of 190/190
INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g. 1 SKRIPTA OSNOVE BRODOGRADNJE zanimanje: brodomehaničar / I razred Pripremio: Zoran Perić, diplomirani inženjer strojarstva Split, prosinac 2014. g.

Zoran Peric skripta OSNOVE BRODOGRADNJE …zoranpericsplit.weebly.com/uploads/1/.../zoran_peric_skripta_osnove... · Elementi broda 4.1. Standardi i propisi klasifikacijskih društava

  • View
    264

  • Download
    9

Embed Size (px)

Text of Zoran Peric skripta OSNOVE BRODOGRADNJE...

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    1

    SKRIPTA

    OSNOVE BRODOGRADNJE

    zanimanje: brodomehaniar / I razred Pripremio: Zoran Peri, diplomirani inenjer strojarstva Split, prosinac 2014. g.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    2

    SADRAJ: Predgovor 1. Brod 1.1. Povijesni razvoj brodogradnje 1.2. Pojam broda 1.3. Vrste brodova 1.4. Svojstva broda 1.5. Podjela brodskog trupa, osnovni dijelovi neovisno o tipu broda 1.6. Dijelovi elinog broda 2. Brodogradilita 2.1. Uvod u brodograevnu industriju 2.2. Pogoni brodogradilita 2.3. Izbori lokacije brodogradilita 2.4. Podjela brodogradilita 2.5. Transport unutar brodogradilita 3. Brodska forma 3.1. Glavni parametri trupa broda, osnovni pojmovi 3.2. Glavne dimenzije trupa broda i njihovi omjeri 3.3 . Koeficijenti brodske forme: *Koeficijent istisnine *Koeficijent punoe glavnog rebra *Koeficijent uzdune finoe broda 3.4. Istisnina ili deplasman broda 3.5. Vlastita teina broda 3.6. Nosivost i stupanj nosivosti 3.7 . Nadvoe 3.8. Zapremnina broda 3.9. Zagaznice i trim broda 3.10. Brodske linije: *uzdunice *rebra *irnice 3.11. Palubni uzvoj (skok) 3.12. Preluk palube 3.13. Vrste formi prema reimu plovidbe 4. Elementi broda 4.1. Standardi i propisi klasifikacijskih drutava 4.2. Sustavi gradnje trupa 4.3. Uzduni sustav gradnje 4.4. Popreni sustav gradnje trupa 4.5. Mjeoviti sustav gradnje trupa 4.6. Vanjska oplata 4.7. Naini izvedbe vanjske oplate 4.8. Kobilica broda

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    3

    4.9. Zavrni voj 4.10. Ljuljna kobilica 4.11. Dvodno, uzdunjaci, rebrenice, pokrov dvodna, rubna ploa dvodna 4.12. Orebrenje u poprenom, uzdunom i kombiniranom sustavu gradnje broda 4.13. Poveze (Pregrade i upore, minimalni broj pregrada) 4.14. Konstrukcija nepropusnih pregrada, ravne pregrade, korigirane pregrade i upore 4.15. Palube i otvori na palubama, spajanje i podveze, grotla, prenice i linice 4.16. Konstrukcija strojarnice, dvodno strojarnice 4.17. Strukturni i nestrukturni tankovi, platforme 4.18. Konstrukcija krmenog i pramanog pika 4.19. Nadgrade, palubne kuice, katel i kostur. 5. Oprema broda 5.1. Oprema za sidrenje i vez (opi pojmovi, vrste, konstrukcija,princip rada, rukovanje) 5.2. Oprema za spaavanje 5.3. Oprema za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, naini ukrcavanja i iskrcavanja tereta 5.4. Protupoarna oprema 5.5. Navigacijska oprema 5.6. Oprema nastambi i prostorije za stan. 5.7. Rashladni prostori na brodu 5.8. Ventilacija, grijanje i klimatizacija Predgovor

    Ova skripta je namjenjena uenicima srednje strukovne kole za zanimanje

    brodomehaniar u sklopu industrijskih i ostalih tehnikih zanimanja, a u skladu je s aktualnim nastavnim planom i programom za zanimanje brodomehaniar.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    4

    1. Brod 1.1. Povijesni razvoj brodogradnje

    Brod je plovno sredstvo koje slui za prijevoz robe i putnika (trgovaki i putniki) za ribolov (ribarski), za vojne operacije na vodama (ratni brodovi), za vrenje specijalnih poslova na moru i rijekama (polaganje kabela, istraivanje) i za obavljanje raznih zadataka u vezi s plovidbom (remorkeri, ledolomci). Vjerojatno najstariji nalaz brodske olupine datira oko 3000 god. prije nove ere. Radi se o vie brodova naenih u pustinjskom pijesku u blizini Nila. Duina ovih brodova procijenjena je izmeu 60 i 80 stopa. Brodovi su bili dugi i uski, sa malom uzdunom vrstoom, dovoljnom za plovidbu mirnim Nilom. Na morskim brodovima, napinjali su konop od pramca do krme i tako dobivali potreban element uzdune vrstoe. Mnogi povjesniari smatraju da su Feniani, kao civilizacija iznimno orijentirana na Mediteran, bili prvi pravi brodograditelji. Naime, dotadanji egipatski brodovi, koji su uglavnom plovili Nilom, nisu bili takve konstrukcije kao feniki brodovi koji su bili graeni za more. Oko 2000 godina pr. n. e. grka civilizacija poinje intenzivnije ploviti istonim Mediteranom te razvija brodogradnju. U Grkoj se po prvi puta pojavljuje kobilica i brodska konstrukcija koja je slina dananjoj drvenoj konstrukciji. Za trgovinu, Grci su gradili iroke i oble brodove na pogon jedrima, omjera duine i irine oko 1:3. esti ratovi izmeu grke i drava u okruenju, dovele su do razvoja ratnih brodova. Ratni su brodovi bili znatno dui od trgovakih, omjera duine i irine od 1/5 do 1/6. Za pogon su koristili jedra i vesla, pa im je bila potrebna vea duina kako bi se moglo koristiti vei broj vesala. Grki ratni brodovi bile su poznate trijere.Tokom vremena trijera je usavravana postavi jedan od najboljih ratnih brodova na vesla. Imale su duinu oko 42 m, irinu 5.8 m i gaz oko 1.8 m. Liburni su antika civilizacija s podruja Kvarnera, velebitskog primorja i sjeverne Dalmacije. Mnogi antiki tekstovi Liburne navode kao vjete pomorce i brodograditelje koji su gradili najbolje brodove svog vremena. Zbog orkanske bure na sj. Jadranu, koju spominju i Rimljani, ali i piratstva po kojemu su takoer bili poznati, Liburni su gradili brze, vrste i okretne brodove. Liburni su u to vrijeme imali najraznovrsniju flotu brodova, od kojih potjeu i neki dananji nazivi na Jadranu, Sredozemlju i ire, primjerice: -Drakofori; desantni ratni brodovi sa zmajskom glavom na pramcu i krmi (kasnije vikinki Drakkari) -Liburnea; bojni brodovi, dvoveslarke, koje su potom kopirali i razvili Rimljani -Galaia; vei transportno-trgovaki brod, imenjak kasnijih srednjovjekovnih galija

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    5

    -Lembul; manji i brzi ribarski brod kao prototip i naih dalmatinskih leuta -Paros; manja brodica za prijevoz i lokalni ribolov tj. prethodnik i imenjak dananje pasare.

    Vikinzi su bili poznati i vrsni pomorci.Vikinzi ve poetkom srednjeg vijeka grade brodove za plovidbu Atlantskim oceanom. Njihovi su brodovi bili manji od mediteranskih, ali vitkiji, bri i okretniji. Trgovaki brodovi bili su dugi do 25 m, a plovili su samo na jedra te su postizali brzinu i preko 12 vorova. U srednjem vijeku na Atlantiku i Sredozemlju grade se trgovaki brodovi Nave sa pogonom na jedra. Atlantske nave su neto vitkije, a sredozemne manje, zdepastije sa gotovo krunom formom pramca i krme. Ratnim verzijama nave dograivala su se vrsta nadgraa na stupovima, katel na pramcu i kasar na krmi, a na dijelu vanjske oplate iznad vodne linije, ugraivala su se uzduna i poprena ukrepljenja.

    Slika : Dubrovaka nava Slika : Karavela Santa Maria

    Krajem srednjeg vijeka, u XIV i XV st., grade se vei brodovi karavele. Columbo je njima krenuo u otkrivanje novih zemalja. (St. Maria, Nina i Pinta). Karavele su brodovi sa dva do etiri jarbola, visokih bokova i u pravilu bez naglaenih katela. Potkraj XIV i poetkom XV st. dubrovaka trgovaka mornarica se naglo razvija i zauzima jedno od vodeih mjesta u Sredozemlju.. Poznata je dubrovaka karaka. To je bio veliki brod s katelom i naglaenim kasarom. Vee su karake mogle krcati i do 1300 t tereta.

    Slika: Karaka

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    6

    Ratovi u Europi i masovna emigracija itelja iz Europe u Ameriku u prvoj polovici XIX st., razvoj trgovine izmeu Amerike i dalekog istoka na Pacifiku, sredinom XIX st., te velika potraga za zlatom u Kaliforniji koja je zahtjevala redovitu i brzu opskrbu sa istone obale, sve je to doprinjelo tome da Amerika razvija i gradi vrlo brze brodove s naroito vitkim trupom i mnogo jedara raznih vrsta (brikova, kuma i krinjaka). Tako je postepeno nastao najsavreniji tip jedrenjaka poznat pod imenom kliper . Kliperi su bili brodovi graeni za brzinu, a da bi se brod mogao nazvati kliperom morao je prei udaljenost izmeu New Yorka i San Franciska za manje od 110 dana. Nosivost takvih kalifornijskih klipera kretala se izmeu 1000 i 2000 t. Najbri kliper je bio Flying Cloud izgraen u Bostonu od projektanta Donald McKaya. Flying Cloud je u jednom danu prevalio 374 milje, prosjenom brzinom od 15.5 vorova, a put od New Yorka do San Franciska je preao u 89 dana i 21h.

    Slika : Kliper Zlatno doba klipera, bilo je izmeu 1840. godine i 1859. godine. Kliperi potom bivaju

    pomalo istiskivani od brodova na parni pogon, iako su se jo gradili, do kraja XIX st. Jedrenjaci naime nisu mogli konkurirati brzinom, ali su mogli cijenom prijevoza koja je ipak bila nia. Stoga su se jo neko vrijeme gradili veliki elini jedrenjaci nosivosti i preko 4000 t sa 4 i 5 jarbola.

    Godine 1807. u Americi Robert Fulton sagradio je prvi parobrod. Prvi su parobrodi imali pogon na bone kotae to je bilo glomazno, te su imali malu brzinu, ali su za plovidbu rijekama bili prikladniji od jedrenjaka. Prvi parobrod koji je preao Atlantik samo sa parnim strojevima je Great Western 1838. godine.Vrlo je znaajno za razvoj parobroda da je u to vrijeme izumljen i brodski vijak , koji je pojednostavio konstrukciju pogonskog ureaja, a za morske brodove bio puno prikladniji od bonog kotaa.

    Brzi razvoj zapoet u XIX st. nastavlja se jo intenzivnije u XX st. Pronalaze se novi sustavi pogona, a pogonski ureaji postaju snaniji, ekonominiji i pouzdaniji. Primjenjuju se nova konstrukcijska i tehnoloka rjeenja, novi materijali, novi ureaji i dr. Glavne inovacije bile su:

    - eljezo, a kasnije elik, zamjenjuju drvo kao glavni konstrukcijski materijal; - Jedrenjake zamjenjuju parobrodi, a kasnije i brodovi na diesel motorni pogon, plinske

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    7

    turbine, nuklearni pogon; - Uvoenje zavarivanja;

    - Razvoj novih, specijaliziranih tipova brodova (tankeri, brodovi za prijevoz rasutog tereta, kontejnerski brodovi, brodovi za ukapljeni naftni plin,).

    Slika : Kontejnerski brod Slika : Brod za rasuti teret (eng.container ship ili box boats) (eng.bulk carrier)

    Slika : Brod za ukapljeni plin (LNG) Slika : Tanker 1.2. Pojam broda

    Definicija pojma broda i plovnih objekata vezanih uz brod

    Brod je plovno sredstvo kojemu svojstva, oblik i veliina omoguavaju da sigurno plovi u eljenom smjeru radi prijevoza tereta ili ljudi ili za neke druge plovidbene pothvate. Pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajui objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomino ukopan u morsko dno ili poloen na morsko dno (nepomini odobalni objekt).

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    8

    Plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt moe biti brod, ratni brod, jahta ili brodica: a) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, ija je duljina vea od 12 metara, a bruto tonaa vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika. Brod moe biti putniki, teretni, tehniki plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraivaki . b) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, ukljuujui podmornicu, koji je pod zapovjednitvom pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske, a ija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je duan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske dravne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo uini poznatim c) putniki brod jest brod na mehaniki pogon koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika d) tehniki plovni objekt jest brod, sa ili bez mehanikog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehnikih radova (bager, dizalica, jarualo, pokretni odobalni objekt za istraivanje i eksploataciju podmorja i sl.) e) plutaju i objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajui dok, plutajue skladite, plutajui restoran, plutajua elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.) f) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je duljina vea od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva vea od 5 kW. Pojam brodica ne obuhvaa: plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili obavljanja radova, plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja, kanue, kajake, gondole i pedaline, daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima g) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 putnika h) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od opeg interesa drave, a iji je vlasnik, odnosno brodar drava ili neko drugo tijelo ovlateno od drave (npr. policijski brod, brod luke kapetanije, brod Obalne strae, i sl.) i koji slui iskljuivo u negospodarske svrhe.

    1.3. Vrste brodova

    Prema veliini, brodovi se dijele na: Mali brodovi L 50 m (75 m) Srednji brodovi L= 75-100 m Veliki brodovi L= 100 m 250 m Vrlo veliki brodovi (mamut brodovi) L> 250 m Prema namjeni brodovi se dijele na: - trgovake brodove - namijenjeni za prijevoz putnika i robe - teretni brodovi - namijenjeni prijevozu iskljuivo raznih vrsta tereta

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    9

    - putniki brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletniki ili linijski brodovi) - putniko-teretne brodove - ratne brodove - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije - krstarice, razarai, podmornice, minopolagai, minolovci, torpedni amci, patrolni brodovi, desantni brodovi, nosai zrakoplova... - specijalni brodovi - namijenjeni za posebne poslove i zadatke - ribarski brodovi, tegljai, ledolomci, trajekti, jahte, jedrilice, brodovi-svjetionici, brodovi za polaganje kabela, brodovi-dizalice (vidi "Veli Joe") Prema podruju plovidbe brodove moemo podijeliti na: - brodove za plovidbu morem - brodove male obalne plovidbe - brodove velike obalne plovidbe - brodove duge plovidbe - brodovi za plovidbu unutarnjim vodama - rijene brodovi - jezerske brodovi - kanalske brodove Prema materijalu od kojeg su izgraeni brodove moemo podijeliti na: - drvene brodove - eline brodove - kompozitne brodove - betonske brodove - brodove od aluminija i njegovih legura - brodove od plastinih masa. Prema vrsti pogona brodove moemo podijeliti na: - jedrenjake - za pogon koriste vjetar koji djeluje na jedra - parobrode - za pogon koriste parni stapni stroj - motorne brodove - brodovi sa Diesel motorom i brodovi sa parnim ili plinskim turbinama - brodove na elektrini pogon - za pogon koriste elektromotore koji se napajaju iz akumulatora, (npr. podmornice) - brodove na Diesel elektrini pogon - sami pogon je elektromotor koji dobiva elektrinu energiju od generatora pogonjenog Diesel motorom Podjela brodova prema nainu stvaranja uzgona: hidrostatski sila uzgona jest rezultat hidrostatskih sila na trup broda - klasina deplasmanska plovila - katamarani - SWATH (Small Waterplane Area Twin Hull) plovila hidrodinami ki - gliseri - hidrogliseri aerostatski (zrani jastuk) - ACV ( Air Cushion Vehicles) plovila

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    10

    - SES ( Surface Effect Ship) plovila

    Glavna podjela pomorskih brodova je na ratne brodove i na brodove trgovake mornarice. Daljnja podjela odnosi se na namjenu brodova, tj. na poslove koje obavljaju na moru, ili na terete koje prevoze. U nastavku e se obraditi samo brodovi trgovake mornarice.

    BBrr ooddoovvii zzaa pprr ii jj eevvoozz ggeenneerr aallnnoogg tteerr eettaa

    U smislu prijevoza tereta morem, ovi brodovi spadaju u najstariju vrstu trgovakih brodova. Generalni teret predstavlja bilo koji teret koji se prevozi morem, a danas se takav teret uglavnom prevozi kontejnerima. Takav teret ine:

    - razne vree rasutog tereta; - kutije, kaete, predmeti u

    drvenim okvirima; - bale, role i slini predmeti; - pojedini predmeti poput

    limenki, baava i sl. Nekadanji brodovi za prijevoz

    generalnog tereta su imali karakteristian izgled: trup s nadgraem na sredini broda (kasnije po krmi), ispred i iza nadgraa nekoliko skladita s meupalubljem, razne samarice ili dizalice za ukrcaj i iskrcaj tereta i stroj na sredini trupa broda.

    Tipian primjer su bili brodovi klasa Victory i Liberty koji su izgraeni u SAD za vrijeme 2. svjetskog rata i plovili su jo dugo nakon toga.

    Generalni teret nikada ne moe idealno popuniti skladini prostor te ga treba vrlo paljivo rukovati i privrivati kako ne bi dolo do pomicanja tereta prilikom prijevoza.

    Danas se brodovi za generalni teret vrlo malo koriste, eventualno na nekim priobalnim podrujima i na kraim relacijama.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    11

    BBrr ooddoovvii zzaa pprr ii jj eevvoozz kkoommbbiinnii rr aannoogg tteerr eettaa

    Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta su oni koji mogu istovremeno prevoziti generalni teret i teret koji je npr. paletiziran ili spremljen u kontejnerima. Prvi brodovi koji su prevozili kontejnere su zapravo bili kombinirani brodovi koji su u odreenim skladitima imali prostor pripremljen za ukrcaj kontejnera. Takvi brodovi esto imaju i rampe, tj. mogunost ukrcaja tereta i pomou prikolica ili kamiona. Tako razlikujemo:

    - Djelomini ili polukontejnerski brodovi (partial container ships ili semi-container ships) koji se upotrebljavaju djelomino za prijevoz kontejnera i djelomino za klasini generalni teret.

    - RO-RO brodovi s horizontalnim ukrcajem kontejnera s kamionske prikolice ili eljeznikog vagona na brod ili s broda na prikolicu odnosno vagon.

    - Sistemi LASH, s podvrstama Seabee i BACAT, koji u svojim teglenicama prevoze i kontejnere.

    - Konvertibilni kontejnerski brodovi (convertible container ships), u kojima se dio broda ili itav brod moe upotrijebiti za smjetaj bilo kontejneriziranog ili konvencionalnog tereta, s uredajima koji omoguuju preureenje broda od putovanja do putovanja

    Izraz kombinirani prijevoz se u pomorstvu koristi i za teret koji se istovremeno prevozi s dva razliita sredstva:

    - prijevoz kamiona brodovima ili vlakovima; - prijevoz vlakova brodovima i sl.

    Isti izraz se koristi i za primjenu vie razliitih prometnih sredstava za jedan teret u sustavu door-to-door, tj. od vrata do vrata pri emu se jedan teret sloi na paletu ili u kontejner te se npr. kamionom preveze do eljeznike postaje, dalje vlakom do luke i u nastavku brodom itd. Teret se moe prevesti i na jednom djelu puta zrakoplovom.

    BBrr ooddoovvii zzaa pprr ii jj eevvoozz kkoonntteejj nneerr aa

    Kontejnerski brod (Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj teret prevozi u kontejnerima u skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, to je uobiajeno sredstvo intermodalnog prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats (brodovi za kutije), kontejnerski brodovi prevoze veinu svjetskog suhog tereta, tj. tvornikih proizvoda. Po vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    12

    kontejnerski brod za horizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni djele na velike oceanske, i manje feedere koji opskrbljuju vee brodove u sredinjim kontejnerskim lukama.

    Postepeno se razvilo nekoliko tipova brodova za prijevoz kontejnera, od kojih su najznaajniji:

    - Potpuni kontejnerski brodovi (full container ships) s elijama za smjetaj kontejnera u unutranjosti broda (cellular type) i u vie redova na palubi.

    - Obalni kontejnerski brodovi (feeder service), manji brodovi s ravnom palubom ureenom za smjetaj kontejnera, koji dovoze kontejnere iz manjih luka u glavnu kontejnersku luku radi ukrcavanja na prekomorski brod ili ih iz te luke razvoze u druge, manje luke.

    Najvei kontejnerski brodovi na svijetu (izvor: Wikipedia )

    Izgraen Ime Duina

    o.a. irina

    Kapacitet TEU

    BRT Vlasnitvo Zastava

    2006. Emma Mrsk 397,7 m 56,4 m 15 200 151 687 Maersk Line Danska

    2009. MSC Danit 365,50 m 51,20

    m 14 000 153 092 MSC S.A. Panama

    2009. MSC Beatrice 366 m 51 m 14 000 151 559 MSC S.A. Panama 2008. CMA CGM Thalassa 346,5 m 45,6 m 10 960 128 600 CMA CGM Cipar 2005. Gudrun Mrsk 367,3 m 42,8 m 10 150 97 933 Maersk Line Danska 2002. Clementine Mrsk 348,7 42,6 m 6600 96 000 Maersk Line Danska 2006. COSCO Guangzhou 350 m 42,8 m 9450 99 833 COSCO Grka 2006. CMA CGM Medea 350 m 42,8 m 9415 99 500 CMA CGM Francuska 2003. Axel Mrsk 352,6 m 42,8 m 9310 93 496 Maersk Line Danska

    2006. NYK Vega 338,2 m 45,6 m 9200 97 825 Nippon Yusen

    Kaisha Panama

    2005. MSC Pamela 336,7 m 45,6 m 9178 90 500 MSC S.A. Liberija 2006. MSC Madeleine 348,5 m 42,8 m 9100 107 551 MSC S.A. Liberija 2006. Hannover Bridge 336 m 45,8 m 9040 89 000 K Line Japan

    Osnovna karakteristika po kojoj se kontejnerski brodovi razlikuju od brodova za

    generalni teret, skladita su s posebnim elijama za svaki kontejner i automatskim slaganjem. Kontejnerski brod je, isto kao i sam kontejner, vrlo jednostavne strukture. Nema meupalublja, nema posebnih otvora na palubi ni dizalica, osim u izuzetnim sluajevima, a nema ni druge opreme za prekrcaj jer se ureaji za ukrcavanje i iskrcavanje nalaze na lukim obalama.

    Najprometnije kontejnerske luke u svijetu (izvor: Wikipedia)

    Poredak Luka Drava TEU (u 1000) +/- od 2004. % promjene od 2004. 1 Singapur Singapur 23 192 1863 8,73 2 Hong Kong Kina 22 427 443 2,02 3 Shanghai Kina 18 084 3527 24,23 4 Shenzhen Kina 16 197 2582 18,96 5 Busan Juna Koreja 11 843 413 3,61 6 Kaohsiung Tajvan 9471 0 0,00 7 Rotterdam Nizozemska 9287 1006 12,15 8 Hamburg Njemaka 8088 1085 15,49 9 Dubai Ujedinjeni Arapski Emirati 7619 1190 18,51 10 Los Angeles SAD 7485 164 2,24

    Konvencionalni brodovi imaju prostranu i jaku palubu koja pridonosi vrstoi broda,

    dok je kod kontejnerskih brodova elijskog tipa palubna povrina ograniena samo na uske dijelove izmeu elijskih skladita i bokova broda, tako da elijska struktura slui ujedno i za

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    13

    osiguranje stabiliteta broda. Kontejnerski brodovi dizajnirani sa svrhom to vee optimizacije tereta.

    Kapacitet se mjeri u kapacitetu ukrcaja TEU (Twenty-foot equivalent unit), standardnog kontejnera 6.1 2.4 2.6 metara, premda je veina kontejnera danas u upotrebi dugaka 12 metara. Za razliku od veih brodova, manji, s kapacitetom do 2900 TEU, esto su opremljeni vlastitim dizalicama. Ovisno o veliini broda, broj posade varira od 20 do 40 ljudi.

    Slika : Kontejnerski brod RO-RO brodovi

    RO_RO brodovi su namijenjeni za prijevoz tereta na kotaima, a izraz proizlazi iz engleskog Roll on Roll off to znai dokotrljaj otkotrljaj. U ovu kategoriju spadaju brodovi za prijevoz razliitih vrsta brodova, pa su se danas isprofilirali:

    - brodovi za prijevoz automobila (novih vozila); True Car Carrier (PCC) ili na Pure Car Truck Carrier (PCTC).

    - brodovi za prijevoz kamiona, prikolica i poluprikolica; - brodovi za prijevoz vozila i putnika trajekti RO-RO passenger ship.

    Slika : RO-RO brod Za ukrcaj i za iskrcaj tereta, kao i premjetanje tereta unutar broda na RO-RO

    brodovima se upotrebljavaju rampe. Rampe se dijele na vie naina: Podjela rampi po smjetaju na brodu:

    - Vanjske rampe rampe koje slue za ukrcaj i iskrcaj, o pramane rampe u simetrali broda, o krmene rampe u simetrali broda, o krmene rampe van simetrale, smjetene pod kutom u odnosu na

    simetralu (kut se obino kree od 30 do 45),

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    14

    o zakretne rampe, postavljene u simetrali broda, s mogunou zakretanja bono, do 40 na obje strane broda. Ove rampe se najee koriste kao krmene rampe, iako ima sluajeva ugradnje ovog tipa i za pramane rampe.

    - Unutarnje rampe rampe koje slue za manipulaciju tereta unutar broda. o nepomine rampe, o pomine rampe, mogu spajati vie paluba, zatvarati palubne otvore, a

    mogu se koristiti i za dodatno slaganje tereta. Dok se svugdje u svijetu teret mjeri u tonama, RoRo teret se mjeri u mnogo

    prikladnijoj jedinici - Lanes in Meters (LIM-s). Izraunava se tako da se pomnoi duina tereta u metrima sa duinom tereta u redovima (ta duina varira od plovila do plovila i postoje industrijski standardi). Na palubi PCC kapacitet se obino mjeri u RT ili RT43 koje se baziraju na 1996. Toyotinim ekvivalentnim jedinicama (CEU).

    Najvei RoRo na svijetu plovi izmeu SAD-a i Puerto Rica, prevozi kontejnere sa novim i rabljenim automobilima i prekomjernim teretom koji see do preko tri palube. Brodovi za prijevoz tekueg tereta

    Danas u svijetu postoji mnogo vrsta tekuina koje treba prevoziti morem, a ako se prevoze u velikim koliinama, nije praktino primijeniti ikakav nain pakiranja. U sluaju da se prevoze manje koliine vrijednijih ili opasnijih tekuina, mogu se zapakirati u boce, bave, limenke pa i posebne kontejnere.

    TTaannkkeerr

    Brodovi za prijevoz tekueg tereta su oni koji prevoze taj teret u razlivenom stanju, te

    su za to posebno konstruirani. Neki problemi koji se javljaju kod tih brodova su: - odravanje stabilnosti broda radi slobodnih povrina u tankovima za tekuinu; - mogue ishlapljivanje otrovnih i tetnih plinova; - korozija na stijenkama tankova.

    Tankeri, po pravilu, imaju manje nadvoe od ostalih teretnih brodova, ali pregrade i stabilitet u sluaju prodora vode moraju udovoljavati posebnim zahtjevima, propisanim u Meunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, Loadline 66, i u SOLAS-u..

    Tankeri se grade za prijevoz odreene vrste tereta, najee sirove nafte ili njezinih derivata. Postoje i tankeri za druge vrste tekuih tereta, koji ponekad iziskuju posebnu konstrukciju i opremu. Meutim, tipinim tankerom smatra se onaj to prevozi sirovu naftu, koji i po tonai i po broju brodova nadmauje sve ostale vrste tankera.

    Karakteristike svih tankera su:

    - itav prostor za teret podijeljen uzdunim i poprenim pregradama na nepropusna odjeljenja, koja se nazivaju tankovima;

    - poseban sustav cjevovoda i pumpa za ukrcavanje i iskrcavanje tekueg tereta. Prvi tankeri poeli su ploviti krajem 19. stoljea i prevozili su naftu iz Meksikog

    zaljeva za Englesku. Osnovna podjela tankera je prema vrsti tereta koju prevoze. To mogu biti tankeri za prijevoz:

    - sirove nafte - naftnih derivata

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    15

    - ukapljenog prirodnog plina - raznih kemikalija - pitke vode - posebnih tekuih tereta (vino, sok).

    KKaarraakktteerr iissttiikkee ttaannkkeerraa zzaa nnaaffttuu

    Tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata dijele se prema veliini teretnog prostora,

    odnosno prema tonama nosivosti: - 10,000 - 60,000 dwt - Manji tanker (najee za prijevoz derivata) - 60,000 - 80,000 dwt - Panamax - 120,000 - 200,000 dwt - Suezmax do 350 m - 200,000 - 315,000 dwt - VLCC do 350 m - 320,000 - 550,000 dwt - ULCC do 450 m

    Izraz AFRAMAX proizlazi iz Average Freight Rate Assessment. To predstavlja

    najidealniju veliinu broda u toj kategoriji za trenutno stanje na tritu (najisplativiji brod). Npr. za vrijeme rata izmeu Egipta i Izraela Knock Nevis je bio AFRAMAX za ULCC brodove.

    AFRA Scale Flexible market scale

    Class Size in DWT Class Size in DWT General Purpose tanker 10,00024,999 Product tanker 10,00060,000

    Medium Range tanker 25,00044,999 Panamax 60,00080,000

    LR1 (Large Range 1) 45,00079,999 Aframax 80,000120,000

    LR2 (Large Range 2) 80,000159,999 Suezmax 120,000200,000

    VLCC (Very Large Crude Carrier)

    160,000319,999 VLCC 200,000320,000

    ULCC (Ultra Large Crude Carrier)

    320,000549,999 ULCC 320,000550,000

    Neke od specifinosti tankera za naftu su:

    - gradnja prema propisima SOLAS-a i MARPOL-a - prostor ispod palube podijeljen je jednom ili s dvije uzdune i nekoliko

    poprenih pregrada u vie tankova, - u poprenom smjeru postoje ljevi i desni boni i po jedan sredinji tank; broje

    se od pramca prema krmi - izmeu tankova postoje uski prazni prostori ili tzv. koferdami za odvajanje

    tankova tekueg tereta od pramanog i strojarskog prostora; slui i za prolaz cjevovoda za krcanje i iskrcavanje tereta

    - sredinji koferdam slui kao prostor za pumpe - u veini supertankera i mamut-tankera u poprenom smjeru postoje dva bona i

    dva sredinja tankova; Svaki tanker za prijevoz sirove nafte od 20,000 tona nosivosti i vie mora biti

    opremljen za pranje tankova tereta sirovom naftom (COW Crude Oil Washing). Za sve tankove tereta te slop tankove potreban je sistem inertnog plina (IGS Inert Gas System).

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    16

    Slop tankovi su sabirni tankovi za ostatke pranja sirovom naftom u kojima se sakuplja i pohranjuje prljavtina do dolaska u luku gdje se moe isprazniti.

    DDvvoossttrruukkaa ooppllaattaa

    Svi dananji tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata moraju imati tzv. dvostruko

    dno koje se sastoji od dvije oplate izmeu tereta i mora, u svrhu sprjeavanja istjecanja tereta u more prilikom proboja vanjske oplate broda. Taj prostor izmeu oplata broda u trenucima kada se ne prevozi nafta slui za ukrcaj balastnih voda koje daju stabilnost praznom brodu.

    Dvostruku oplatu moraju imati svi brodovi izgraeni poslije 1990., a do 2015. godine sve brodarske kompanije moraju zamijeniti postojee brodove sa jednostrukom oplatom brodovima sa dvostrukom oplatom. Prostor dvostrukog dna nigdje ne smije biti vertikalno manji od B/15 ili 2 metra, gdje je B irina broda.

    Mnogi stari tankeri koji nisu izgraeni s dvostrukom oplatom, a koji su bili jo sposobni za plovidbu, preureeni su u plutajue tankove, uglavnom kao sabirni tankovi za naftu koja dolazi sa nekoliko platforma na naftnim poljima. Takvu sudbinu je imao i najvei tanker koji je ikada sagraen, Knock Nevis.

    TTaannkkeerr ii zzaa pprr ii jj eevvoozz kkeemmiikkaall ii jj aa

    Kemikalije koje se mogu prevoziti morem u razlivenom stanju su uglavnom tekuine koje imaju posebna svojstva te mogu nepovoljno utjecati na okolinu. Gradnja brodova za prijevoz takvih kemikalija detaljno je razraen u IMO-vim pravilnicima:

    - IBC Code International Code for Construction and Equipment of ship carring dangerous chemical in bulk,1971. od IMO

    - IGC Code international code for construction and equipment of ships carring liquefide gases in bulk

    Slika : Chemical tanker

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    17

    U lipnju 1983.g. odlukom odbora za sigurnost plovidbe prihvaeno je da se oba pravilnika usklade i zajedniki da se uvrste kao dopuna SOLAS-u, glave VII koja se odnosi na prijevoz opasnih tvari. Na osnovi toga IBC Code odnosi se na sve kemikalce koji su se poeli graditi poslije 01. 07. 1986. godine. Za takve brodove predviena je Svjedodba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju.

    Slike: Tanker za prijevoz kemikalija u izgradnji i sheme Ovisno o vrsti i svojstvima kemikalija, brodovi se dijele na tri tipa:

    Tip 1 - maksimalne preventivne mjere u sluaju sudara i nasukanja - u stanju izdrati znatna oteenja na bilo kojem mjestu uzdu njegove duine - udaljenost od tereta do oplate na vodenoj liniji mora biti najmanje B/5 (B-

    irina broda) - tankovi ne smiju nigdje biti blii oplati od 760 mm - maksimalna veliina tanka moe biti 1250 m3

    Tip 2

    - stroge preventivne mjere - manji od 150 m - po cijeloj duini dvostruka oplata osim kod podruja stroja

    Tip 3

    - srednje mjere predostronosti - vei od 225 metara po cijeloj duini dvostruka oplata - 125 225 po cijeloj duini osim stroja - manji od 125 metara po cijeloj duini osim iza strojarnice - graeni sa veim brojem pregrada - vei od 150 m kao i kod tipa 1 - Maksimalni kapacitet tankova 3000 m3

    Prilikom krcanja takvog tereta treba voditi rauna o propisima IMDG kodeksa u kojem

    su opisane sve poznate kemikalije i nain kojim se one smiju prevoziti, pakirati, separirati, koje su kompatibilnosti ili nekompatibilnosti meu njima, na koliko metara moraju biti meusobno udaljeni, koje su posljedice izlijevanja i kontakta sa zrakom itd.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    18

    TTaannkkeerr ii zzaa pprr ii jj eevvoozz ppll iinnaa

    U prirodnom stanju plinovi zauzimaju veliki volumen pa se za njihovo transportiranje moraju ukapljiti. Brodovima tankerima za prijevoz plina se prevoze:

    - LPG liquefied petroleum gas butan, propan, propilen - LNG liquefied natural gas metan

    Slika: Tankeri za prijevoz plinova LPG odnosno LNG Tzv. plinai su brodovi koji se mogu izvesti sa sfernim tankovima ili su to membranski

    brodovi, ovisno o tehnologiji ukapljivanja plina. Prvi takav brod je izgraen 1964. godine i zvao se Methane Princess. Do danas su ovi brodovi imali vrlo malo havarija te su ljudske rtve utvrene samo u jednoj havariji, kada je dolo do eksplozije na brodu. Zanimljivo je da se brod Norman Lady sudario s podmornicom, bez vee tete.

    Ukapljivanje plina se postie na sljedee naine:

    - smanjivanje volumena 600 x - ohlaivanje na -162 - kombinacija tlaka i niske temperature

    te su za to potrebni posebni kompresori, kondenzatori, tekuinski spremnik, ekspanzivni ventili i ostala oprema. Ovi brodovi esto kao pogon imaju plinske turbine, a kao gorivo koriste plin koji prevoze, iako se danas polako naputa ovaj princip.

    BBrr ooddoovvii zzaa pprr ii jj eevvoozz rr aassuuttoogg tteerr eettaa

    Bulk carrieri su brodovi u kojima se prevoze sipki tereti u rasutom stanju. Oni su obino s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjeni prvenstveno za prijevoz suhog rasutog tereta. Obino su s jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim tankovima u skladitima tereta.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    19

    Slika: Brod za prijevoz rasutog tereta

    Brod za prijevoz rudae To je brod za rasuti teret namijenjen za prijevoz rudae u rasutom stanju u centralnim

    skladitima tereta, graen s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdune pregrade u skladitima tereta. Rudaa je specifian teret kod kojeg treba voditi rauna o postotku vlage, jer se moe dogoditi da se viak vlage kondenzira na dnu pri emu se teret pri valjanju broda poinje pomicati i poremeuje stabilnost broda. Osim toga, rudae struu i korodiraju stjenke skladita pa tome treba pridati posebnu panju.

    Brod za prijevoz sipkog tereta To je brod koji udovoljava zahtjevima iz SOLAS 74 za prijevoz sipkog tereta. Sipki

    teret se u nekim situacijama ponaa kao tekuina to takoer moe nepovoljno djelovati na stabilnost broda pa treba o tome voditi rauna, npr. separiranjem, postavljanjem ne/pominih pregrada i sl. U sipke terete se ubrajaju i itarice.

    Brod za cement Zbog svojih specifinosti grade se i brodovi za prijevoz rasutog cementa. Cement je

    specifian jer ne smije nikako doi u dodir s tekuinom, tj. potrebno je stalno prikladno ventilirati kako se ne bi ovlaio, a s druge strane je sipak poput tekuina.

    Brod za mjeoviti teret To je poseban brod koji moe prevoziti naftu i suhe rasute terete, s tim da se oni ne

    prevoze istovremeno (iznimka je ulje u talonim tankovima). Dvije uobiajene kombinacije su:

    - Ore-oil za rudau-ulje (brod s jednom palubom, dvodnom, i dvije uzdune pregrade u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz rudae u centralnim skladitima tereta i za prijevoz ulja u centralnim i bonim skladitima tereta),

    - Ore-bulk-oil za rudau/rasuti teret/ulje (brod s jednostrukom ili dvostrukom oplatom, jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim tankovima u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz ulja i suhog rasutog tereta, ukljuujui i rudau u rasutom stanju).

    Ovakvi brodovi su rijetki te se primjenjuju na podrujima u kojima se u jednom smjeru prevozi npr. nafta, a u suprotnom smjeru npr. nekakva rudaa, dakle potrebno je da obje luke budu u podrujima koja izvoze nekakve sirovine. Vanjskim izgledom su najsliniji brodovima za rasuti teret.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    20

    PPuuttnniikkii bbrr ooddoovvii

    Putniki brodovi su brodovi trgovake mornarice namijenjeni za prijevoz vie od 12 putnika. Ponekad se grade i u kombinaciji s brodovima za generalni teret pa tako nastaju putniko-teretni ili teretno-putniki brodovi. Podlijeu stroim pravilima SOLAS konvencije, posebno u smislu opreme za spaavanje i uvjebanosti posade za posebne sluajeve.

    Putniki brodovi se mogu podijeliti na linijske i na izletnike brodove. Linijski brodovi uglavnom povezuju otoke meusobno i s kopnom, a vrsta i karakteristike ovise o podruju plovidbe. Meu njima su danas najei trajekti koji su zapravo RO-RO putniki brodovi jer istovremeno prevoze osobe i vozila. Njihova je karakteristika (i problem gradnje) da je glavna paluba (najdua neprekinuta paluba koja zatvara trup broda od pramca do krme i od boka do boka) vrlo nisko iznad vodene linije. Drugu potekou za gradnju broda stvara velika garaa u kojoj moe doi do pomaka tereta, tj. vozila pri emu moe doi do ozbiljnog poremeaja stabilnosti.

    Danas se meu linijskim putnikim brodovima sve ee susreu vrlo brzi brodovi tj. HSC High Speed Craft brodovi koji mogu biti izgraeni samo za prijevoz putnika il/i i za prijevoz vozila. To su brodovi koji u odnosu na povrinu vodene linije postiu veu brzinu u odnosu na deplasmanske i mogu biti izvedeni:

    s jednim trupom s vie trupova, tj.

    o katamarani (catamaran = izraen od dva spojena djela), o trimarani o SWATH Small Water Area Twin Hull

    hovercrafti plovila na zranom jastuku hidrogliseri brodovi WIG tehnologije (Wing In Ground) koji nakon polaska izlaze iz mora i

    lete na vrlo niskim visinama postiui vrlo velike brzine Problem svih HSC brodova je da pri viim valovima gube svoju sposobnost brze vonje, a obino se planiraju i grade za geografsko podruje na kojem trebaju ploviti, uzimajui u obzir karakteristike najeih valova. Linijski prekooceanski brodovi (liners) su do 70-ih godina 20. stoljea bili gotovo jedino sredstvo za prijevoz putnika meu kontinentima dok su danas sve rjei. To su vrlo veliki putniki brodovi koji postiu brzinu i do 30-ak vorova te mogu u manje od tjedan dana prijei Atlantski ocean. Meu njima su danas poznati brodovi kompanije Cunard Queen Mary 2 i ostali. (slika desno) Za kruna putovanja se koriste tzv. cruiseri koji mogu biti raznih veliina. Njih karakterizira komfor i mnoge mogunosti za bavljenje raznim aktivnostima za putnike. Neki od njih spadaju meu najvee brodove svijeta (Oasis of the Seas)

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    21

    BBrr ooddoovvii ppoosseebbnnee nnaammjj eennee

    Brodovi posebne namjene su plovila kojima je funkcija obavljanje nekog pomorsko-plovidbenog posla, ali najee ne i prijevoz tereta ili putnika. U tu kategoriju su ukljueni:

    tegljai jaruala brodovi za prijevoz tekih tereta brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta brodovi za polaganje kablova i cjevovoda Jack-up brodovi Semisubmersible ledolomci icebreakers istraivaki brodovi ribarski brodovi.

    Tegljai (Tugs)

    Osnovna namjena tegljaa (remorkera) je pomaganje u lukama prilikom pristajanja i odlaska brodova iz luke. Karakteriziraju ih jaki motori i male brzine, budui da se snaga motora iskoritava za povlaenje ili potiskivanje plovnih objekata. Dijele se na luke i na oceanske tegljae. Osim temeljne namjene povlaenja i potiskivanja, esto su opremljeni i ureajima za gaenje poara i opremom za sprjeavanje zagaivanja mora. (sl. desno)

    JJaarruuaallaa ((ddrreeddggeerrss))

    Jaruala su brodovi koji se najee koriste za produbljivanje luka i kanala, ali se

    posljednjih desetljea sve ee koriste i za izgradnju novih obala, otoka i obalnih konstrukcija, a najbolji primjer je izgradnja Otoka palmi u Dubaju. Danas postoji vie vrsta jaruala.

    Jaruala koja rade na principu usisavanja

    Ovi brodovi (engleski: Trailer Suction Hopper Dredger) obino na bokovima imaju dugake usisavae koje tijekom plovidbe povlae po dnu pa se pomou jakih crpki kroz cjevovode brodska skladita-tankovi pune mjeavinom mora i materijala sa morskog dna. Kada se skladite napuni, brodovi izlaze na puinu gdje izbacuju materijal u dublje vode. (slika desno)

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    22

    Jaruala koja drobe dno Ovi brodovi (engleski: Cutter Dredger) imaju na jednom kraju konstrukciju na kojoj se nalazi cjevovod koji na kraju ima rotirajuu glodalicu koja drobi dno. Materijal se obino ne skladiti u brodski tank ve se prebacuje u posebne brodove bare. Cutteri se mogu pomou posebnog stupa koji se zabije u morsko dno pozicionirati na jednom mjestu, a pomou posebnih sidrenih ureaja se pokreu lijevo-desno na podruju jaruanja. (slika desno) Jaruala bageri

    To je najstarija vrsta jaruala koja danas moe raditi s vrlo velikim grabilicama. esto takva jaruala nemaju vlastiti pogon, a pogodna su za radove uz samu obalu na mjestima gdje bi Hopperi i Cutteri oteivali izgraenu obalu.

    Brodovi bare

    To su pomoni brodovi koji se koriste u sustavu jaruanja na moru, a njihova je namjena prikupljanje materijala kojeg drugi brodovi vade sa dna. Za vrijeme kada rade ti brodovi imaju posebnu oznaku nadvoa, jer se tada moe ukrcati vie tereta nego prilikom uobiajene plovidbe. Odlaganje materijala moe se vriti na tri naina:

    pomou posebnih poklopaca na dnu skladita koja se otvaraju kada brod doe na mjesto pranjenja;

    pomou jakih crpka koje izbacuju materijal u velikom luku (rainbowing); pomou cjevovoda kojim se materijal odlae na eljeno mjesto koje moe biti

    udaljeno i do 10-ak km.

    Brod za betoniranje cjevovoda

    Tvrtka Jan de Nul iz Belgije trenutno posjeduje jedini brod kojemu je namjena prekrivanje cjevovoda koji su postavljeni na dnu mora. Brod je poput velike mjealice koja sa svoje platforme pomou posebne cijevi usmjerava beton na dno mora.

    BBrrooddoovvii zzaa pprr ii jjeevvoozz tteekkiihh tteerreettaa

    Iako im je namjena prijevoz tereta, esto se

    svrstavaju u brodove posebne namjene. Tzv. Heavy liftersi su brodovi koji su konstruirani za prijevoz drugih brodova, platforma, velikih postrojenja i slinih izrazito velikih ili tekih tereta koje se ne moe smjestiti u brodska skladita. Karakterizira ih vrlo osjetljiv stabilitet broda, posebno kod ukrcaja/iskrcaja takvih tereta, pa se te operacije mogu vriti samo u sasvim mirnim lukama. Postoje razliite izvedbe takvih brodova.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    23

    Neki od njih prilikom ukrcavanja/iskrcavanja tereta urone poput dokova za popravak brodova. Neki imaju jednu ili vie vrlo velikih dizalica, a esto se radi balansiranja na boku broda koji je suprotan strani manipuliranja tereta nalaze posebni tankovi koji se pune morem.

    BBrrooddoovvii zzaa rraadd nnaa ppooddrruujj iimmaa ggddjjee ssee ttrraaii ii ll ii ccrrppii nnaaffttaa

    Danas se nafta trai na sve veim dubinama i na podrujima koja su sve dalje od obale,

    pa se koriste mnoge vrste brodova koje imaju posebne zadae. U ovu kategoriju su ukljueni tzv. suplajeri to proizlazi iz engleskog Supply ship. Takvi brodovi imaju nadgrae na pramcu dok je stranji dio broda u obliku velike platforme za razliite namjene, a esto nemaju na krmi nikakvu ogradu kako bi se lake manipuliralo sidrima, teretima itd. To su:

    - AHTS anchor handle tug ship brodovi koji pomou posebnog vitla pozicioniraju sidra za platforme

    - PSV platform support vessel brodovi koji donose zalihe, materijale, posadu,

    - MPSV multi purpose support vessel brodovi koji obino po krmi imaju velike dizalice, a slue za razliite funkcije, zatita od zagaivanja, spaavanje, podvodni radovi, manipuliranje sidrima

    - FSIV fast support intervention vessel to su brzi brodovi za prijevoz posada, a esto se radi o katamaranskoj izvedbi.

    SSeeiizzmmiikkii bbrrooddoovvii

    Za otkrivanje podruja u kojem se u podzemlju nalazi nafta koriste se tzv. seizmiki brodovi seismic ships. Ti brodovi su opremljeni posebnim ultrazvunim primopredajnicima koje vrlo malim brzinama povlae za sobom. Temeljem povratnih signala geolozi i ostali strunjaci koji su ukrcani na brodovima mogu utvrditi na kojem podruju se vjerojatno nalazi naftno nalazite.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    24

    DDrrii ll ll sshhiipp,, FFPPSSOO,, FFSSOO

    Na naftnim nalazitima se nafta trai pomou posebnih platforma, ali sve ee i pomou brodova, tzv. Drill ship kojima je prednost to imaju vlastiti pogon te se nakon pronalaska nafte mogu premjestiti u drugo podruje.

    Nakon to se na nekom nalazitu pronae nafta, moe se vaditi i preraivati pomou platforma ili pomou posebnih brodova FPSO Floating, Production, Storage and Offloading ship. Ti brodovi vade, odvajaju naftu od zemnog plina te ih pohranjuju, a povremeno uz njih pristaju brodovi tankeri koji preuzimaju teret.

    FSO Floating Storage and Offloading ship su posebni brodovi plutajui tankovi, kojima je namjena prikupljanje nafte sa bliskih platforma ili FPSO brodova a povremeno uz njih pristaju brodovi tankeri koji preuzimaju teret. esto su to stariji tankeri koji nemoju dvostruku oplatu te ne mogu vie ploviti. Razlikuju se FSO brodovi za naftu i za plin.

    BBrroodd zzaa vvaaeennjjee ddii jjaammaannaattaa

    Trenutno jedini brod koji je namijenjen za vaenje dijamanata zove se Peace in Africa i u vlasnitvu je Nizozemske tvrtke De Beers. Pozicioniran je pred obalama june Afrike gdje poput jaruala vadi sa morskog dna materijal kojeg su kroz tisuljea nanijele rijeke. Postupak selekcije dijamanata je potpuno automatiziran, a postrojenje se sastoji od niza razliitih sita. Dijamanti se na kraju pakiraju u posebne limenke koje se pod nadzorom prevoze do kopna. Brod je strogo nadziran s vie od 100 kamera. Brod Peace in Africa je prije preinake bio brod za prijevoz tekih tereta - Heavy lifter.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    25

    BBrrooddoovvii zzaa ppoossttaavvll jjaannjjee kkaabblloovvaa ii ccjjeevvoovvooddaa

    Kabelopolagai i cjevopolagai (Cable layers, pipelayers) su brodovi posebne

    namjene koji na krmenom djelu imaju posebna postrojenja koja isputaju razne kablove i cijevi do dna mora. Osim postrojenja za sputanje, na njima moraju biti i posebne radionice u kojima se cijevi i kablovi meusobno spajaju, jer se obino na brodu nalazi vie kratkih dijelova koji se moraju povezati u vodonepropusnu cjelinu.

    JJaacckk--uupp bbrrooddoovvii

    Ovi brodovi spadaju u tzv. vrstu Jack-up

    brodova jer imaju posebne noge pomou kojih se mogu izdii iz mora i obavljati razne precizne radove. Na taj nain se izbjegava ljuljanje i valjanje broda.

    Problem kod radova s ovim brodom je da noge ne mogu biti predugo na istom mjestu, jer s vremenom mogu propasti u morsko dno, a postupak izrona/urona se moe obavljati samo pri mirnom moru.

    Takav je npr. brod Resolution kojemu je namjena postavljanje elemenata za vjetroelektrane.

    SSeemmiissuubbmmeerrssiibbllee

    LLeeddoolloommccii iicceebbrreeaakkeerrss

    Ledolomci se mogu graditi kao brodovi za prijevoz tereta ili kao brodovi koji lome led pred drugim teretnim brodovima u podrujima gdje se more kroz due vrijeme godine zaleuje.

    Karakterizira ih izrazito debela i vrsta oplata, posebno na pramanom djelu.

    Mogu se graditi i kao istraivaki brodovi ili kao razni pomoni i radni brodovi.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje - 2014/2015.g.

    26

    II ssttrraaiivvaakkii bbrrooddoovvii

    Istraivaki brodovi se grade prema potrebama istraivanja, tako da mogu imati

    razliite oblike, tehnologije i opremu. Karakterizira ih specifina tehnika oprema, a uglavnom su izgraeni s prostorijama za boravak veeg broja ljudi, a ne samo za posade. Na njima mogu biti smjeteni laboratoriji, radionice itd.

    esto se na brodovima koji se bave podvodnim istraivanjima nalaze i mali podvodni roboti za rad na veim dubinama, tzv. ROV-ovi.

    RRiibbaarrsskkii bbrrooddoovvii

    Razlikuju se brodovi koji su namijenjeni iskljuivo izlovu ribe i oni koji su

    namijenjeni ulovu i preradi ribe koji tada imaju i velike hladnjae za uskladitavanje obraene ribe.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    27

    1.4. Svojstva broda (navigacijska, eksplatacijska i tehniko-ekonomska, uvjeti plovnosti i stabilnost broda)

    NAVIGACIJSKA SVOJSTVA Plovnost broda: : Sposobnost broda da plovi (pluta) na odreenoj VL kod zadanog optereenjaenja Stabilitet broda: Sposobnost broda da se odupire djelovanju vanjskih sila koje ga nastoje izbaciti iz poloaja ravnotee Nepotonivost broda: Sposobnost broda da ostane na povrini (sauva plovnost i stabilitet) pri naplavljivanju jednog ili vie nepropusnih prostora Usmjerenost njihanja: Sposobnost broda da se suprotstavi velikim i naglim amplitudama na valovima. Upravljivost broda: Sposobnost broda da odrava ili mijenja pravac kretanja djelovanjem kormila ili drugih ureaja za upravljanje Gibanje broda: Sposobnost broda da plovi zadanom brzinom pod djelovanjem sile poriva

    EKSPLOATACIJSKA SVOJSTVA Nosivost: Sposobnost broda da primi odreenu masu tereta pri odreenom gazu (T) Zapremina: Obujam brodskog prostora koji je namjenjen za smjetaj tereta. Mjeri se u m3 ili u RT. (1 RT = 2,83 m3) Brzina: Sposobnost broda da za odreeno vrijeme prevali neki put. Mjeri se u v ili km/h (brodovi unutranje plovidbe) 1 v= 1 n.m./h=1852 m/h Autonomnost plovidbe: Vrijeme u kojem brod moe sigurno ploviti, a da na dopunjava zalihe goriva, maziva, vode i ostalu opskrbu vrstoa trupa: Sposobnost konstrukcije broda da se pod djelovanjem vanjskih sila ne deformira vie od dozvoljene granice Eksploatacijske znaajke suvremenih malih brodova : - relativno velika brzina plovidbe u otplovu i doplovu, - relativno velike sile tegljenja u reimu radnih operacija, - poveana autonomija plovidbe, - fleksibilnost porivnog i energetskog sustava, - dobra upravljivost kod malih brzina plovidbe, - poveana sigurnost i pouzdanost, - smanjeni operativni trokovi, trokovi odravanja i amortizacije, - energetska uinkovitost i ekoloka prihvatljivost.

    TEHNI KO- EKONOMSKA SVOJSTVA - Cijena gradnje - Cijena eksploatacije - Cijena prijevoza tereta i putnika

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    28

    UVJETI PLOVNOSTI I STABILNOST BRODA-op enito

    UVJETI PLOVNOSTI Brod plovi ako ispunjava tri uvjeta plovnosti. 1. UVJET PLOVNOSTI

    Na svako tijelo uronjeno u tekuinu djeluje sila uzgona, koja odgovara teini istisnute tekuine, tj. umnoak volumena podvodnog dijela broda sa svim privjescima (kormilo, propeler) i gustoe vode u kojoj brod pliva, mora biti jednak ukupnoj teini broda. D = U = V * q * g gdje je U uzgon broda, V volumen podvodnog dijela broda, q gustoa vode, g sila tea (gravitacija).

    Slika: 1-vi uvjet plovnosti 2. UVJET PLOVNOSTI Sila uzgona kao rezultanta svih tlakova koji djeluju na podvodni dio trupa, prolazi teitem istisnute tekuine (F). Analogno tome ukupna masa broda djeluje iz jednog zajednikog teita (teite sistema G). Poloaj tog teita definiran je udaljenou od kobilice broda. Teite istisnine F i teite sistema G nalaze se na istoj okomici na plovnu vodenu liniju. Ako je brod simetrino nakrcan plovit e u uspravnom poloaju, a ako nije onda e ploviti u nagnutom poloaju. U oba sluaja zadovoljen je drugi uvjet plovnosti. Slika: 2-gi uvjet plovnosti

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    29

    3. TREI UVJET PLOVNOSTI (STABILNOST)

    Brod mora ploviti u stabilnom poloaju, tj ako se zbog djelovanja neke vanjske sile (vjetar, valovi) brod nagne za neki kut, sam se mora vratiti u prvobitni poloaj nakon prestanka djelovanja sile koja je izazvala nagib. Kad se brod nagne za neki kut mijenja se oblik njegova podvodna djela pa teite uzgona F prelazi u toku Ff pa sila uzgona djeluje iz te toke okomito na vodenu liniju. Ako se teine na brodu nisu pomicale sila teine djeluje iz iste toke G. Iz slike je vidljivo da se stvara tzv. uspravljajui moment koji nastoji vratiti brod u uspravni poloaj. Kako je svaki moment zapravo umnoak sile i kraka to je na moment jednak umnoku sile uzgona D i kraka GH. Krak GH je udaljenost smjera sile uzgona od sistemnog teita G i zove se krak ili poluga stabilnosti. Dakle moment stabilnosti: Mst = D * GH ; GH = MG * sin f ; Mst = D * MG * si n f Toka u kojoj smjer sile uzgona sijee uzdunu simetralnu ravninu broda, naziva se toka metacentra i oznaava sa M. Udaljenost MG naziva se metacentarska visina. Vrijednost metacentarske visine najmjerodavniji je pokazatelj stabilnosti broda. Slika: stabilna ravnotea Kada se brod nagne teite istisnine F pomakne se na stranu nagiba jer se promjeni oblik uronjenog dijela broda . Sile teine broda D s teitem u toki G i sile uzgona U s pomaknutim teitem u toki F (zbog nagiba broda) sastavljaju uspravljeni par sila koje nastoje vratiti brod u uspravan poloaj. Metacentar Mo je toka oko koje se brod okree u poprenom smislu . Poetna metacentarska visina MoG je mjerilo za veliinu poetnog stabiliteta, te o njoj ovisi ljuljanje broda. Brod treba ispunjavati dva suprotna uvjeta: - poetna metacentarska visina (MoG) mora biti dovoljno velika kako bi brod bio sposoban da se odupre vanjskim momentima. - poetna metacentarska visina (MoG) mora biti umjerena kako bi vonja brodom na nemirnom moru bila ugodnija.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    30

    Relativno velika poetna metacentarska visina uvjetuje pri valjanju broda vrlo neugodna njihanja. (primjerice uvjetovana velikom irinom broda i niskim poloajem teita sistema) Takav e se brod jae i bre ljuljati od broda s manjom poetnom metacentarskom visinom. Brod s relativno malom MoG moe meutim, doi u stanje da mu MoG postane negativna, primjerice ako voda naplavi palubu, (teite sistema se podie), pa takav brod moe doi u opasnost od prevrtanja. Poloaji ravnotee broda

    Stabilnost broda moe biti poprena i uzduna. Poprena stabilnost javlja se kako smo rekli, kad se brod naginje u poprenom smjeru (oko uzdune osi broda) a o uzdunoj stabilnosti govorimo kad se brod naginje u uzdunom smjeru (oko poprene osi broda). Za stabilitet i sigurnost broda openito, poprena stabilnost od veeg je znaaja u odnosu na uzdunu stabilnost kojom se rjeavaju pitanja trimovanja broda. Razlikujemo i statiki i dinami ki stabilitet. Statiki stabilitet podrazumjeva utjecaj statikog djelovanja sila gdje je gibanje veoma polako a momenti djelovanja su u ravnotei s momentom stabilnosti. Dinamiki stabilitet podrazumjeva dinamiko djelovanje sila odnosno momenata koji djeluju na brod naglo poput udara vjetra. Poetna stabilnost broda je ona stabilnost koju brod ima kad plovi u ravnotenom poloaju ili kad je vrlo malo nagnut tj do 10-12 . U podruju kuteva nagiba od 0-12 teite uzgona kree se ravnomjerno u stranu naginjanja broda po dijelu luka krunice ije sredite je toka metacentra (M). Za vrijeme trajanja poetne stabilnosti toke G i M zadravaju nepromjenjen poloaj (svi smjerovi sile B sijeku se u M) pa tako i MG zadrava istu vrijednost te govorimo o poetnoj metacentarskoj visini. Poetna metacentarska visina je znaajna vrijednost jer ako brod ima dobru poetnu stabilnost imat e vrlo vjerovatno povoljnu stabilnost i pri velikim kutevima nagiba. Postupak odreivanja MG naziva se raun centracije.

    Indiferentna i labilna ravnotea broda 1.Kad brod krca teret teite sustava mjenja poloaj po visini. Dokle god je ono nie od metacentra, pri naginjanju broda uvijek e se javljati uspravljujui moment. 2.Kad se prilikom krcanja tereta na brod teite sustava toliko uzdigne da doe do metacentra ne moe se formirati uspravljujui par sila pa se u tom sluaju brod nalazi u indiferentnoj ravnotei i ostaje nagnut. 3.Kad se zbog nestrunog krcanja i slaganja tereta teite sutava pomakne iznad metacentra brod e se nai u poloaju labilne ravnotee jer uspravljujui par sila postaje negativan i utjee da se brod jo vie naginje umjesto da se ispravlja.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    31

    Krivulja stabilnosti (krivulja statike stabilnosti GH) crta se na temelju formule za moment stabilnosti Mst=D*GH. to znai da svaka krivulja stabilnosti odgovara jednom deplasmanu. Na ordinati se nanose vrijednosti poluge GH a na apcisi kutovi naginjanja broda.Kut kod kojeg krivulja GH dosee maksimalnu vrijednost, predstavlja kut do kojeg se brod moe nagnuti bez opasnosti za prevrtanje. Kod teretnih brodova taj kut ne bi smio biti manji od 35 . To je i situacija kad gornja paluba poinje zahvaati vodu (more). Knjiga trima i stabiliteta ima obino pet est primjera krivulja stabilnosti za karakteristine sluajeve krcanja tereta ili plovidbe u balastu, kako za poetak putovanja, meuputovanje i situaciju na dolasku s putovanja. Prema smjeru nagibanja broda razlikujemo: - popreni stabilitet broda - uzduni stabilitet broda : Sve to vrijedi za popreni stabilitet broda vrijedi i za uzduni stabilitet, ali postoje dvije bitne razlike: -Brod je simetrian s obzirom na uzdunu simetralnu ravninu broda, dok je s obzirom na glavno rebro vrlo rijetko simetrian.Momenti stabiliteta u sluaju nagibanja pramcem ili krmom nee biti jednaki. Nagibanja broda u uzdunom smjeru su manja, a uzduna metacentarska visina puno vea, nego u poprenom, pa se moe zakljuiti da je uzduni stabilitet mnogo vei od poprenog

    Slika: Uzduni stabilitet broda Stabilitet ovisi o formi trupa broda i rasporedu mase (tereta) na brodu, pa se moe podijeliti na: - stabilitet forme - Stabilitet poveava:-vea irina broda prema gazu smanjenje duljine broda - poveanje gaza broda vee nadvoe koje omoguava vei nagib broda, pa time i vei stabilitet - stabilitet teina - Razmatrajui probleme stabiliteta forme i stabiliteta teina, moe se komentirati: Brod je stabilniji, to je teite sistema G nie, a poetni metacentar Mo vii, odnosno poetna metacentarska visina MoG vea. -Teite G bit e nie ako su glavne teine i tereti smjeteni nie u brodu; -Toka Mo lei to vie, to je vea irina, nadvoe i gaz broda (otuda i potjee utjecaj irine i nadvoa na stabilitet broda), itd. Sile, odnosno momenti sila koji djeluju na brod, a potjeu od vjetra, valova, prodrle mase vode ili tereta, mogu djelovati statiki ili dinamiki, pa razlikujemo: statiki stabilitet i dinamiki stabilitet :

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    32

    Ako se veliine prekretnih sila ili momenata koji djeluju na brod naglo mijenjaju, dolazi do ubrzanja masa, pa govorimo o dinamikom djelovanju sila i o dinamikom stabilitetu broda. Toka nagiba broda ili kut nagiba u kojoj brod vie nema rezervnu stabilnost zove se KRITINA TOKA. Ako se vanjski moment imalo povea, uspravljajui moment broda bit e prevladan i brod e se prevrnuti. Kritina toka T je ujedno i toka prevrtanja.

    Slika: Kritina toka u kojoj brod vie nema rezervnu stabilnost GLAVNE MJERE BRODA Ukupno su etiri glavne mjere broda (Ship tonnages) - deplasman ili istisnina, - nosivost, - zapremnina (tonaa) i - kapacitet. DEPLASMAN ili ISTISNINA

    Deplasman (D) ili istisnina jednaki su teini vode koju brod istiskuje svojim trupom, odnosno to jecjelokupna teina broda. To je jednako umnoku volumena uronjenog djela broda i specifine teine medija u kojem se nalazi ( D = V ) - Specifina teina morske vode iznosi priblino ( = 1,025 t/m) - Specifina teina slatke vode iznosi priblino ( = 1,000 t/m) Istisnina broda ( V ) je ona koliina vode koju je neki brod istisnuo svojim volumenom. Istisnina se moe promatrati u tri oblika kao: volumen, masa ili teina Volumen istisnine = m3 Masa istisnine D = * V kg ili t Teina istisnine W = g * * N ili kN ili MN Kod elinih brodova istisnina se proraunava unutar vanjskog ruba rebara ( bez debljine oplate ) dok se kod drvenih brodica uzima u obzir i debljina oplate.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    33

    Volumen podvodnog dijela broda V esto se naziva volumen deplasmana. Deplasman se na

    europskom kontinentu mjeri u metrikim tonama (t = 1 000 kg). U Velikoj Britaniji i na Zapadu esto se upotrebljava i tzv. engleska tona ili duga tona (Long ton) koja iznosi 1016 kg. Amerikanci upotrebljavaju tzv. kratku tonu (Short ton), koja iznosi 907 kg. Prema zakonu plovnosti, kao mjera plovnosti slui uzgon, koji se kao sila izraava u tonama i jednak je deplasmanu D. Da bi ostvario uvjete plovnosti, brod uroni u vodu sve dok se njegov deplasman ne izjednai s teinom (D = P = Vy ). Budui da ukrcavajui teret brod postaje tei, deplasman se automatski regulira i nadoknauje iz veliine nadvodnog dijela broda. Na taj nain nadvodni dio broda slui kao zaliha plovnosti ili rezervni (pri uvni) deplasman odnosno uzgon. Rezervni je deplasman vaan i zbog toga to omoguuje da brod do neke granice podnosi oteenja podvodnog dijela i da primi dodatni teret vode prilikom poplave unutranjih prostorija broda. Brodovi s malom nadvodnom visinom i malim volumenom nadvodnog dijela uvijek su u opasnosti da potonu, pa ak i kad manje koliine vode poplave njihove prostorije. Ako je V1 itav vodonepropusni volumen broda do gornje palube, a V volumen podvodnog dijela broda, onda je V1 - V volumen nadvodnog dijela. V1 V / V1 omjer oznauje tzv. zalihu plovnosti koja se obino izraava u postocima cjelokupnog volumena V1. Zaliha plovnosti kod teretnih brodova iznosi do 36%, a kod putnikih je mnogo vea. Deplasman trgovakih brodova je vaan zbog toga to se s pomou njega vre razni prorauni, izrauju nacrti, tablice, dijagrami i sl. Meutim, deplasman nije prikladna mjera za oznaivanje veliine trgovakih brodova jer im se, zbog ukrcavanja ili iskrcavanja tereta teina neprestano mijenja. Razlikuju se dva deplasmana trgovakih brodova: - laki deplasman (Light Displacement). - deplasman potpuno nakrcanog broda, (Loaded Displacement) Laki deplasman je deplasman potpuno praznog broda, bez goriva, kotlovne i pitke vode, hrane, posade, tereta itd., kojom prilikom brod uroni do lake vodene linije. Kad se kod trgovakog broda govori o deplasmanu potpuno nakrcanog broda, misli na brod koji pod teretom uroni sve do oznake nadvoa odnosno do konstrukcijske vodene linije (KVL). Tablica deplasmana - Uz krivulju deplasmana obino se konstruira jo i tablica ili skala deplasmana. Tablica deplasmana slui pomorcima u praktine svrhe, prvenstveno za proraunavanje koliine ukrcanog i iskrcanog tereta i za proraunavanje promjene gaza broda u svezi s krcanjem tereta. Tablica deplasmana obino se konstruira zajedno s tablicom nosivosti ili tonije, ona je sastavni dio tablice nosivosti. Deplasman za promjenu gaza 1 cm odnosno 1 palac - jest teina tereta koja uzrokuje promjenu srednjeg gaza broda 1 cm odnosno 1 palac. Ta je teina zapravo volumen 1 cm odnosno 1 palac visokog sloja vode kome je osnovica povrina vodene linije, s tim da se taj volumen pomnoi specifinom teinom vode (deplasman sloja visokog 1 cm jest d = vy = FVL0,01y ). Na ovome se zapravo i temelji konstrukcija krivulje i tablice tone/cm i tone/palac gaza. U praksi se najvie upotrebljava tablica tone/cm i tone/palac koja je redovito sastavni dio tablice nosivosti. S pomou te tablice moe se zgodno i brzo odrediti promjena gaza pri ukrcavanju ili iskrcavanju tereta poznate teine.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    34

    NOSIVOST

    Nosivost je teina tereta pod kojom brod uroni od lake ili neke druge vodene linije, a mjeri se u teinskim tonama (metrika, duga ili kratka tona). Deplasman sadrava teinu praznog broda i nosivost (Deadweight), gdje je nosivost jednaka ukrcajnom kapacitetu broda, ukljuujui bunker i druge neophodne potreptine za pogon broda. Nosivost ili deadweight u svakom trenutku predstavlja razliku izmedju stvarnog deplasmana i teine praznoga broda, sve izraeno u tonama: deadweight = displacement - light weight Izraz "ton" ne predstavlja uvijek istu koliinu teine, pa tako imamo izraze: - Metric ton = 1,000 kg, - English ton ili "Long ton" = 1,016 kg, - "Short ton" = 907 kg (koji se koristi u U.S.A.) Teina praznog broda normalno se ne koristi za oznaivanje veliine broda, budui da se Deadweight tonnage - DWT, temelji na ukrcajnom kapacitetu broda, ukljuujui gorivo, mazivo, itd, za normalno operiranje broda, mjereno u tonama kada je brod uronjen na nekoj vodenoj liniji. Katkada, deadweight tonnage moe takoer predstavljati projektirani gaz broda, ali u tom sluaju to mora biti posebno navedeno. Ukupna nosivost (Nu) ili deadweight tonnage, jest masa tereta pod kojom brod uroni do odgovarajue teretne crte na oznaci nadvoa. Ukupna nosivost trgovakog broda sastoji se od korisne nosivosti (Nk) koju ini masa komercijalnog tereta i posredne nosivosti (Np) koju ini masa brodskih zaliha, posade i ostalih masa na brodu. Korisna je nosivost teina komercijalnog tereta, tj. onog tereta za koji brod naplauje vozarinu. Korisna nosivost bit e vea ako je masa brodskih zaliha, dakle posredna nosivost manja. Pri proraunavanju korisne nosivosti za neko putovanje broda polazi se od jednodnevnog potroka brodskih zaliha, tj. potroka za 24 sata plovidbe. U kapacitetnom planu broda redovito nalazi podatak o tome kolika je dnevna potronja goriva pri odreenoj brzini broda (Consumption per 24hours). Posredna je nosivost teina tereta brodskih zaliha. U posrednu nosivost ubraja se, prije svega, masa goriva, slatke vode, hrane, zalihe rezervnih djelova, masa posade, kao i ostale nepoznate teine (Mrtve teine Constant) na brodu koje proraunavamo Draft Survey-om. Posredna nosivost u trgovakih brodova zavisi od duljine predvienog putovanja i odmjerava se tako da korisna nosivost bude to vea. Proraun zaliha za odreeno putovanje - uobiajeno je da se proraunatom broju dana plovidbe, u ljetnim mjesecima, za svakih pet dana plovidbe dodaje jo jedan dan, a u zimskim mjesecima za svaka tri dana plovidbe dodaje jedan dan. Pri tome se za proraunati broj dana plovidbe zaokruuje na broj djeljiv brojem 3 ili 5, prema tome da li brod plovi zimskim ili ljetnim zonama. Mrtve teine (konstanta) na brodu Mrtvih teina kao sastavnog dijela posredne nosivosti ima u vioj ili manjoj mjeri, na svakom trgovakom brodu. U mrtve teine ubrajaju se u prvom redu voda i ostale otpadne tekuine koje se skupljaju u kaljuama (slivnicama) broda, neiskoriteni zatitni materijal za teret i dr. Pomorci

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    35

    redovito nastoje da koliina mrtvih teina na brodu bude to manja jer njihova teina ide na tetu korisne nosivosti broda. Stoga je potrebno na svakom brodu to ee ispranjavati i istiti brodske kaljue, istiti tankove balasta, itd. Zadatak- Primjer Brod krca u luci La Plata (Argentina) ljeti penicu za Trst. Putovanje od La Plate do Trsta, prema karti, traje 24 dana. Ukupna nosivost broda je 25 200 t. Potroak goriva (teko gorivo) iznosi 32 t za 24 sata, a potroak slatke vode za 24 sata iznosi priblino 7 t. U tankovima se nalazi ukupno 172 tone plinskog ulja i 56 tona maziva. Masa posade i ostalih zaliha je 79 tona. Koliko tereta (Nk) penice moe brod ukrcati? Rjeenje Broj rezervnih dana plovidbe iznosi 5 dana (25/5), prema tome potroak brodskih zaliha treba proraunati za ukupno 29 dana (24 + 5). Potrebne zalihe goriva za glavne strojeve iznose 32 29 = 928 t, a slatke vode 7 29 = 203 t. Ukupna masa brodskih zaliha (posredna nosivost) iznosi: teko gorivo . 928 t lako gorivo 172 t mazivo ulje ............................................. 56 t slatka voda ........................................... 203 t posada i ostale zalihe... 79 t Konstanta .. 200 t Ukupno Np = 1638 t Korisna nosivost broda bit e: Nk = Nu Np = 25200 - 1638 = 23562 t Prema tome, brod u luci La Plata moe ukrcati 23562 t tereta penice u rasutom stanju. ZAPREMNINA ili Tonaa

    Tonaa broda (Tonnage) je ukupan prostor broda izraunan nakon mjerenja, tj. badarenja, a prema odredbama IMO konvencije o badarenju brodova (1969.) kao bruto i neto tonaa (Gross Tonnage - GT, Nett Tonnage - NT). Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest volumen svih zatvorenih prostorija broda izraen u tzv. registarskim tonama. Definicija i znaenje zapremine Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest volumen svih zatvorenih prostorija broda. Registarska zapremina predstavlja obujam brodskog prostora iskazanog u registarskim tonama. Registarska tona kao jedinica zapremine iznosi 100 kubinih stopa ili 2,832 m3 . Ta mjera izraava prosjean volumen koji zaprema jedna tona tereta. Podjela zapremine 1. Bruto Registarska Tonaa (BRT) (eng. Gross RegistredTonnage (GRT)) 2. Neto Registarska Tonaa (NRT) (eng. Net RegisterTons (NRT)) Badarenjem dobivena zapremina broda izraena u registarskim tonama zove se ukupna ili bruto registarska zapremina.

    Bruto Registarska Tonaa (BRT) ili zapremina obuhvaa ukupni zatvoreni brodski prostor bez nekih prostorija kao to su kormilarnica, prostor pomonih brodskih strojeva, kuhinja i WC-a.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    36

    BRT predstavlja veliinu unutarnjeg volumena broda u skladu sa zadanim pravilima za ovu vrstu mjerenja, i iroko se koristi u praksi. Po bruto registarskoj zapremini brodovi se upisuju u Registar. Registar vode luke kapetanije i sjedite luke kapetanije automatski postaje luka pripadnosti broda. Po bruto registarskoj zapremini obino se rauna veliina trgovake mornarice jedne drave. Dokovanje trgovakih brodova naplauje se prema jednoj BRT. Bruto registarska zapremina broda vana je i zbog toga to se iz nje proraunava neto registarska tonaa.

    Netto registarska zapremina se odnosi na zatvoreni brodski prostor koji je namijenjen prijevozu robe ili putnika. Neto registarska zapremina slui za odreivanje izrauna lukih taksa i taksa za plovidbu kanalima, za plaanje peljarskih usluga, poreza, carine i sl. Upravo zbog toga to je neto registarska zapremina povezana s novanim davanjima brodara, a katkada i naruioca, propisi o odreivanju neto tonae vrlo su precizni i strogi. Podaci o bruto i neto registarskoj zapremini nekog broda nalaze se u njegovoj svjedodbi o badarenju. KAPACITET

    Kapacitet za teret, (engl. capacity tonnage) jest raspoloivi prostor za teret izraen u kubinim metrima(m) ili kubinim stopama (ft). Kapacitet je vrlo vana mjera trgovakog broda jer slui za pravilan raspored tereta po pojedinim skladitima i za sastavljanje plana tereta. Kapacitet za teret ujedno obuhvaa kapacitet spremita za brodske zalihe, kapacitet tankova, za gorivo, pitku i kotlovnu vodu, balast i sl. Razlikuju se dva kapaciteta: - kapacitet za ito (eng. grain capacity), - kapacitet za bale (engl. bale capacity). Kapacitet za ito, odnosi se na rasuti teret. On je uvijek vei od kapaciteta za bale jer rasuti teret, npr. ito, ispunjava sav prostor skladita ukljuujui i prostor izmeu rebara i izmeu sponja. Kapacitet za bale, odnosi se uglavnom na komadnu i pakovanu robu, dakle na generalni teret. U kapacitet za bale nije uraunat prostor koji komadni i pakovani tereti ne mogu zauzeti, npr. prostor izmeu zatitnih trenica (priboja) na bonim stijenama skladita i prostor izmeu sponja. Prilikom proraunavanja kapaciteta za ito i kapaciteta za bale nekog brodskog skladita odbija se prostor koji zauzimaju upore, sponje, zatitne trenice, cjevovodi i druge sline konstrukcije. Ako je prostor za teret razdijeljen u posebne odjele (elije), kapacitet se svakog odjela rauna posebno. Prostor po toni nosivosti je omjer ukupnog kapaciteta za bale nekog broda i njegove ukupne nosivosti. To je zapravo onaj prostor koji mora zauzimati jedna tona tereta da bi se istodobno potpuno iskoristila nosivost i kapacitet broda. Tada bi kapacitet za teret bio potpuno iskoriten i brod bi uronio do oznake nadvoa. U pomorskoj se praksi za takav sluaj kae da je brod nakrcan full and down. U praksi se, meutim, to rijetko dogaa. Kad je brod nakrcan nekim tekim i kompaktnim teretom, npr. rudaom ili itaricama, on e redovito iskoristiti nosivost, ali ne i kapacitet. Kod generalnog je tereta obratno: brod redovito iskoristi kapacitet, ali ne i nosivost. To je osobito karakteristino za suvremeni generalni teret, koji je tako pakovan da zauzima relativno mnogo prostora. Samo vrlo rijetko, ako se prikladno kombinira lagani i teki teret, brod moe potpuno iskoristiti nosivost i kapacitet. Kapacitetni plan broda je nacrt broda (uzduni i popreni presjek) na kojem su oznaeni prostori za teret, spremita brodskih zaliha i brodski tankovi, a u posebnim tablicama dat je njihov kapacitet i esto poloaj teita. Uz plan se obino ucrtava i tablica nosivosti. Na nacrtu je oznaeno koji se

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    37

    tankovi proteu preko cijele irine broda, a koji su nepropusnom pregradom pregraeni u lijevi i desni tank. Kod pregraenih tankova u tablici je dat posebno kapacitet za desni, a posebno za lijevi tank. Kapacitet tankova U brodske tankove moe se smjestiti tekue gorivo, ulje za podmazivanje, razna biljna ulja, pitka voda, kotlovna voda i morska voda kao vodeni balast. Tankovi se nikada ne pune do vrha jer treba da ostane slobodnog prostora za irenje tekuine kad joj se temp. povea. Prazan prostor koji se ostavlja iznosi 2 do 5% volumena tanka. Brodskih tankova uvijek ima vei broj da bi im se tako pojedinani kapacitet smanjio i na taj nain donekle otklonio tetan utjecaj slobodnih povrina tekuina na stabilitet broda. Svaki brodski tank ima: - otvor za punjenje - odunu cijev - cijev za sondu.

    Kod tekuina koje na dnu tanka ne ostavljaju talog mjeri se visina tekuine u tanku od dna tanka do gornjeg ruba tekuine, a kod tekuina koje ostavljaju talog (npr. loivo ulje) mjeri se visina praznog prostora ili tzv. Ullage, od povrine tekuine u tanku do vrha tanka. Svi su brodski tankovi kalibrirani, pa se na temelju visine tekuine ili visine praznog prostora s pomou posebnih tablica odreuje koliina tekuine u tanku. Faktor slaganja tereta i izgubljeni prostor

    Za sastavljanje plana tereta potrebno je poznavati jo i faktor slaganja tereta, (engl. stowage factor). Faktor slaganja jest broj koji pokazuje koliko prostora zauzima jedna tona dobro sloenog tereta, izraeno u kubinim metrima ili kubinim stopama. Pri odreivanju faktora slaganja tereta uzima se u obzir i tzv. izgubljeni prostor (Broken Stowage). Izgubljeni prostor uzrokuju omoti (ambalaa) i zatitni materijal upotrijebljen prilikom slaganja tereta na brodu, zatim krivine i strei dijelovi brodskog skladita (rebra, sponje, upore i dr.), pa se nijedan teret ne moe idealno sloiti.

    Ako se faktor slaganja pomnoi koliinom tereta u tonama, dobije se volumen prostora (u kubinim metrima ili kubinim stopama) koji e teret zauzeti u brodu. Nakon toga se na temelju kapacitetnog plana planira smjetaj tereta u pojedina skladita i druge teretne prostore na brodu. Ct = p*f (m3) Ct - prostor koji zauzima teret p - teina tereta f - faktor slaganja tereta Faktor kapaciteta i proraun teina za uzduni raspored tereta Pri krcanju tereta mora se posebna pozornost obratiti na uzduni raspored tereta kako bi brod po zavretku ukrcaja tereta plivao na ravnoj kobilici ili imao trim kakav mu je potreban. Faktor kapaciteta fc jest broj koji se dobije kada se kapacitet za bale ili kapacitet za ito svakoga pojedinog brodskog skladita ili teretnog odsjeka broda (skladite zajedno s meupalubnim prostorom iznad njega) podijeli ukupnim kapacitetom za bale odnosno za ito, prema tome da li brod krca opi ili

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    38

    rasuti teret. Kad se korisna nosivost broda pomnoi faktorom kapaciteta skladita, odnosno teretnog odsjeka, dobije se masa tereta koja otpada na to skladite ili teretni odsjek. ZAGAZNICE Metri ki sustav oznaavanja gaza: U SI sustavu jedinica (metrikom) obino se gaz oznaava arapskim brojkama. Brojke su visoke 1 decimetar, a isto toliki je i razmak izmeu njih. Donji rub brojke oznaava onaj gaz koji ta brojka pokazuje. Engleski nain oznaavanja gaza: U engleskom sustavu jedinica gaz se oznaava u stopama. Stope se biljee rimskim ili arapskim brojkama. Svaka brojka visoka je stope, a toliki je i razmak izmeu njih: 1 stopa (foot) (1) = 12 palaca (inch) 1 stopa = 0,3048 m = 30,5 cm 1 palac (inch) (1)=0,0254m=2,5 cm NADVOE Nadvoe, u irem smislu, je razmak izmeu palube i razine mora. Visina nadvoa za pojedine veliine i vrste brodova odreuje se temeljem odredbi Meunarodne konvencije o teretnim vodenim linijama London 1966. Smjetaj oznake nadvoa Temeljem pravila, nadvoe se mjeri na polovici duljine broda. Mjeri se od crte u kojoj produenje gornje povrine oplate palube sijee vanjsku povrinu oplate broda. Ova je crta oznaena gornjim rubom linije, koja se zove oznaka palube (deck line). Oznaka je dugaka 300 mm i iroka 25 mm. Doputeno nadvoe Udaljenost gornjeg ruba te linije od gornjeg ruba oznake palube je najmanje doputeno nadvoe za dotini brod kada poduzima putovanja po otvorenom moru u ljetno doba. Zbog toga se ta crta povuena kroz sredite kruga naziva ljetna oznaka (Summer mark). Ljetna oznaka (Summer Mark - S) Od gornjeg ruba ljetne oznake mjere se sva ostala nadvoa. Slova urezana iznad krajeva ljetne oznake, inicijali su zavoda koji je po ovlatenju vlade odredio nadvoe za dotini brod. To je u pravilu kod kojeg je brod klasificiran (npr. LR-Lloyd Register) Nadvoe za putovanje po tropskim vodama (Tropical T) Nalazi se iznad ljetne oznake nadvoa i ima dimenzije 250mm dugaka i 25mm iroka. Udaljenost izmeu S i T je takoer 1/48 gaza na ljetnoj oznaci nadvoa. Oznaka nadvoa u slatkoj vodi ( Fresh F ) Kada brod prijee iz slane u slatku vodu mora vie uroniti radi toga jer je slatka voda rjea. Ovo uronue rauna se kao (razlika gaza) = ( deplasman ) / ( 40 x TPC ) . Oznaka se smjeta po krmi od vertikalne linije. T oznaka nadvoa u tropskim predjelima u slatkoj vodi (Tropical Fr esh TF) . Nalazi se iznad tropske oznake nadvoa. Rauna se prema istoj formuli kao i tropsko nadvoe samo se uzima deplasman na tropskoj oznaci nadvoa. Smjetena po krmi od vertikalne linije.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    39

    1.5. Podjela brodskog trupa, osnovni dijelovi neovisno o tipu broda Brodska forma, odnosno oblik brodskog trupa, uvjetovana je mnogobrojnim zahtjevima koje mora zadovoljiti brod. Meu najvanije ubrajaju se: Dovoljno prostora za krcanje tereta; Dovoljan stabilitet u neoteenom i oteenom stanju; Mali otpor; Dobra pomorstvena svojstva; Dovoljna vrstoa; Estetski izgled. Osnovni pojmovi trupa broda

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    40

    Osnovni pojmovi trupa broda popreni i uzduni presjek Glavno rebro - popreni presjek na polovini razmaka izmeu pramanog i krmenog perpendikulara. Svaki tip broda prema namjeni ima karakteristian oblik glavnog rebra.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    41

    1.6. Dijelovi elinog broda

    elini brodovi u usporedbi sa drvenim daju jau vrstou a laki su od drvenih za 15 20 %. Sigurniji su od poara i naplavljivanja morem jer je tehnologija valjanja elika omoguila ugradnju nepropusnih pregrada u unutranjost broda. Kako su ovi brodovi laki, to im je nosivost bivala srazmjerno veom u odnosu na drvene brodove. (Valjanje elika je tehnoloki postupak kojim se komadi elika u usijanom stanju provlae izmeu valjaka te oblikuju u eline ploe razliitih debljina.)

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    42

    Dijelovi elinog broda

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    43

    Glavni dijelovi broda (slika dole): 1. pramac - prednji dio broda 2. bulb pramac - slui za stvaranje manjeg otpora valova 3. sidreni ureaj 4. trup broda - Unutranjost brodskog trupa podijeljena je po visinama palube, a po duini na poprene pregrade, a njihova je uloga da podijele brod na potrebne povrine, poveaju krutost i vrstou broda i u sluaju prodora vode u brod sprijee poplavljivanje cijelog broda i njegovo potonue. 5. brodski vijak 6. krma - stranji dio broda ispod kojeg je smjeten pogonski dio broda 7. dimnjak 8. nadgradnja broda - je sve ono to se na brodu nalazi iznad palube. Ako se nadgradnja prua od jedne do druge bone strane broda naziva se nadgrae a ako je ue onda se naziva palubna kuica. U pravilu na najviem nadgrau se nalazi brodski komadni most sa komandnim ureajima za upravljanje brodom. 9. paluba Dijelovi unutar trupa broda: 10. pogonski dio (motor,brodski vijak) 11. pomoni ureaji (agregati za elektrinu struju, razne pumpe, pogon sidra, kormilarnica, vodovodne, elektrine instalacije i sl.) 12. pokretna oprema - navigacijska oprema, sigurnosna oprema, strojarska oprema...

    Slika : Dijelovi elinog broda

    Materijali u brodogradnji - Brodogra evni elici Hrvatski registar brodova u dokumentu PRAVILA ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH

    BRODOVA predvia slijedee elike za primjenu u brodogradnji: - elici normalne i poviene vrstoe - elici poviene vrstoe s Remin = 390 N/mm - elici za primjenu na niskim temperaturama - Nelegirani elici za zavarene konstrukcije - Poboljani visokovrsti elici za zavarene konstrukcije - elici za primjenu na povienim temperaturama - elici ilavi na snienim temperaturama - Nehrajui elici.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    44

    Materijali za gradnju brodskog trupa Nije svejedno iz kakvog je materijala izraen brodski trup. Materijal bitno utjee na izdrljivost broda. Od materijala za gradnju brodskog trupa trae se slijedea svojstva: 1. Velika vrstoa uz malu teinu 2. ilavost 3. Mora se dobro obraivati 4. Treba biti otporan na koroziju 5. Nezapaljivost

    Materijal za gradnju brodskog trupa podlijee propisima klasifikacijskih drutava. Ona propisuju svojstva materijala, kao i naine na koje se ta svojstva ispituju prilikom njegova preuzimanja. Kod broda, za koji se eli dobiti klasa mora se primjeniti za gradnju trupa samo onaj materijal koji je ispitan i odobren od strane klasifikacijskog drutva. Materijali koji se koriste za gradnju brodskog trupa su elik, aluminijske legure, drvo, kompoziti, i armirani beton.

    2. Brodogradilita

    2.1. Uvod u brodograevnu industriju

    Brodogradnja je industrijska grana koja posluje na globalnom svjetskom tritu, ima prepoznatljiv i kvalitetan proizvod i gotovo je u cijelosti orijentirana na izvoz. S aspekta vanjskotrgovinske razmjene i gospodarske strategije Vlade RH, brodogradnja je jedna od vanijih grana hrvatske industrije. U robnoj razmjeni s inozemstvom brodograevna industrija u izvozu sudjeluje oko 12 posto. Prema slubenim podacima, u Hrvatskoj je registrirano sedam velikih, 14 srednjih i 352 mala brodogradilita koja su u 2007. godini zapoljavala oko 16.500 djelatnika i ostvarila ukupni prihod 8.832,454.862 HRK. Specifinost brodogradnje je u tome to je brod u biti sinteza ogromnog broja najrazliitijih proizvoda, poluproizvoda i sirovina, u ijoj izradi sudjeluje vie razliitih industrijskih grana. Brodogradilite dobivene sirovine i poluproizvode obrauje, neke samo dorauje i konano sklapa, gotove proizvode samo ugrauje, a neke samo montira, te tako izrauje finalni proizvod brod. Rijetke su industrijske djelatnosti koje tako duboko neposredno ili posredno zadiru u ivotne uvjete ovjeanstva kao brodogradnja . Brodogradnja kao podsustav pomorskog i industrijskog sustava ima izuzetno znaajnu ulogu, to se izmeu ostalog ogleda u sljedeem : - opskrbljuje svjetsku trgovaku mornaricu novim prijevoznim kapacitetima, - opskrbljuje ratnu mornaricu novim plovilima, - gradei poslovne objekte omoguuje razvitak pomorsko-prijevozne djelatnosti i poslova koji su znaajni za odvijanje pomorskog prometa, djelatnosti i poslova koji su znaajni za odvijanje pomorskog prometa, - utjee na odnos ponude i potranje brodskog prostora, utjee i na visinu vozarina, - utjee na oblikovanje svjetskih cijena brodova, standardnih rokova isporuke i uvjeta plaanja, - propulzivno djeluje na razvitak metalne i metalopreraivake industrije i ostalih grana industrijske proizvodnje.

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    45

    2.2. Pogoni brodogradilita

    Slika: Pogoni brodogradilita

    Slika: Struktura brodogradilita

  • INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje

    46

    Trenutno su najjaa brodogradilita u Junoj Koreji koja godinje proizvedu onoliko brodova (tonae) kao sve ostale drave svijeta. Najvee brodogradilite u svijetu je Ulsan Hyunday Heavy Industries, koje svaka 4 radna dana uspijeva porinuti novi brod u more, u kojem je izgraen i Berge Stahl. Specijalizirano je za FPSO brodove.

    Slika: Brodogradilite Grupa radionica za izgradnju trupa Slagalite limova i profila otvoren prostor kojemu veliina ovisi o koliini materijala koja se utroi za neko odreeno razdoblje i o mogunosti nabave tog materijala; mora biti smjeteno uz cestu ili eljeznicu, te imati opremu za premjetanje (dizalice i sl.). Sala za trasiranje (crtanje) prostor u kojem se na podu na limove ucrtavaju profili (oblici), a moe biti smjeten i pantograf ureaj koji pomou raunalnog programa ree limove prema manjem nacrtu. Brodograevne radionice prostor za modeliranje, obradu i primarnu zatitu elemenata brodske konstrukcij