Zakon o Hrvatskom Zakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviru kvalifi kacijskom okviru

Impressum:

Zakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviruZakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviru objavljen je u Narodnim novinama broj 22/2013.

Nakladnik:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Za nakladnika:dr. sc. Željko Jovanović, ministar

Grafi čko oblikovanje:KO:KE kreativna farma

Tisak:INTERGRAFIKA TTŽ d.o.o.

Naklada:3000 primjeraka

ISBN 978-953-6569-82-3

Zagreb, 2013.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaT: +385 1 4569 000 F: +385 1 4594 301E-pošta: hko@mzos.hrwww.kvalifi kacije.hrwww.mzos.hr

Ova publikacija izrađena je uz fi nancijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledište Europske komisije.

SADRŽAJSADRŽAJ

ZAKON O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

GLAVA I. OPĆE ODREDBE Predmet normiranja Osnovni pojmovi Načela i ciljevi HKO-a

GLAVA II. SVRSTAVANJE I OSNOVNA SVOJSTVA KVALIFIKACIJA I SKUPOVA ISHODA UČENJA Svrstavanje kvalifi kacija Obujam kvalifi kacija i skupova ishoda učenja - HROO, ECVET i ETCS bodovi Opisnice ishoda učenja Razine cjelovitih i djelomičnih kvalifi kacija Pridruživanje kvalifi kacija razinama HKO-a

GLAVA III. PRIMJENA HKO-a Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala Koordinacija primjene i razvoja HKO-a Sektorska vijeća

GLAVA IV. OSIGURAVANJE KVALITETE PRIMJENE HKO-a Registar HKO-a Upis u Registar

GLAVA V. PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE SKUPOVA ISHODA UČENJA Postupak priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja

GLAVA VI. POVEZIVANJE HKO-a S EQF-om I QF-EHEA Povezivanje HKO-a s EQF-om Povezivanje HKO-a s QF-EHEA

GLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

DODATAK A: OPISNICE RAZINA ISHODA UČENJA

06

06060608

090909101012

1313131517

181819

2020

202021

21

24

0606

Predmet normiranjaPredmet normiranja

Članak 1.Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uspostavlja Hrvatski kvalifi kacijski okvir (u daljnjem tekstu: HKO) i uređuje njegova primjena.

(2) Zakonom se utvrđuje povezivanje HKO-a s Europskim kvalifi kacijskim okvirom (u daljnjem tekstu: EQF) i Kvalifi kacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: QF-EHEA) i posredno s nacionalnim kvalifi kacijskim sustavima drugih zemalja.

(3) Pojmovi koji se u ovom Zakonu upotrebljavaju u muškome rodu odnose se na pripadnike obaju spolova.

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi

Članak 2.Članak 2.

U ovom se Zakonu koriste pojmovi sa sljedećim značenjem:

Hrvatski kvalifi kacijski okvirHrvatski kvalifi kacijski okvir (engl. Croatian Qualifi cations Framework, CROQF) (engl. Croatian Qualifi cations Framework, CROQF) instrument je uređenja sustava kvalifi kacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifi kacija, kao i povezivanje razina kvalifi kacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifi kacija EQF-a i QF-EHEA te posredno s razinama kvalifi kacija kvalifi kacijskih okvira u drugim zemljama.

Europski kvalifi kacijski okvir za cjeloživotno učenje Europski kvalifi kacijski okvir za cjeloživotno učenje (engl. European Qualifi cations (engl. European Qualifi cations Framework for Lifelong Learning, EQF) Framework for Lifelong Learning, EQF) instrument je uspostave razina kvalifi kacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifi kacija između nacionalnih kvalifi kacijskih okvira.

Kvalifi kacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja Kvalifi kacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja (engl. Qualifi cations (engl. Qualifi cations Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) instrument je uspostave razina kvalifi kacija u sustavu visokog obrazovanja radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifi kacija između nacionalnih kvalifi kacijskih okvira Europskog prostora visokog obrazovanja.

ZAKON O HRVATSKOM ZAKON O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRUKVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

GLAVA I.GLAVA I. OPĆE ODREDBEOPĆE ODREDBE

0707

Kvalifi kacijaKvalifi kacija (engl. Qualifi cation) (engl. Qualifi cation) je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profi la, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Cjelovita kvalifi kacijaCjelovita kvalifi kacija (engl. Full Qualifi cation) (engl. Full Qualifi cation) je kvalifi kacija koja samostalno udovoljava uvjetima za pristupanje odgovarajućem tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja.

Djelomična kvalifi kacijaDjelomična kvalifi kacija (engl. Partial Qualifi cation) (engl. Partial Qualifi cation) je kvalifi kacija koja samostalno ne udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja, nego isključivo uz odgovarajuću cjelovitu kvalifi kaciju, odnosno uz jednu ili više drugih odgovarajućih djelomičnih kvalifi kacija, u skladu sa standardom cjelovite kvalifi kacije.

KompetencijeKompetencije (engl. Competences) (engl. Competences) su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Ishodi učenjaIshodi učenja (engl. Learning Outcomes) (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.

Skup ishoda učenja Skup ishoda učenja (engl. Unit of Learning Outcomes)(engl. Unit of Learning Outcomes) je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profi la.

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenjeKljučne kompetencije za cjeloživotno učenje (engl. Key Competences for Lifelong (engl. Key Competences for Lifelong Learning)Learning) su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.

Standard kvalifi kacije Standard kvalifi kacije (engl. Qualifi cation Standard)(engl. Qualifi cation Standard) je sadržaj i struktura određene kvalifi kacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profi la kvalifi kacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifi kacije.

Standard zanimanja Standard zanimanja (engl. Occupational Standard)(engl. Occupational Standard) je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.

Formalno učenjeFormalno učenje (engl. Formal Learning) (engl. Formal Learning) je organizirana aktivnost ovlaštene pravne ili fi zičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Neformalno učenjeNeformalno učenje (engl. Non-formal Learning) (engl. Non-formal Learning) je organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.

0808

Informalno učenjeInformalno učenje (engl. Informal Learning) (engl. Informal Learning) je neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Cjeloživotno učenje Cjeloživotno učenje (engl. Lifelong Learning)(engl. Lifelong Learning) su svi oblici učenja tijekom života čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Vrednovanje skupova ishoda učenja Vrednovanje skupova ishoda učenja (engl. Validation of Units of Learning (engl. Validation of Units of Learning Outcomes) Outcomes) je ocjenjivanje stečenih kompetencija, uključujući izdavanje potvrde ovlaštene pravne ili fi zičke osobe, u skladu s unaprijed utvrđenim i prihvaćenim kriterijima i standardima.

SektorSektor (engl. Sectorengl. Sector) je skupina kvalifi kacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode učenja tih kvalifi kacija na radnim mjestima.

Načela i ciljevi HKO-aNačela i ciljevi HKO-a

Članak 3.Članak 3.

Načela i ciljevi HKO-a su:

• osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti te ukidanja svih oblika diskriminacije;

• razvijanje osobne i društvene odgovornosti te primjena demokratskih načela u poštivanju temeljnih sloboda i prava te ljudskog dostojanstva;

• jačanje uloge ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje;

• razvijanje kvalifi kacija na osnovama jasno defi niranih ishoda učenja;

• razumijevanje različitih kvalifi kacija i ishoda učenja te njihovih međuodnosa;

• osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života, za višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost, stjecanje i priznavanje kvalifi kacija;

• osiguravanje gospodarskog rasta temeljenog na znanstveno--tehnološkom razvoju;

• jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima;

• postizanje zapošljivosti, pojedinačne i gospodarske konkurentnosti te usklađenoga društvenog razvoja temeljenog na obrazovanju;

• uspostavljanje koordiniranog sustava osiguravanja kvalitete postojećih i novih kvalifi kacija;

0909

• izgradnja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnoga i informalnog učenja;

• uspostavljanje i održiv razvoj partnerstva između nositelja i dionika kvalifi kacijskog sustava;

• jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifi kacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifi kacija u inozemstvu;

• sudjelovanje u procesu europskih integracija uz uvažavanje odrednica koje daju EQF i QF-EHEA, smjernica Europske unije i međunarodnih propisa;

• očuvanje pozitivnih naslijeđa hrvatske obrazovne tradicije;

• unapređenje i promoviranje obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

GLAVA II. GLAVA II. SVRSTAVANJE I OSNOVNA SVOJSTVA SVRSTAVANJE I OSNOVNA SVOJSTVA KVALIFIKACIJA I SKUPOVA ISHODA UČENJAKVALIFIKACIJA I SKUPOVA ISHODA UČENJA

Svrstavanje kvalifi kacijaSvrstavanje kvalifi kacija

Članak 4.Članak 4.

(1) U HKO-u kvalifi kacije se svrstavaju prema razinama i vrstama.

(2) Kvalifi kacije mogu biti cjelovite i djelomične.

(3) Vrste i nazivi kvalifi kacija u HKO-u uređuju se posebnim propisima.

Obujam kvalifi kacija i skupova ishoda učenja – Obujam kvalifi kacija i skupova ishoda učenja – HROO, ECVET i ECTS bodoviHROO, ECVET i ECTS bodovi

Članak 5.Članak 5.

(1) Za svaku kvalifi kaciju i skup ishoda učenja određuje se obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje te kvalifi kacije, odnosno tog skupa ishoda učenja.

(2) Prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se u ECTS (Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova/European Credit Transfer and Accumulation System) bodovima u visokom obrazovanju, ECVET (Europski sustav bodova strukovnog obrazovanja/European Credit System for Vocational Education and Training) bodovima u strukovnom obrazovanju i HROO (Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja/Croatian Credit System for General Education)

1010

bodovima u općem obrazovanju i u općeobrazovnim sadržajima strukovnih kvalifi kacija.

(3) Za kvalifi kacije koje se stječu na temelju originalnih znanstvenih ili umjetničkih istraživanja prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se brojem godina istraživanja u punome radnom opterećenju.

(4) Jedan HROO bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.

(5) Jedan ECVET bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.

(6) Jedan ECTS bod obuhvaća od 25 do 30 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.

Opisnice ishoda učenjaOpisnice ishoda učenja

Članak 6.Članak 6.

(1) Ishodi učenja u HKO-u prikazuju se kroz znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

(2) U HKO-u se uspostavlja osam razina skupova ishoda učenja: 1; 2; 3; 4; 5; 6; 7; 8, čije opisnice predstavljaju minimalne uvjete za smještanje skupova ishoda učenja na pripadajuće razine HKO-a. Više razine skupova ishoda učenja uključuju niže razine u odgovarajućem profi lu.

(3) Minimalni obujam jednog skupa ishoda učenja je 1 HROO, ECVET ili ECTS bod.

(4) Opisnice razina ishoda učenja navedene su u tablici u Dodatku A koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Razine cjelovitih i djelomičnih kvalifi kacijaRazine cjelovitih i djelomičnih kvalifi kacija

Članak 7.Članak 7.

(1) U HKO-u se uspostavlja deset razina cjelovitih kvalifi kacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7; 8.1; 8.2.

(2) Minimalni uvjeti za stjecanje i pristupanje cjelovitim kvalifi kacijama su:

• Razina 1 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 480 HROO bodova.

• Razina 2 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 30 ECVET i/ili HROO bodova na 2. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.

1111

• Razina 3 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 60 ECVET i/ili HROO bodova na 3. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.

• Razina 4.1 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 180 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.

• Razina 4.2 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 240 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na 1. razini.

• Razina 5 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.1 ili više.

• Razina 6 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.2 ili više, uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

• Razina 7 – ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifi kacije je minimalno 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Ukupno radno opterećenje kvalifi kacije na razini 7., zajedno s prethodnom kvalifi kacijom na razini 6., koja je uvjet pristupanja, je minimalno 300 ECTS bodova, od kojih je najmanje 180 ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja i najmanje 60 ECTS bodova na 7. ili višoj razini skupova ishoda učenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 4.2 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature ili posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 6 ili više.

• Razina 8.1 – stjecanje kvalifi kacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan rad s relevantnom međunarodnom recenzijom. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 7.

• Razina 8.2 – stjecanje kvalifi kacije uključuje najmanje tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji su rezultat originalni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifi kacije na razini 7.

(3) U HKO-u se uspostavlja šest razina djelomičnih kvalifi kacija: 2; 3; 4; 5; 6; 7. Uvjet za stjecanje djelomičnih kvalifi kacija je minimalno 10 odgovarajućih HROO, ECVET ili ECTS bodova od kojih je najmanje 50% na razini odgovarajuće djelomične kvalifi kacije.

1212

(4) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifi kacijama od 2. do 4. razine je posjedovanje cjelovite kvalifi kacije na 1. razini.

(5) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifi kacijama na 5. razini je posjedovanje cjelovite kvalifi kacije na 4.1. razini.

(6) Uvjet pristupanja djelomičnim kvalifi kacijama na 6. i 7. razini je posjedovanje cjelovite kvalifi kacije na razini 4.2 ili više.

Pridruživanje kvalifi kacija razinama HKO-aPridruživanje kvalifi kacija razinama HKO-a

Članak 8.Članak 8.

(1) Cjelovitim kvalifi kacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa člancima 7. i 14. ovoga Zakona, kako slijedi:

• Razina 1: osnovno obrazovanje;

• Razina 2: strukovno osposobljavanje;

• Razina 3: jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovno obrazovanje;

• Razina 4.1: trogodišnje strukovno obrazovanje;

• Razina 4.2: gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje; četverogodišnje i petogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje;

• Razina 5: stručni studiji završetkom kojih se stječe manje od 180 ECTS bodova; strukovno specijalističko usavršavanje i osposobljavanje; programi za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanog radnog iskustva;

• Razina 6: sveučilišni preddiplomski studiji; stručni preddiplomski studiji;

• Razina 7: sveučilišni diplomski studiji; specijalistički diplomski stručni studiji; poslijediplomski specijalistički studiji;

• Razina 8.1: poslijediplomski znanstveni magistarski studiji;

• Razina 8.2: poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana doktorske disertacije izvan studija.

(2) Djelomičnim kvalifi kacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa člankom 7. stavcima 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(3) Kvalifi kacijama koje su stečene na sveučilišnim ili stručnim studijima prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) pridružuju se razine HKO-a na temelju izjednačenih akademskih i stručnih naziva sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine«, br. 107/07. i 118/12.).

1313

GLAVA III. PRIMJENA HKO-aGLAVA III. PRIMJENA HKO-a

Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-aTijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a

Članak 9.Članak 9.

Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a su:

• Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala;

• ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost;

• ministarstvo nadležno za rad;

• ministarstvo nadležno za regionalni razvoj;

• sektorska vijeća.

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijalaNacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala

Članak 10.Članak 10.

(1) Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) središnje je strateško tijelo Republike Hrvatske za razvoj HKO-a.

(2) Nacionalno vijeće:

• procjenjuje i vrednuje javne politike, i to prvenstveno politike obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnoga profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja sa stajališta utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihov doprinos postizanju strateških ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske te razvoj društva;

• daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala u skladu s razvojnom strategijom Republike Hrvatske;

• predlaže mjere integriranih i međusobno usklađenih politika zapošljavanja, obrazovanja i regionalnog razvoja;

• prati i vrednuje učinke HKO-a i pojedinih kvalifi kacija te daje preporuke o poboljšanjima u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada;

• daje mišljenje ministru nadležnom za obrazovanje i znanost o preporukama sektorskih vijeća oko upisne politike, upisnih kvota i fi nanciranja kvalifi kacija iz javnih izvora, prema kvalifi kacijama i prema županijama;

• prati i vrednuje rad sektorskih vijeća i daje preporuke za poboljšanja na temelju redovitih izvješća o radu sektorskih vijeća.

1414

(3) Nacionalno vijeće ima predsjednika i 24 člana predloženih od strane institucija kako slijedi:

• pet predstavnika tijela državne uprave, i to po jedan predstavnik na prijedlog ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje, ministarstva nadležnog za rad, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, ministarstva nadležnog za gospodarstvo i ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;

• dva predstavnika područne (regionalne) samouprave vodeći računa o uravnoteženoj regionalnoj zastupljenosti na prijedlog ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;

• tri predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine;

• tri predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine;

• jedan predstavnik organizacija civilnog društva na prijedlog tijela nadležnog za koordinaciju suradnje s organizacijama civilnog društva;

• jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore;

• jedan predstavnik Hrvatske obrtničke komore;

• jedan nacionalni koordinator sektorskih vijeća;

• tri predstavnika visokih učilišta, i to dva na prijedlog Rektorskog zbora i jedan na prijedlog Vijeća veleučilišta i visokih škola;

• jedan predstavnik ustanove ili zajednice ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih na prijedlog agencije nadležne za obrazovanje odraslih;

• jedan predstavnik agencije nadležne za odgoj i obrazovanje;

• jedan predstavnik agencije nadležne za strukovno obrazovanje;

• jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje;

• jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

(4) Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(5) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća je pet godina.

(6) Predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijeća i prije isteka vremena na koje je imenovan, na njegov osobni zahtjev ili ako svojim nesavjesnim radom prouzroči veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u radu Nacionalnog vijeća.

1515

(7) U slučaju razrješenja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatski sabor će na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(8) Nacionalno vijeće jednom godišnje podnosi izvješće o svome radu Hrvatskome saboru.

(9) Način rada Nacionalnog vijeća propisat će se Poslovnikom Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće.

(10) Predsjednik i članovi Nacionalnog vijeća za svoj rad imaju pravo na naknadu sukladno aktu kojim Vlada Republike Hrvatske utvrđuje visinu i način isplate naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima.

Koordinacija primjene i razvoja HKO-aKoordinacija primjene i razvoja HKO-a

Članak 11.Članak 11.

(1) Poslove koordinacije primjene i razvoja HKO-a obavlja ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost u suradnji s ministarstvima nadležnima za rad i za regionalni razvoj.

(2) Ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost obavlja poslove:

• donošenja smjernica za razvoj standarda kvalifi kacija;

• razvoja i održavanja informacijskog sustava za vođenje Registra HKO-a;

• donošenja odluka o upisu u odgovarajuće podregistre HKO-a;

• povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA;

• praćenja primjene i razvoja nacionalnih kvalifi kacijskih okvira drugih zemalja, onih koji su povezani s EQF-om i s QF-EHEA i onih koji to nisu;

• praćenja i analize primjene i razvoja kvalifi kacijskih okvira u obrazovnim politikama drugih zemalja;

• osnivanja i koordinacije rada sektorskih vijeća sastavljenih od ključnih dionika sukladno kriterijima propisanim ovim Zakonom;

• koordinacije osiguravanja kvalitete kvalifi kacija i ishoda učenja, sukladno propisu iz članka 14. ovoga Zakona;

• razvijanja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja;

1616

• praćenje i analiza primjene sustava vrednovanja ishoda učenja stečenih neformalnim i informalnim putem i predlaganje mjera za njegovo uređenje;

• davanja stručnih uputa i izrade drugih materijala potrebnih za primjenu i razvoj HKO-a;

• informiranja javnosti o stručnim pitanjima vezanima uz HKO;

• administrativne podrške Nacionalnom vijeću;

• razvijanja uloge HKO-a u postupcima priznavanja i prepoznavanja kvalifi kacija.

(3) Ministarstvo nadležno za rad obavlja poslove:

• uspostave i razvoja sustava prikupljanja informacija o sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada i potrebnim kompetencijama;

• prikupljanja podataka o promjenama u kompetencijama potrebnim po zanimanjima i predlaganja razvoja standarda kvalifi kacija i standarda zanimanja s obzirom na potrebe tržišta rada;

• sudjelovanja u pripremi i izradi strateških podloga i analiza razvoja HKO-a radi razvoja zapošljivosti te izgradnje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i društva;

• razvoja i izrade analitičke podloge i metodologije za izradu standarda zanimanja te vođenja Podregistra standarda zanimanja;

• praćenja zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifi kacijama;

• donošenja odluka o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.

(4) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj obavlja poslove:

• donošenja smjernica za razvoj regionalnih tržišta rada;

• praćenja učinaka kvalifi kacijske strukture stanovništva na regionalni razvoj;

• analize potreba za razvojem ljudskih potencijala koje proizlaze iz županijskih/regionalnih razvojnih strategija.

(5) Ministarstva iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka će za potrebe razvoja i primjene HKO-a usklađivati metodologije i razmjenjivati podatke kojima raspolažu unutar evidencija i baza podataka koje samostalno vode ili koje vode institucije u njihovoj nadležnosti i resoru.

1717

Sektorska vijećaSektorska vijeća

Članak 12.Članak 12.

(1) Sektorska vijeća su savjetodavna i stručna tijela koja se skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora.

(2) Sektorska vijeća:

• provode vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifi kacija;

• analiziraju postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora;

• Nacionalnom vijeću daju preporuke o upisnoj politici, upisnim kvotama i fi nanciranju kvalifi kacija iz javnih izvora, prema kvalifi kacijama i prema županijama;

• ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost daju preporuke za promjene u standardima kvalifi kacija koje se temelje na uočenim promjenama u standardu zanimanja;

• ministarstvu nadležnom za rad daju preporuke za promjene u Nacionalnoj klasifi kaciji zanimanja;

• Nacionalnom vijeću predlažu preporuke za razvoj sektora;

• prate i analiziraju provedbu preporuka danih Nacionalnom vijeću;

• predlažu godišnji plan rada i podnose izvješća o izvršenju plana Nacionalnom vijeću.

(3) Pravilnikom o Registru HKO-a ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz suglasnost ministara nadležnih za rad i regionalni razvoj te ministara nadležnih za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt propisuje nazive sektorskih vijeća, nazive sektora, način odabira i kriterije za odabir članova sektorskih vijeća i opis poslova sektorskih vijeća.

(4) Svako sektorsko vijeće ima predsjednika i 10 članova koji se imenuju na rok od četiri godine. Sektorsko vijeće čini:

• jedan predstavnik ministarstava nadležnih za odgovarajući sektor;

• jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje;

• jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje ili agencije nadležne za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili agencije nadležne za odgoj i obrazovanje;

• osam sektorskih stručnjaka odabranih na temelju javnog poziva vodeći računa o uravnoteženoj zastupljenosti obrazovnog sektora

1818

i reprezentativnih sindikata obrazovnog sektora, s jedne strane, te reprezentativnih sindikata organiziranih u gospodarskom sektoru, udruga poslodavaca i drugih organizacija civilnog društva koji djeluju u sektoru za koji se osniva vijeće, s druge strane.

(5) Predsjednike i članove sektorskih vijeća imenuje ministar nadležan za obrazovanje i znanost.

(6) Sredstva za naknade članovima sektorskih vijeća i za ostale troškove rada sektorskih vijeća osiguravaju se u proračunu ministarstva nadležnog za obrazovanje i znanost.

(7) Za potrebe izvršenja poslova sektorska vijeća mogu imenovati i radne skupine sastavljene dijelom i od stručnjaka izvan sektorskog vijeća.

(8) Način rada sektorskih vijeća propisat će se Poslovnikom sektorskih vijeća koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj.

GLAVA IV. OSIGURAVANJE KVALITETE PRIMJENE HKO-aGLAVA IV. OSIGURAVANJE KVALITETE PRIMJENE HKO-a

Registar HKO-aRegistar HKO-a

Članak 13.Članak 13.

(1) Registar HKO-a (u daljnjem tekstu: Registar) uspostavlja se za potrebe sustava vođenja podataka o skupovima ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifi kacija, programima za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za stjecanje kvalifi kacija te drugih podataka od interesa, radi njihova povezivanja i usklađivanja.

(2) Registar je javan i sastoji se od:

• Podregistra skupova ishoda učenja koji sadrži: skupove ishoda učenja, programe za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programe za vrednovanje skupova ishoda učenja, popis ovlaštenih pravnih i fi zičkih osoba za dodjelu potvrde o stečenim skupovima ishoda učenja i drugo;

• Podregistra standarda zanimanja koji sadrži: standarde zanimanja, skupove potrebnih kompetencija za odgovarajuća zanimanja i drugo;

• Podregistra standarda kvalifi kacija koji sadrži: standarde kvalifi kacija, programe za stjecanje kvalifi kacija, popis ovlaštenih pravnih osoba za dodjelu isprave o stečenoj kvalifi kaciji i drugo.

1919

(3) Registar se vodi u informacijskom sustavu koji osigurava pohranjivanje i upravljanje podacima iz podregistara, statističke obrade i analizu podataka te međusobno povezivanje sadržaja pojedinih podregistara.

(4) Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifi kacija propisuje i vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost.

(5) Upis u Registar temelj je za ostvarivanje prava koja proizlaze iz povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA.

(6) Podregistar standarda zanimanja propisuje i vodi ministarstvo nadležno za rad.

Upis u RegistarUpis u Registar

Članak 14.Članak 14.

(1) Postupak upisa u Registar pokreće se na zahtjev pravne ili fi zičke osobe te tijela državne uprave koji za to imaju opravdani interes.

(2) Zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifi kacija podnosi se na propisanim obrascima ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost.

(3) Zahtjev za upis u Podregistar standarda zanimanja podnosi se na propisanim obrascima ministarstvu nadležnom za rad.

(4) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka ministar nadležan za obrazovanje i znanost na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.

(5) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, ministar nadležan za rad, na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća, utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.

(6) Postupci upisa u Registar, unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete i sadržaj i oblik obrazaca za podnošenje zahtjeva detaljno se uređuju Pravilnikom o Registru HKO-a koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj.

(7) Stjecanje pojedine kvalifi kacije može se odvijati putem više programa koje provode pravne osobe ovlaštene za dodjelu isprave o pojedinoj stečenoj kvalifi kaciji, a koji moraju biti u skladu s odgovarajućim standardom kvalifi kacije.

2020

GLAVA V. GLAVA V. PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE SKUPOVA PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE SKUPOVA ISHODA UČENJAISHODA UČENJAPostupak priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih Postupak priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenjaskupova ishoda učenja

Članak 15.Članak 15.

(1) Zahtjev za priznavanjem i vrednovanjem prethodno stečenih skupova ishoda učenja može podnijeti svaki pojedinac pravnoj ili fi zičkoj osobi ovlaštenoj za vrednovanje skupova ishoda učenja u skladu s odobrenim programom/postupkom vrednovanja skupa ishoda učenja iz Registra.

(2) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja detaljno se propisuje Pravilnikom o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja i provodi u skladu s odgovarajućim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra.

(3) Osiguravanje kvalitete postupka priznavanja i vrednovanja skupova ishoda učenja provodi ovlaštena ustanova za osiguravanje kvalitete koja je podložna redovitom ocjenjivanju postupaka osiguravanja kvalitete.

GLAVA VI. POVEZIVANJE HKO-a S EQF-om I QF-EHEAGLAVA VI. POVEZIVANJE HKO-a S EQF-om I QF-EHEA

Povezivanje HKO-a s EQF-omPovezivanje HKO-a s EQF-om

Članak 16.Članak 16.

(1) Poslove povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA provodi ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost.

(2) Razine cjelovitih kvalifi kacija HKO-a povezuju se s razinama EQF-a na sljedeći način:

• razina 1 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u EQF-u;

• razina 2 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u EQF-u;

• razina 3 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u EQF-u;

• razina 4.1 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

• razina 4.2 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

• razina 5 u HKO-u povezuje se s razinom 5 u EQF-u;

• razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u;

2121

• razina 7 u HKO-u povezuje se s razinom 7 u EQF-u;

• razina 8.1 u HKO-u povezuje se kao djelomična razina s razinom 8 u EQF-u;

• razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 8 u EQF-u.

Povezivanje HKO-a s QF-EHEAPovezivanje HKO-a s QF-EHEA

Članak 17.Članak 17.

(1) Razine HKO-a u ovom članku označavaju razine cjelovitih kvalifi kacija stečenih u sustavu visokog obrazovanja.

(2) Razine HKO-a iz stavka 1. ovoga članka povezuju se s razinama u QF-EHEA na sljedeći način:

• razina 5 u HKO-u povezuje se s podrazinom razine 1 u QF-EHEA;

• razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u QF-EHEA;

• razina 7 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;

• razina 8.1 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u QF-EHEA;

• razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u QF-EHEA.

GLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEGLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.Članak 18.

U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za obrazovanje i znanost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj, donijet će Pravilnik o Registru HKO-a.

Članak 19.Članak 19.

U roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za obrazovanje i znanost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj, donijet će Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja.

2222

Članak 20.Članak 20.

(1) Danom imenovanja sektorskih vijeća iz članka 12. ovoga Zakona prestaju s radom sektorska vijeća propisana Zakonom o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 30/09. i 24/10.).

(2) Sektorska vijeća iz članka 12. ovoga Zakona imenovat će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 16. i 17. i članka 42. stavka 9. Zakona o strukovnom obrazovanju.

Članak 21.Članak 21.

Nacionalno vijeće za ljudske potencijale iz članka 10. ovoga Zakona započet će s radom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 22.Članak 22.

(1) Informacijski sustav za vođenje Registra iz članka 13. ovoga Zakona ustrojit će se u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Upis u Registar započet će najkasnije ustrojavanjem informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 23.Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

2424

DODATAK ADODATAK A

OPISNICE RAZINA ISHODA UČENJAOPISNICE RAZINA ISHODA UČENJA

RR AA ZZ II NN EE

ZNAN

JAZN

ANJA

VJEŠ

TIN

EVJ

EŠTI

NE

SAM

OST

ALN

OST

SAM

OST

ALN

OST

ODGO

VORN

OST

ODGO

VORN

OST

Spoz

najn

e vj

ešti

neSp

ozna

jne

vješ

tine

Psih

omot

orič

ke

Psih

omot

orič

ke

vješ

tine

vješ

tine

Soci

jaln

e vj

ešti

neSo

cija

lne

vješ

tine

8

Krei

ranj

e i vr

edno

vanj

e no

vih

činj

enic

a, p

ojm

o-va

, po

stup

aka,

pri

ncip

a i te

orija

u p

odru

čju

znan

stve

nih

istr

aživ

anja

št

o do

vodi

do

pom

ican

ja

gran

ica

pozn

atog

a.

Kori

šten

je n

apre

dnih

, sl

ožen

ih,

orig

inal

nih,

vis

okos

peci

jali-

zira

nih

znan

ja, vj

ešti

na,

akti

vnos

ti i p

ostu

paka

po

treb

nih

za r

azvi

janj

e no

vih

znan

ja i n

ovih

met

oda

te z

a in

tegr

iran

je r

azlič

itih

pod

ručj

a.

Stva

ranj

e, v

redn

ovan

je

i iz

vođe

nje

novi

h pr

ed-

lože

nih

spec

ijaliz

iran

ih

radn

ji i no

vih

met

oda,

in

stru

men

ata,

ala

ta i

mat

erija

la.

Stva

ranj

e i p

rove

dba

novi

h dr

uštv

enih

i c

ivili

zaci

jski

pr

ihva

tljiv

ih o

blik

a ko

mun

ikac

ije i

pro-

cesa

sur

adnj

e u

inte

r-ak

ciji

s po

jedi

ncim

a i

skup

inam

a ra

zlič

itih

op

redj

elje

nja

i ra

zlič

itog

kul

turn

og i

etni

čkog

pod

rije

tla.

Izra

žava

nje

osob

nog

prof

esio

naln

og i

etič

kog

auto

rite

ta,

upra

vlja

nje

znan

stve

no-

istr

aživ

ački

m

akti

vnos

tim

a te

pr

edan

ost

razv

oju

novi

h id

eja

i/ili

pr

oces

a.

Preu

zim

anje

eti

čke

i dr

uštv

ene

odgo

vorn

osti

za

usp

ješn

ost

prov

ođen

ja ist

raži

vanj

a,

za d

rušt

venu

kor

isno

st

rezu

ltat

a is

traž

ivan

ja t

e za

mog

uće

druš

tven

e po

slje

dice

.

7

Vred

nova

nje

viso

ko-

spec

ijaliz

iran

ih z

nanj

a u

podr

učju

rad

a i/

ili u

čenj

a od

koj

ih s

u ne

ka n

a gr

anic

ama

pozn

atog

, a

koja

mog

u bi

ti t

emel

j za

or

igin

alno

raz

miš

ljanj

e i

znan

stve

no ist

raži

vanj

e te

pov

eziv

anje

zna

nja

međ

u ra

zlič

itim

pod

-ru

čjim

a.

Krit

ičko

vre

dnov

anje

i k

reat

ivno

m

išlje

nje

u rješ

avan

ju n

ovih

i

slož

enih

pro

blem

a, p

otre

bno

kao

osno

va z

a ra

zvoj

nov

og

znan

ja i p

ovez

ivan

je z

nanj

a u

poje

dini

m p

odru

čjim

a u

nepr

edvi

divi

m u

vjet

ima.

Izvo

đenj

e sl

ožen

ih

radn

ji te

pri

mje

na

slož

enih

met

oda,

in

stru

men

ata,

al

ata

i m

ater

ijala

te

izra

da ins

trum

enat

a,

alat

a i m

ater

ijala

u

istr

aživ

anjim

a i

inov

ativ

nom

pro

cesu

i pr

ilago

dba

slož

enih

m

etod

a.

Upr

avlja

nje

i vo

đenj

e sl

ožen

om k

omu-

nika

cijo

m, in

tera

k-ci

jam

a s

drug

ima

te

proc

esom

sur

adnj

e u

razl

ičit

im d

rušt

veni

m

skup

inam

a u

nepr

ed-

vidi

vim

soc

ijaln

im

situ

acija

ma.

Upr

avlja

nje

i vo

đenj

e ra

zvoj

nih

akti

vnos

ti

u ne

pred

vidi

vim

uv

jeti

ma

okru

ženj

a i

dono

šenj

e od

luka

u

uvje

tim

a ne

sigu

rnos

ti.

Preu

zim

anje

oso

bne

i ti

msk

e od

govo

rnos

ti z

a st

rate

ško

odlu

čiva

nje

i us

pješ

no p

rovo

đenj

e i iz

vrše

nje

zada

taka

u

nepr

edvi

divi

m u

vjet

ima

te d

rušt

vene

i e

tičk

e od

govo

rnos

ti t

ijeko

m

izvr

šenj

a za

data

ka i

posl

jedi

ca r

ezul

tata

tih

za

data

ka.

6

Vred

nova

nje

spec

ijali-

zira

nih

činj

enic

a, p

ojm

o-va

, po

stup

aka,

pri

ncip

a i

teor

ija u

nuta

r po

druč

ja

rada

i/i

li uč

enja

, uk

ljuču

jući

njih

ovo

krit

ičko

raz

umije

vanj

e.

Prik

uplja

nje,

int

erpr

etir

anje

, pr

ocje

njiv

anje

, od

abir

anje

i

krea

tivn

o ko

rišt

enje

raz

ličit

ih

rele

vant

nih

činj

enic

a, p

ojm

ova

i po

stup

aka

u os

miš

ljava

nju

rješ

enja

i r

ješa

vanj

u sl

ožen

ih

zada

taka

ili

prob

lem

a un

utar

sp

ecija

lizir

anog

pod

ručj

a ra

da

u ne

pred

vidi

vim

uvj

etim

a,

te p

rije

nos

znan

ja n

a dr

uga

podr

učja

i p

robl

eme.

Izvo

đenj

e sl

ožen

ih

radn

ji te

pri

mje

na

slož

enih

met

oda,

in

stru

men

ata,

ala

ta i

mat

erija

la u

nep

red-

vidi

vim

uvj

etim

a te

iz

rada

ins

trum

enat

a,

alat

a i m

ater

ijala

te

prila

godb

a sl

ožen

ih

met

oda.

Upr

avlja

nje

slož

enom

ko

mun

ikac

ijom

, in

tera

kcija

ma

s dr

ugim

a i pr

oces

om

sura

dnje

u r

azlič

itim

dr

uštv

enim

sku

pina

-m

a u

nepr

edvi

divi

m

soci

jaln

im s

itua

ci-

jam

a.

Upr

avlja

nje

stru

čnim

pr

ojek

tim

a u

nepr

ed-

vidi

vim

uvj

etim

a.

Preu

zim

anje

eti

čke

i dr

uštv

ene

odgo

vorn

osti

za

upr

avlja

nje

i vr

edno

vanj

e pr

ofes

iona

lnog

raz

voja

po

jedi

naca

i s

kupi

na u

ne

pred

vidi

vim

uvj

etim

a.

2525

5

Anal

izir

anje

, si

ntet

i-zi

ranj

e i vr

edno

vanj

e sp

ecija

lizir

anih

čin

jeni

ca,

pojm

ova,

pos

tupa

ka,

prin

cipa

i t

eori

ja u

po

druč

ju r

ada

i/ili

uč

enja

, vr

edno

vanj

e,

kojim

a se

stv

ara

svije

st

o gr

anic

ama

pozn

atog

.

Inte

rpre

tira

nje,

pro

cjen

ji-va

nje,

oda

bira

nje

i kr

eati

vno

kori

šten

je r

azlič

itih

rel

evan

tnih

či

njen

ica,

poj

mov

a i po

stup

aka

u os

miš

ljava

nju

rješ

enja

i

rješ

avan

ju s

lože

nih

zada

taka

ili

pro

blem

a un

utar

odr

eđen

og

podr

učja

rad

a i/

ili u

čenj

a u

djel

omič

no n

epre

dvid

ivim

uv

jeti

ma,

te

mog

ućno

st

prije

nosa

zna

nja

na d

ruga

po

druč

ja i p

robl

eme.

Izvo

đenj

e sl

ožen

ih

radn

ji te

pri

mje

na

slož

enih

met

oda,

in

stru

men

ata,

ala

ta

i m

ater

ijala

u d

jelo

-m

ično

nep

redv

idiv

im

uvje

tim

a te

izr

ada

inst

rum

enat

a, a

lata

i

mat

erija

la i p

rila

godb

a je

dnos

tavn

ih m

etod

a.

Dje

lom

ično

upr

av-

ljanj

e sl

ožen

om

kom

unik

acijo

m u

in

tera

kcija

ma

s dr

ugim

a te

pok

reta

-nj

e pr

oces

a su

radn

je

u sk

upin

i u

djel

o-m

ično

nep

redv

idiv

im

soci

jaln

im s

itua

ci-

jam

a.

Sudj

elov

anje

u u

prav

-lja

nju

akti

vnos

tim

a u

djel

omič

no n

epre

dvi-

divi

m u

vjet

ima.

Preu

zim

anje

od

govo

rnos

ti

za u

prav

ljanj

e vr

edno

vanj

em t

e un

apre

đenj

em

akti

vnos

ti u

dje

lom

ično

ne

pred

vidi

vim

uvj

etim

a.

4

Anal

izir

anje

šir

okog

sp

ektr

a či

njen

ica,

poj

-m

ova,

pos

tupa

ka, na

čela

i te

orija

, vr

edno

vanj

e un

utar

pod

ručj

a ra

da i/

ili u

čenj

a.

Jedn

osta

vni ap

stra

ktni

mis

aoni

pr

oces

i an

aliz

e do

stup

nih

činj

enic

a, p

ojm

ova

i po

stup

aka

za izr

adu

rješ

enja

slo

ženi

h za

data

ka u

nuta

r po

druč

ja r

ada

i/ili

uče

nja

u pr

omje

njiv

im

uvje

tim

a.

Izvo

đenj

e sl

ožen

ih

radn

ji te

pri

mje

na

slož

enih

met

oda,

in

stru

men

ata,

al

ata

i m

ater

ijala

(u

izv

ršen

ju s

kupa

sp

ecifi

čnih

zad

atak

a)

u pr

omje

njiv

im

uvje

tim

a.

Prim

jena

slo

žene

ko

mun

ikac

ije u

int

er-

akci

ji s

poje

dinc

ima

i m

oguć

nost

sur

adnj

e u

skup

ini u

prom

-je

njiv

im s

ocija

lnim

si

tuac

ijam

a.

Izvr

šenj

e sl

ožen

ih

zada

taka

i

prila

gođa

vanj

e vl

asti

tog

pona

šanj

a un

utar

zad

anih

sm

jern

ica

u pr

omje

njiv

im

uvje

tim

a.

Preu

zim

anje

odg

ovor

-no

sti za

vre

dnov

anje

i

unap

ređe

nje

akti

vnos

ti u

pr

omje

njiv

im u

vjet

ima.

3

Razu

mije

vanj

e či

njen

ica,

po

jmov

a, p

ostu

paka

i na

čela

važ

nih

za

podr

učje

rad

a i/

ili u

čenj

a u

djel

omič

no p

ozna

tim

uv

jeti

ma.

Tum

ačen

je, pr

ocje

njiv

anje

, od

abir

anje

i k

oriš

tenj

e va

žnih

či

njen

ica,

poj

mov

a i po

stu-

paka

u r

ješa

vanj

u sl

ožen

ijih,

de

fi nir

anih

zad

atak

a ili

pro

ble-

ma

unut

ar s

peci

fi čno

g po

druč

ja

rada

i/i

li uč

enja

u p

ozna

tim

uv

jeti

ma.

Izvo

đenj

e sl

ožen

ih

radn

ji pr

imje

nom

ra

zlič

itih

jed

nost

avni

h m

etod

a, ins

trum

enat

a,

alat

a i m

ater

ijala

u

djel

omič

no p

ozna

tim

uv

jeti

ma.

Prim

jena

slo

žene

ko

mun

ikac

ije u

in

tera

kciji

s p

oje-

dinc

ima

i m

oguć

nost

su

radn

je u

sku

pini

u

pozn

atim

soc

ijaln

im

situ

acija

ma.

Izvr

šenj

e sl

ožen

ih

zada

taka

i p

rila

gođa

-va

nje

vlas

tito

g po

-na

šanj

a un

utar

za

dani

h sm

jern

ica

u po

znat

im u

vjet

ima.

Preu

zim

anje

odg

ovor

-no

sti za

izv

ršen

je

slož

enih

zad

aća

u po

znat

im u

vjet

ima.

2

Razu

mije

vanj

e os

novn

ih

činj

enic

a i po

jmov

a u

jedn

osta

vnim

i p

ozna

tim

si

tuac

ijam

a sp

ecifi

čnim

a za

pod

ručj

e ra

da i/i

li uč

enja

.

Prov

edba

kon

kret

nih,

log

ički

h,

mis

aoni

h pr

oces

a ko

rišt

enja

po

znat

ih č

inje

nica

i p

ostu

paka

po

treb

nih

za izv

ršav

anje

sku

pa

pove

zani

h, jed

nost

avni

h za

da-

taka

u p

ozna

tim

uvj

etim

a.

Izvo

đenj

e ra

dnji

te

prim

jena

jed

nost

avni

h m

etod

a, ins

trum

enat

a,

alat

a i m

ater

ijala

u

pozn

atim

uvj

etim

a.

Prim

jena

jed

nost

avne

ko

mun

ikac

ije i

sura

dnje

u int

erak

-ci

ji s

poje

dinc

ima

u po

znat

im s

ocija

lnim

si

tuac

ijam

a.

Izvr

šenj

e sk

upa

jedn

osta

vnih

zad

atak

a uz

nep

osre

dno

stru

čno

i po

vrem

eno

vods

tvo

u po

znat

im u

vjet

ima.

Preu

zim

anje

odg

ovor

-no

sti za

izv

ršav

anje

je

dnos

tavn

ih z

adać

a i od

nosa

s d

rugi

ma

u po

znat

im u

vjet

ima.

1

Razu

mije

vanj

e os

novn

ih

opći

h či

njen

ica

i po

jmov

a u

jedn

osta

vnim

i po

znat

im s

vaki

dašn

jim

situ

acija

ma.

Prov

edba

jed

nost

avni

h,

konk

retn

ih, lo

gičk

ih m

isao

nih

proc

esa

potr

ebni

h za

rje

šava

nje

jedn

osta

vnih

i jas

no d

efi n

iran

ih

zada

taka

u p

ozna

tim

uvj

etim

a.

Izvo

đenj

e je

dnos

tavn

ih

radn

ji u

pozn

atim

uv

jeti

ma.

Prim

jena

opć

ih

prav

ila p

onaš

anja

u

pozn

atim

soc

ijaln

im

situ

acija

ma.

Izvr

šenj

e je

dnos

tavn

ih

zada

taka

uz

nepo

sred

-no

str

učno

i s

taln

o vo

dstv

o u

pozn

atim

uv

jeti

ma.

Preu

zim

anje

odg

ovor

-no

sti za

izv

ršav

anje

je

dnos

tavn

ih z

adać

a u

pozn

atim

uvj

etim

a.

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice