Download pdf - 10 Josip Matesic

7/26/2019 10 Josip Matesic

1/10

J. MATEI: Frazeologija romana Pod Nehajem V. Novaka Senj zb 18(1991),81-90

JOSIP MATEI

FRAZEOLOGIJA ROMANA POD NEHAJEMVJENCESLAVA NOVAKA

Sla wis tis che s In st it ut Izvorni znanstveni radde r Un iv er si t t M a n n h e i m UDC: 808.62-561.8:886.2-31 NovakMa nn he i m Ur.: 1991-05-26

Cilj sastavka je istraiti frazeoloko blagoi utvrditi funkcionalnost frazema kaostilskog fenomena u Novakovu romanuPod Nehajem.

Meu djelima pripovijedne proze Vj. Novaka s tematikom o rodnom gradu Senju(Posljednji tipan ii, Pavao egota, Tito Dori, Na smrtnoj uri, GospodinaVeronika i dr.) posebice se istie roman Pod Nehajem. Ve sam naslov romana imau sebi oite simbolike. Rije je o gradu nad kojim stoljeima bdije starac Nehaj

utljivo motrei kako se redaju pod njim pokoljenja, umiru dani i godine. USenju, gradu velikoljepne tradicije neustraivih uskoka, cvao je gospodarski ivotsve do dana izgradnje eljeznike pruge Budimpeta-Rijeka (gradnja zavrena1873.g.). Do 1871. g. Senj se nalazio pod vojnom upravom, koja je gradu naturilanjemake inovnike i njemaku gimnaziju. Radnja romana obuhvaa prelaznorazdoblje, doba kada poinje rapidno opadati senjska gospodarska snaga i gasiti sevjekovni obiaji, kada se grad gotovo istovremeno oslobaa njemake uprave ipostaje slobodan. Vrijeme ovog burnog perioda opisuje prozaist Novak iznoseipomnjivo ekonomska, socijalna i duhovna stanja stanovnika grada Senja.

O djelima Vj. Novaka, najplodnijeg pisca hrvatskog realizma, postoji opsena

literatura, koja, zaudo, vrlo rijetkoi

vie uzgred nego studijski namjerno analizirajezikistil umjetnika. A. Barac, poznati kritiar Novakove proze, u predslovlju prveknjige: Pripovijesti i Posljednji Stipanii Novakovih sabranih djela samo sdvije reenice osvrnuo se na stil pisca kojega opus obuhvaa vie od 15 knjiga.Znatan broj njegovih pripovijesti tvrdi Barac pisan tromim i bezlinimstilom. Ali u svojim najizrazitijim tvorevinama postajao je Novak umjetnikomkome je reenica postajala melodioznom, s neim sjetnim u svome ritmu, kao to

je sjetno bilo i ono stoje priao.1

Vj.Novak gradio je svoju prozu prema vlastitim zamislima i zakonima stvaralakog principa utvrenoga stavovima odreene tradicije ili knjievne konvencije.

81


2/10

J. MATEI: Frazeologija romana Pod Nehajem V. Novaka Senj zb 18 (1991), 8190

ivot sadran i opisan u prozi Pod Nehajem istinit je i izvoran. Tragedije i slomovilikova, obiteljske katastrofe, raanja iumiranja, taj pr ima rni oblikjednc (malo)gra-anske sredine to se pred recipijentom odvija u znaku bolesti, lihvarstva i krae,

te bespotedno poniavanje i ugnjetavanje domaeg ovjeka od stranih monika,te unitavanje ljudskih sudbina, sve su to odrazi, manje vie odslikane istinezbiljske stvarnosti. Tada je taj ivot bio takav; takav je tekao godinama ispodpodnoja gordoga Nehaja. Da bi ostvario to potpuniji utisak vjerodostojne iuvjerljive slike opisivane stvarnos ti, auto r je teio ka os tvarenju realistikog nainapripovijedanja s izrazitim jezinim crtama neposrednoga govora. Ovakav postupak,ustvari, blizak metodi dramskog stila, gdje se junaci sami otkrivaju, u akciji,sukobima, govoru (uz neznatan piev komentar) omoguuje postojanu upotreburazgovornog jezika, naina izraavanja u kojem frazem uvijek ima svoje mjesto.Utkivanjem frazeologije u knjievni tekst piev iskaz postaje ivopisnijim, uvjerljivijim. Kako primjeri pokazuju, u svome stvaralakom aktu Novak nije posizaosamo za dohvatnim u hrvatskom jeziku ve postojeim frazeolokim blagom, nego

je mijenjajui ponekad strukturu frazema i pre inaujui njegovo prvotno znaenjestvarao uvjete za nove, neoekivane ekspresivno-stilske mogunosti.

Ve letimian pogled uvjerit e itatelja o frazeolokom boga tstvu r omana PodNehajem. Meutim, svako razmatranje iz podruja frazeologije, tako i ovo o ulozifrazema kao stilskog fenomena u knjievnom tekstu, zahtijeva tono utvrenudefiniciju frazeoloke jedinice (frazema) budui da u znanosti jo ne postoji jedinstveno tumaenje ovog pojma. U tijeku mnogobrojnih raspri stoje frazem, kakav

je njegov odnos ili kakvo njegovo razgranienje prema leksemu, reenici i si.uvrijeila su se uglavnom dva shvaanja: ire i ue. Ne ulazei u ocjenu iznesenihtumaenja istiemo samo da mi pri analizi frazeologije u romanu Pod Nehajempolazimo od znaenja frazema u uem smislu. To znai: frazem je jedinica jezikakoja se reproducira u govornom aktu i raspolae najmanje dvjema punoznanimrijeima od kojih je barem jedn a doivjela semant iku pre tvorbu i koja (jedinica)u reenici moe vriti sintaktiku funkciju.

Funkcionalnost frazema u reenici, gdje on preuzima ulogu subjekta, predikata ili priloke oznake, potvruju slijedei primjeri:

a) frazem u ulozi subjekta, npr.:

mrtva tiina potpuna / nijema tiina U sobi je bila mr tv a tiina... (99);2

neslana ala neumjerena / nepristojna ala ...nije znao, je li to ozbiljnaporuka ili ija neslana ala... (128);

uplja glava glupan, neznalica A ti si uplja glava (8);

tvrda glava tvrdoglava, ograniena osoba ...kako je za nijemtinu tvrdaglava u tih ena... (28);

b) frazem u ulozi objekta, npr.:

j e z i av o r e e t o nepromiljeno svakojako prianje; mlataranje ...drala jeza kransku dunost protresti kroz jeziava reeta... (22);

82


3/10


bistro oko dobro / izvrsno zapaanje Milkina mati ima la [je] bis tro oko idivnu pamet... (29).

c) Frazem u ulozi predikata, npr.

zelena krv plemiki / aristokratski rod Senjani su tvrdili, da je zelenekrvi... (15);

pasti lice od stida komu stidjeti se Kata nije umjela doi u tuu kuubez takvih sitnarija, da joj ne padne lice od stida... (130);

ii u glavu shvaati, razumjeti Nije mi ilo u glavu... (6).

d) frazem u ulozi priloke oznake,1. naina, npr.:

malo po malo polagano ...[Nada] je gasnula malo po malo... (120);ni cigle rijei nita ...nije cijelog popodneva znao kazati ni cigle rijei...

(107);

2. vremena, npr.:na licu mjesta smjesta, odmah ...to bi najee miroljubivi s traar i bez

utjecaja Grhlova izravnali na licu mjesta. (91);

po danu i po noi uvijek, bez prestanka ...o izborima raspravljalo se podanu i po noi... (106).

Sa zavidnom umjesnou Novak je koristio frazeoloku grau hrvat skog jezika.Da bi utjecao na itatelja, pobudio njegovu pozornost u danoj situaciji, utkivao jeu tekst frazeme koji su svojim znaenjima i stilskoj vrijednosti najbolje odgovarali

zamisli njegova umjetnikog stvaralatva. Oigledno je pievo nastojanje da svojstil i jezik oblikuje raznovrsnou, ivopisnou i emocionalno-ekspresivnom obo-jenou . Tako na primjer za znaenjebijedno/ loe ivjeti stoje sinonimi: krparitiivot...krpario [je] ivot mravom trgovinom... (151);biti kruha glada n ...bio[bi] kruha gladan, da ga nije podupirao zet. (151); dok za znaenje umrijeti /umirati upotrebljava lei u grob ...Lei u u grob s ojaenom duom... (140);dua je na je zi ku...i kad mu je bila dua na jeziku, poalje po Jelu. (152);u itilopatom po glavi...to si onda, kad te ui lopatom po glavi? (98).

S bliskim znaenjem zaoteavati ivot ima trovati ivot ...gdje bi barem naasak nestalo malogradske zavidnosti, to im je trovala ivot. (81), a za pravitismetnje/neprilike komu baca ti pod nog e klipo ve

...oblast im i gdje smije igdje ne smije baca pod noge klipove. (65), Za to je kolovoama bacao u njihovimtrgovakim poslovima klipove pod noge... (90),bacati ko st...tuinac im je bacaokost... (64).

Frazemi s negativnom konotacijom obuhvaaju razliita podruja ljudskedjelatnosti. Postoje primjeri za:ogovarati; biti / raditi protiv koga nadrobitipunu zdjelu Tvoje stvari stoje vrlo loe, jer je trgovac Barevi nadrobio protivtebe punu zdjelu. (141); zasoliti kau ...vjerovali su vie Senjani, da mu jeBarevi zasolio u Beu kau. (140); zakazniti oinuti bi emkoga ...gospodinBog... e ga oinuti svojim biem... (49);prihvatiti se neugodna posla, poduzeti

83


4/10


neugodno to zagristi u kisel u jabu ku Kad smo zagrizli u tu kiselu jabuku,poimo dalje ree prvi Hadaeck. (66);imati u vlasti koga, vladati kime dr a t ina uzdi koga Glavno uporite Grhlovo bijahu dakle inovnici, a njih je drao

nesmiljeno na uzdi... (91); sudjelovati u sumnjivu pothvatu, biti umijean usumnjivi posao oblatiti prsteNeiji su se prsti tu oblatili! pa makar vi mislili,da iz mene govori vino... (49);obuzdati u govoru, manje govoriti pregristi

jezik ...bolje da si eljade jezik pregrize... (48); oteati ivot, teko ivjeti trovati ivotkomu ...gdje bi barem na asak nestalo malogradske zavidnosti, toim je trovala ivot. (81).

Brojni su frazemi kojima autor opisuje, ocrtava unutranje nastrojenje, razliita duevna stanja svojih likova, npr. za:osjeati; misliti biti na srcuto ...kadbih vam htio rei, ta mije na srcu... (20);voljeti koga /to; sjeati se koga/ ega nositi u srcukoga / to ...sve ga je jae muila elja, da izmijene rijeima ono,

stoje obadvoje nosilo u srcu. (81);biti vrlo /jako / ljut /bijesan u dui kuhaotrovni bijes komu U dui mu kuhae otrovni bijes... to se usudio progovoritiovakvim glasom; (123);poludjeti potamnjeti pam et komu ...[Njemu] je odtoga spisa potamnjelapamet... (124);biti/osjeati se osamljen amiti u etirizida .Jele je amila u etiri zida kao opatica... (16); stidjeti se pas t i lice,obraz od stida Kata nije umjela doi u tuu kuu bez takvih sitnarija, da joj nepadne lice od stida... (130). ...obraz e mi pasti od stida... (40);dolaziti napamet,misliti o emu vrst i se po glavi to komu ...on nije sluao ni domaih trgovaca,

jer su mu se po glavi vrzle skroz druge misli. (108);shvaati, razumjeti ii uglavuto: Nije mi ilo u glavu, da se djeci mjesto kave kuha pregana juha... (6);

zaboraviti koga/to, prestati misliti na koga/to izbiti iz glave to: Izbij gaIdi iz glave. (104);biti /postati pametan / mudar im at i soli u glavi ...toliko je soli u mojoj glavi, koliko u vaoj; (78);u svemu biti zadovoljan, sve biti

po volji da os ta nu vuk sit i koza cijela ...on je s toga radio sada kao i obino...da ostanu vuk sit i koza cijela... (96);biti strastven / vatren / nagao krv nijevoda ...vidjelo [se], da krv nije voda. (81).

Aktivnostima sa znaenjem gledanja, govorenja, plaa, pomoi i si. odgovarajufrazemski sinonimi u primjerima, kao to su:dobro vidjeti imati bistro oko:Milkina mati imala bistro oko i divnu pamet da opazi i upamti... (29); gledati

zaueno buljiti otvoreni h usta...i bulji u njih otvorenih usta;(39); odluno

/ britko i otvoreno govoriti biti o tra jezi ka Stara Marija, visoka enaodvanih oiju i otra jezika... (46);naglo prekinuti govoriti zal etj eti se urije...zaleti se Adolf estoko Hadaeku u rije... (69);zaplakati orosit i oko[suzom]...a mnogo se oko orosilo suzom... (86);prestati jesti bac iti li cu izusta Djeca se sakupljahu pred crkvom, jedva to su bacila iz usta licu... (84);suditi, donositi presudu krojiti pravicu ...moj je djed krojio pravicu u ovomgradu. (49-50);vratiti ast/potenje komu oprati sr amot u komu ...da sedade Bareviu zadovoljtina i da se opere sramot a, to ju je doivio pred vojnikimsuditem... (140);pomoi; spasiti iz nevolje/potekoe izvui iz blata koga...Grhl mu je na oima itao... stoje bilo sakriveno i u tim rijeima: Ja te neu

84


5/10

J. MATEI: Frazeologija romana Pod Nehajem V. Novaka Senj zb 18 (1991), 81-90

izvui iz tog blata. (124); marljivo / ozbiljno prionuti na posao zasukatirukave ...pjesma slabia, koji ne umije zasukati rukave na rad! (71);biti vrlo

zauzet ima ti pu ne ruke posla ...njemu su bile pune ruke posla... (84);

uspijevati bez potekoa ii od ruke to Nita joj tu nije ilo od ruke... (33);potiniti koga, uvui u svoje poslove koga uplesti / uvui u mreu koga uvajse da te ne uplete u mreu... (142); U kakve ga mree moe uvui Grhl? (142);imati veliki utjecaj, postupati po miloj volji ovijati oko prsta koga ...ovijao biGrhl mnogoga svoga upornika oko prsta... (91); pobuniti se; postati / bitisamostalan podii se na [svoje] noge[Narod] nema u sebi jakosti fizike nimoralne, da se podigne na svoje noge i da uzdri samostalnost; (67); zamisliti,

planirati roditi u glavi Uistinu prva odluka, to se rodilla u Grhlovoj glavi,bila je bezobzirna... (94);obmanuti koga zamaz ati oi komu [Njima] je bilau ruci uprava i dravno dobro, da im se lijepim nainom zamau oi; (114).

Posebnost stilske obojenosti sadre i tzv. poredbeni frazemi (u romanu ih imaoko dvadesetak) sa znaenjem intenziteta, iskazanog na vie naina, tako priintenzitetu radnje, stanja, svojstva. Intenzitet se oituje obino u vidu stupnjakvalitetne ili kvantitetne prirode nastalog znaenja. Ljestvica znaenjskog intenziteta raznovr sna je i sadri znaenja kao to su veliko mnotvo, visoki stu panjkakva svojstva, dobra ili loa ocjena kakve stvari i si., koji na neki nain iskazujuspecifikaciju, modifikaciju radnje. Na primjer: glup kao guska (79), nespretnakao panj (79), krasna kao svetica (132), crno i gluho kao smrt (144),...nalikovalo [je] jedno drugome kao jaje jajetu. (79), Djeak je ja k ka ogora. (129), Ve samo ime bilo je mekoj akavtini tvrdo kao kost... (82),

...ostane asak kao da se okamenila. (87), ...padaju batine kao kia!(12), ...Jelica plakae kao godina... (20), ...skoi kao da ga je ujela zmija.. . (93), ...uvukao se Zobenica kao maka u majorovu pisarnu... (92),...pristao mladi...drat e tekao au na dlanu... (131),...njuje sve pazilokao oko u glavi. (153), ...stajae svjetina tu mirna kao grob... (85),...svaka bi sila djelovala kao da se lijeva ulje na vatru. (90), ...onda se nepitaza to kao ni za lanjski snijeg... (132).

Posebna je odlika parnih frazema njihova sposobnost da vieznaenjski ilisloeni smisao neke pojave ili predmeta precizno i kratko iskau, da apstraktno navrlo slikovit nain predstave . U romanu nalazimo primje re s prilokim znaenjem

vremena, naina i dr.: ...o izborima raspravljalo se po danu i po noi... (106),...oni ivu od danas do sutra... (64), ...[Nada] gasnula je malo po malo...(120),...Vukao j e no gu za nogo mk Grhlovu stolu... (92), ...pratio je mig pomig borbu njezine due... (87), U knjizi naoe molitava... pa i rije po rije,stoje Matu oslobodilo od noanje prikaze; (119), ...nije marila ni zajedno niza drugo... (15), ...glava do glave, ovjek do ovjekas tisnuo se tu [svijet]...(85), Borimo se poteno, otvoreno okom u oko... (110), Te zabave bijahuognjite, gdje se znalo ugrijati srce uza srce... (81), ...vidjela se ljepota, koja sekao naumicecrtu po crtuslagala pod bujnom kosom... (134), .. .Grohlovajekuaprava Sodoma i Gomora... (98).

85


6/10

J. MATEI: Frazeologija romana Pod Nehajem V. Novaka Senj zb 18(1991), 81-90

Situativni frazemi, tj. sveze s karakterom reenice koriste se uglavnom urQ7arwo*rim eit na^ iipmt 11 crurVin nnroVrrrmnilrariistp fiinlrr*iip Qni ^o si edui u i a k u

modalnost kojom autor iskazuje svoj stav prema dogaaju, situaciji, ljudskom

ponaanju u smislu elje, zakletve, pogrde, psovke i si. To su npr. Bog s vama(55),pomoz Bog (53),pot ari ga sv eti kri (49),due mi (93),pasja d uo (54),pasja paro (56), neka ga avo nosi (140).

Frazemi u irem smislu su tzv. glagolski leksiki izrazi; u njima imenica podajeosnovno znaenje vrstoj svezi, dok je znaenje glagola reducirano. Iako se radi ofrazemima u irem smislu, spominjemo ih radi njihove este uporabe u romanu,npr. za: pogledati baciti pogled Jedva je Jele bacila pogled na preureenusobicu... (55),nastati zlo izlei z lo...koliko bi se zlo moglo izlei! (49); vikati dii vikuUistinu digla bi Martinika na sluavku silnu viku... (30); opametitise dolaziti pamet...kad stignu godine, u kojima dolazi pamet. (117);ubiti se

uzeti ivot Menije onda ilo po glavi, da uzmem svoj ivot... (31).U veini sluajeva Novak je frazeme u tekst svoga romana unosio kako sereproduciraju u hrvatskom jeziku. Promjena nema niti u strukturi niti na semantikoj razini. U onih malobrojnih primjera, gdje je ipak do izmjene dolo, promjena

je leksiko-gramatike pr irode , i to:a) bez utjecaja na znaenje

1. frazemi s fakultativnim lanom: oitati [svoju] lekciju komu (47),pobrojiti na prste [jedne ruke] (65), orositi oko [suzom] (86),

2. u vezi se pojavljuju dva razliita lana, ali iz istoga ili bliskoga semantikogokruja: padne lice od stida (130), obraz padne od stida (40) sa

znaenjem stidjeti se, pometati pred tuim vratima (107 i pometatitue smee (48) sa znaenjem voditi brigu, brinuti se o kome;

3. s razliitim redom rijei u istog frazema: bacati klipove pod noge (90)ibacati pod noge klipo ve (65) saznaenjem praviti smetnje / neprilikekomu;

b) s utjecajem na znaenje u smislu jae s tilsko-ekpresivne obojenosti; naprimjer mjesto uobiajenoga gledati otvorenih usta pisac je upotrebiobuljiti otvorenih usta (39) gledati zaueno; uporaba prosto-narod-nog leksema buljiti nesumnjivo poveava ekspresivnost frazema. Slino

je i u primje ra uiti lopatom po glavi (98) umrijeti mjesto uobiaje

noga lupiti lopatom po glavi.Promatrajui frazem s gledita stila i njegove funkcije kao stilskog fenomenane moemo mimoii injenicu daje frekventnost frazema u jeziku razliitog opsegai karaktera. Ima frazema koji se pojavljuju samo u knjievnom jeziku, zatim takvihkoji su prisutni jedino u razgovornom jeziku, dok drugi opet ostaju ogranieniprostorom i vremenom regionalni i vremenski frazemi. Sve ove vrste zastupl jenesu u romanu Pod Nehajem, a najbrojniji su frazemi razgovornog tipa. Nastali unarodu, u narodnoj sredini, oni su u neku ruku i odraz njegova nacionalnog bia iduha jedne vrste oitovanja hrvatske nacionalne kulture, o emu svjedoanstvopodaje i knjievno stvaralatvo Senjana Vjenceslava Novaka.

86


7/10

J. MATEI: Frazeologija rom ana Pod Nehajem V. Novaka Senj zb 18( 199 1), 81- 90

Popis frazema

bacati klipove pod noge (90) praviti smetnje / neprilike komu

bacati pod noge klipove (65) praviti smetnje/ neprilike komebacati kost komu (64) zadovoljiti im neznatnim kogabaciti iz usta licu (84) prestati jestibaciti pogled (65) pogledatibaciti u vjetar (116) hvaliti, isticati uzalud tobila je rije u ustima (6) govoriti ...bila je rije u ustima Senjana...*biti do vrh glave (90) dojaditi, dosaditi komubiti gladan kruha (151) gladovati, ivjeti loe/ tekobiti glup kao guska (79) biti vrlo glupbiti jak kao gora (129) biti vrlo jak / snaanbiti na dobru glasu (20) biti ugledan /poznat/ uven Kua mije... na dobru glasu;biti na srcu (20) osjeati; misliti

biti nespretan kao panj (79) biti vrlo nespretanbiti otra jezika (46) odluno / otvoreno govoritibiti otvorena glava (140) biti pametan [On] je otvorena glava, a u dui poten...biti tvrd kao kost (82) biti vrlo /jako tvrdBog s vama. (55) situativnobuljiti otvorenih usta (39) gledati /promatrati zauenocrn obraz komu! (98) situat. Tko ne misli poteno, crn mu obraz...crno i gluho kao smrt (144) teak osjeaj, bezizlazna situacija ...u sebi i oko sebe osjeae strano,

pusto beznae... sve crno i gluho kao smrt.crtu po crtu (134) postepenoamiti u etiri zida (167) biti osamljen

islo prometnuti kroz prste (9) molit i krunicu / islo, ...ne bi ni islo u ruc i pro met nu le n ijedanput kroz prste. .. usiti lopatom po glavi (98) umrijeti / umiratiovjek do ovjeka (85) jedan do drugoga, u nizu/ redudati u ruke uzde ivota (99) odluiti o sudbini ijoj ...kojemu je sudbina slijepo i bez razloga dala

u ruke uzde ivota drugoga ovjeka!dii silnu viku (30) vikati / galamiti jako / silnodjelovati kao da se lyeva ujje na vatru (90) biti/djelovati vrlo snano ...svaka bi sila djelovala

kao da se lijeva ulje na vatru.dolaziti pamet (117) opametiti sedrati kao asu na dlanu koga (31) postupati s panjom i ljubavljudruga pamet u glavi (152) druga misao, drugaije miljenje ...jer mu je sada u glavi druga

pamet...du a je na jez iku komu (152) umiratidue mi! (93) situat. To nijesam vidio, due mi...glava do glave (85) jedan do drugoga, u nizu / reduii od ruke komu to (33) uspijevati bez potekoaii od srca to (8) ii/biti neusiljeno/rado ...molitva [je]Bogu mila, ako ide od srca?ii po glavi (31) misliti / pomiljati Menije onda ilo po glavi, da uzmemo svoj ivot...imati bistro oko (29) dobro/ izvrsno zapaanje/ opaanjeimati pune ruke posla (84) biti vrlo/ jako zauzetimati soli u glavi (78) biti pametan / mudarimati srca (76) biti milosrdan/ suosjeajan ...ali srca nije imao.

87


8/10

J. MATE I: Frazeologija roma na Pod Nehajem V. Nova ka Senj zb 18 (199 1),8 1-90

imati u vlasti koga (91) vladati kime [inovnike]je drao nesmiljeno na uzdi...imati vlast [u ruci] (102) vladati [On]pripada onomu, tko ima u ruci vlast.izbiti iz glave to (104) zaboraviti koga/to, prestati misliti na koga/toizgubiti pamet (102) poludjeti/postati lud ...bio bi mu slijedei dan usprkos vojnikih ivaca da

izgubi pamet.izlei zlo (9) nastati ZLOizmicati tlo ispod nogu (124) gubiti oslonac / podrku, ne osjeati se sigurnim Tlo, na kom je kao

samosilnih bio svoj i nepobjediv, izmicalo se sada ispod njegovih nogu;izvui iz blata koga (124) pomoi; spasiti iz nevolje / potekoe

j ez iavo reeto (22) nepromiljeno / svakojako prianje; mlataranjekida se srce [od boli] komu (42) biti oaloen / nesretan; osjetiti jaku duevnu bolkrojiti pravicu (49-50) suditi, donositi presudukrpariti ivot (151) ivotariti, ivjeti loekrv nije voda (81) biti strastven / vatren / nagaokuhati bijes u dui komu (123) biti vrlo/jako bijasan / ljut

lei u grob (140) umrijetimalo po malo (46) polako/postepeno ...tonui malo po malo u zaborav...

Malo po malo stadoe se smirivati... (96)malo po malo (120) postepeno / polaganomig po mig (87) paljivomjjea se pamet komu (45) gubiti razum, ne rasuivati jasno, ...Senjani iznijee, da se loj mijea

katkada pamet.mrtva tiina (99) potpuna/ nijema tiina; posve tihona licu mjesta (91) smjesta, odmahnai se kao kamen sred ceste (61) biti bez ikoga i iega, ostati sam bez koga ...ve u osmoj godini

ostao je bez oca i majke, bez roda i imutka: naao se kao kamen sred ceste."nai se na ulici kao baeni kamen (95) ostati sam, biti bez iega ...ako te otpuste, pa se nae na

ulici kao baeni kamen?nadrobiti punu zdjelu protiv koga (141) ogovarati; biti protiv koganakvasiti suho grlo (6) utaiti e vinom; napiti se ...vrsto [je] u pameti drao dalmatinsku

uticu, kojom u se Senju nakvastiti suho grlo.nalikovati kao jaje jajetu komu / emu (79) biti posve slian komune pitati kao ni za lanjski snijeg (32) ne mariti ni za tone vrijedi upljega boba (104) ne vrijedi nitaneka avo nosi koga! (140) situat.neslana ala (128) neumjerena / nepristojna alani cigle rijei (107) nitani crno pod noktom (50) nita, nimalo ...ljudi nemaju ve danas svoga ni ovo, stoje crno pod

noktom; pa la v las s g la ve komu (129) nije se komu dogodilo naao nita ...[njemu] nije od brige

nikada pala vlas s glave...ni za je dn o ni za dr ug o (15) ni za koga / toni za lijek njje koga / ega (7) nikako, nimalo nema koga/eganositi u srcu koga / to (20) voljeti koga/to; sjeati se koga/ega ... u srcu nosim, dijete, samo

tebe...

...sve ga jejae muila elja... da izmijene rijeima ono, stoje obadvoje nosilo u srcu. (81).oblatiti prste (49) sudjelovati u sumnjivu pothvatu, biti umijean u neist / sumnjiv posaooitati [svoju] lekciju komu (47) izgrditi /ispsovati koga ...vukla se po konobi jedva iekujui,

da im rjeita gospodarica oita svoju lekciju;od danas do sutra (64) bez plana, bezbrino88


9/10

J. MATEI: Frazeolog ija ro ma na Pod Nehajem V. Novaka Senj zb 18(199 1), 81-90

okom u oko (110) otvoreno; iskrenoomamit i pamet komu (7) uiniti nerazumnim koga ...jer im je vino na silnoj egi omamilo pamet.oprati sramotu (140) vratiti ast /potenjeorositi oko [suzom] (86) zaplakati

ostane asak kao da se okamenila (87) ostati bez rijei Djevojka okrene glavu i ostane asak kaoda se okamenila. *

ostane vuk sit i koza cijela (96) svi su zadovoljni, svima je po voljioinut [svojim] biem (49) kaznitiovijati oko prsta koga (91) imati veliki utjecaj na koga, postupati po miloj volji s kimepadaju batine kao kia (12) tui / batinati jakopasja duo! (54) situativnopasja paro! (56) situativnopasti l ice od stida (130) stidjeti sepasti obraz od stida (40) stidjeti sepaziti kao oko u glavi koga (153) briljivo uvati koga; silno voljeti koga

plakati kao godina (20) plakati jako / silno / mnogopo danu i po noi (106) stalno, bez prekidapobrojiti na prste [jedne ruke] (65) biti vrlo malo ega, biti u malom brojupodii na [svoje] noge (67) pobuniti se; biti samostalan / svoj gospodarpokazati se kao krasna svetica (132) biti vrlo lijeppomoz Bog! (53) situativnopometati pred tuim vratima (107) voditi brigu / brinuti se o komepometati tue smee (48) voditi brigu / brinuti se o komepomutit i se pamet komu (39) poludjeti, izgubiti mo rasuivanja Nam, koji nijesmo nauni,

pomuti se u ovoj vrevi i buci pamet.potamnjet i pamet kome (121) postati lud, poludjetipotari ga sveti kri! (49) situativnopraznih ruku (50) bez iega; bez poklonapregristi je zi k (48) obuzdati se u govoru, manje govoritiprekoraiti kao zec to (12) slakoom svladati prepreku ...kimne Tomazoglavom iprekorai kao

zec mlaku pred crkvom.*pritisnuti gro u dep (49) tedjeti ...ta tvrdica... samo da pritisne gro vie u dep.pronositi glas (84) razglaavati / razglasitiroditi u glavi (94) zamisliti, planiratiraskolaiti oi (112) gledati/promatrati zaueno ...onako se suh i visok ustoboio poput gladne

godine i pred punim stolom i raskolaio oi...* po rije (119) doslovno

skoiti kao daje ujela zmija koga (93) naglo/brzo skoiti

Sodoma i Gomora (98) razvrat, pokvarenostsrce uza srce (81) jedno uz drugo, zajednostajati mirno kao grob (85) biti posve miranstajati kao klisura (19 ) stajati ponosno / hrabro ...Frane stajae kao klisura na svom mjestu.*stajati [kao] na eravici (91) omekati; posve popustiti; biti suglasan / suglasiti setrovati ivot (81) oteavati / ivjeti ivottupa pogleda (7) bez interesa, nezainteresiranotvrda glava (28) tvrdoglava/ ograniena osobau nebo vapgui grijeh (66) velik / teak prijestupuplesti u mreu koga (142) potiniti koga, uvui u svoje poslove kogautihnuti kao grob (127) posve utihnuti ...svjetina se utii kao grob.*

89


10/10

J. MATEI : Frazeologija roman a Pod Nehajem V. Novaka Senj zb 18 (19 91),8 1-9 0

uvui se kao maka u to (92) potajno / nezamjetno/potiho se uvui, uuljati se potajno

uvui u mreu koga (142) potiniti koga, uvui u svoje poslove koga

uzbuktiti mrnja u srcu (58) mrziti vrlo /jako ...u njegovu srcu uzbukti ogorena mrnja...

visjeti na vlasu to (123) biti u opasnos ti to ...[Njemu] visi sluba na vlasu..., ...jer je sav na

itak visio na vlasu... (31)visjeti nad glavom to (82) biti/ ivjeti u opasnosti/ u strahu Senjani su bili upueni, kao da im

ta sablja vjekovito visi nad glavom...

vrsti se po glavi to (108) dolaziti stalno napamet, misliti stalno o emu

vrti se glava komu (49) dobivati vrtoglavicu; neugodno / loe se osjeativui nogu za nogom (92) ii polagano

zabadati prst u to (107) mijeati se u to ...poao [je] na dogovor, da ne e zabadati prsta u tukau...

zaboljeti srce koga (58) patiti Njega je zaboljelo srce pod dojmom ideala...

zadati sto briga komu (123) uznemiriti vrlo /jako koga

zagristi u kiselu jab uk u (66) poduzeti neugodno to, prihvatiti se neugodna posla

zaletjeti se u rije (69) naglo prekinuti u govoru kogazamazati oi komu (114) obmanuti koga

zapeti za oi (29) svidjeti se ...to im je svojom ljepotom zapela za oi...

zasoliti kasu komu (140) raditi protiv koga

zasukati rukave (71) marljivo / ozbiljno prionuti na posao

zelena krv (15) plemiki/ aristokratski rod

ivjeti u magli (107) biti nestvaran, ivjeti nerealno ...vidi li, u kolikoj magli ivu ti ljudi?.

Biljeke

1 Usp. Pe t stoljea hrv ats ke knjievnosti, knj. 57., Zagreb 1964., str . 25.2 Za citate usp. Vjenceslav Novak, Pod Nehajem. Djela Vjenceslava Novaka, sv. 2., Zagreb 1931.

Usp. Popis frazema abecednim redom na kraju sastavka.* Za frazeme kojima tekst originala nije naveden u sas tav ku, navodi se u ovom popisu .

ZusammenfassungDie Phraseologie des Romans "Unter dem Nehaj"

von Vjencesl av Nov ak

Josip Matei

Die Zielsetzung der vorliegenden Abhandlung ist die Ermittlung des imRoman vorhandenen Phrasembestandes einerseits und die Wertung des Phra-sems als stilistischen Phnomens andererseits. Die Analyse zeigt, da Vj. Novakin seinem Text eine Vielzahl von Phrasemen verwendet, um bestimmte Inhalte,Prozesse, Aussagen u. a. m. stilistisch zu markieren. Das Phrasem erscheint hierals Ausdruck augenblicklicher Intuition des Kns tlers , seines Sehens und seinerknstlerischen Weltsicht.

90