Transcript
Page 1: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

GRUPE I NEFORMALNE ORGANIZAVIJE

Page 2: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

ZNAČAJ GRUPA Organizacija se sastoji od grupa a ne pojedinaca  Grupe su neizbežne u životu organizacije  Grupe vrše značajne funkcije u organizaciji Menadžeri najveći deo svoga posla obavljaju u

grupama Ciljevi grupe mogu biti u skladu sa ciljevima

organizacije ali i suprotni njima

Zaključak: menadžer mora da uvažava značaj grupa, da poznaje grupe i da zna kako ih koristiti u cilju unapredjenja poslovanja preduzeća

Page 3: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

GRUPE I POTREBE

Ljudi u grupama zadovoljavaju potrebe

Ekonomske (materijalne)

Potrebe sigurnosti

Potrebe pripadanja i ljubavi

Potrebe ostvarivanja uticaja i statusa

Page 4: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

DEFINISANJE GRUPAGrupu čine dve ili više osoba koje imaju iste odnose

i ciljeve ili fizičku bliskost.

Grupa je skup dvoje ili više ljudi koji:  stupaju u medjusobne interakcije,  dele zajedničke ciljeve i interese,  percipiraju sebe kao grupu 

Kako grupa nastaje: 1)planski i svesno zbog ostvarivanja nekog cilja 2) spontano i nesvesno zbog zadovoljenja nekih

potreba

Page 5: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

VRSTE GRUPA

Komandne

Trajne(komisije)

Privremene(Radne grupe)

Neformalne

Prijateljske

Interesne

GRUPE

Formalne

Grupe zadatka

Page 6: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

VRSTE GRUPA U ORGANIZACIJI Vrste grupa:

Formalne grupe: formalno sankcionisane Neformalne grupe: nisu formalno sankcionisane

Formalne grupe mogu biti: Komandne grupe (command groups): menadžeri i radnici,

struktura autoriteta hijerarhijska, stalne Grupe zadatka (task groups): stručnjaci i/ili predstavnici

organizacionih jedinica; struktura autoriteta ujednačena Stalne: komisije Privremene: radne grupe 

Page 7: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

VRSTE GRUPA U ORGANIZACIJINeformalna grupa se definiše kao skup dvaju

ili više lica udruženih na neformalna (nepropisan, nezakonski) način u formalnoj organizaciji.

Neformalne grupe mogu biti: Prijateljske grupe: formiraju se na osnovu sličnosti

interesovanja članova Interesne grupe: formiraju se na osnovu

zajedničkog interesa ili cilja koga treba ostvariti

Page 8: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

NEFORMALNE GRUPE

Neformalne grupe u organizaciji su neizbežne Prednosti postojanja neformalnih grupa: 

Održavaju zajedničke vrednosti i norme ponašanja Obezbedjuju zadovoljenje potreba pripadanja, sigurnosti,

statusa i samorealizacije Pomažu komunikaciju u organizaciji Pomažu da se reše neki problemi koje formalne grupe ne

mogu rešiti Razjašnjavaju i pomažu shvatanje činjenica i dogadjaja u

spoljnom svetu

Page 9: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

NEDOSTACI NEFORMALNIH GRUPA

Konformizam

Konflikt ciljeva grupe i organizacije

 Ogovaranja, lažne vesti

 Otpor promenama

Page 10: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

VELIČINA GRUPE

Veličina grupe utiče na: Stepen konfrontacije izmedju članova grupe Stepen oslobadjanja tenzija Stepen solidarnost Intenzitet davanja i primanja informacija i mišljenja Stepen konformizma u grupi

Optimalna veličina grupe je od 4 do 7 članova

Page 11: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

GRUPNE ULOGE

Grupna uloga: skup očekivanih i prihvaćenih ponašanja vezanih za odredjenu poziciju u grupi

 Uloge zadatka: Uloga razvijanja mišljenja Uloga orijentisanja Uloga ocenjivanja Uloga stimulisanja Uloga pomaganja oko procedure Uloga memorisanja

Page 12: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

ULOGE U GRUPI 7 PATULJAKA

1. Uča – najpametniji, neformalni lider2. Neverko – sumnjalo, traži informacije da bi se

proverila svaka odluka3. Gunđalo – stalno je nezadovoljan i ljuti se, ukazuje na

loše strane svega 4. Veseljko – uveseljava grupu, ukazuje na dobre strane

svega5. Sanjalica – stalno mu se spava ali i sanja,

romantičan 6. Gladnica – uvek je gladan, pragmatičan 7. Kijavko – stalno kija i nazebao je, plašljiv

Page 13: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

GRUPNE NORME

Grupne norme su prihvaćena pravila ponašanja karakteristična za članove odredjene grupe.

Norme imaju sledeće funkcije u grupi: Osiguravaju opstanak ili uspeh grupe Odražavaju preferencije dominantnih članova

grupe Pojednostavjuju i čine predvidivim ponašanje

članova grupe Pomažu da se izbegnu interpersonalni problemi

Page 14: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

KONFORMIZAM U GRUPI

Konformiranje je prihvatanje grupnih normi ponašanja

Članovi grupe se konformišu grupnim normama zato što: Uvidjaju da su one ispravne Ne mogu da odole pritisku grupe Lakše im je da prihvate ponudjeni model ponašanja nego

da sami biraju sopstveno ponašanje u nekim situacijama Oblici konformiranja:

Potpuno - promena mišljenja i ponašanja Praktično - promena ponašanja

Page 15: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

FAKTORI KONFORMIZMA

Situacioni faktori: Privlačnost grupe za pojedinca Stepen jedinstvenosti grupe Broj članova grupe Status onoga na koga se vrši pritisak Jasnoća sadržaja u odnosu na koji se konformira Ocena kompetentnosti grupe

Individualni faktori: Opšta obeježja pojednica: uzrast, pol, kultura Crte ličnosri: samopouzdanje, inteligencija, emocionalna

stabilnost

Page 16: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

POSLEDICE KONFORMIZMA Pozitivne posledice konformizma

Predvidivost ponašanja grupe Harmonični odnosi u grupi Efikasniji rad grupe

Negativne posledice konformizma: Gušenje kretivnosti i inicijative Nezadovoljsstvo najboljih članova Pad performansi grupe ispod objektivno mogućih

Page 17: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

KOHEZIVNOST GRUPE

Kohezivnost grupe predstavlja privlačnost grupe za pojedinca

Kohezivnost i konformizam Individualni rezultati i kohezivnost Efekat kohezivnosti na rezultate rada grupe  Izvori kohezivnosti:

Privlačnost članova grupe Sličnost članova grupe Atraktivnost ciljeva grupe Karakteristike odnosa u grupi Način rukovodjenja u grupi Veličina grupe

Page 18: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

KOHEZIVNOST GRUPE

Visoke

Niske

Grupne norme

performansi

Kohezivnost

Visoka Niska

Visoka produktivnost

Niska do srednja

produktivnost

Niska produktivnost

Srednja do visoka

produktivnost

Page 19: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

STRATEGIJE POVEĆAVANJA KOHEZIVNOSTI GRUPE Inicirati slaganje o ciljevima grupe Stvaranje homogenijeg sastava grupe Povećavanje frekvencije međusobnih

interakcija članova grupe Smanjenje veličine grupe Fizičko i/ili socijalno izolovanje grupe od

okoline Nagrađivanje grupe umesto njenih članova

pojedinačno

Page 20: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

SINERGIZAM

Sinergizam je korporativna akcija dvoje ili više lica koja rade zajedno da bi ostvarili više nego kada bi radili odvojeno.

Kroz sinergiski efekat, neformalna grupa može postati snažnija. Ljudi u grupi imaju daleko veći uticaj nego kada u istom broju kao pojedinci rade zajedno.

Page 21: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

TIMOVI

Posebna vrsta radnih grupa koja ima sledece karakteristike Cilj tima je kolektivni rezultat Visok intenzitet interakcija izmedju clanova tima Rezultat rada tima je posledica interakcija unutar njega Pozitivna sinergija Odgovornost tima a ne pojedinacnih clanova Vestine i sposobnosti clanova tima komplementarne Uloga vođe je podeljena

Page 22: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

VRSTE TIMOVA

Timovi za resavanje problema (problem solving

teams)

Samoupravljajuci radni timovi (self-managed teams)

Interfunkcionalni timovi (cross-functional teams)

Virtuelni timovi (virtual teams)

Globalni timovi (global teams)

Page 23: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

NEFORMALNA ORGANIZACIJA -NO

Karakteristike:

1. Njeni članovi su zajedno združeni da zadovolje svoje potrebe.

2. NO se kontinuirano menja

3. Članovi različitog organizacionog nivoa mogu biti uključeni u NO

4. Odnosi van firme znatno utiču na NO

5. NO ima veći broj zahteva

Page 24: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

NEFORMALNA ORGANIZACIJAMada ne može biti na spisku formalne

organizacije, NO ima svoju strukturu, može imati različite nivoe u lancu napredovanja.

Dinamička struktura neformalne organizacije stalno se menja. Struktura se bazira na komunikacionim modelima koji se aktiviraju među članovima grupe.

Struktura se razvija oko pojedinca – neformalnog lidera.

Page 25: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

NEFORMALNA ORGANIZACIJAKoristi:1. Pomaže u izvršavanju rada,

2. Pomaže da se otklone slabosti u FS

3. Skraćenje razdaljine u menadžmentu,

4. Nadoknađuje nedostatke principa FO,

5. Obezbeđuje dodatne kanale komuniciranja,

6. Obezbeđuje emocionalnu podršku kod zaposlenih,

7. Ohrabruje poboljšanje menadžmenta.

Page 26: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

NEFORMALNA ORGANIZACIJANedostaci:

1. Može raditi suprotno ciljevima FO

2. Reducira nivo predvidivosti kontrole,

3. Umanjuje broj praktičnih alternativa,

4. Povećava vreme potrebno za završavanje posla.

Page 27: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

STATUS U ORGANIZACIJI

Ono što je jako izraženo u NO je status.

To je pojedinačni rang osobe u poređenju sa drugima.

Status svakog člana u organizaciji ima značajan uticaj na moral i efikasnost.

Page 28: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

STATUS U ORGANIZACIJI

Statusni izvoriStatusni izvori

Stausni izvori mogu biti formalne ili neformalne prirode.

Formalni izvori:• Zanimanje• Naziv posla• Fizička lokacija• Organizacioni nivo

Page 29: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

STATUS U ORGANIZACIJI

Neformalni izvori:• Obrazovanje• Godine• Staž• Kvalifikacija• Religija• Roditeljstvo• Pol• Kvalitet• Fizički izgled• Udruženja

Page 30: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

STATUS U ORGANIZACIJI

Socijalni simboli Vidljiv spoljašnji znak neke društvene

pozicije naziva se statusni simbol.Oni se razlikuju od firme do firme. Mogu se

menjati vremenom, a neki tipični simboli u biznisu su : titule, nagrade, bonusi, sekretarica, privatnost, privilegije, kancelarijski nameštaj, lokacija parking prostora, tip automobila koga kompanija određuje, itd.

Page 31: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

STATUS U ORGANIZACIJI

Statusna funkcija

Status proizvodi nekoliko željenih prednosti:• Prednost u susretu gde je potrebna individualnost,• Olakšice u procesu komuniciranja,• Služi kao motivacioni plan menadžera

Page 32: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

MOĆ

Sposobnost uticanja na ponašanje naziva se moć.

Izvori moći

Izvori moći su mnogobrojni i različiti i ne nalaze se pod kontrolom menadžmenta.

Legitimna moć -nastaje iz formalne pozicije ličnosti, tj. Njenog autoriteta.Ona rezultira iz položaja osobei njene pozicije u organizacionoj strukturi gde je odobrena od legitimnih autoriteta. pojedinci se osećaju obaveznim da rade kako njihovi predpostavljeni kažu.

Page 33: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

MOĆ

Nagradna moć- se izvodi iz sposobnosti ličnosti da nagrađuje druge osobe. Nagradna moć može biti formalna i i neformalna.

Prinudna moć - se izvodi iz sposobnosti kažnjavanja ili preporučene kazne

Referentna moć- je bazirana na držanju ili želji da se bude držalac moći. Pojedine osobe i njihove karakteristike uticaće na stepen kojim druge osobe žele da se identifikuju i budu udružene sa tom osobom.

Page 34: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

MOĆ

Ekspertna moć – dolazi iz posedovanja posebnog znanja ličnosti ili njegove veštine. Ovo je često najefikasniji tip moći. Ako je pojedincima uskraćen formalni autoritet, ekspertna moć na pojedinim položajima daje ovim osobama vredan značaj.

Page 35: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

MOĆ

Moć vs. Formalnog autoriteta

Koncept moći koji je napred naznačen daleko je iza formalnog autoriteta. Totalna moć ličnosti može se predstaviti sledećom formulom:

Ukupna moć=legitimna moć moć nagrađivanja prinudna moć referentna moć ekspertna moć

Page 36: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

MOĆ

Važnost moći za menadžere

Istraživanja pokazuju da dobar menadžer mora imati uticaj za sticanje i upotrebu moći.u brojnim studijama pokazano je da 70% menadžera imaju visoke potrebe za posedovanjem moći, nego što je kod drugih osoba.

Page 37: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA

Konflikt se odnosi na antagonizam ili opoziciju između ili među ljudima.

On može rezultirati iz razlike u mišljenju kako izvršiti cilj, ili šta je pravi cilj. Konflikt takođe može nastati zbog nedefinisanog autoriteta. Izvestan stepen konflikata je neizbežan u svakoj organizaciji. Može postojati tzv. optimalan nivo konflikata koji je poželjan u organizaciji za njenu dobrobit.

Page 38: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMAUpravljanje međuljudskim konfliktomPostoje brojne tehnike u vezi sa konfliktom između dve ili više

osoba. One su rangirane na bazi upotrebe moći od strane viših

instanci preko pomoćnika, a u cilju rešavanja problema.

Snaga kada konflikt postoji u organizaciji, menadžer može prisiliti jednu

stranu da prihvati izvesna rešenja. “On ne mora da je u pravu, ali je još uvek glavni”, odgovara ovoj sadržini.

Page 39: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMAPovlačenjeOvo je solucija (rešavanje) problema gde pojedinci usvajaju

rešenje konflikta povlačeći se ili izbegavajući osobu zbog koje konflikt postoji. Konflikt se može smanjiti, ali pravi uzrok ostaje.

ZaglađivanjeKada se želi izbeći oštra konfrontacija i skandal, tada menadžer

nastoji da primeni mirnu kooperaciju prezentiranjem takvog imidža kao što je: “mi smo jedna velika srećna porodica”- i tenzija konflikta najčešće pada, ali mogućnost za konflikt i dalje ostaje.

Page 40: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMAPosredovanje i arbitriranje – zajedno se zovu spoljnji

neutralni delovi koji ulaze u situaciju da pomognu rešavanju konflikta.

Arbitriranje je proces u kojem se raspravlja između dva dela koja se podvrgavaju trećem delu da bi se donela obavezna odluka (koristi se u žalbama između sindikata i menadžera).

Posredovanje je proces u kojem tri učesnika ulaze u raspravu nastalu između dva učesnika, sa ciljem da im treći učesnik pomogne u rešavanju problema.

Kompromis – ni jedna strana u kompromisu ne dobija ono što želi. Ovo je najtipičniji način u posredovanju između nastalog konflikta i menadžmenta.

Page 41: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMANeuobičajni ciljeviTokom vremena može se pojaviti cilj koji zasenjuje interese

dve suprotne strane. (pr. Opasnost od bankrota) Rešenje problemaPreporučen prilaz konfliktnom menadžmentu je rešenje

problema. Idealno rešenje se karakteriše otvorenom i poverljivom razmenom pogleda-stavova.

U prilazu rešavanja problema, jedna strana se ne mora složiti sa vašim idejama, ali ona i dalje može ostati vaš prijatelj. To je zdrav prilaz saznanju da je jedna osoba retko u celosti u pravu, a druga nije.odobrene koncesije se ne vide kao znak slabosti. Ni jedna strana se ne oseća pobedničkom ako je u toj borbi dobila samopoštovanje.

Page 42: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMAAko razlika u mišljenju postoji između dve osobe i one

otvoreno diskutuju o svojim teškoćama, tada se u najvećem broju slučajeva dolazi do najboljih rešenja.

U rešavanju problema osobu treba hrabriti kako bi teškoće otvoreno izložila bez straha od represije. Kad se to desi, situacija koja je u početku bila veliki problem, može biti laka za rešavanje.

Page 43: 1 Grupe i Neformalna Organizacija

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMAUpravljanje strukturalnim konfliktimaKonfliktom se može upravljati promenama procedura,

organizacione strukture,fizičkim širenjem ili proširenjem resursa.

Proceduralne promeneKonflikt može nastati zato što je procedura nelogično

postavljena. Kada se procedura promeni mnoge teškoće su rešene.

Promene organizacione strukturePromene u dizajniranju fizičkog radnog mesta efikasno se

upotrebljavaju za smanjenje ili eliminaciju konflikata. Dizajnirani kancelarijski prostor je oblikovan da ojača interakciju ili da je učini otežavajućom.


Recommended