ovisno o tome tko govori (fiksne točke) te jedna kamera za pregledni prikaz sudnice prema potrebi. U određenim situacijama pregledni prikaz moguće je dati na početku zasjedanja, pomicanjem kamere za praćenje.

Prijenosna oprema nema mogućnost višestrukih kamera, stoga je u slučaju korištenja takve opreme pregledni prikaz ograničen. U određenim slučajevima može se pokazati potrebnim korištenje prostorije za svjedočenje, što bi zahtijevalo instalaciju kamere. Potrebno je uzeti u obzir potrebu da se svjedok u takvoj prostoriji savjetuje s pravnim stručnjacima bez korištenja kamera.

20

Govor

Govor uvijek mora biti takav da ga je lako razabrati te tijekom videokonferencije ne smije doći do gubljenja riječi. Kvaliteta zvuka mora biti kontinuirana bez vanjskog utjecaja. Potrebno je izbjeći rizik smanjenja kvalitete govora kao posljedica njegove kompresije. To znači da je potrebno zadovoljiti određene kriterije u odnosu na sinkroniju usana (kašnjenje manje od 0,15 sekundi), brisanje jeke te pozadinske zvukove i reverberacija. Navedeno je od posebne važnosti u situacijama kada su u videokonferenciju uključeni tumači. Poželjno je da sudac i sudski službenik znaju kako prilagoditi glasnoću na lokaciji kako bi se kompenzirale razlike u glasnoći govora.

Mikrofoni

Mikrofone je potrebno razmjestiti na način da je sve govornike moguće razumjeti bez distorzija prouzročenih pozadinskom bukom. Moguće ih je ugraditi (u stolove i drugdje) te bi oni po mogućnosti trebali biti otporni na prisluškivanje, osjetljivi na usmjerivanje i opremljeni dugmetom za isključenje tona. Tijekom saslušanja može doći do situacija kada sudsko osoblje mora znati kako ih isključiti (npr. savjetovanje stranke sa svojim odvjetnikom).

Prijenosna oprema

Prijenosna oprema (zaslon + kamera + zvučnik + mikrofon + dodaci) trebala bi biti iskoristiva ili u raznim kombinacijama ili u vezi s fiksnom postavom opreme. Ona treba biti lako prenosiva u smislu transporta (dakle ne nužno transport na kotačima), lako pomična između različitih lokacija te fleksibilna kada je riječ o uporabi. Posljedično, broj ograničenja koji se primjenjuju na opremu veći je kod prijenosne nego kod fiksne opreme (npr. kada je riječ o broju sudionika koji mogu istodobno biti jasno snimani).

Prijenosna oprema prikladna je za saslušanje svjedoka (npr. po zahtjevu dru-ge države) u slučaju kvara opreme, kao privremeni dodatak fiksnoj opremi ili na određenim posebnim lokacijama kao što su zatvorske bolnice. Međutim, mobilna oprema može biti prilično osjetljiva i njome može biti teško rukovati jer to primjerice može značiti potrebu ponovnih ugađanja pozicije kamera kako bi odgovarale novim lokacijama (teško je koristiti unaprijed definirane pozicije), što može iziskivati puno vremena.

Rukovanje videokonferencijskom opremom

Videokonferencijskim sustavom najlakše je rukovati putem dodirnog zaslona. Korisno je ako je rukovanje što jednostavnije za korisnika te se sastoji samo od određenog broja pokreta, primjerice isključivanja i uključivanja, uspostavljanja i zaključivanja veze te prijave/odjave.

21

Tijekom korištenja, audiovizualno rješenje ne bi trebalo zahtijevati intervenciju operatera. Ako se pojave problemi, operater mora biti u mogućnosti nazvati službu za potporu. Okončanje videokonferencije koja je ometena na ovaj način ovisi o sucu.

Snimanje i korištenje dokumenata

U većini slučajeva, postupci videokonferencije ne zahtijevaju nikakvo snimanje osim onih koji se obično zbivaju u takvim postupcima. U slučajevima kada se zahtjevom za održavanjem videokonferencije također zahtijeva da postupak videokonferencije bude snimljen, nadležno tijelo koje upućuje zahtjev dužno je dogovoriti da oprema za snimanje bude dostupna nadležnom tijelu kojem je upućen zahtjev kada je to potrebno, kako bi ono moglo u pravom formatu snimiti dokaz. Videosnimanje postupaka može biti podložno ograničenjima, ovisno o državama članicama uključenim u postupak.

Očekuje se od stranaka da predvide koji će dokumenti biti potrebni tijekom postupaka te da unaprijed izrade preslike koje će biti dostupne sudionicima. Stranke bi trebale nastojati postići dogovor o navedenom. Obično je najzgodnije veći broj preslika dokumenata pripremiti unaprijed, a onda ih nadležno tijelo koje upućuje zahtjev dalje šalje nadležnom tijelu kojem se upućuje zahtjev. Ako je to tehnički izvedivo, dokumente se može prezentirati koristeći se zasebnom kamerom za dokumente u sklopu videokonferencijske opreme.

U određenim situacijama kamera za dokumente nije dostatno sredstvo razmjene dokumenata. Korištenje kamere, primjerice, ne omogućuje stranci i odvjetniku da nasamo rasprave prezentirane dokumente. U takvim je slučajevima bolja dostupnost preslika dokumenta poslana telefaksom.

U svrhu razmjene dokumenata, videokonferenciju je moguće dodatno opremiti zajedničkim spremištima podataka ili poslužiteljima za dokumente. Ovakve mogućnosti sve su više u uporabi u svrhu razmjene podataka, no u pravnom kontekstu potrebne su posebne mjere opreza kako bi se osiguralo da je takvo spremište sigurno, lako dostupno strankama te da mu pristup imaju samo ovlaštene stranke povezane sa slučajem. Takva spremišta mogu biti dostupna putem računala na lokaciji nadležnog tijela koje upućuje zahtjev jednako kao i na lokaciji nadležnog tijela kojem je zahtjev upućen.

Višespojne veze i premošćivanje

U sklopu prekograničnog održavanje videokonferencija također bi trebalo biti moguće da sustav nadležnog tijela koje upućuje zahtjev bude povezan sa sustavima nadležnog tijela kojem se upućuje zahtjev. Obično prekogranične videokonferencije obuhvaćaju uspostavu vizualne i zvučne veze između dviju lokacija (point-to-point), lokacije nadležnog tijela koje upućuje zahtjev i nadležnog

22

tijela kojem se upućuje zahtjev. U određenim slučajevima može se pojaviti potreba uspostave veze između više od dvije lokacije istodobno (višespojno). To se primjerice može odnositi na slučaj kada se tumač spaja u sudski postupak s treće lokacije. Veze je moguće uspostaviti premošćivanjem preko treće stranke.

Veze između dviju lokacija i višespojne veze također bi trebale ispunjavati međunarodne standarde primjenjive na videokonferencije. Te standarde izradila je Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU). Detaljan popis nalazi se u Prilogu II. ovim uputama. Prekograničnu vezu videokonferencijskih sustava također treba osigurati na način koji će spriječiti da treće stranke nezakonito presretnu snimke. Ako se koristi veza IP to IP, sudovi se moraju dogovoriti o metodama kodiranja.

23

4.1. Pravni okvir u kaznenim stvarima

U kaznenim stvarima, članak 10. Konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima iz 2000. daje pravni okvir za prekogranične slučajeve. Primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) sudsko tijelo države članice kojoj je upućen zahtjev bit će prisutno tijekom saslušanja, ako je potrebno, imat će pomoć tumača te će također biti odgovorno za osiguranje identifikacije osobe koju treba saslušati kao i za poštivanje osnovnih načela prava države članice kojoj je upućen zahtjev. Ako sudsko tijelo države članice kojoj je upućen zahtjev smatra da su tijekom suđenja temeljna pravna načela države članice kojoj je upućen zahtjev narušena, odmah će poduzeti nužne mjere kako bi osiguralo da se saslušanje nastavi u skladu s navedenim načelima;

(b) utvrdit će se mjere za zaštitu osobe koju treba saslušati, kada je potrebno, između nadležnih tijela države članice koja upućuje zahtjev i države članice kojoj je upućen zahtjev;

(c) saslušanje izvodi izravno sudsko tijelo države članice koja upućuje zahtjev ili se ono izvodi pod njegovim vodstvom u skladu s njezinim nacionalnim pravom;

(d) na zahtjev države članice koja upućuje zahtjev ili osobe koja treba biti saslušana, država članica kojoj je upućen zahtjev osigurava da ta osoba ima pomoć tumača, ako je potrebno;

(e) osoba koja se saslušava može zatražiti pravo izuzeća od svjedočenja, koje joj pripada prema nacionalnom pravu države koja upućuje zahtjev ili prema nacionalnom pravu države članice kojoj je upućen zahtjev.

Člankom 10. Konvencije UPP iz 2000. utvrđeno je načelo da zahtjev za saslušanjem putem videokonferencije može podnijeti država članica u ime osobe koja je u drugoj državi članici. Okolnosti u kojima je podnošenje takvog zahtjeva moguće su

4. PRILOG I. – DALJNJE POJAŠNJENJE PRAVNOG OKVIRA ZA UPOTREBU VIDEOKONFERENCIJA U PREKOGRANIČNIM SLUČAJEVIMA

24

da sudska tijela države članice koja upućuje zahtjev trebaju tu osobu saslušati kao svjedoka ili vještaka, jer za osobu nije poželjno ili moguće putovati u navedenu državu radi saslušanja. „Nepoželjno” bi se primjerice moglo primjenjivati na slučajeve kada je svjedok vrlo mlad, vrlo star ili bolestan; „nemoguće” bi primjerice moglo obuhvaćati slučajeve kada bi svjedok bio izložen ozbiljnoj opasnosti pojavivši se u državi koja upućuje zahtjev.

Država članica kojoj je upućen zahtjev mora se složiti sa saslušanjem putem videokonferencije pod uvjetom da saslušanje nije u suprotnosti s njezinim temeljnim pravnim načelima te pod uvjetom da posjeduje tehnička sredstva za izvedbu saslušanja. U tom kontekstu pozivanjem na „temeljna pravna načela ” implicira se da zahtjev nije moguće odbiti samo iz razloga što saslušanje svjedoka i vještaka putem videokonferencije nije omogućeno prema pravu države kojoj je upućen zahtjev, odnosno zato što prema nacionalnom pravu nije ispunjen jedan ili više detaljnih uvjeta za saslušanje putem videokonferencije. Kada je evidentan nedostatak relevantnih tehničkih sredstava, država članica koja upućuje zahtjev može, u dogovoru s državom članicom kojoj je upućen zahtjev, osigurati odgovarajuću opremu kako bi se omogućilo održavanje saslušanja.1

Zahtjevi za saslušanje putem videokonferencije obuhvaćaju informacije u vezi s nadležnim tijelom koje podnosi zahtjev, predmetom i razlogom zahtjeva kada je moguće, identitetom i nacionalnošću osobe o kojoj je riječ te, kada je potrebno, ime i adresu osobe kojoj je potrebno dostaviti zahtjev. U zahtjevu se također navodi i razlog zašto nije poželjna ili moguća osobna nazočnost svjedoka ili vještaka, naziv sudskog tijela i imena osoba koje će voditi saslušanje. Ovi se podaci navode u Konvenciji UP iz 2000. Sudsko tijelo države kojoj se upućuje zahtjev poziva osobu o kojoj je riječ da se pojavi na sudu u skladu s formama koje propisuje njezino pravo.

U sklopu Konvencije UPP iz 2000. člankom 10. stavkom 8. propisuje se da ako tijekom saslušanja koje se odvija putem videokonferencije osoba odbije svjedočiti ili svjedoči lažno, država u kojoj je ta osoba smještena trebala bi imati mogućnost postupanja prema toj osobi na jednak način kao da se ona pojavljuje na saslušanju koje se provodi prema njezinim vlastitim nacionalnim procedurama. Ovo proizlazi iz činjenice da obveza svjedočenja putem videokonferencije proizlazi, slijedom ovog stavka, iz prava države kojoj je upućen zahtjev. Stavak posebice ima namjenu osiguranja jamstva da će svjedok, u slučaju neispunjenja obveze svjedočenja, snositi posljedice svog ponašanja slične onima koje su primjenjive u domaćem slučaju kada se ne koriste videokonferencije.

1 Izvješće s objašnjenjima o Konvenciji od 29. svibnja 2000. o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije (tekst odobrilo Vijeće 30. 11. 2000.) (2000/C 379/02).

25

U stavku 9. članku 10. navodi se da se korištenje saslušanja putem videokonferencije proteže na optužene osobe. Svaka država članica ima pravo na potpunu diskreciju kada je riječ o tome hoće li se složiti s izvršenjem zahtjeva za takvim saslušanjima ili ne. Država članica može se općenito očitovati da neće tako postupati1. Optužena osoba trebala bi u svakom slučaju dati pristanak prije početka svjedočenja.

4.2. Pravni okvir u građanskim i trgovačkim stvarima

Relevantan pravni okvir za izvođenje dokaza putem videokonferencija u građanskim i trgovačkim stvarima jest onaj iz Uredbe (EZ) 1206/2001 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima. Prema Uredbi, dva su moguća konteksta u kojima je moguće koristiti videokonferencije u prekograničnom uzimanju iskaza. To je kad sud kojem je upućen zahtjev uzima iskaz prema člancima od 10. do 12. te izravno izvođenje dokaza prema članku 17.

Prema člancima od 10. do 12., stranke i njihovi zastupnici mogu biti nazočni tijekom postupka u kojem sud kojem je upućen zahtjev izvodi dokaz, ako je to obuhvaćeno pravom države članice suda koji upućuje zahtjev. Sud kojem je upućen zahtjev određuje uvjete pod kojima stranke i njihovi zastupnici mogu sudjelovati u skladu s člankom 10. Isti ih obavješćuje o vremenu i mjestu održavanja postupaka. Prema članku 11., sud kojem je upućen zahtjev također može zatražiti od stranaka i njihovih zastupnika da budu nazočni ili uključeni u izvođenje dokaza, ako je takva mogućnost predviđena pravom njegove države članice. Zastupnici suda koji upućuje zahtjev mogu biti nazočni tijekom postupka u kojem sud kojem je upućen zahtjev izvodi dokaz, ako je to obuhvaćeno pravom države članice ili suda koji upućuje zahtjev. Ako je tijekom izvođenja dokaza obvezno sudjelovanje predstavnika suda koji upućuje zahtjev, sud kojem je upućen zahtjev određuje uvjete sudjelovanja u skladu s člankom 10.

Kako bi olakšao nazočnost ili sudjelovanje stranaka ili suda koji upućuje zahtjev, taj sud od suda kojem je upućen zahtjev može zatražiti uporabu komunikacijske tehnologije, kao što je održavanje videokonferencija, pri izvođenju dokaza. Sud kojem je upućen zahtjev mora ispuniti ovaj zahtjev osim ako navedeni zahtjev nije u skladu s njegovim propisima ili zbog velikih praktičnih teškoća. U slučaju nesukladnosti, sud kojem je upućen zahtjev obavješćuje sud koji upućuje zahtjev. Ako ne postoji pristup tehničkim sredstvima, sudovi ga mogu omogućiti zajedničkim sporazumom.

1 Kada je riječ o saslušanju optuženih osoba, od Konvencije UPP iz 2000. suzdržale su se Danska, Njemačka, Mađarska, Nizozemska, Poljska i Ujedinjena Kraljevina.

26

Osim u slučaju zahtjeva za posebnim postupkom od strane suda koji upućuje zahtjev, sud kojem je upućen zahtjev izvršava zahtjev u skladu s pravom njegove države članice. On predsjeda saslušanjem, koje se u normalnim okolnostima održava na službenom jeziku suda kojem je upućen zahtjev. Sud kojem je upućen zahtjev također je zadužen i za pripremu saslušanja te pozivanje svjedoka. Ako je potrebno, primjenjuju se mjere prisile u skladu s propisima suda kojem je upućen zahtjev. Svjedok ima pravo odbiti davanje iskaza u skladu s pravom države članice kojoj je upućen zahtjev, odnosno suda koji upućuje zahtjev.

Prema članku 17., sud može zatražiti izravno izvođenje dokaza u drugoj državi članici te podnosi zahtjev središnjem tijelu ili nadležnom tijelu u drugoj državi članici. Izravno izvođenje dokaza mora biti na dobrovoljnoj osnovi bez mjera prisile. Sud koji upućuje zahtjev mora izvijestiti osobe koje će saslušati o tome da je izravno izvođenje dokaza dobrovoljno. Slijedom zahtjeva, središnje tijelo ili nadležno tijelo države članice kojoj je upućen zahtjev izvješćuje sud koji upućuje zahtjev je li zahtjev prihvaćen te o bilo kakvim uvjetima koji mogu biti potrebni u skladu s pravom države članice (primjerice sud države članice kojoj je upućen zahtjev može sudjelovati u izvođenju dokaza). Sud koji upućuje zahtjev izvršava zahtjev u skladu s pravom njegove države članice iako se moraju poštovati i pravo države članice kojoj je upućen zahtjev. Kao i članak 10., i članak 17. potiče održavanje videokonferencija. Ako ga se ne može tumačiti u skladu s Uredbom o izvođenju dokaza iz 2001. te ako ne sadrži sve potrebne podatke i ako je izravno izvođenje dokaza u suprotnosti s temeljnim pravnim načelima njegove države članice, središnje ili nadležno tijelo može zahtjev odbiti.

27

Video i audio komunikacijska konferencijska oprema treba zadovoljavati minimalne standarde kako bi omogućivala interoperabilnost lokalno i globalno. U nastavku su uobičajeni standardi industrije (većinom ih je odredila Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU)).

Videozapis

Standardi H.320 and H.310 za videozapis preko ISDN-a. Ovi standardi sadrže upute za kompresiju videozapisa i prijenos te za zvučne i kontrolne signale. Kada je videosustav jednog proizvođača u konferencijskoj vezi zajedno s drugim brendom, oba sustava za videozapis automatski se svode na zajednički nazivnik H.320. H.310 je standard za brže ISDN veze.

Standard H.323 za videozapis preko interneta. Standard H.323 daje osnovu za zvučne, vizualne i podatkovne komunikacije putem mreža koje se zasnivaju na internetskom protokolu. Ako su usklađeni s H.323, multimedijski proizvodi i aplikacije raznog podrijetla mogu biti međusobno interoperabilni, omogućujući korisnicima komunikaciju, a da se pritom ne moraju brinuti o kompatibilnosti.

Podatkovna konferencija

Standard T.120 za podatkovnu konferenciju. T.120 je protokol za razmjenu podataka za višestruku podatkovnu komunikaciju u multimedijskom konferencijskom okruženju. On omogućuje suradnje putem bijele ploče, prijenose datoteka, grafičke prezentacije i razmjenu aplikacija.

5. PRILOG II. – TEHNIČKI STANDARDI

28

Slika i zvuk

H.263 i H.264. Standardna kvaliteta slike od 30 slika u sekundi, zajednički format srednjeg stupnja (CIF) između 336 i 384 kbps (kilobita u sekundi). Standard od 30 slika u sekundi osigurava kvalitetu slike koja je vrlo blizu televizijske. Primjeri ITU standarda koji ispunjavaju ove kriterije su H.263 i H.264.

H.239 – Slika u slici (PIP). Slika u slici ili DuoVideo H.239 dozvoljava da se kodek prikaže na bar dvije slike na monitoru.

Standardi za zvučno kodiranje: G.711 (Modulacija pulsnog kodiranja (PCM) glasovnih frekvencija), G.722 (7 kHz audiokodiranje unutar 64 kbps), G.722.1 (Kodiranje niske složenosti na 24 i 31 kbps za hands-free rukovanje u sustavima s malim gubitkom slika).

Mikrofoni s brisanjem jeke s frekvencijskim odgovorom od 100 do 7 000 Hz, isključivanjem zvuka, prekidačem on/off te full-duplex zvukom.

H.281 – Kontrolni protokol krajnje kamere za videokonferencije koristeći standard H.224. H.281 je standard za kontrolni protokol lokalne i krajnje kamere za ISDN (H.320) videokonferencije, za kameru/e s mogućnošću pomicanja, nagibom i zumiranjem, ručno i koristeći postavke.

Kanali, širina frekvencije i premošćivanje

Minimalno šest kanala za sobne videokonferencijske sustave koristeći ISDN ili videosustave koji rade kao samostalna aplikacija na osobnom računalu ili veći sustav sobnog tipa trebalo bi imati kapacitet za korištenje tri ISDN linije. Ovaj kapacitet nužan je za postizanje 384 kbps i 30 slika u sekundi. Općenito, što je veća širina frekvencije krugova spajanja i procesne snage kodeka, bolja je i kvaliteta slike, osobito na velikim ekranima.

Standardi za kodeke: H.261, H.263 i H.264. Primarna funkcija kodeka je kompresija te dekompresija zvuka i slike. Višestruki identični izlazi mogu se omogućiti sustavom jednostrukog izlaza s pomoću uređaja koji je općenito poznat pod nazivom „amplifikator distribucije”.

Standardi Bandwidth On Demand Inter-Networking Group (BONDING) (samo ISDN i H.320) za inverzne multipleksore. Inverzni multipleksori kombiniraju individualne kanale od 56 K ili 64 K kako bi stvorili veću širinu frekvencije, što omogućuje bolju kvalitetu slike.

Standard za tehnologiju premošćivanja H.243 – H.320/H.323. Višespojna oprema premošćivanja opisana je pod standardom H.243. Višespojni most spaja sve sudionike na način da omogućuje videokonferencijskom sustavu da se spoji s više od dvije lokacije.

29

H.460 je standard za put videokonferencijskih signala H.323 kroz vatrozide te prijevod mrežne adrese (NAT). H.460.18 i H.460.19 su standardi koji omogućuju uređajima H.323 razmjenu signalizacije i medija uz ograničenja koja postavljaju NAT i vatrozidovi.

30

6.

PRIL

OG

III.

– KL

JUČN

I KO

RACI

ZA

OD

RŽAV

AN

JE V

IDEO

KON

FERE

NCI

JA U

PRE

KOG

RAN

IČN

IMPO

STU

PCIM

A

Kora

kVi

deok

onfe

renc

ija –

G

rađa

nske

i tr

gova

čke

stva

riVi

deok

onfe

renc

ija –

Ka

znen

e st

vari

1. Z

ahtj

ev z

a iz

vođe

nje

doka

za

1.1.

Sud

ioni

ciSu

d ša

lje z

ahtj

evSu

d na

koj

em s

u po

stup

ci z

apoč

eli z

ahtje

ve iz

ravn

o pr

enos

i („s

ud k

oji u

puću

je z

ahtje

v”) s

udu

u dr

ugoj

dr

žavi

čla

nici

koj

i izv

odi d

okaz

(„su

d ko

jem

je u

puće

n za

htje

v”).

Sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

podn

osi z

ahtje

v za

izra

vnim

uzi

man

jem

dok

aza

(pod

čla

nkom

17.

) sr

ediš

njem

ili n

adle

žnom

tije

lu u

drž

avi k

ojoj

je u

puće

n za

htje

v.

Sud,

tuži

telj

ili d

rugo

nad

ležn

o su

dsko

tije

lo š

alje

za

htje

vSu

d („

sud

koji

upuć

uje

zaht

jev”

) ili

drug

o na

dlež

no

suds

ko ti

jelo

(npr

. jav

ni tu

žite

lji il

i cen

tri z

a uz

ajam

nu

prav

nu p

omoć

) izr

avno

pre

nose

zah

tjeve

nad

ležn

om

tijel

u dr

žave

koj

oj je

upu

ćen

zaht

jev.

31

1.2.

Obr

azac

za

htje

vaSt

anda

rdni

obr

asci

iz U

redb

e o

izvo

đenj

u do

kaza

iz

2001

. Za

htje

v je

pot

rebn

o po

dnije

ti ko

riste

ći s

tand

ardn

e ob

rasc

e pr

ilože

ne U

redb

i o iz

vođe

nju

doka

za iz

200

1.

Zaht

jev

mor

a sa

drža

vati

poje

dino

sti,

kao

što

su im

e/na

ziv

i adr

esa

stra

naka

ukl

juče

nih

u po

stup

ke, p

rirod

u i

pred

met

slu

čaja

, opi

s iz

vođe

nja

doka

za, i

td. R

elev

antn

i ob

rasc

i su:

Obr

azac

A: z

ahtje

v za

izvo

đenj

e do

kaza

(pod

čla

ncim

a od

10.

do

12.)

Obr

azac

I: z

ahtje

v za

izra

vno

izvo

đenj

e do

kaza

(pod

čl

anko

m 1

7.).

Stan

dard

ni o

braz

ac (n

ije o

bvez

no):

zaht

jev

za u

zaja

mnu

pra

vnu

pom

oć u

kaz

neni

m

stva

rim

a.Za

htje

vi z

a sa

sluš

anje

put

em v

ideo

konf

eren

cije

ob

uhva

ćaju

, osi

m in

form

acija

u v

ezi s

nad

ležn

im ti

jelo

m

koje

pod

nosi

zah

tjev,

pre

dmet

i ra

zlog

zah

tjeva

kad

a je

m

oguć

e, id

entit

et i

naci

onal

nost

oso

be o

koj

oj je

rije

č te

, kad

a je

pot

rebn

o, n

aziv

sud

skog

tije

la i

osob

a ko

je ć

e vo

diti

sasl

ušan

je.

Nad

alje

, mor

a uk

ljuči

vati

i raz

log

zašt

o za

svj

edok

a ili

vj

ešta

ka n

ije p

ožel

jno

ili m

oguć

e da

naz

oči o

sobn

o,

nazi

v su

dsko

g tij

ela

i im

ena

osob

a ko

je ć

e vo

diti

sasl

ušan

je.

1.3.

Sla

nje

zaht

jeva

Obr

asci

su

dost

upni

na

inte

rnet

skoj

str

anic

i Eur

opsk

og

prav

osud

nog

atla

sa (E

urop

ske

prav

osud

ne m

reže

za

građ

ansk

e i t

rgov

ačke

stv

ari)

http

://ec

.eur

opa.

eu/ju

stic

e_ho

me/

judi

cial

atla

sciv

il/ht

ml/t

e_do

cum

ents

_en.

htm

Zaht

jeve

je m

oguć

e sl

ati p

ošto

m, p

o do

stav

ljaču

, te

lefa

ksom

(u s

vim

drž

avam

a čl

anic

ama)

ili e

-poš

tom

(s

amo

u 13

drž

ava

član

ica)

.

Zaht

jeve

je m

oguć

e sl

ati p

ošto

m, p

o do

stav

ljaču

, te

lefa

ksom

(u s

vim

drž

avam

a čl

anic

ama)

ili e

-poš

tom

(s

amo

neke

drž

ave

član

ice)

.

32

1.4.

Odg

ovor

na

zah

tjev

1. (N

eizr

avno

) Izv

ođen

je d

okaz

a od

str

ane

suda

ko

jem

je u

puće

n za

htje

v:Po

tvrd

a o

prim

itku

: U z

ahtje

vim

a pr

ema

član

cim

a od

10

. do

12. (

tj. z

ahtje

vim

a za

nei

zrav

no iz

vođe

nje

doka

za)

u ro

ku o

d se

dam

dan

a od

prim

itka

zaht

jeva

sud

koj

em

je u

puće

n za

htje

v ša

lje p

otvr

du p

rimitk

a su

du k

oji

upuć

uje

zaht

jev

koris

teći

obr

azac

B iz

Pril

oga.

Obr

azac

: Odg

ovor

je p

otre

bno

uput

iti k

oris

teći

ob

raza

c F,

koji

je u

pril

ogu

Ure

dbe

1206

/200

1. O

n sa

drži

ob

avije

st o

dat

umu,

vre

men

u i m

jest

u iz

vođe

nja

doka

za

i o u

vjet

ima

sudj

elov

anja

.Vr

ijem

e: A

ko z

ahtje

v ni

je m

oguć

e pr

ihva

titi,

ili s

u po

treb

ni d

aljn

ji po

daci

, sud

koj

em je

upu

ćen

zaht

jev

mor

a ob

avije

stiti

o to

me

sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

u ro

ku

od tr

ides

et d

ana.

Oba

vije

st s

e po

dnos

i kor

iste

ći o

braz

ac

C ko

ji je

pril

ožen

Ure

dbi o

izvo

đenj

u do

kaza

.U

slu

čaju

nje

gova

prih

vaća

nja,

zah

tjev

se m

ora

izvr

šiti

u ro

ku o

d de

vede

set d

ana

od p

rimitk

a. A

ko d

ođe

do

zast

oja,

pot

rebn

o je

, kor

iste

ći o

braz

ac G

, oba

vije

stiti

sud

ko

ji up

ućuj

e za

htje

v. A

ko je

zah

tjev

odbi

jen

(obr

azac

H),

sud

koje

m je

upu

ćen

zaht

jev

mor

a o

tom

e ob

avije

stiti

su

d ko

ji za

htje

v up

ućuj

e u

roku

od

šezd

eset

dan

a od

pr

imitk

a za

htje

va.

Odb

ijanj

e ko

rišt

enja

vid

eoko

nfer

enci

ja: S

ud k

ojem

je

upu

ćen

zaht

jev

pošt

uje

taka

v uv

jet o

sim

ako

to n

ije

u sk

ladu

s p

ravo

m d

ržav

e čl

anic

e u

kojo

j se

nala

zi is

ti,

odno

sno

zbog

pos

toja

nja

velik

ih p

rakt

ični

h te

škoć

a.

Sud

odgo

vora

n za

pos

tupa

nje

po z

ahtje

vu p

otvr

dit ć

e pr

imita

k za

htje

va š

to je

rani

je m

oguć

e. M

eđut

im,

sud

koje

m je

upu

ćen

zaht

jev

nije

obv

ezan

pot

vrdi

ti pr

imita

k za

htje

va p

rem

a Ko

nven

ciji

UPP

iz 2

000.

Potv

rda

o pr

imit

ku b

it će

pos

lana

nad

ležn

om ti

jelu

dr

žave

čla

nice

koj

a up

ućuj

e za

htje

v te

će

sadr

žava

ti na

ziv,

adr

esu,

bro

j tel

efon

a i b

roj t

elef

aksa

sud

a te

, ak

o je

mog

uće,

ime

suca

koj

i je

odgo

vora

n za

nje

govu

ob

radu

.D

ržav

a čl

anic

a ko

joj j

e up

ućen

zah

tjev

izvr

šava

zah

tjev

za p

omoć

što

je p

rije

mog

uće,

pot

puno

uzi

maj

ući u

ob

zir

i kol

iko

je g

od m

oguć

e pr

oced

ural

ne ro

kove

i dr

uge

roko

ve k

oje

je n

azna

čila

drž

ava

član

ica

koja

upu

ćuje

za

htje

v. D

ržav

a čl

anic

a ko

ja u

puću

je z

ahtje

v ob

jašn

java

razl

oge

za ro

kove

.

Odb

ijanj

e od

ržav

anja

vid

eoko

nfer

enci

je: D

ržav

a čl

anic

a ko

joj j

e up

ućen

zah

tjev

odob

rava

sas

luša

nje

pute

m v

ideo

konf

eren

cije

pod

uvj

etom

da

koriš

tenj

e vi

deok

onfe

renc

ije n

ije u

sup

rotn

osti

s nj

ezin

im

tem

eljn

im p

ravn

im n

ačel

ima

te p

od u

vjet

om d

a po

sjed

uje

tehn

ička

sre

dstv

a za

izve

dbu

sasl

ušan

ja.

33

1.4.

Odg

ovor

na

zah

tjev

1. (N

eizr

avno

) Izv

ođen

je d

okaz

a od

str

ane

suda

ko

jem

je u

puće

n za

htje

v:Po

tvrd

a o

prim

itku

: U z

ahtje

vim

a pr

ema

član

cim

a od

10

. do

12. (

tj. z

ahtje

vim

a za

nei

zrav

no iz

vođe

nje

doka

za)

u ro

ku o

d se

dam

dan

a od

prim

itka

zaht

jeva

sud

koj

em

je u

puće

n za

htje

v ša

lje p

otvr

du p

rimitk

a su

du k

oji

upuć

uje

zaht

jev

koris

teći

obr

azac

B iz

Pril

oga.

Obr

azac

: Odg

ovor

je p

otre

bno

uput

iti k

oris

teći

ob

raza

c F,

koji

je u

pril

ogu

Ure

dbe

1206

/200

1. O

n sa

drži

ob

avije

st o

dat

umu,

vre

men

u i m

jest

u iz

vođe

nja

doka

za

i o u

vjet

ima

sudj

elov

anja

.Vr

ijem

e: A

ko z

ahtje

v ni

je m

oguć

e pr

ihva

titi,

ili s

u po

treb

ni d

aljn

ji po

daci

, sud

koj

em je

upu

ćen

zaht

jev

mor

a ob

avije

stiti

o to

me

sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

u ro

ku

od tr

ides

et d

ana.

Oba

vije

st s

e po

dnos

i kor

iste

ći o

braz

ac

C ko

ji je

pril

ožen

Ure

dbi o

izvo

đenj

u do

kaza

.U

slu

čaju

nje

gova

prih

vaća

nja,

zah

tjev

se m

ora

izvr

šiti

u ro

ku o

d de

vede

set d

ana

od p

rimitk

a. A

ko d

ođe

do

zast

oja,

pot

rebn

o je

, kor

iste

ći o

braz

ac G

, oba

vije

stiti

sud

ko

ji up

ućuj

e za

htje

v. A

ko je

zah

tjev

odbi

jen

(obr

azac

H),

sud

koje

m je

upu

ćen

zaht

jev

mor

a o

tom

e ob

avije

stiti

su

d ko

ji za

htje

v up

ućuj

e u

roku

od

šezd

eset

dan

a od

pr

imitk

a za

htje

va.

Odb

ijanj

e ko

rišt

enja

vid

eoko

nfer

enci

ja: S

ud k

ojem

je

upu

ćen

zaht

jev

pošt

uje

taka

v uv

jet o

sim

ako

to n

ije

u sk

ladu

s p

ravo

m d

ržav

e čl

anic

e u

kojo

j se

nala

zi is

ti,

odno

sno

zbog

pos

toja

nja

velik

ih p

rakt

ični

h te

škoć

a.

Sud

odgo

vora

n za

pos

tupa

nje

po z

ahtje

vu p

otvr

dit ć

e pr

imita

k za

htje

va š

to je

rani

je m

oguć

e. M

eđut

im,

sud

koje

m je

upu

ćen

zaht

jev

nije

obv

ezan

pot

vrdi

ti pr

imita

k za

htje

va p

rem

a Ko

nven

ciji

UPP

iz 2

000.

Potv

rda

o pr

imit

ku b

it će

pos

lana

nad

ležn

om ti

jelu

dr

žave

čla

nice

koj

a up

ućuj

e za

htje

v te

će

sadr

žava

ti na

ziv,

adr

esu,

bro

j tel

efon

a i b

roj t

elef

aksa

sud

a te

, ak

o je

mog

uće,

ime

suca

koj

i je

odgo

vora

n za

nje

govu

ob

radu

.D

ržav

a čl

anic

a ko

joj j

e up

ućen

zah

tjev

izvr

šava

zah

tjev

za p

omoć

što

je p

rije

mog

uće,

pot

puno

uzi

maj

ući u

ob

zir

i kol

iko

je g

od m

oguć

e pr

oced

ural

ne ro

kove

i dr

uge

roko

ve k

oje

je n

azna

čila

drž

ava

član

ica

koja

upu

ćuje

za

htje

v. D

ržav

a čl

anic

a ko

ja u

puću

je z

ahtje

v ob

jašn

java

razl

oge

za ro

kove

.

Odb

ijanj

e od

ržav

anja

vid

eoko

nfer

enci

je: D

ržav

a čl

anic

a ko

joj j

e up

ućen

zah

tjev

odob

rava

sas

luša

nje

pute

m v

ideo

konf

eren

cije

pod

uvj

etom

da

koriš

tenj

e vi

deok

onfe

renc

ije n

ije u

sup

rotn

osti

s nj

ezin

im

tem

eljn

im p

ravn

im n

ačel

ima

te p

od u

vjet

om d

a po

sjed

uje

tehn

ička

sre

dstv

a za

izve

dbu

sasl

ušan

ja.

Zaht

jevi

za

izra

vno

izvo

đenj

e do

kaza

pre

ma

član

ku 1

7.:

U ro

ku o

d 30

dan

a od

prim

itka

zaht

jeva

sre

dišn

je ti

jelo

ili

nad

ležn

o tij

elo

izvj

ešću

je s

ud k

oji u

puću

je z

ahtje

v,

popu

nivš

i obr

azac

J, je

li z

ahtje

v pr

ihva

ćen

ili n

e te

o b

ilo

kakv

im u

vjet

ima

pod

kojim

a je

mog

uće

izve

sti d

okaz

. A

ko je

prih

vaće

n, s

redi

šnje

ili n

adle

žno

tijel

o m

ože

sudu

u

svoj

oj d

ržav

i čla

nici

dod

ijelit

i zad

atak

da

sudj

eluj

e u

izvo

đenj

u do

kaza

kak

o bi

se

osig

ural

a od

gova

raju

ća

prim

jena

ovo

g čl

anka

i po

stav

ljeni

h uv

jeta

.

1.5.

Pri

stup

vi

deok

on-

fere

ncijs

koj

opre

mi

Ako

na

sudu

koj

i upu

ćuje

zah

tjev

ili n

a su

du k

ojem

je

upu

ćen

zaht

jev

nem

a pr

istu

pa g

ore

spom

enut

im

tehn

ički

m s

reds

tvim

a, n

jih s

udov

i mog

u ga

om

oguć

iti

zaje

dnič

kim

spo

razu

mom

.

Ako

drž

ava

član

ica

kojo

j je

upuć

en z

ahtje

v ne

ma

pris

tup

tehn

ički

m s

reds

tvim

a za

vid

eoko

nfer

enci

je, t

akva

joj

sred

stva

zaj

edni

čkim

spo

razu

mom

mož

e os

igur

ati

drža

va č

lani

ca k

oja

upuć

uje

zaht

jev.

34

1.6.

Pra

ktič

ne

prip

re-

me

koje

pr

etho

de

vide

okon

-fe

renc

iji

1. (N

eizr

avno

) Izv

ođen

je d

okaz

a od

str

ane

suda

ko

jem

je u

puće

n za

htje

v:Su

d ko

jem

je u

puće

n za

htje

v: o

bavi

jest

sud

u ko

ji up

ućuj

e za

htje

v i/i

li st

rank

ama

o da

tum

u, v

rem

enu

i m

jest

u iz

vođe

nja

doka

za i

o uv

jetim

a su

djel

ovan

ja.

– po

zivi

svj

edoc

ima

Sudo

vi k

oji u

puću

ju z

ahtje

vi i

sudo

vi k

ojim

a je

upu

ćen

zaht

jev:

–

reze

rvac

ija s

udni

ce–

aktiv

acija

vid

eoko

nfer

enci

jske

opr

eme

(ukl

juču

jući

te

stira

nje

veza

) –

anga

žman

tum

ača

i teh

ničk

og o

sobl

ja

2. Iz

ravn

o iz

vođe

nje

doka

za:

Sud

koji

upuć

uje

zaht

jev:

– ob

avije

st s

vjed

oku

o da

tum

u, v

rem

enu

i mje

stu

izvo

đenj

a do

kaza

Sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

ili o

bjek

t za

održ

avan

je

vide

okon

fere

ncije

(uz

pom

oć s

redi

šnje

g ili

nad

ležn

og

tijel

a):

– re

zerv

acija

sud

nice

ili o

bjek

ta z

a od

ržav

anje

vi

deok

onfe

renc

ije–

aktiv

acija

vid

eoko

nfer

enci

jske

opr

eme

(ukl

juču

jući

te

stira

nje

veza

) –

anga

žman

tum

ača

i teh

ničk

og o

sobl

ja

Sud

ili d

rugo

sud

sko

tijel

o dr

žave

čla

nice

koj

oj je

up

ućen

zah

tjev

upuć

uje

odre

đeno

j oso

bi p

oziv

na

sud

u sk

ladu

s n

jezi

nim

pra

vom

.

Sudo

vi k

oji u

puću

ju z

ahtje

v i s

udov

i koj

ima

je u

puće

n za

htje

v ili

obj

ekt z

a od

ržav

anje

vid

eoko

nfer

enci

je:

– re

zerv

acija

sud

nice

ili o

bjek

ta z

a od

ržav

anje

vi

deok

onfe

renc

ije–

aktiv

acija

vid

eoko

nfer

enci

jske

opr

eme

(ukl

juču

jući

te

stira

nje

veza

) –

anga

žman

tum

ača

i teh

ničk

og o

sobl

ja

35

1.7.

Jezi

ci i

tum

ačen

je1.

(Nei

zrav

no) I

zvođ

enje

dok

aza

od s

tran

e su

da

koje

m je

upu

ćen

zaht

jev:

Jezi

kKo

ristit

će

se je

zik

suda

koj

em je

upu

ćen

zaht

jev

Kori

šten

je u

slug

a tu

mač

aN

a za

htje

v su

da k

oji u

puću

je z

ahtje

v ili

oso

be k

oja

treb

a bi

ti sa

sluš

ana,

sud

koj

em je

upu

ćen

zaht

jev

osig

urav

a da

ta

oso

ba im

a po

moć

tum

ača,

ako

je p

otre

bno.

2. Iz

ravn

o iz

vođe

nje

doka

za:

Jezi

kU

skl

adu

s uv

jetim

a ko

je p

osta

vlja

sre

dišn

je ti

jelo

, od

nosn

o na

dlež

no ti

jelo

, u u

pora

bi ć

e bi

ti je

zik

suda

koj

i up

ućuj

e za

htje

v.Ko

rišt

enje

usl

uga

tum

ača

Sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

osig

urat

će

pom

oć tu

mač

a pr

i sa

sluš

anju

odr

eđen

e os

obe,

ako

je p

otre

bno.

Jezi

ciSu

d ko

ji up

ućuj

e za

htje

v u

sam

om z

ahtje

vu iz

vješ

ćuje

su

d ko

jem

je u

puće

n za

htje

v o

jezi

ku k

oji ć

e se

kor

istit

i. Su

dovi

koj

i upu

ćuju

zah

tjev

i sud

ovi k

ojim

a je

upu

ćen

zaht

jev

mog

u, a

ko je

to p

rikla

dno,

odl

učiti

da

će s

e po

stup

ci p

rove

sti u

cije

lost

i ili

djel

omič

no n

a st

rano

m

jezi

ku.

Kori

šten

je u

slug

a tu

mač

aN

a za

htje

v dr

žave

čla

nice

koj

a up

ućuj

e za

htje

v ili

oso

be

koja

treb

a bi

ti sa

sluš

ana

drža

va č

lani

ca k

ojoj

je u

puće

n za

htje

v os

igur

ava

da ta

oso

ba im

a po

moć

tum

ača,

ako

je

pot

rebn

o.

36

2.1.

Sas

luša

nje

pute

m

vide

okon

-fe

renc

ije

Prim

jenj

uje

se p

ravo

drž

ave

kojo

j je

upuć

en z

ahtje

vVi

deok

onfe

renc

ije s

e or

gani

zira

ju u

skl

adu

s pr

avom

dr

žave

koj

oj je

upu

ćen

zaht

jev.

Međ

utim

, sud

koj

i up

ućuj

e za

htje

v m

ože

zatr

ažiti

izvr

šenj

e za

htje

va u

sk

ladu

s p

oseb

nim

pos

tupk

om k

oji j

e sa

drža

n u

prav

u nj

egov

e dr

žave

čla

nice

. Sud

koj

em je

upu

ćen

zaht

jev

to p

oštu

je o

sim

ako

to n

ije u

skl

adu

s pr

avom

nje

gove

dr

žave

čla

nice

, odn

osno

zbo

g po

stoj

anja

vel

ikih

pr

aktič

nih

tešk

oća.

Kad

sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

izra

vno

izvo

di d

okaz

pr

ema

član

ku 1

7., t

aj s

ud iz

vrša

va z

ahtje

v u

skla

du s

a sv

ojim

nac

iona

lnim

pra

vom

.

Odb

ijanj

e sv

jedo

čenj

aO

soba

koj

a tr

eba

biti

sasl

ušan

a im

a pr

avo

odbi

ti sv

jedo

čenj

e ak

o za

to p

osto

ji os

nova

u z

akon

odav

stvu

dr

žave

koj

oj je

upu

ćen

zaht

jev,

odn

osno

drž

ave

koja

up

ućuj

e za

htje

v.

Zaht

jeve

za

izra

vno

izvo

đenj

e do

kaza

pre

ma

član

ku 1

7.

mog

uće

je p

rovo

diti

jedi

no n

a do

brov

oljn

oj o

snov

i bez

po

treb

e za

mje

ram

a pr

isile

.

Prim

jenj

uje

se p

ravo

drž

ave

koja

upu

ćuje

zah

tjev

Vide

okon

fere

ncije

se

orga

nizi

raju

u s

klad

u s

prav

om

drža

ve k

oja

upuć

uje

zaht

jev.

Drž

ava

kojo

j je

upuć

en

zaht

jev

djel

uje

u sk

ladu

s fo

rmal

nim

obv

ezam

a i

post

upci

ma

drža

ve k

oja

upuć

uje

zaht

jev,

pod

uvj

etom

da

te o

bvez

e i p

ostu

pci n

isu

u su

prot

nost

i s o

snov

nim

pr

avni

m n

ačel

ima

drža

ve k

ojoj

je u

puće

n za

htje

v.

Odb

ijanj

e sv

jedo

čenj

aO

soba

koj

a tr

eba

biti

sasl

ušan

a im

a pr

avo

odbi

ti sv

jedo

čenj

e ak

o za

to p

osto

ji os

nova

u z

akon

odav

stvu

dr

žave

koj

oj je

upu

ćen

zaht

jev,

odn

osno

drž

ave

koja

up

ućuj

e za

htje

v.

Naz

očno

st s

udsk

og ti

jela

drž

ave

kojo

j je

upuć

en

zaht

jev

Suds

ko ti

jelo

drž

ave

član

ice

kojo

j je

upuć

en z

ahtje

v na

zočn

o je

tije

kom

sas

luša

nja

ako

je p

otre

bno,

ima

pom

oć tu

mač

a te

je ta

kođe

r odg

ovor

no z

a os

igur

anje

id

entifi

kaci

je o

sobe

koj

u tr

eba

sasl

ušat

i kao

i po

štiv

anje

te

mel

jnih

pra

vnih

nač

ela

drža

ve č

lani

ce k

ojoj

je u

puće

n za

htje

v.

37

2.2.

Tko

je

zadu

žen

za s

a-sl

ušan

je

pute

m

vide

o-ko

nfer

en-

cije

1. (N

eizr

avno

) Izv

ođen

je d

okaz

a od

str

ane

suda

ko

jem

je u

puće

n za

htje

v:Su

d ko

jem

je u

puće

n za

htje

v (s

ud d

ržav

e ko

joj j

e up

ućen

zah

tjev

prem

a čl

anci

ma

10. –

12.

Ure

dbe

o iz

vođe

nju

doka

za iz

200

1.).

2. Iz

ravn

o iz

vođe

nje

doka

za:

Sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

(sud

drž

ave

koja

upu

ćuje

za

htje

v pr

ema

član

ku 1

7. U

redb

e o

izvo

đenj

u do

kaza

iz

2001

.).

Sud

ili tu

žite

lj dr

žave

koj

a up

ućuj

e za

htje

v

2.3.

Tro

škov

i vi

deok

on-

fere

ncije

Sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

osig

urav

a po

vrat

nak

nada

is

plać

enih

vje

štac

ima

i tum

ačim

a, k

ao i

troš

kova

vi

deok

onfe

renc

ije.

Izvr

šenj

e za

htje

va z

a ne

izra

vno

izvo

đenj

e do

kaza

ne

smije

biti

pov

od z

a bi

lo k

akav

zah

tjev

za b

ilo k

akav

po

vrat

pris

tojb

i ili

troš

kova

. Međ

utim

, ako

sud

koj

em je

up

ućen

zah

tjev

to z

atra

ži, s

ud k

oji z

ahtje

v up

ućuj

e tr

eba

osig

urat

i pov

rat t

rošk

ova

prou

zroč

enih

odr

žava

njem

vi

deok

onfe

renc

ije.

Sud

koji

upuć

uje

zaht

jev

osig

urav

a po

vrat

nak

nada

is

plać

enih

vje

štac

ima

i tum

ačim

a, k

ao i

troš

kova

vi

deok

onfe

renc

ije.S

ud k

ojem

je u

puće

n za

htje

v m

ože

se

odre

ći p

ovra

ta s

vih

ili d

ijela

troš

kova

.

38

3. M

jere

na

kon

održ

avan

ja

vide

okon

-fe

renc

ije

1. K

od n

eizr

avno

g iz

vođe

nja

doka

za (t

j. pr

ema

član

cim

a od

10.

do

12. U

redb

e) s

ud k

ojem

je u

puće

n za

htje

v ša

lje s

udu

koji

upuć

uje

zaht

jev

bez

odgo

de

doku

men

te k

ojim

a se

odr

eđuj

e iz

vrše

nje

zaht

jeva

te,

kada

je m

oguć

e, v

raća

dok

umen

te k

oje

je z

aprim

io o

d su

da k

oji z

ahtje

ve u

puću

je. D

okum

entim

a tr

eba

prilo

žiti

potv

rdu

o iz

vrše

nju

uz k

oriš

tenj

e ob

rasc

a H

u P

rilog

u U

redb

e o

izvo

đenj

u do

kaza

iz 2

001.

2. Iz

ravn

o iz

vođe

nje

doka

za:

Osi

m a

ko je

u u

vjet

ima

sred

išnj

eg ti

jela

dru

kčije

na

vede

no, n

akon

odr

žava

nja

vide

okon

fere

ncije

nis

u po

treb

ne n

ikak

ve m

jere

..

Suds

ko ti

jelo

drž

ave

član

ice

kojo

j je

upuć

en z

ahtje

v po

za

klju

čenj

u sa

sluš

anja

sas

tavl

ja z

apis

nik

u ko

jem

treb

aju

biti

nazn

ačen

i dat

um i

mje

sto

sasl

ušan

ja, i

dent

itet

sasl

ušan

e os

obe

te id

entit

eti i

funk

cije

svi

h dr

ugih

su

dion

ika

sasl

ušan

ja u

drž

avi č

lani

ci k

ojoj

je u

puće

n za

htje

v, s

ve z

akle

tve

koje

su

polo

žene

te te

hnič

ki u

vjet

i po

d ko

jima

se s

aslu

šanj

e od

ržal

o. N

adle

žno

tijel

o dr

žave

čl

anic

e ko

joj j

e up

ućen

zah

tjev

pros

ljeđu

je d

okum

ent

nadl

ežno

m ti

jelu

drž

ave

član

ice

koja

upu

ćuje

zah

tjev.

.

Glavno tajništvo Vijeća

Upute za održavanje videokonferencija u prekograničnim postupcima

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije

2013. — 38 pp. — 14,8 x 21 cm

ISBN 978-92-824-3977-7doi:10.2860/29741

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:• uKnjižariEU-a(http://bookshop.europa.eu);• upredstavništvimailidelegacijamaEuropskeunije.Njihovekontakte

možete naći na internetu (http://ec.europa.eu) ili slanjem telefaksa na +352 292942758.

Publikacije koje se plaćaju:• uKnjižariEU-a(http://bookshop.europa.eu);

Pretplate koje se plaćaju (npr. godišnja serija Službenog lista Europske unije te izvješća o slučajevima pred Sudom Europske unije):• prekojednogodprodajnihagenataUredazaizdavaštvoEuropskeunije

(http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

RS /

2011

Gla

vn

o t

ajn

išt

vo

Vij

eća

ZB

IRK

A S

TR

UČ

NJA

KA

HR

doi:10.2860/29741

QC

-30-12-963-HR-C

© P

hoto

: Fot

olia

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIËTel. +32 22816111

www.consilium.europa.eu

2013.

Upute za održavanje videokonferencija u prekograničnim postupcima