ZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA …...URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA GOSPODARSKE ZONE NINSKI STANOVI“ URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl

37.92

38.38

36.99

36.11

35.71

35.34

34.71

34.44

34.43

34.19

33.73

34.88

33.67

37.94

34.85

33.72

38.09

37.73

38.52 38.45

37.68

37.35

37.33

36.58

36.53

36.14

36.22

35.90 35.85

35.50

35.49

35.15

35.15

34.69

34.66

34.07

34.04

34.21

34.67

34.32

34.27 34.24

34.00

33.53

33.39

33.17

32.78

32.75

32.50

32.62

33.09

32.88

33.45

33.42

33.89

33.76

34.02

34.17

34.63

34.25

34.65

34.84

35.10

35.11

34.57

34.65

35.38

35.38

35.65

35.75

35.97

35.88

36.05

36.12

36.44

36.40

36.88

37.00

37.24

37.20

37.16

37.76 37.73

37.62

37.81

37.98 38.02

37.37

36.29

36.01

35.53

35.05

34.42

33.55

32.96

33.43

34.16

34.62

34.62

34.75

34.44

34.13

33.69

33.11

33.32

33.72

34.11

34.36

34.66

34.55

34.41

34.00

33.89

33.41

33.68

33.77

34.13

34.16

34.05

33.69

33.99

34.42

34.04

34.23

34.35

34.38

34.39

34.18

34.03

34.52

34.77

34.70 34.65 35.01 35.14 34.94

34.68

34.81

35.29

35.26

35.15

35.16

34.97 34.92 34.96 34.99

35.05

35.89

35.61

35.60

35.56

35.82

36.27

36.62

36.16

1570

1589

ZADARSKA ŽUPANIJAGRAD NIN

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJAZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA GOSPODARSKE

ZONE NINSKI STANOVI“

URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl. ing. arh.

Zadar, ožujak, 2017.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA GOSPODARSKE ZONENINSKI STANOVI“

URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl. ing. arh. 2

ZADARSKA ŽUPANIJA

GRAD NINNaziv prostornog plana:

Urbanistički plan uređenja zone„Sjeverozapadnog dijela gospodarske zone Ninski Stanovi“ – Grad Nin

Naziv kartografskog prikaza:

Tekstualni prilog Mjerilo kartografskog prikaza:

Odluka o izradi plana:Službeni glasnik grada Nina, br. 06/2016

Odluka o donošenju plana:Službeni glasnik grada Nina, br. 06/2017

Javna rasprava (datum objave):

(„Zadarski list“) 02.02.2017.

Javni uvid održanOd: 09.02.2017.Do: 10.03.2017.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

JOZO MUSTAĆ, d.i.g.

(ime, prezime i potpis)Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl. ing. arh.Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba:

NEBOJŠA VEJMELKA, d.i.a.

(ime, prezime i potpis)

Pečat odgovornog voditelja: Odgovorna osoba:

NEBOJŠA VEJMELKA, d.i.a.

(ime, prezime i potpis)

Stručni tim u izradi plana:

HRVOJE SORIĆ dipl.ing.građ.MARTINA JURIN, mag.ing.arh.

Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:

DAVOR ĆURJURIĆ

_____________________________________________(ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikomovjerava:

_____________________________________________(ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela:



SADRŽAJ

1. OPĆI DIO

2. OBVEZNI PRILOZI

3. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

4. KARTOGRAFSKI PRILOZI

37.92

38.38

36.99

36.11

35.71

35.34

34.71

34.44

34.43

34.19

33.73

34.88

33.67

37.94

34.85

33.72

38.09

37.73

38.52 38.45

37.68

37.35

37.33

36.58

36.53

36.14

36.22

35.90 35.85

35.50

35.49

35.15

35.15

34.69

34.66

34.07

34.04

34.21

34.67

34.32

34.27 34.24

34.00

33.53

33.39

33.17

32.78

32.75

32.50

32.62

33.09

32.88

33.45

33.42

33.89

33.76

34.02

34.17

34.63

34.25

34.65

34.84

35.10

35.11

34.57

34.65

35.38

35.38

35.65

35.75

35.97

35.88

36.05

36.12

36.44

36.40

36.88

37.00

37.24

37.20

37.16

37.76 37.73

37.62

37.81

37.98 38.02

37.37

36.29

36.01

35.53

35.05

34.42

33.55

32.96

33.43

34.16

34.62

34.62

34.75

34.44

34.13

33.69

33.11

33.32

33.72

34.11

34.36

34.66

34.55

34.41

34.00

33.89

33.41

33.68

33.77

34.13

34.16

34.05

33.69

33.99

34.42

34.04

34.23

34.35

34.38

34.39

34.18

34.03

34.52

34.77

34.70 34.65 35.01 35.14 34.94

34.68

34.81

35.29

35.26

35.15

35.16

34.97 34.92 34.96 34.99

35.05

35.89

35.61

35.60

35.56

35.82

36.27

36.62

36.16

1570

1589


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJAZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA

GOSPODARSKE ZONE NINSKI STANOVI“

OPĆI DIO





SADRŽAJ

1. Rješenje o osnivanju ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja istručnog nadzora građenja ovlaštenog arhitekta

2. Imenovanje ovlaštenog arhitekta urbanista

3. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata urbanista

4. PREDGOVOR



Temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13) donosi se:

R J E Š E NJ E

kojim se određuje za ovlaštenog arhitekta urbanista kod izrade urbanističkog planauređenja zone „Sjeverozapadnog dijela gospodarske zone Ninski Stanovi“ – u Ninu,gospodin

NEBOJŠA VEJMELKA d.i.a.

Imenovani ima slijedeću školsku i stručnu spremu:

a) Završen arhitektonski fakultet u Sarajevu.

b) Položen stručni ispit pri Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša RH, broj: 02-8/1139-1982, uvjerenje se vodi pod red. br. evidencije: 4863. od 23. prosinca.1982.godine.

c) Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, klasa: UP/I-034-02/16-02/103, Ur. broj: 505-04-16-2, od 22. travnja 12016.g., pod rednim brojem 142.

d) Potrebito radno iskustvo prema Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13).

Nebojša Vejmelka, d.i.a.

______________________________

Zadar, ožujak 2017.



PREDGOVOR

Izradi Urbanističkog plana uređenja zone „Sjeverozapadnog dijela gospodarske zoneNinski Stanovi“, pristupilo se u skladu sa Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenjazone „Sjeverozapadnog dijela gospodarske zone Ninski Stanovi“ donesenoj na 26. sjedniciGradskog vijeća Grada Nina, održanoj 22. studenog 2016.godine (KLASA: 350-03/16-01/8; URBROJ: 2198/11-11/01-16-2).

Procedura izrade Urbanističkog plana uređenja se provodila u Gradu Ninu, a izradaplana je povjerena Uredu ovlaštenog arhitekta Nebojša Vejmelka, dipl. ing. arh..

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju izrada plana je tekla kako slijedi:

- javni uvid je održan od 09. veljače do 10. ožujka 2017. g.- javno izlaganje je održano 27. veljače 2017. g.

Za vrijeme trajanja javne rasprave zaprimljena su 2 očitovanja, prijedloga iprimjedbi.

---------------------------------------------Nebojša Vejmelka, dipl. ing. arh.

37.92

38.38

36.99

36.11

35.71

35.34

34.71

34.44

34.43

34.19

33.73

34.88

33.67

37.94

34.85

33.72

38.09

37.73

38.52 38.45

37.68

37.35

37.33

36.58

36.53

36.14

36.22

35.90 35.85

35.50

35.49

35.15

35.15

34.69

34.66

34.07

34.04

34.21

34.67

34.32

34.27 34.24

34.00

33.53

33.39

33.17

32.78

32.75

32.50

32.62

33.09

32.88

33.45

33.42

33.89

33.76

34.02

34.17

34.63

34.25

34.65

34.84

35.10

35.11

34.57

34.65

35.38

35.38

35.65

35.75

35.97

35.88

36.05

36.12

36.44

36.40

36.88

37.00

37.24

37.20

37.16

37.76 37.73

37.62

37.81

37.98 38.02

37.37

36.29

36.01

35.53

35.05

34.42

33.55

32.96

33.43

34.16

34.62

34.62

34.75

34.44

34.13

33.69

33.11

33.32

33.72

34.11

34.36

34.66

34.55

34.41

34.00

33.89

33.41

33.68

33.77

34.13

34.16

34.05

33.69

33.99

34.42

34.04

34.23

34.35

34.38

34.39

34.18

34.03

34.52

34.77

34.70 34.65 35.01 35.14 34.94

34.68

34.81

35.29

35.26

35.15

35.16

34.97 34.92 34.96 34.99

35.05

35.89

35.61

35.60

35.56

35.82

36.27

36.62

36.16

1570

1589


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJAZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA

GOSPODARSKE ZONE NINSKI STANOVI“

OBVEZNI PRILOZI





SADRŽAJ

I. Obrazloženje

II. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

III. Stručne podloge

IV. Popis sektorskih dokumenata i propisa

V. Zahtjevi i mišljenja iz članka 90. i 94. zakona

VI. Izvješća o javnoj raspravi

VII. Evidencija postupka izrade i donošenja plana

VIII. Sažetak za javnost



I. OBRAZLOŽENJE

SADRŽAJ

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru općineili grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3 Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske igospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani brojstanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost iposebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5 Komunalna infrastrukturna mreža

3.6 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih iambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš



OBRAZLOŽENJE

Urbanističkim planom uređenja zone “Sjeverozapadnog dijela gospodarske zoneNinski Stanovi“ određuje se način izgradnje i korištenja prostora na području katastarskeopćine Ninski Stanovi, u sastavu Grada Nina, u Zadarskoj županiji. Unutar zone obuhvatasu planirani sadržaji u skladu sa osnovnom namjenom zone – gospodarskom namjenom(proizvodnom i prerađivačkom), definiran je način izgradnje građevina i drugih planiranihobjekata, način korištenja planiranog prostora i način izgradnje i korištenje potrebneinfrastrukture i spajanje iste na mrežu šireg prostora.

Ovim urbanističkim planom uređenja se utvrđuje namjena površina i način smještaja igradnje građevina u planiranom prostoru. Sastavni dio plana je i idejno prometno rješenje,kao i rješenja komunalne, električne, telekomunikacijske infrastrukture.

Urbanistički plan uređenja zone “Sjeverozapadnog dijela gospodarske zone NinskiStanovi“ izrađen je prema Zakonu o prostornom uređenju (N.N. br. 153/13) i Pravilniku oprestanku važenja pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova (N.N.br. 9/11).

Plan je izrađen na geodetsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:1000, koju je izradio„Navigator“ d.o.o. za geodeziju, građevinarstvo i poslovne usluge iz Zadra.

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoruopćine ili grada

Planirani prostor obuhvaća neizgrađene površine gospodarske zone u katastarskojopćini Ninski Stanovi 2 km jugoistočno od naselja Ninski Stanovi, odnosno 900 metaraistočno od naselja Žerava. Ovaj prostor gospodarske zone ima logičan smještaj u područjuuz poljoprivredna zemljišta gdje se na licu mjesta dozreli i svježi plodovi mogu preraditi tedalje distribuirati kao gotov proizvod. Urbanim uređenjem postići će se kvaliteta korištenjaprostora i započeti proces urbanog, arhitektonskog a samim time i gospodarskog razvojanaselja i šireg prostora.

Cjelokupan prostor unutar obuhvata plana je u vlasništvu Republike Hrvatske.

Ukupna površina obuhvata plana iznosi 4,77 ha.



1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja zone “Sjeverozapadnog dijelagospodarske zone Ninski Stanovi“ smješteno je u katastarskoj općini Ninski Stanovi 2 kmjugoistočno od naselja Ninski Stanovi i 900 metara istočno od naselja Žerava koja zajednos četiri drugih naselja (Grbe, Nin, Poljica-Brig i Zaton) ulazi u sastav Grada Nina. Područjeobuhvata UPU-a smješteno je sa južne strane županijske ceste Ž6011 na istočnom rubukatastarske općine i na udaljenosti od oko 300 metara s granicom katastarske općineŽerava.

Planirani prostor se nadovezuje na ostatak planirane zone (pretežito industrijske)gospodarske namjene koja jednim svojim dijelom prelazi unutar granice naselja Žerava.

Prostor je u cijelosti neizgrađen i neopremljen infrastrukturom, osim odvodnog kanalasmještenog u zapadnom dijelu zone obuhvata. Izgrađenu strukturu pojedinihinfrastrukturnih mreža nalazimo u neposrednoj blizini obuhvata ovog Plana. Uz granicupodručja obuhvata u smjeru sjeveroistok – jugozapad prolazi bijeli put širine oko 3,5 metra.

U užem i širem prostoru uz područje obuhvata, nalaze se plodne poljoprivrednepovršine (nasadi voća, povrća, biljka) i agrokompleks „Vigens“, pa je i logičan odabirsadržaja gospodarske zone za objekte s proizvodnim pogonima za preradu i skladištenjepoljoprivrednih proizvoda.

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Prirodni resursi i prostorni potencijal Grada Nina i naselja u blizini obuhvata plana,nisu u skladu s trenutačnim stanjem gospodarskog razvoja. To znači da se gospodarstvomože unaprijediti, a mogućnosti njegova razvoja u velikoj mjeri se može osloniti napoljoprivredne površine i proizvodno poljoprivredne pogone. U tom smislu proizvodnisadržaji su u skladu sa potrebama razvoja gospodarstva i predstavljaju razvojni prioritet(prijem i prerada trešnje, prerada masline, smokve i smilja, te proizvodnja peleta ielektrične energije iz obnovljivih izvora energije.) Osim planiranih sadržaja, u NinskimStanovima se nalazi farma krava odnosno agrokompleks Vigens, kao i mnogobrojni nasadivoća i povrća.

U skladu sa gore navedenim, na planiranom području se očekuje nova izgradnjaproizvodnih i skladišnih pogona na način da se dopunjuju i razvijaju postojećipoljoprivredno-proizvodni resursi u okviru gospodarske zone.

1.1.3 Infrastrukturna opremljenost

Promet

Danas se do zone zahvaćene ovim UPU-om dolazi bijelim putem širine oko 3,5 mkoji se priključuje na županijsku cestu Ž6011. Dakle u obuhvatu plana ne postoji razvijenaprometna mreže već se do parcele pristupa makadamskim putom.



Vodoopskrba

Prema podacima dobivenim uz Dopis „Vodovod“ d.o.o. Zadar, broj:1348/1/2016-MK,od 19. 12. 2016. godine na području obuhvata ovog UPU-a i okolnom području u funkcijije ova vodovodna mreža:- PE cjevovod DN 160 mm koji je izgrađen u koridoru županijske ceste Ž 6011.

Cjevovod je od područja obuhvata udaljen cca 200 m sjeveroistočno, te je potrebnoizvesti novi dovodni cjevovod, od postojećeg cjevovoda do područja obuhvata.Postojećicjevovod proteže se sjevernom stranom županijske ceste.

Na samom području obuhvata nema postojećih vodovodnih instalacija.

Odvodnja

Na području obuhvata ovog UPU-a i širem okolnom pripadajućem području gradaNina nema izgrađenog javnog kanalizacijskog sustava.

Oborinske otpadne vode otječu površinski u okolni teren, odnosno u more.

Elektroopskrba i vanjska rasvjeta

U području obuhvata urbanističkog plana uređenja NINSKI STANOVI, kao i ubliskom okruženju koje graniči sa zonom obuhvata ovog plana, nema izgrađeneelektroenergetske mreže. Najbliži elektroenergetski objekt je postojeći 10kV dalekovod TS''NINSKI STANOVI 1'' – TS ''ŽERAVA''.

Telekomunikacijska mreža

U području obuhvata urbanističkog plana uređenja NINSKI STANOVI, kao i ubliskom okruženju koje graniči sa zonom obuhvata ovog plana, nema izgrađene EKI/DTKinfrastrukture.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti iposebnosti

Na predmetnoj lokaciji nema zaštićenih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti.Izgrađenih građevina u neposrednoj blizini obuhvata plana nema.

Teren je ravan, a u ambijentalnom smislu to je prostor mirnih vizura u kojemdominiraju obradive poljoprivredne površine.

1.1.5 Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,gustoća stanovanja i izgrađenosti)

Obveza izrade urbanističkog plana uređenja za prostor obuhvaćen ovim planomutvrđena je Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grad Nina.



Sve odredbe iz Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Nina koje seodnose na predmetno područje obvezno se moraju primijeniti prilikom izrade urbanističkogplana uređenja. Također svi elementi novog plana moraju biti usklađeni sa drugimprostorno planskim dokumentima u prvom redu Zakonom o prostornom uređenju iProstornim planom Zadarske županije.

Prema Državnom zavodu za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz2011. godine prikazuje da je Grad Nin imao 2753 stanovnika, 2597 stanova (1672 zastalno stanovanje). Ovi pokazatelji u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godineukazuju na smanjenje broja stanovnika kojih je još 2001. godine bilo 2177.

Buduće kretanje broja stanovnika u mnogome će ovisiti o ukupnom društveno-gospodarskom razvoju ovog područja kao i o aktivnijem pristupu u rješavanju demografskeproblematike u smislu oživljavanja proklamiranih ciljeva na ovom području. Također ovaprocjena pretpostavlja da će u izmijenjenim društveno-gospodarskim uvjetima doći dointenziviranja procesa povratka stanovništva iz inozemstva, kao i oživljavanja gospodarskeaktivnosti u cjelini što će omogućiti i pozitivnije populacijske procese u slijedećimrazdobljima.

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske igospodarske podatke te prostorne pokazatelje

U skladu sa potrebama grada Nina, a također u skladu sa kvalitetom prostoraobuhvaćenog planom, postoji interes za daljnju izgradnju i korištenje planiranog prostoraza gospodarske potrebe. Izgradnjom istog omogućiti će se širenje gospodarskih djelatnostina predmetnoj lokaciji, te ujedno potaknuti značajniji gospodarski razvoj grada Nina, pa inaselja koji pripadaju gradu Ninu.

Izgradnja i uređenje planiranog prostora omogućiti će racionalno i kvalitetnokorištenje istog. Realizaciji svih planiranih sadržaja moguća je i zbog povoljnekonfiguracije terena.

Planirana namjena prostora je u skladu sa kvalitetom njegovih prirodnih vrijednosti.Neizgrađenost prostora omogućuje nesmetanu realizaciju planiranih sadržaja. Prilikomplaniranja i projektiranja se također mora voditi računa o nepovoljnim klimatskim uvjetima,a u prvom redu se misli na snažnu buru (time i posolicu). Planirani prostor se morakvalitetno zaštititi od iste.

Prilikom planiranja, projektiranja i izvođenja naročitu pažnju treba posvetiti očuvanjuokoliša. To se posebno odnosi na kvalitetan odnos prema prirodnim vrijednostima lokacije.

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj



Demografski razvoj na području Grada Nina pokazuje nestabilan trend sa čestimvariranjem broja stanovnika što je vidljivo iz sljedećih tablica:

Tabelarni prikaz: Kretanje broja stanovnika od 1953. do 2011. god.

NaseljaBroj stanovnika prema godinama popisa

1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011Grbe 254 295 280 214 / / 186Nin 1759 1823 1805 1511 1692 1256 1152Ninski Stanovi 443 477 422 342 556 358 357Poljica Brig 341 253 249 230 / / 271Zaton 968 937 1003 668 1035 536 577Žerava 218 241 245 236 / / 210

UKUPNO 3983 4026 4004 3201 3283 2177 2753

Izvor podataka: Statistički pregled općine Zadar, 1991.god., Zavod za informatiku i statistiku Zadar, 1991., Popis stanovništva,domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava, 31. ožujka 1991. Stanovništvo prema narodnosti po naseljima-dokumentacija881. 1992., Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1992.Za 2001. godinu: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.Za 2011. godinu: Popis stanovništva, kućanstava i stanova, statistička izvješća 1441/2011.

U Gradu Ninu, po popisu stanovništva prema starosti iz 2011. godine, udio mladogstanovništva iznosi 20%, zrelog 52%, a starog 28%.

DOBNA STRUKTURA 2011.0-19 20-59 60 i više

Grad Nin 553 1413 778

Izvor podataka: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Udio aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika Grada Nina iznosi 43%,dok je udio uzdržavanog stanovništva nešto veći i iznosi 57%.

AKTIVNOST STANOVNIŠTVAaktivno neaktivno

Grad Nin 1008 1331

Izvor podataka: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis 2011.

Gore navedeni demografski pokazatelji ukazuju na potrebu poticanja demografskograzvoja, što se može ostvariti realizacijom sljedećih općih ciljeva:

- zaustaviti proces depopulacije, otvaranjem radnih mjesta za domicilnostanovništvo

- potaknuti rast stanovništva na području općine izgradnjom komunalne i urbaneinfrastrukture i ostvarivanjem dobrih prometnih veza



- planiranim razvojem naselja (grada) - poboljšavanjem postojećih urbanih prilika iizgradnjom novog prostora na kvalitetan način, u tom smislu i ostvarenje novihstambenih resursa.

Realizacijom sadržaja definiranih ovim Planom realizirao bi se i dio zadanih ciljevademografskog razvoja Grada Nina.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Područje Grada Nina očituje se kao potencijalni prostor turističkog privređivanja.Prirodne pogodnosti ovog prostora kao i bogato povijesno nasljeđe realna su osnova zaintenzivan razvoj turističkog gospodarstva i njemu kompatibilnih gospodarskih djelatnosti.Tome pogoduju i dobre postojeće i planirane ceste, te blizina Zadra sa zračnom ipomorskom lukom. Također i cijelo sjeverozapadno priobalje zadarske županije od Zadra,preko Nina, Vira pa sve do Paga sa sadržajnom turističkom ponudom otvara mogućnostiuklapanja i prostora grada Nina u cjeloviti potez turističkih kapaciteta ovog dijela županije.

Prirodne pogodnosti omogućuju i razvoj poljoprivrede i poljoprivrednih površine kojepravilnim korištenjem i odabirom odgovarajućih sorti poput vinove loze, maslina, voća i sl.mogu itekako biti kvalitetna opcija za gospodarsku reanimaciju.

Tako se i ovim Planom obuhvaćeno područje sa svojim proizvodno industrijskimsadržajima u potpunosti uklapa u odabranu prostornu i gospodarsku strukturu širegprostora.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Promet

Spomenuto je da se planom obuhvaćeni prostor nalazi između postojeće županijskeceste Ž6011 i novo planirane trase lokalne ceste 700 metara južnije od postojećežupanijske. Prostornim planom Grada Nina planirana je županijska cesta koja se spajaokomito na postojeću cestu Ž6011, a s koje bi se prilazilo području obuhvata ovog UPU-a“Sjeverozapadnog dijela gospodarske zone Ninski Stanovi“. Ova spomenuta planiranažupanijska cesta povezivala bi Ninske Stanove s naseljem Kožino te se vezala na državnucestu D306 Zadar-Vir.

S javne prometne površine svaka novoformirana građevinska čestice unutar područjaobuhvata ovog UPU-a ima kolni i pješački pristup. Veza sa okolnim prostorom se moraostvariti i s obzirom na racionalno korištenje komunalnih i infrastrukturnih sustava i mreža,gdje će se cjelovitim rješenjima lakše i kvalitetnije realizirati i održavati planirani komunalnii infrastrukturni sistemi.

Samo područje obuhvata potrebno je opremiti potrebnom komunalnom iinfrastrukturnom mrežom koja će se spojiti na već izgrađenu mrežu šireg prostora.

Vodoopskrba

Vodoopskrbu obuhvata ovog UPU-a treba riješiti izvedbom novog dovodnogcjevovoda i priključenjem na postojeći PE cjevovod 160 mm izgrađen u koridoru



županijske ceste Ž 6011 koja prolazi sjevernim rubom ceste, a udaljen je cca 200 m odovog obuhvata.

Odvodnja otpadnih voda

Za područje obuhvata ovog UPU-a treba primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav uskladu s koncepcijom iz postojećeg Idejnog rješenja «Odvodnja i pročišćavanje sanitarnih iotpadnih voda šireg područja Grada Nina» («Hidroprojekt-ing» d.o.o. Zagreb, lipanj 2005.godine), a što je prihvaćeno i u Prostornom planu uređenja Grada Nina - Izmjene i dopune.

Fekalne vode odvode se zatvorenim cjevovodima gravitacijski do manjih uređaja zapročišćavanje fekalnih otpadnih voda za svaki sadržaj plana.

Oboriske otpadne vode odvode se sa manipulativnih, krovnih i prometnih površina naokolni teren izvođenjem primjerenih nagiba, bez zasebnog izvođenja oborinskekanalizacije.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

U okviru obuhvata plana nema arhitektonskih ostvarenja, a od značajnijih prirodnihvrijednosti ističu se brojni nasadi voća i biljaka.

Prilikom ozelenjavanja u smislu očuvanja identiteta planom obuhvaćenog prostorapotrebno je maksimalno koristiti autohtone biljne vrste.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći iplanirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađenestrukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Izgradnjom prostora na planiranoj lokaciji omogućuje se razvoj gospodarskihsadržaja u cijeloj planiranoj gospodarskoj zoni. Time je kasnije moguće koristiti diopostojeće infrastrukture, a također racionalnije raditi rekonstrukciju i nadopunu iste za višesadržaja.

Prilikom planiranja, projektiranja, izgradnje i korištenja planom obuhvaćenogprostora potrebno je predvidjeti mjere zaštite kako bi utjecaj proizvodnih i drugih planiranihsadržaja u obuhvatu imali što manji negativni utjecaj na okolni prostor.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Planirani prostor treba unaprijediti u općem urbanom smislu i to poboljšanjemprometne, komunalne i infrastrukturne postojeće mreže, te kvalitetnijim odnosom premanačinu izgradnje građevina.



Osnova za sve daljnje radove u prostoru je postojeće stanje izgrađenih cesta iputova, koje se budućim zahvatima mora poboljšati i s obzirom na novo planirane sadržajefunkcionalno unaprijediti.

Također treba voditi računa o dobroj zaštiti prostora od svih negativnih utjecaja kojedonosi intenzivna izgradnja i korištenje prostora za gospodarske djelatnosti.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

Područje obuhvata UPU-a smješteno je sa južne strane županijske ceste Ž6011 naistočnom rubu katastarske općine uz granicu s k.o. Žerava. Urbanističkim planom uređenjazone “Sjeverozapadnog dijela gospodarske zone Ninski Stanovi“ realiziraju se proizvodni ii skladišni sadržaji koji će biti neophodna dopuna proizvodnih procesa na poljoprivrednimpovršinama u neposrednom okruženju.

Sjeverozapadni dio gospodarske zone Ninski Stanovi planiran je na način da su triosnovna sadržaja to jest proizvodno i prerađivačka kompleksa smještena na tri zasebnenovoformirane građevinske čestice koje se pristupnim prometnicama spajaju na trasunovo planirane ceste (van obuhvata ovog plana).

Unutar površina gospodarske zone proizvodne namjene, time i unutar građevinskihčestica, obodno su planirane obvezne površine zaštitnog zelenila. Središnji dio je planiranza gradnju gospodarskih sadržaja i za manipulativne, parkirališne i površine za radvatrogasnih vozila.

Ostalih planiranih sadržaja (osim infrastrukturnih objekata) nema.Na sjevernoj građevinskoj čestici, na 1,785 ha površine, smještena je zona izgradnje

sadržaja za prijem, obradu, preradu, otpremu i otkup voća i poljoprivrednih proizvoda, kaoi pripadajući uredski prostori i prostori za smještaj djelatnika i berača, te manipulativnepovršine i zelene zaštitne površine.

Na srednjoj građevinskoj čestici, također 1,785 ha površine, smješta se zonaizgradnje sadržaja za prijem, preradu i otkup masline, za prijem, preradu, otkup i sušenjevoća i poljoprivrednih proizvoda, destilerije za preradu i otkup smilja i drugog ljekovitogbilja, s pripadajućim uredskim prostorima i prostorima za smještaj djelatnika i berača, temanipulativnim površinama i zelenim zaštitnim površinama.

Na južnoj građevinskoj čestici, površine 1,2 ha, uz manipulativne površine i zaštitnozelenilo, u zoni izgradnje smještaju se objekti vezani na proizvodnju peleta i električneenergije iz obnovljivih izvora energije biomase, uz mogućnost izgradnje sadržaja za prijem,preradu, otpremu i otkup voća i poljoprivrednih proizvoda, pripadajućih uredskih prostora iprostora za smještaj djelatnika i berača.

Potreba za parkirališnim prostorom cijele zone će se ostvariti u okviru građevinskihčestica na manipulativnim površinama prema pojedinačnim potrebama sadržaja koji će sena njima realizirati. Broj parkirališnih mjesta mora zadovoljiti ukupne potrebe zaposlenih idrugih korisnika usluga pojedinih sadržaja na česticama.

Ograda građevne čestice može biti od zelenila (grmlje), ali i čvrsto zidana iprozračna kako bi zelenilo iza nje moglo što više doći do izražaja.



Zelenilo mora biti u principu autohtonog karaktera i otporno na lokalne klimatskeuvjete. Preporuča se sadnja drveća i grmolikog zelenila na građevinskim česticama, aobvezno na javnim zelenim površinama.Građevine i uređenje svih površina moraju biti visokokvalitetnih arhitektonsko-građevinskihi estetskih vrijednosti.

3.2. Osnovna namjena prostora

Namjena površina planiranog prostora definirana je sljedećim sadržajima:

I1 - gospodarska namjena (proizvodna) pretežito industrijska – može sekoristiti za izgradnju i razvoj proizvodnih i skladišnih sadržaja, te ostalihsličnih djelatnosti. Prostor oko proizvodnih i skladišnih sadržaja je namijenjenmanipulativnim, parkirališnim, protupožarnim i drugim sličnim sadržajima

pješačke površine – nogostupi uz kolne površine i pješačke staze

kolne površine – pristupne prometnice

trafostanica (TS) – zona izgradnje trafostanice

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenjapovršina

- gospodarska namjena – proizvodna (I1) 46.410 m2

- pješačke površine 8.987 m2

- kolne površine 446 m2

- trafostanica (TS) 49 m2

- UKUPNO ( površina obuhvata) 47.700 m2

- broj trafostanica 1

3.4. Prometna i ulična mreža

Kolni ulaz u zonu obuhvata Plana omogućava se s tri pozicije, tj tri su pristupne cestesvaka za pripadajuću građevinsku česticu. Pristupne ceste imaju poprečni profil širine 7,5metara, i to: širina kolnika 6 metara i jednostrani nogostup od 1,5 metar. Iste će se spojiti



na novu trasu županijske ceste van obuhvata ovog UPU-a kojoj je poprečni profil širine 7,5metara, isto širine kolnika 6 metara i širine jednostranog nogostupa 1.5 metar.

Parkirališna mjesta se nalaze zajedno sa manipulativnim površinama i površinamaza rad vatrogasnih vozila na građevinskim česticama. Parkirališna mjesta za okomitoparkiranje su dimenzija 2,50/5,50m,a po potrebi i veća za kamione i sl. Parkirna mjestaunutar obuhvata plana su raspoređena ovisno o potrebama planiranih sadržaja. Takođerse mora predvidjeti i adekvatan broj parkirnih mjesta za invalide (minimalno 5%) dimenzija3,70/5,50m, a njihov raspored će se riješiti u glavnom projektu prometnica.

Gornji nosivi sloj svih prometnica mora se izvesti kao kolnička konstrukcijafleksibilnog tipa koja se sastoji od nosivog sloja od mehanički nabijenog sitnozrnatogkamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habajućeg sloja odasfaltbetona. Debljina ovih slojeva mora biti takva da kolnička konstrukcija podnesepropisano osovinsko opterećenje, što treba odrediti prilikom izrade glavnog projektaprometnica.

Gornji nosivi sloj planiranih pješačkih površina mora se izvesti od nosivog sloja odmehanički nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala i od habajućeg sloja od asfaltbetonaili od betonskih ili kamenih ploča po izboru projektanta okoliša.

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

Vodoopskrba

Određivanje dnevnog utroška vode:

Na području obuhvata ovog UPU-a predviđeno je u konačnosti ukupno 40 radnika,za koje je odabrana specifične potrošnje vode od qsp=50 l/osobi/dan.

Maksimalna satna količina vode izračunata je po formuli:qmax. sat= qmax. dnevno x Kmax. sat (l/s), gdje su:

qmax. sat - maksimalna satna količina vode,qmax. dnevno - maksimalna dnevna količina vode,Kmax. sat = 2,50 -koeficijent neravnomjernosti maksimalne satne potrošnje.

Proračunate količine vode su:qmax. dnevno=qsr=40x50/86.400=0,024 l/sqmax. sat=0,024x2,50=0,06 l/s

Komunalne potrebe (30% qmax. dnevno)qkom.= 0,06x0,30=0,02 l/s

Gubici (10% qmax. dnevno)qgub.= 0,06x0,10=0,006 l/s

Pranje trešanja i smilja te ostale tehnološke potrebe



Kmax. sat = 3,0 -koeficijent neravnomjernosti maksimalne satne potrošnje.

qmax. dnevno= qmax. sat=0,3 l/sqmax. sat=0,3x3,0=0,9 l/s

Quk max.=0,06+0,02+0,006+0,9=0,99 l/s

Prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara za potrebu protupožarnezaštite za planirani tip izgradnje na području obuhvata ovog UPU-a treba osiguratinajmanju količinu vode po jednom požaru od:

qpož=10,00 l/s.Ova količina vode potrebna je za istovremeni rad dva protupožarna hidranta

pojedinačnog kapaciteta 5,0 l/s.Ukupna maksimalna količina vode potrebna za rješenje vodoopskrbe i protupožarnu

zaštitu na području obuhvata ovog UPU-a u konačnoj fazi izgradnje iznosi:

Quk=0,99+10,00=10,99 l/s

Prema ovom proračunu najveća potrošnja svih sadržaja u području obuhvata je 85,5kubičnih metara dnevno,tj. 17,9 kubičnih metara po hektaru što je manje odograničenja „Vodovoda“ d.o.o. Zadar ( 26 kubičnih metara po hektaru) i uobičajenihpotrošnji po hektaru za slične sadržaje.

Također i ograničenje potrošnje i uobičajene potrošnje od 0,3 l/s/ha je manja (0,21l/s).

Planirana vodovodna mreža

Vodoopskrba unutar obuhvata ovog UPU-a riješit će se priključenjem na postojećicjevovod PE DN160 mm koji je izgrađen u koridoru županijske ceste oko 200 m sjevernood obuhvata sa sjeverne strane kolnika. Po priključivanju na postojeći cjevovovodvodovodna cijev voditi će se zapadnim rubom planirane prometnice od županijske cesteŽ6011 prema gospodarskoj zoni (oko 20 m istočnije od postojećeg makadamskog puta).Planirana prometnica prolazi uz istočni rub područja obuhvata. Planirani dovodni cjevovodu području obuhvata vodi se u zelenom pojasu gospodarske zone 1 do 1,5 metara odplaniranog nogostupa. Na kolnom ulazu prema svakom sadrđaju zone cjevodod se granaza svaki sadržaj zone. Ogranci se vode nogostupom i zelenim pojasom uz manipulativnepovršine. Prema uvjetima iz Dopisa „Vodovdod“ d.o.o. Zadar, 1348/1/2016-MK, od 19. 12.2016. godine za izgradnju cjevovoda na postojeći cjevovod 160 m treba osigurati zaštitnikoridor od 6,5 m, u koji može biti uključen i dio postojeće prometnice.

Nova dovodna vodovodna cijev i ogranci planirana je tako da se omogući priključakza sve planirane prostorne sadržaje na javni vodoopskrbni sustav Grada Nina.



Trasa vodovodne mreže predviđena je u koridoru ceste i to u nogostupu, ili zelenompojasu.

U skladu s postojećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara za potrebuprotupožarne zaštite na području obuhvata plana predviđeni su nadzemni hidranti nameđusobnom razmaku do 70 do 115 m.

Zbog nedovoljnog tlaka u sustavu tj. relativno niske kote dna vodospreme „Straža“potrebno je ugraditi uređaj/uređaje za povišenje tlaka za potrebe požarne zaštite. Ugradbajednog ili više uređaja za povišenje tlaka za požarne potrebe ovisi o daljnjem razvojuvodovodne mreže baziranom na novo planiranom dovodnom cjevovodu.

Prema elaboratu o protupožarnoj zaštiti, i glavnom projektu mogući su zahtjevi zaosiguranjem dodatnih količina vode za zaštitu od požara tj. izgradnja spremnika zaprotupožarne količine, te veći broj hidranata i veća duljina ogranaka.

Zatvaranjem prstena vodovodnog sustava na širem području spajanjem cjevovoda „Golubinka-Jezerce“ – čvor „Straža“ koji je u planu izgradnje, bitno bi se poboljšaleperformanse vodovodnog sustava na području obuhvata po pitanju raspoloživih količina iraspoloživog tlaka, stoga izgradnju novih sadržaja treba uskladiti sa realnimmogućnostima vodoopskrbe, u suradnji sa nadležnim isporučiteljem javne uslugevodoopskrbe.

Prema Zakonu o gradnji prije izgradnje cjelokupne osnovne vodovodne mreže naobuhvatu ovog UPU-a, ili pojedinih dionica iste, kao i razvodnih cjevovoda za priključkepojedinih građevina treba ishoditi građevinsku dozvolu , za što treba izraditi posebnuprojektnu dokumentaciju ( glavni projekt).

U projektnoj dokumentaciji mora se provesti detaljan hidraulički proračun, izvršitiodabir kvalitetnih vodovodnih cijevi, odrediti konačni profili i duljine svih cjevovoda ikonačan raspored i broj nadzemnih hidranata, te odabir uređaja za povišenje tlaka zaslučaj požara i ostale potrebne zahvate za osiguranje potrebnih količina i tlaka.

Planirana vodovodna mreža prikazana je grafičkom prilogu Plan vodoopskrbe iodvodnje.

Odvodnja

U skladu s postojećom projektnom dokumentacijom (Idejno rješenje "Odvodnja ipročišćavanje sanitarnih i otpadnih voda šireg područja Grada Nina") i važećimdokumentima prostornog uređenja (Prostorni plan uređenja Grada Nina - Izmjene idopune) za područje obuhvata ovog UPU-a odabran je razdjelni sustav odvodnje.

Urbane (fekalne) otpadne vode

Rješenje odvodnje urbanih (fekalnih) otpadnih voda na obuhvatu ovog UPU-a bazirase na osnovnoj koncepciji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda šireg područjaGrada Nina koja je obrađena u Idejnom rješenju "Odvodnja i pročišćavanje sanitarnih iotpadnih voda šireg područja Grada Nina", izrađenom od "Hidroprojekt-ing" d.o.o. izZagreba lipnja 2005. godine.



Za najveći dio Grada Nina predviđen je zajednički sustav odvodnje i pročišćavanjaurbanih (fekalnih) otpadnih voda Nin - Privlaka s jednim centralnim uređajem zapročišćavanje na lokaciji „Grgur" (ukupno 47.400 ES). Predviđen je prvi stupanjpročišćavanja ovih otpadnih voda, nakon čega se preko podmorskog ispusta Ø 500 mm iukupne duljine 5300 m iste ispuštaju u Virsko more.

Tehničko rješenje ovog sustava odvodnje zasniva se na primjeni gravitacijskogpogona u kanalizacijskoj mreži u kombinaciji s povremenim tlačnim transportom, sve dolokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Prostornim planom Grada Nina planirano je i nekoliko manjih lokalnih uređaja zapročišćavanje otpadnih voda na udaljenim područjima od centralnog pročišćivača. Jedantakav lokalni uređaj planiran je cca 150 m jugoistočno od naselja Žerava tj. na 2 km odpodručja obuhvata.

Prema odabranoj količini specifične potrošnje vode i uz činjenicu da u kanalizacijskisustav dotječe 80% potrošnih voda izvršen je proračun količina urbanih (fekalnih) otpadnihvoda za konačnu fazu izgradnje na području ovog UPU-a.

Srednja dnevna protoka:qsr =(40*40)/86400 + 0,3 = 0,32 l/s

Maksimalna dnevna protoka:- koeficijent dnevne neravnomjernosti: KD=1,30

qmax.dnevno =0,32 x1,30=0,42 l/s

Maksimalna satna protoka:- koeficijent satne neravnomjernosti: KS=1,90

qmax.satno =0,42x1,90=0,80 l/s

Za vrijeme kiše u fekalnu kanalizacijsku mrežu procijedi se i dio oborinskih otpadnihvoda, tzv. "tuđe vode". Dodatak ovih tuđih voda procijenjen je na 40% količine fekalnihotpadnih voda.

qtuđe=0,42x0,40= 0,17 l/s

Ukupna količina fekalnih otpadnih voda koja se odvodi fekalnom kanalizacijom naprostoru ovog UPU-a iznosi:

quk= 0,80+0,17=0,97 l/s

Prostornim planom Grada Nina istočnim dijelom gospodarske zone planiran jecjevovod fekalne odvodnje kao dio integralnog sustava fekalne odvodnje. Područjeobuhvata ovog plana obuhvaća manji dio te zone na samom zapadnom kraju zone,udaljen oko 500 metara od planiranog fekalnog cjevovoda na istočnom dijelu zone. UPUvećeg centralnog i istočnog dijela zone nije u izradi, kao što nisu u izradi projekti fekalneodvodnje šireg područja oko zone , te time i navedenog kolektora.

Stoga je rješenje fekalnih otpadnih voda planirano izvođenjem manjih suvremenihgotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje s dispozicijom pročišćenih otpadnih vodapreko upojnih bunara u okolni teren, za svaki sadržaj obuhvata zasebno.



Ovakvim rješenjem omogućeno je spajanje područja obuhvata sa budućim rješenjemodvodnje cijele zone i nastavno na komunalni sustav po njihovoj izgradnji.

Koncentracija opasnih tvari koje se ispuštaju u fekalnu kanalizaciju, odnosno kojedolaze na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ne smije prelaziti vrijednosti utvrđenePravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnimvodama.

Prije priključenja tehnoloških otpadnih voda iz sadržaja zone planirane unutar ovogUPU-a na fekalnu kanalizaciju moraju se iz njih ukloniti sve štetne i opasne tvari tako da posvojoj kvaliteti odgovaraju kvaliteti urbanih (fekalnih) otpadnih voda. To se mora obavitiunutar svakog pojedinačnog pogona na zasebnom uređaju za prethodno čišćenjetehnoloških otpadnih voda, ovisno o primijenjenom tehnološkom procesu.

Predviđaju se tipski gotovi biološki uređaji od 20 do 80 E.S. ovisno o količinamaispuštanja otpadnih voda prema projektu.

Trase fekalne kanalizacije planirane su u manipulativnim površinama i zelenompojasu.

Svaki biološki uređaj za pročišćavanje mora biti lociran izvan zaštitnog pojasa ceste,mora biti udaljen od susjedne građevinske čestice minimalno 3,0 m i mora se omogućitikolni pristup radi čišćenja. Mulj kao produkt biološkog procesa, pod uvjetom dazadovoljava svojim sastavom, prazni se putem nadležnog komunalnog poduzeća ilispecijalizirane tvrtke na deponij određen od strane nadležnih službi Grada.Nakon izgradnje planiranog javnog kanalizacijskog sustava na širem području svakivlasnik gotovog manjeg tipskog uređaja za biološko pročišćavanje urbanih (fekalnih)otpadnih voda, mora izvršiti priključak na fekalnu kanalizacijsku mrežu.

Oborinske otpadne vode

Obzirom na konfiguraciju terena,nedostupnosti oborinskog sustava odvodnje širegpodručja, nepostojanja planske dokumentacije, nekanaliziranosti prometnicama, tenamjeravanom proizvodnjom, prometom izrazito niskog intenziteta, gotovo nepostojećegprometa u mirovanju i opremljenošću područja obuhvata oborinske otpadne vode spodručja ovog UPU-a površinski se odvode do zelenih površina oko građevina i cestovnihprilaza u obuhvatu.

Oborinske vode s krovova odvode se olucima na manipulativne površine ili uspremnike za kišnice.

Nagibi manipulativnih površina i cestovni prilazi moraju osigurati kvalitetno i potpunootjecanje, a u rubnjacima se mora osigurati dovoljan broj prodora za otjecanje, a pojas uzzelenilo treba osigurati od ispiranja. Nagibi površina ne smiju biti manji od 1,5%.

Planirana nagibi površina prikazani su u grafičkom prilogu Plan vodoopskrbe iodvodnje.

Sve potrebne elemente , nagibi, hrapavost i sl. treba riješiti u projektu.



Elektroopskrba i vanjska rasvjeta

A. Bilanca snage

Prognoza budućih elektroenergetskih potreba u području zahvata plana provodi sepo kategorijama potrošača:

izgradnja industrijske zone, načelno sljedećih sadržaja rada:

hladnjača sortirnica uljara sušara destilerija proizvodnja peleta bioenergana

javna rasvjeta

a) Za javnu rasvjetu prometnica, šetnica i parkirališta koja su obuhvaćenaurbanističkim planom uređenja, predviđa se snaga

javna rasvjeta Pvjr =5 kW

b) Za zonu male industrijske zone predviđa se snaga

mala privreda Pvmp =240 kW

Ukupna vršna snaga navedenih grupa potrošača uz zajednički faktor istovremenostifi=0,7 i faktor snage os=0,9 iznosi:

kW

PPfS vmpvjriV

55,1909,0

24057,0

cos

B. Srednjenaponski priključak i trafostanica

Uvjet za priključenje predmetne zone je izgradnja nove kabelske trefostanice TS10(20)/0,4kV ‘’GOSPODARSKA ZONA NINSKI STANOVI’’, do 1x1000kVA. Novatrafostanica interpolira se kabelski u sistemu ulaz-izlaz na postojeći 10kV dalekovod TS‘’NINSKI STANOVI 1’’ – TS ‘’ŽERAVA’’ ( točka A na grafičkoj situaciji tehničkih uvjetaHEP-a ). Prijelaz je preko čelično-rešetkastih stupova. Tip kabela je NA2XS(F)2Y3x(1x185mm² ) - 20kV. Kabelska oprema je tipa ’Raychem’’. Uzemljivač je golo bakreno



uže Cu50mm², spojen kompresijskim spojnicama ( 2 po spoju ). Uz trasu KB 20kV polažese PEHD cijev Φ50mm, u svrhu polaganja optičkog kabela.Tip nove trafostanice:

- Kabelske KTS 10(20)/0,4kV do 1000kVA, zidane ili od tvornički dogotovljenihbetonskih elemenata

- Lokacija: uz prometnicu Mazije-Žerava-Ninski Stanovi-Nin, slobodnostojeća- VN razvod: 3VP, TP

sa tri vodna i jednim trafo poljem (3V+T)- Za SN razvod koristiti RMU kompaktnu izvedbu SF6 – 3VT- Snaga transformatora 400kVA- NN razvod: tropolno isklopivi RASTAVLJAČ-OSIGURAČ- Uzemljivač: Cu uže 50 mm2, spojen kompresijskim H-spojnicama (2 po spoju)- Struja zemljospoja: kompenzirana prigušnicom, radna komponenta struje

zemljospoja 10A

C. Niskonaponska mreža

Niskonaponsku mrežu izvesti iz nove trafostanica TS ''GOSPODARSKA ZONA NINSKISTANOVI’’ 10(20)/0,4kV, kabelskim trasama.

Prilikom izgradnje NN mreže koristiti kabele tipa: NA2XY 4x150mm2, 4x95mm2, 4x35mm2.Na kabelske završetke ugraditi kabelske glave sa "Raychem" opremom.

Uz sve položene niskonaponske kabele položiti bakreno uže Cu 50mm2 za izvedbuuzemljenja.

Kod kabelskih razdjelnih ormara poštivati sljedeće:

Kućište i temelj može biti betonsko sa vratima od preprega ili u cijelosti odpreprega (atestiran na samogasivost, povišenje temperature do 80°C i UVzračenja)

Brtvele moraju biti od nehrđajućeg čelika kategorije A2 Brava se mora zatvarati u tri točke Treba ugraditi dva graničnika radi sprječavanja čupanja od naglog i

nokontroliranog otvaranja (jak vjetar i sl.) Sabirnice moraju biti od bakra Sabirnicu za neutralni vod treba izraditi u dimenziji 40x5 mm, te izbušiti 8 rupa Na gornjem segmentu temelja treba postaviti nosač za pričvršćenje kabela

(traka 30x5 mm) od nehrđajućeg čelika kategorije A2 Svi vijci i matice moraju biti od nehrđajućeg čelika kategorije A2 Ormarić od preprega mora imati dvostruki utor na svim bridovima koji se spajaju

ili zatvaraju

U grafičkom prilogu naznačene su trase po kojima će se razvijati budućaniskonaponska mreža.



Svi potrebni proračuni i broj niskonaponskih izvoda iz nove TS ‘’GOSPODARSKAZONA NINSKI STANOVI’’ 10(20)/0,4kV biti će obrađeni i definirani glavnimelektroenergetskim projektom, prema tehničkim uvjetima HEP-a.

D. Javna rasvjeta

Za javnu rasvjetu prometnica i parkirališta preporuča se izvor svjetlosti u LED tehnologiji,snage do 60W, boje svjetla 3000/4000K. Rasvjetni stupovi, visine 5-8 metara ( zaprometnice i parkirališta ), moraju biti posebno dobro zaštićeni od utjecaja korozije, te sepreporuča upotreba otpornih materijala ( čelični toplo pocinčani ili inox ). Posebnu pažnjuposvetiti odabiru materijala i stupnju zaštite svjetiljki (minimalno IP54).

Priključak planirane javne rasvjete izvesti preko izdvojenog ormara javne rasvjete OJR,izvan TS, koji mora biti smješten tako da ne smeta tehničkom održavanju trafostanice.

Kućište i temelj OJR mogu biti betonski sa vratima od "preprega" ili u cijelosti od"preprega" (atestiran na samogasivost, otporan na temperature do 80°C, otporan naudarce i UV zračenja).

Ormarić od "preprega" mora imati dvostruki utor na svim bridovima koji se spajaju ilizatvaraju. Ormar mora imati dvoje vrata sa posebnim bravama, jedna za mjerno mjesto(tipska HEP-ova brava), druga za razvod (vlasnikova brava).

Strujni mjerni transformatori (ako su potrebni) i brojilo moraju biti plombirani. Iza brojilaugraditi rastavni element za uključenje i isključenje svih elemenata razvoda javne rasvjete.Upravljanje (tropolni sklopnik, preklopka za izbor ručno-isključeno-impuls, itd.) u ormarujavne rasvjete.

Predviđeni kabel za priključak javne rasvjete je tipa NA2XY4x25mm2. Uz kabel javnerasvjete položiti bakreno uže Cu50mm2, radi povezivanja svih dijelova mreže nazajedničko uzemljenje.

Sistem razdiobe TN-C-S. Zaštitu od previsokog napona dodira ostvariti uređajem zaautomatski isklop struje kvara.

Vrste stupova javne rasvjete, njihova visina, razmještaj u prostoru i odabir rasvjetniharmatura kojima će se rasvijetliti prometnice, šetnice i parkirališta, biti će definiranitemeljem svjetlotehničkog proračuna provedenog u glavnom projektu javne rasvjete

Telekomunikacijska mreža

A. Nepokretna zemaljska mreža

Ovim planom uređenja predviđeno je da će se zona obuhvaćena spojiti natelekomunikacijsku mrežu prema uvjetima davatelja TK usluga.



Telekomunikacijsku kanalizaciju potrebno je graditi u skladu sa Pravilnikom o tehničkimuvjetima za kabelsku kanalizaciju ( NN RH broj 114/10 ).U grafičkom prilogu prikazana je trasa buduće telekomunikacijske kanalizacije unutarpodručja obuhvata urbanističkog plana uređenja, kao i smjer telekomunikacijskekanalizacije.

Za kabelske zdence koristiti tipove zdenaca MZ-D0/400KN. Između kabelskih zdenacapolažu se 4 cijevi promjera 50mm.

Kanalizacija EKI infrastrukture ( montažni zdenci i PVC cijevi ), ugrađuje se u prostorunogostupa, u prostoru zelenih površina uz nogostup, ili iznimno i u kolniku. U zonielektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, ne smiju se izvoditi radoviniti graditi nove građevine, koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.Isto se odnosi i na sadnju nasada, koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijskevodove.

Prilikom isporuke materijala i opreme, proizvođači istih dužni su dostaviti potvrde okvaliteti, kojima se dokazuje da je ista izrađena sukladno važećim tehničkim normama.Izvoditelj radova smije ugrađivati samo certificiranu opremu i materijal.

Izgradnjom nove EKI infrastrukture, treba voditi računa o slijedećim uvjetima i značajkama:

U predviđene cijevi, ne uvlače se kabeli sa bakrenim vodičima ili svjetlovodi, nego seprethodno uvlače cijevi manjeg promjera ( PE cijevi od polietilena visoke gustoće, malogpromjera : 20, 25, 32, 40 ili 50 milimetara ). Tako se postiže racionalno iskorištenje EKIkanalizacije, s jedne strane, te se štiti kabel ili svjetlovod, s druge strane. Nadalje, PE cijevimalog promjera, omogućavaju opet višestruko iskorištavanje, uvlačenjem u njihmikrocijevi, koje imaju izrazito mali vanjski promjer: 3, 5, 7, 10 ili 16 milimetara.

Kod iskopa jame za kabelski zdenac, treba predvidjeti dimenzije koje su u tlocrtu veće za20cm od vanjskih gabarita zdenca.

U zdencima kabelske kanalizacije, PE cijevi treba prekidati, kako se ne bi zapriječio ulazaku zdenac, te kako bi se omogućilo pravilno vođenje kabela kroz zdenac.

Cijevi kabelske kanalizacije ispod prometnice, potrebno je zaštititi armirano betonskimslojem, kako ne bi došlo do oštećenja zbog opterećenja na prometnici.

Planirani objekti trebaju imati telefonsku instalaciju napravljenu po važećim tehničkimpropisima, te završenu u priključnom ormariću.

Potrebno je zbog uvođenja novih tehnologija u telekomunikacijama, za telefonskuinstalaciju koristiti kabele tip TC 3POHFFR ili drugi instalacijski kabel koji odgovarastandardu IEC 62255 od lipnja 2005.



Na fasadama svih građevina ugraditi ormarić minimalnih dimenzija 10x15 cm izrađen odplastičnog ili INOX materijala. U ormarićima će se izvesti koncentracija telefonskeinstalacije pojedine građevine.Od ormarića do ruba parcele svaki investitor treba položiti dvije PEHD cijevi minimalnoØ32mm koje će završiti u zdencu na trasi telekomunikacijske kanalizacije.

B. Elektronička komunikacijska mreža

Prostornim planom uređenja grada Nina ( članak 161., 161a. i 161b. ) utvrđeni su kriteriji iodredbe za razvoj i izgradnju mreže pokretnih komunikacija. Predviđa se izgradnja ipostavljanje dodatnih osnovnih postaja, smještanjem antena na antenske stupove i nakrovne prihvate na postojećim građevinama. Osnovne postaje pokretnih komunikacijamogu se instalirati u građevinskim područjima i izvan njih, vodeći računa o skladnomuklapanju u urbani i prirodni okoliš. Preporuča se postava instalacija više operatera naistom mjestu.

Planiranje mreže građevina pokretne komunikacije (osnovne postaje) provodi se sukladnopravilima struke radio planiranja. Taj postupak zavisi od više parametara, od kojih su nekiizrazito promjenjivi u prostoru i tokom vremena. Parametri su:

- konfiguracija terena,- prirodne barijere u prostoru (npr. šuma),- broj stanovnika,- gustoća stanovnika po jedinici površine,- prometnice,- umjetne barijere u prostoru, odnosno svi oblici građevina,- uvođenje nove opreme, tehnologija i usluga i zastarijevanje stare opreme, tehnologija

i usluga.

U građevinskim područjima gospodarske, turističke i športsko-rekreacijske namjene kao iu područjima mješovite namjene (gospodarsko-stambene/gospodarsko-športsko-rekreacijske), kao i u području niske obiteljske gradnje, moguća je izgradnja samostojećihantenskih stupova za osnovne postaje pokretnih komunikacija.

Zakonom o telekomunikacijama definirani su neki pojmovi koji se koriste u odredbama:

- pokretna komunikacija,- osnovna postaja,- operator,- samostojeći antenski stup za osnovnu postaju,- osnovna postaja na postojećoj građevini.

Operatori na području pokretnih komunikacija za potrebe ispunjenja koncesijskih uvjetagrade infrastrukturu pokretnih komunikacija, jer prema Zakonu i Praviliku o javnimtelekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati svažupanijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice, te



važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH zbog važnosti zaRH.

Lokacije baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima naizgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima nije potrebno detaljnodefinirati (točkasto označavanje).

Za razvoj pokretnih komunikacija planira se izgradnja građevina infrastrukture pokretnihkomunikacijskih mreža svih sustava sadašnjih i slijedećih generacija, tj. njihovihtehnologija. To su osnovne postaje s pripadajućim antenskim uređajima, potrebnimkabelskim vodovima i ostalom opremom. Osnovne postaje mogu biti postavljene nasamostojeće antenske stupove različitih izvedbi ili na postojeće građevine uz poštivanjeuvjeta građenja koji su zakonom propisani za takve vrste građevina.

Prostorna distribucija osnovnih postaja na postojećim građevinama moguća je gdje god touvjeti omogućavaju. Unutar zona zaštite prirode i spomenika kulture moguće jepostavljanje osnovnih postaja uz uvjet maskiranja antenskog sustava i suglasnostinadležnih službi.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Sve građevine moraju se planirati, urediti i izvesti u skladu sa odredbama plana, nanačin da kvalitetom izvedbe zadovoljavaju zakonom određene kriterije u graditeljskomsmislu, potom u sigurnosnom smislu sa dobrom protupožarnom zaštitom, također idobrom zaštitom okoliša. Isto vrijedi i za realizaciju ostalih urbanih elemenata, u prvomredu infrastrukture, prometnih i parkirališnih površina, zelenih i drugih planiranih površina,koji se i nakon izvedbe moraju kvalitetno održavati.

Građevine se mogu smještati samo u okviru planirane zone izgradnje, te maksimalnebruto površine izgrađenosti kako je definirano u Odredbama za provođenje ovog plana.Maksimalna površina izgrađenosti građevinske čestice je također definirana u Odredbamaovog plana, a predstavlja odnos izgrađene površine građevina ili više njih na čestici(zemljište pod građevinom) i ukupne površine čestice. Građevinska (bruto) površinazgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr,K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se neuračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se neuračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenihdijelova zgrade. Dijelom građevine (zgrade) se ne smatraju kolne i pješačke komunikacije imanipulativne površine, moguće podzemne građevine ispod razine uređenog okolnogterena (cisterne, spremnici i sl.), kao druge manje strukture kojim se uređuje okoliš.

Sve planirane građevine mogu se graditi u čvrstoj ili montažnoj gradnji i moraju bitidobrih hidroizolacijskih i termoizolacijskih svojstava. Kvaliteta gradnje mora biti dokazanasvim potrebnim dokumentima i atestima koje propisuje zakon. Materijal od kojeg segrađevina gradi mora se upotrijebiti na pravilan način u skladu sa visokim standardima



struke. Izbor materijala, način gradnje i zaštita građevine mora biti u skladu sa njenomfunkcijom.

Krovišta mogu biti ravna, kosa ili bačvasta, a vrsta pokrova i nagib krovišta mora bitiusklađen sa namjenom građevine.

Arhitektonski izraz građevina ako je moguće zbog njene namjene i tehnologije kojase u njoj odvija, mora imati izvorište u tradicionalnoj arhitekturi. To znači da se pojediniarhitektonski detalji (strehe, nagib krova, detalji pročelja i sl.) na građevinama oblikuju nanačin kako se to radilo na autohtonim građevinama ovog kraja, odnosno da takvi detaljibudu inspiracija prilikom kreiranja nove arhitekture.

Boje pročelja se preporučaju svijetle i snažnijeg kolorita, a zavisno od načina gradnjepreporučaju se naglasiti određeni arhitektonski detalji (npr. ulazni dio, otvori, istake i sl.), asve sa ciljem stvaranja arhitektonske živahnosti pojedinih građevina i zone u cjelini,odnosno izbjegavanje sterilnog i sumornog izraza očekivanih velikih i inertnih plaštevapročelja pojedinih građevina uvjetovanih tehnološkim procesima unutar njih. U tom smislu,a sukladno koloritu glavne građevine preporuča se i bojanje pomoćnih građevina i ogradečestice.

Površine unutar građevinskih čestica se mogu obraditi prema namjeni, a preporučase obrada asfaltom parkirališnih i kolnih površina, odnosno kamenom i betonskimopločnicima pješačkih površina.

Javne pješačke površine su planirane kao nogostupi uz kolne površine, teasfaltirane. U dijelu pješačkih površina gdje vozila pristupaju parkirališnim površinama, istemoraju biti izvedene na način da mogu zadovoljiti adekvatno osovinsko opterećenje vozila.Isto vrijedi i za pješačke površine unutar građevinskih čestica ukoliko je preko njihomogućen kolni promet (moguće i protupožarni promet).

Svi materijali moraju biti kvalitetni, otporni na atmosferske utjecaje (vlaga, velikerazlike u temperaturama i sl.) i pravilno ugrađeni, sa visokom estetskom razinom uređenja.

Kolne površine također moraju biti opremljene rubnjacima, ali većih dimenzija negošto su oni na pješačkim površinama. Kolne površine će se asfaltirati i moraju bitiopremljene potrebnom prometnom signalizacijom.

Pješačke i kolne površine će se projektirati i izvesti tako da imaju potrebne poprečnenagibe radi odvodnje.

Na pješačkim i kolnim površinama ne smije biti nikakvih denivelacija (nepotrebnihstuba i sl.). Ukoliko denivelacije nije moguće izbjeći uz iste treba predvidjeti rampe max.nagiba 5% radi lakše komunikacije invalidnih osoba, roditelja sa kolicima i sl.. Isto trebapredvidjeti na ulazima u građevine sa poslovnim prostorom. Također gdje je potrebnoobičan rubnjak treba zamijeniti kosim.

U sklopu zelenih površina građevinskih čestica potrebno je predvidjeti mjesta zakontejnere otpada. Ova mjesta moraju biti lako dostupna vozilima za odvoz otpada, i



izgrađena na način i sa materijalima koji omogućuju njihovo lako čišćenje i održavanje.Zelenilo oko njih mora ih maksimalno zaklanjati.

Zelenilom će se također zakloniti infrastrukturni objekti poput trafostanica, i sl. nanačin da budu što manje uočljivi sa kolnih i pješačkih površina. Izbor vrste zelenila oko njihće ovisiti o sadržaju objekta, ali u pravilu ono mora biti gusto i neprohodno kako bispriječilo pristup objektu.

Planirane zelene površine osim estetske imaju i zaštitnu ulogu i u tom smislu sepreporuča saditi grmolike biljke i stabla bogate krošnje kako bi se spriječio utjecaj ispušnihplinova, buke, vjetra, sunca i sl. Cjelokupni biljni materijal mora imati autohtoni karakter ibiti otporan na utjecaj atmosferilija, odnosno mediteranske klimatske uvijete.

Zelenilo uz trgove - okupljališta i oko njih mora biti na visokoj estetskoj razini. Osimstabala koja će biti svojevrsni prostorni reper, preporuča se saditi i grmoliko raslinje, atakođer i cvjetnice sezonskog i trajnog karaktera.

Sve zelene površine moraju biti zatravljene i održavane, što znači da će se postojećiteren pripremiti tako da se uredi nosivi sloj zemlje na koji će se nanijeti sloj humusa.Posađeni biljni materijal mora biti kvalitetan i mora zadovoljiti osnovne uvijete iz ovogplana, a to su zaštita i estetsko obogaćenje prostora.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora bitiudaljena od susjednih građevina najmanje 4m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzirpožarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina,veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti nasusjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidomvatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju(ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevinenajmanje 0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje1,0m ispod pokrova krovišta koje mora biti od negorivog materijala najmanje na dužinikonzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenje požara na građevini iotvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnompropisu, a planom je predviđena i vanjska hidrantska mreža.

Vodoopskrba

Vodovodnu mrežu treba izgraditi u koridoru ceste pristupnih ulaza i to u nogostupu,odnosno u zelenom pojasu. Dionice vodovodne mreže koje prolaze zelenim površinamatreba položiti što dalje od korijenja drveća.

Za planiranu vodovodnu mrežu treba odabrati kvalitetne vodovodne cijevi i to:- za profile jednake i veće od NO 80 mm vodovodne cijevi iz nodularnog lijeva (duktil),- za manje profile pocinčano čelične vodovodne cijevi.

U sklopu izrade projektne dokumentacije za vodovodnu mrežu unutar obuhvataovog UPU-a mora se provesti ispitivanje agresivnosti tla kako bi se mogla odrediti iprimijeniti odgovarajuća vanjska izolacija vodovodnih cijevi.



Kod paralelnog vođenja vodovodni cjevovodi moraju biti udaljeni od ostalih instalacijanajmanje:- 1,50 m od visokonaponske mreže,- 1,00 m od niskonaponske mreže i telekomunikacijske mreže,- 2,00 - 3,00 m od kanalizacijske mreže.

Trase vodovodnih cjevovoda i elektroenergetskih kabela u načelu moraju biti nasuprotnim stranama kolnika.

Vodovodna mreža mora se u pravilu postaviti iznad kanalizacijskih cijevi. Ako to nijemoguće vodovodne cijevi moraju se adekvatno zaštititi.Vodovodni cjevovodi moraju se položiti u rovove na podložni sloj od pijeska najmanjedebljine 10 cm, te zatrpati do visine 30 cm iznad tjemena cijevi sitnozrnatim neagresivnimmaterijalom maksimalne veličine zrna do 8 mm. Podložni sloj mora biti tvrdo nabijen iisplaniran radi ravnomjernog nalijeganja cjevovoda.

Za planiranu javnu vodovodnu mrežu, odnosno za svaki dio javne ulične vodovodnemreže koji čini samostalnu cjelinu, mora se izraditi posebna projektna dokumentacija(idejni projekt, glavni projekti). Projektanti moraju zatražiti od „Vodovoda“ d.o.o. početnepodatke i specifične tehničke uvjete za projektiranje. Također za projektiranje vodovodnihinstalacija svake pojedine građevine moraju se od „Vodovoda“ d.o.o. zatražiti početnipodaci i specifični tehnički uvjeti za projektiranje.

Svaka građevina koja čini samostalnu funkcionalnu cjelinu mora imati vlastitivodomjer na dostupnom mjestu. Tip vodomjerila, te tip i gabarit okna za vodomjeriloodređuje „Vodovod“ d.o.o. Zadar.

Hidrantska mreža mora se izgraditi u skladu s „Pravilnikom o hidrantskoj mreži zagašenje požara”. Za potrebu protupožarne zaštite moraju se odabrati nadzemni hidranti,odnosno gdje to nije moguće i podzemni hidranti, na međusobnom razmaku do 115 m.Mjerodavni tlak u vanjskoj hidrantskoj mreži ne smije biti niži od 0,25 MPa. Hidrantskamreža mora se izgraditi i u skladu s uvjetima koji će dobiti od MUP-a prilikom izradeprojektne dokumentacije. Uređaj za podizanje tlaka za požarne potrebe treba biti ugrađenu podzemnoj vodonepropusnoj građevini sa izvedenim by-passom.

Odvodnja

Na području ovog UPU-a mora se izgraditi razdjelni kanalizacijski sustav.Obzirom na preporuke iz važeće projektne dokumentacije vezane za budući kanalizacijskisustav Grada Nina za novoplaniranu kanalizacijsku mrežu unutar obuhvata ovog UPU-atreba primijeniti kao minimalne ove profile:- 250 mm za fekalnu kanalizacijsku mrežu,- 300 mm za oborinsku kanalizacijsku mrežu.

Kanalizacijske cijevi moraju se položiti na horizontalnu udaljenost 2,00-3,00 m odvodovodne mreže. Kod kontrolnih okana ova udaljenost mora biti min. 1,00 m.

Za kanalizacijsku mrežu treba primijeniti plastične kanalizacijske cijevi (od PVC-a iliPEHD-a), jer omogućavaju relativno jednostavnu ugradnju, vodonepropusne su,isporučuju se u većim duljinama (od 5,0 do 12,0 m) i omogućavaju jednostavno naknadnoizvođenje priključaka.



Dno rova na koje se polažu kanalizacijske cijevi i nadsloj od 30 cm iznad tjemenacijevi moraju se izvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti na zahtijevani modulstišljivosti. Ako je dubina polaganja kanalizacijskih cijevi na prometnim površinama manjaod 1,5 m kanalizacijske cijevi moraju se zaštititi slojem betona u punoj širini rova.

Kontrolna okn moraju biti na razmaku koji omogućava priključak svih otpadnih vodaiz okolnih građevina..

Sve kanalizacijske građevine moraju se izgraditi kao potpuno vodonepropusnegrađevine.

Sve tehnološke otpadne vode moraju se prethodno pročistiti unutra svakogproizvodnog pogona tako da poprime karakteristike urbanih (fekalnih) otpadnih voda prijepriključenja na javnu fekalnu kanalizacijsku mrežu.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih iambijentalnih cjelina

Prirodne ambijentalne vrijednosti šireg prostora se izgradnjom ovog prostora nesmiju umanjiti, pa se prilikom planiranja, projektiranja, izgradnje i korištenja građevina ivanjskih površina mora voditi računa o zaštiti okoliša, njegovoj minimalnoj devastaciji, temjerama njegova unapređenja.

Projektiranjem i izgradnjom građevina također se moraju poštovati naslijeđeneurbane i ambijentalne vrijednosti prostora koji se nalazi u neposrednoj blizini obuhvataplana.

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Namjena prostora, uvjeti korištenja prostora i planirane aktivnosti treba uskladiti svažećim pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zone sanitarne zaštite (III. zona izvorišta), teprovesti sve mjere zaštite voda od onečišćenja (NN 66/11, NN 47/13).

Planiranim sadržajima i uvjetima njihove izgradnje nastojalo se maksimalno zaštititiod nepovoljnih okolnosti koje izgradnja prirodnog okoliša može donijeti. Pažljivim odabirommaterijala za izgradnju svih građevinskih cjelina, njihova upotreba na propisani način,potom dobar odabir biljnih vrsta i njihovo održavanje, izgradnja prometnog i komunalnogsustava te ostali planirani urbani elementi su preduvjet da se planirana gospodarska zonaizgradi sa minimalnim štetnim utjecajem na okoliš. Ujedno ovako organizirana i planiranaizgradnja može biti poticaj za urbaniziranje šireg područja, odnosno rješavanje nepovoljnihutjecaja na okoliš njegovim daljnjim sustavnim planiranjem.

Kako bi negativan utjecaj sadržaja unutar planirane zone na okoliš bio što manjizabranjena je izgradnja građevina sa sadržajima izrazito nečiste i bučne tehnologije,odnosno većih proizvodnih pogona. Iz navedenog proizlazi da nije potrebna izrada Studijeutjecaja na okoliš za pojedine građevine (odnosno djelatnosti), jer planom nije predviđenamogućnost realizacije sadržaja za koji je Studija potrebna. Za sve planirane sadržaje



moraju se prilikom njihova planiranja, projektiranja izgradnje i korištenja predvidjeti mjerezaštite prostora, a u skladu sa ovim planom, zakonskim odredbama, prostorno-planskimdokumentima višeg reda i smjernicama i odredbama ovog plana.

Spoj planom obuhvaćenog prostora na županijsku cestu treba uraditi na kvalitetannačin, što također važi za spojeve ostale infrastrukture na mreže šireg područja.

Radi smanjenja nepovoljnog utjecaja na okoliš uslijed povećanja automobilskogprometa svi planirani objekti moraju imati uređene površine za parkiranje unutar svojeparcele. Predviđeno je i intenzivno ozelenjavanje okoliša svake parcele.

Oborinske otpadne vode s javnih prometnih površina i s parkirnih i manipulativnihpovršina planiranih građevinskih čestica na području obuhvata ovog UPU-a ispuštaju se uokolni teren.



II. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJAŠIREG PODRUČJA

Izvod iz dokumenta šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata ovog Planapriložen je u nastavku teksta. Plan šireg područje koji se odnosi na predmetni Plan jeProstorni plan uređenja Grada Nina (PPUG Grada Nina), odnosno njegove Izmjene idopune ("Službeni glasnik Grada Nina" broj 4/02, 13/04, 27/07, 34/08, 3/13, 06/14).

- karta namjena površina M 1:25 000



III. STRUČNE PODLOGE

„NAVIGATOR“ D.O.O. ZA GEODEZIJU, GRAĐEVINARSTVO I POSLOVNEUSLUGE, Put Kotlara 6, Zadar.



IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana, akoji se odnose na sadržaje plana slijede:

a) popis propisa

- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornimpokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i163/04)- PPUG Nina (Službeni glasnik Grada Nina 4/02, 13/04, 27/07, 34/08, 3/13 i 6/14)- Katastarsko-geodetski podaci i katastarsko-topografske karte u mj. 1:1000izrađene za potrebe izrade ovog UPU-a, koju je izradio „Navigator“ d.o.o. zageodeziju, građevinarstvo i poslovne usluge iz Zadra.



V. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 90. I 94. ZAKONA

Preslike ishodovanih mišljenja i suglasnosti prema članku 90. I 94. Zakona kakoslijede:


URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl. in

Documents

ZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA …...URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE „SJEVEROZAPADNOG DIJELA GOSPODARSKE ZONE NINSKI STANOVI“ URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl