M i l i t i t i p i a t a t i i g i t i v i

Narodna Straža znatan bu

€0TE. - P R E T P L A T A IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I T R O M .

MJERNO. - Zi [ N 0 2 6 M S T V O DVOSTRUKO. - OGLASI P O CUENIKU. - PISMA I P R E T P L A T A >

NA U R E D N I Š T V O I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, P O Š T . P R E T . 17. - RUKOPISI SE N E V R K

BROJ 8. Š I B E N I K , 8 . OŽUJKA 1928. GODINA VIII.

Pala je riječ o reviziji ustava Gg. Radić i Pribićević najprije,

a onda zagrebačke Nouosti te ko­načno i M m radikaliki poslanik g. dr SrŠkić istakli sa a zadnje vrijeme mogućnost revizije ustava. Te izjave su u s t a l e a zadnje vrijeme, otkad •e Stj. Radić jako eioflra za gene­ralsku vlada. Prihvaća ih pak sva preča uska dnevna štampa, pa čak i oni zagriženjaci iz Slovenije u re­dovima g. Pribićevića, koji su još pred par godina svakoga, kome nije vidovdanski ustav bio svetinjom, proglašivali antidržavnim elementom, defetistom itd. Prihvaća ih i g. Sv. Pribićević, za koga je onomadne je­dan srbijanski političar kazao, daje bio glavni zagovarač naših žalosno-malenih oblasti. Dakle i najveći cen­tralista, koji, dok je bio na vladi, nije uopće trpio, da se govuri o reviziji ustava, danas je za nju. Zagrebački Trn DO biće v organ Hrvat se budućoj reviziji upravo neograničeno raduje.

Naša stranka je prigodom stva­ranja vidovdanskog ustava napustila u znak protesta za kratko vrijeme konttituantu i tom prilikom su slove-načka, hrvatska i bunjevačko-šokačko packa stranka izdale iz ruku svojih narodnih poslanika proglas na Hr­vate i Slovence, u kojem su narodu odlučno izjavile,da traže reviziju u-stava. Odonda je prošlo skoro se­dam godina. I mi i danas stojimo na stanovištu, da je potrebita revi­zija državnoga temeljnog zakona. Mi nijesmo revizioniste od juče, kao što je to g. Pribićević. Stoga može­mo i moramo, kad je pala riječ o mogućnosti revizije ustava, da ka­žemo, da se pitanje te revizije mora poamatrati vrlo ozbiljno i ne povr­šno, a najmanje pak tako diletant­

ski, kao što to misli g. Pribićević, a donekle i g. Srškić.

Revidirati ustav se ne može svaki čas, kad ae nekome prohtije. Potre­bit je i izbor k . istitucionaInoga ti­jela za naročitu deklariranu izmjenu u ustavu. To znači, da se prigodom eventualne revizije mora ponovno pretresti položaj ustava. Mora ot­početi nov i p r e t r e s o formaci j i d r ž a v e . To znači: temelji države moraju biti nanovo udareni. Sed­mogodišnja praksa pokazala je, da je vidovdanski ustav don o čitav kap generalnih, općih norma, koje je, jer nijesu i pojedinačno primi­jenjene, vrlo lako izigravati. Novi ustav mora da bude sasvim jasan, te u našem balkankom državnotvor-nom sistemu sasvim konkretan. On mora potpuno jasno da označi, na koji način vrše državljani svoju su­verenu vlast: mora se normirati iz­borni zakon sa čistim proporcom, sa najširom mogućom demokratskom organizacijom. Mora se provesti de­centralizacija državne uprave i za­konodavstva u velikim jedinicama, ali se mora ustanoviti način finan­ciranja samoupravnih jedinica, jer bi inače sva lijepa načela ostala na papiru i bila izigrana. Konkretno i jasno mora da ustav uredi, barem u glavnim potezima, državnu orga­nizaciju, jer inače ustavotvorni rad nije ni najmanje koristan.

Kad je pala riječ o reviziji usta« va, neka padne i prijedlog, i neka čujemo jasno, što se misli revidirati. Ako se misle revidirati samo načela demokracije, onda nam takva revi­zija ne treba. Novi ustav morao bi donijeti narodu još veću demokra­ciju, a ne možda legalizaciju direk-torijalne vladavine.

Nussolinijeve prijetnje „To je posljednji put, da odgo­

varam o pitanju Južnoga Tirola, a drugi put govorit će djelo I u — tako bahato započeo je 3. t. mj. Musso-lini u parlamentu svoj odgovor na interpelaciju radi sukoba s Austrijom. Ove njegove riječi bile su popraće­ne oduševljenim pljeskanjem i klica­njem. Zatim je Mussolini u svom govora naglasio, da će prve kazne za daljnje izazovno i slabo držanje Nijemaca u Južnom Tirolu ili njiho­vih prijatelja biti istinski početak ugašivanja njemačkoga življa u Juž­nom Tirolu, iiit će tad obustavljeni njemački listovi, koji još izlaze, za­tvorene škole, u kojima se još ne­što malo poučava njemački, a uči­telji i ostali činovnici, koji pored talijanskoga govore i njemački, bit ća ili premješteni ili umirovljeni.

Kako sa moglo predvidjeti, Musso­lini a svom govoru premučao je sve progone i nepravde, o kojima je bilo govora a bečkom parlamenta. Zatim je nabrojio razne usluge, koje je Italija učinila Austriji, te požalio, što joj se to sada tako slabo vraća.

Još je u ivom govoru napome­nuo, da Italija u Južnom Tiroln pro­vodi politika kao i u čitavoj Italiji i da su stanovnici ove pokrajine potpuno ravnopravni sa ostalim ta­lijanskim građanima u svim pravi­

ma, ali i u svim dužnostima. Ni­jemci u Južnom Tirolu da će biti ponosni, što sn pripadnici velike Italije, koja će im garantirati sva prava i koja će od njih učiniti pio­nire talijanske civilizacije na sje­vernoj granici. To će se sve dogo­diti kao logični slijed historijskoga razvoja jednoga velikog naroda, jer vrhunci brda, tok rijeka i proročan­stvo Dantea i Mazzinia, te žrtve mu­čenika i konačno krv prolivena u velikom ratu od mnogih talijanskih pokoljenja zapečatile su granicu na Brenneru, koja je za Italiju nepo­vrediva.

Poslije dugotrajnoga burnog apla­uza nastavlja i osvrće se na rad Lige Naroda, pa tvrdi, da je ne sa­mo u juridičkom, nego i u praktič­nom pogledu neodrživo poticanje pitanja takozvanih narodnih manji­na pred Ligu Naroda. Na koncu Muasolini naglasuje, da se protuta-lijanska kampanja preko Brennera nastavlja i biva sve žešćom, te zavr­šava tvojom običnom frazom: „Ali ne dajući važnosti njihovoj vici mi ipak upozoravamo Tirolce, Austri­jance i cio svijet, da su na Brenneru na nogama svi živi i svi mrtvi si­novi Italije!*

Mussolini je bio često prekidan oduševljenjim klicanjem i burnim

pljeskanjem, a na kraju su poslanici stojeći Otpjev? 1 fašističku himnu.

Ovaj govor Mussolinija, koji je bio bogat prijetnjama, što će sve učiniti Italija, ako se ponove mani­festacije u pnl»*g Nijemcima u Ju­žnom Tirolu, u svim austrijskim kru­govima izazvuo je vrlo težak utisak. Sve novine konstatuju, da se Mus­solini nije obaz« eo na opravdane tužbe u austrijskom norlamentu o teškom kulturnom i materijalnom zatiranju i proganjanju Nijemaca, koji su pot­pali pod talijansku vlast, već da je još izjavio, da ne će poštivati nji­hova nacionalna prava te da će ih još i dalje progoniti. Austriji dakle ne i reostaje ništa drugo, nego da apeluje na cio civilozovani svijet. Bečka „Reichspost" zgodno opaža, da je govor Musaolinijev dokazao, da su ideje o slobodi druge a Beču, a druge u Rimu.

»

Kao što grčki izbjeglice sa Do-dekaneza, tako su i slovenski izbje­glice iz Italije, koji tada živu u Lju­bljani, poslali austrijskom parlamentu brzojav, kojim mu zahvaljuju, što je skrenuo pažnju kulturnoga svi­jeta na b a r b a r s k e m e t o d e , koj i ­m a t a l i j a n s k a v l a d a u n i š t a v a svo je n a r o d n e m a n j i n e . Protest, iznesen u. austrijskom parlamentu — ističe se u tom brzojavu — samo je b l i j e d a s l ika p r a v o g a atanja s t v a r i i n e p d n o s i v i h p r i l i k a u I ta l i j i . Bilo bi vrijeme, da đ -vllizovani narodi svrate svoju paž­nju na te prilike u Italiji, pak da sa jedamput raščiste postupci, koji su sramota za čitavu Evropul

Austrijski narlamenat je Uopće primio ovih d a n a više brzojava o simpatijama <a svih strana svijeta.

ProralMiska rasprava Na skupSti '"skini s j edn icama o d č e t v r t k a

SD koal ic i ja r a d i isključenja St j . Rad ića nije p r i sus tvova la . Vlada je upot r i j eb i la t u z g o d u 1 k r a t k i m p u t e m izglasala proračun a načelu, koj i je pr iml jen sa 186 p r o t i v 2 glasa . O d m a h se preSlo na d e b a t a o poje­d inos t ima te je Izglasan p r o r a č u n vrhovne driavne uprave. — U pe tak n a k o n o saaže -nja m a n d a t a Ra tka PareZaniua i n a k o n p r i ­h v a t a z a k o n a o p o m o ć i o s k u d n i m kraje­v i m a p re š lo se na p r e t r e s p r o r a č u n a min i ­s t a r s tva pravde, koji je pr iml jen , k a o Sto i p r o r a č u n min i s t a r s t va prosvjete. — U su­b o t u su n a k o n aps t inenc i je od 3 d a n a p r i ­sus tvova l i s jednic i R a d i ć i P r i b i ć e v i ć sa svoj im pos l an i c ima . O d m a h n a p o č e t k u s jednice d a o Je P r ib i ćev i ć u Ime sel jačko-d e m o k r a t s k e koal ic i je dek la rac i ju , u kojoj se pr i je svega t raž i o d s t u p d r a Pe r i ća sa mjesta p reds jedn ika Na r . SkupStine r a d i po ­s t u p k a p r e m a R a d i ć u . Radi p o s t u p k a v l a d e p r e m a se l j ačko-demokra t sko j koal ic i j i d a b i jed in i o d g o v o r b i o napuš t an j e Skupš t ine i poz iv n a najoštr i ju b o r b u n a r o d a p r o t i v v l ade , al i da se izvršenje t o g a zak l jučka o d g a đ a r a d i s v e u k u p n o g a po l i t i čkog po lo ­žaja i r a d i najviš ih i n t e r e sa n a r o d n i h 1 dr« žavn ih . Č lanov i s e l j a č k o - d e m o k r a t s k e koa l i ­cije ne će sud je lova t i u d e b a t i o p r o r a č u ­n u izuzamSl flnancijalni z a k o n . Na k o n c u se vel i , d a s e l j ačko -demokra t ska koal ic i ja ne p r i m a na sebe o d g o v o r n o s t za p r o r a č u n i n e s m a t r a ga o b v e z a t n i m . R a d i ć 1 Pr ib i ­ćev ić nas toja l i su s v o j o m d e k l a r a c i j o m p r o ­izvest i u p a r l a m e n t u s t anov i t i efekat , a l i im t o nije uspje lo . Nj ihov do l azak u p a r -l a m e n a t s h v a t i o se u po l i t i čk im k r u g o v i ­m a k a o težak p o r a z , koj i nije m o g l a dek la ­rac i ja sa sv im d e m a g o š k i m f r azama p o ­p r a v i l i . Dek la rac i j a u j edno pokazuje i t o , d a s u R a d i ć 1 P r i b i ć e v i ć saSli sa t emel ja p a r l a m e n t a r i z m a i d a oper i ra ju s g rožn ja -

r c a *

IfcOETKER. 0 OVIM €

BACWNOM Najbolje I skušane r e c e p t e šalje n a želju b e s p l a t n o 1 p r o s t o o d p o š t a n s k i h

pr i s to jba . Dr . Oe tke ra i l u s t r o v a n a knj iga r e ­c e p t a sadrža je c i rka 200 p r v o r a z r e d ­n i h r e c e p t a sa 51 s l i kom. Cijena Din &.- d o b i v a se svagdje . U s lučaju , d a Je is ta r a s p r o d a n a , t r až i t e i z r a v n o

o d Dr. Oe tke ra , Mar ibo r . m a i t e r o r o m . JoS je u i m e se l j ačko-demo­k r a t s k e koal ici je d r P . Gr izogono s tav io u ob l iku rezoluci je pr i jedlog, d a se i z abe re a n k e t n i o d b o r za ispi t ivanje u z r o k a za d o ­gađa je , koj i su se desi l i n a sjednici o d 2 9 . f e b r u a r a . H i tnos t o v o g a pr i jed loga je o d b l -v e n a . N a k o n toga Je n a pr i jedlog d r a š u -teja i z a b r a n a n k e t n i o d b o r , koj i i m a p r e ­g leda t i g o s p o d a r s t v o u d r ž a v n i m S u m a m a i p reš lo se n a p r o r a č u n r a s h o d a min i s t a r ­s tva vjera, koj i Je p r ihvaćen . — U p o n e ­djeljak pr i je p re l aza n a d n e v n i r e d rad iće­v a c P r e d a v e c s t av io je h i t an pr i j ed log o o p ć i n s k i m k o m e s a r i m a . Hi tnos t je p o ve ­ć in i odbi jena . PreSlo se t a d n a d e b a t u p r o r a č u n a m i n i s t a r s t v a unutrašnjih poslova, k o j o m p r i g o d o m je d r KoroSec d a o svoj ekspozej i njim na i šao na o p ć e pr iznan je i s impat i je . I ovaj je p r o r a č u n p r i h v a ć e n . — U u t o r a k Je pr i je p re laza n a d n e v n i r e d St j . R a d i ć u demagoSke s v r h e s t av io p r i ­j ed log h i t n e rezoluci je o uk idan ju r e d o v i -ne . Većina je h i tnos t i ovoga pr i jedloga odb i l a n a k o n izjave m i n i s t r a vjere , da o v o pi tanje u i s t inu t r e b a rijeSiti, ali d a to nije m o g u ć e s a m o p u t e m j edne rezoluci je . O v o m p r i g o d o m je Rad ić — k a k o o n to zna — g a d n o n a p a o k a t o l i č k o svećens tvo . N a k o n toga uzet i su u p r e t r e s i izglasani p r o r a ­č u n min i s t a r s tva nar. zdravlja l financija'

Narodne manjine u Nje­mačkoj

Pretprošle sedmice je austrijski ministar-predsjednik dr Seipel u austrijskom parlamentu dao jednu kratku, ali vrlo značajnu izjavu o stavu Austrije prema politici odna­rođivanja sa strane Italije u južnom Tirolu. Dr Seipel je vrlo odlučno naglasio nemoralnost tamošnjih me­toda te je njegova izjava pobudila veliko zanimanje u evropskoj javno­sti i — dakako — proteste u italijL Budući da Nijemci iznašaju narod­ne manjine u Italiji, talijanska štam­pa hoće da stvara politički kapital prikazivanjem narodnih manjina u Njemačkoj. Tako je u milanskom Corrlere della sera od 28. pr. mj. obja­vljen na uvodnom mjestu velik pri­kaz stanja nar. manjina u Njema­čkoj. Vrlo je zanimljivo čitati brojke talijanskoga lista, koje možemo u-seti kao dosta tačne.

Berlinski dopisnik C. d. s. bazira svoje tvrdnje na statistici njemačkih vlasti, koju je izradio dr Keller, sa­vjetnik statističkog ureda Reicha.

4* „HABODKA BTBilA*

Prema njemu bi narodne manjine u Njemačkoj (iii zapravo a Prasko], jer se izvan Prasije nalazi samo par desetaka hiljada Danaca i Lužičkih Srba te onih drugorodnih skapina, koje su pošle n a ? rad" a: područja Rajne) bile ovako grupirane:

1. P o l j a c i . Pod imenom Po­ljaka, Muzara (Poljaci sa naročitim dijalektom) i Vodenih Poljaka na­stavaju u kompaktnim skupinama pogranične pasove istočne Njemačke u Pruskoj i Gornjoj Siestoj. U 75 od 53$ kotara, koliko ih ima Pruska, Oni sačinjavaju jaka etničku manji­nu, i tu bi ih bilo oko 714.000. U ostala 403 kotara dr Keller računa, da je 450.000 manjinskih pripadnika, skoro isključivo Poljaka; Prema to­me bi u Njemačkoj bilo po službe­noj statistici 1,150.00G Poljaka, od kojih 70.000 Mazura. Po neslužbenim izvorima bilo bi u Njemačkoj čak 2 milijuna Poljaka.

2. L u ž i č k i Srbi . Nijemci ih' zova Vendima. Sada sačinjavaju dva velika manjinska otoka, jedan u Ša­ško j oko Bautzena (Budišin), a drugi ;

u Pruskoj oko Cottbasa, koji su o-dijeljeni jednim njemačkim pojasom od oko 20 kilometara. U Uni otoci­ma gradovi su njemački, a u selima Lužički Srbi sačinjavaju oko 50-607, stanovništva. Po dru Kelleru bilo bi tih Slavena« 43.000 u« Pruskoj, a 28.000 u Saskoj, skupa 71.000, ali u memorandumima se ističe, da je tih Lužičana oko 250.000.

3. L i t a v c i nastavaju raspršeni kraj ajevernoistočno Pruske. Službe­na statistika od 1890, g. nabrojila ih je 42.000, dr Keller kaže, da ih je sada 4.200, dok Udiuženje Litavaca u Njemačkoj tvrdi, da ih je barem 50.000.

4. č e s i u Gornjoj Šleskoi, po­miješani sa Poljacima i Nijemcima, sačinjavaju po dru Kelleru skupinu od 11.200 duša.

5. D a n a c a u Schleswigu podru Kelleru ima svega 6.000, ali se ra­čuna, da ih je dvostruko.

6. F r i z i u Schleswigu sačinjavaju mala holandsku manjina od 6.000 daša.

Prema dra Kelleru bi manjina a ' Njemačkoj bilo za 1,200.000, dok n. pr. revija KulturaikkT dr«V da je drugorodaca u Njemačkoj najmanje dva i pol milijuna.

Bilo kako bilo, Italiji i njezinom režimu ne će ništa pomoći iznašanje tuđih slabih strana, kad je smeća ne samo pred- vlastitim vratima, nego i u samoj'kući u Italiji više nego dosta.

IZ GRADA 1 OKOLICE Kukuruz za gladne u Šibenskom

srezu. Za gladne u šibenskom srczu odredio je Crveni Krst 5 vagona kukuruza. Mjesna organizacija Crve­noga Krsta napravila je još prije popis gladnih. 1. t. mj. ponovno je Održana na areskom poglavarstvu konferencija, da se razdioba što bolje uredi.

Drugo tromjesečje na srednjim školama. 1. marta završeno je drugo tromjesečje na srednjim školama. Toga dana bio je praznik, a sutra­dan su đaci primili ispunjene đačke knjižice. Na gimnazijama otpušteno je u nižim razredima do konca go­dine mnogo učenika-ca, koji su imali nedovoljan uspjeh u preko polovice naučnih predmeta.

Predavanje s filmom. U Zemljo­radničkoj Štionici održao je dr V. Mandekić predavanje o upotrebi u-mjetnoga gnojiva. Predavanje je po­praćeno filmom, a bilo je jako do­bro posjećeno.

Porota. Kuman Marka iz Priste-ga, optuženoga za pronevjeren je od 30.000 dinara, porota je osudila na 2 godine teške tamnice. Branio ga je dr Kožni. — U četvrtak 1. t. mj. počeo je proces Medić-Pupovac-Ma-rinović, za koji vlada veliki interes ne samo u gradu, već u čitavoj sje­vernoj Dalmaciji. Njihova se zlo­djela niža sve jedno za drugim. I ako ih razni svjedo i pri suočenju prepoznaže, oni, u koliko mogu, sve niječu i vrlo spretno se s nalaze i iz­motavaju. Dokazni materijal se pri­vodi krala, a osuda bi imala pasti u petak.

O. Ivan Span, nadzornik državne željezničke pruge u Šibeniku, una-pređen je u I. grupu III. kategorije. Čestitamo!

Provala u crkvu Gospe od Po-mfsalja. Pred dosta vremena ne­poznati kradljivci provalili su kroz prozor u crkvu Gospe od Pomišalja u Bilicama i odnijeli nekoliko zlat­nih i srebrenih predmeta a vrijed­nosti od 4000 dinara. Kako je crkva na brijegu u osami veoma daleko od sela, a seljani u nju zalaze samo na neke stalne svetkovine, provala je zapažena tek pred nekoliko dana. Vodi se istraga, kako bi se proval­nici pronašli.

VII. praški pr ljetni velesajam. Kod Putničkog Ureda u Šibeniku mogu sa dobiti legitimacije za 5 0 % popusta n i Željeznicama za posje­tioce VIL praškoga proljetnog vele­sajma, koji traje od 18 do 25. t. mj.

Pohvatani razbojnici. Zadnjih dana pohvatani su od žandarmerije u Benkovcu i predani u šibenske tamnice razbojnici • Marko , i Jakov Vrcelja, te Jakov Hrnjak. Oni su već priznali, da su saučesnici pokuša­noga grabeža kod tatonskoga župni­ka don J. Anića. U zadnje vrijeme naša žandarmerija ima mnogo uspje­ha a hvatanju razbojnika.

D a r o v i „ U b o š k o m D o m u « . Da p o č a s t e u s p o m e n u Tjeitmlra ScoUi: S t e v o Grublttc" i obi te l j Din 20 . Da p o č a s t e u s p o m e n u Anzula Ercegović-Grba: Obi te l j L o v r e Me­d ica Din 30. Da p o č a s t i u s p o m e n u Pave ud. Aras: G r g o Mar ič ić D i n 30. D a p o č a s t e u s p o m e n u Motu. don lut kan. Mirića: Nad­b i skup d r Vinko PuliŠić Din 2 0 0 ; N iko la Novak , č in . b o l n i c e , B rača i obi te l j p k . L u k e Luš ića , d o n M a r k o kan . č o r t ć , O b i ­telj B o n t e m p o , Villm Beroš , M a r k o Stoj ić i d r Jo s ip P a s i n l p o Din 6 0 : d r V i n k o Smol -č ić , A n d r o Sent ine i la , S l a v o m i r S inč ić , Mar-c h e t t a Matt iazzl i D u š a n R a p o p o Din 8 0 ; A n t u n V o d a n o v l ć Din 8 6 ; Obi te l j T o m e L u k a n o v i ć , J e r e Matač ić pk. Mate, Ant ica u d . P a s i n i , P e t a r G r u b i l i ć , p o r . č i n^ B o l o Ml-losevič . d r Kaz imi r P a s i n i , K a r l o C h i a b o v , d o n F e r d o M r a k o v č i ć ( P r g o m e t ) 1 Mate Benkov lć , u p r . bo ln ice , p o Din 20 ; Ivo Ren-dić , Božica ud . Berov ić . F r a n o P a s i n i i Ivan Močić, k l jučar , p o Din 10. D a p o č a s t i u s p o m e ­n u Gjlne Kečkemetg u Trstu: Ivo Marel ić Din 20. — S v i m a d a r o v a t e l j i m a U p r a v a na jhar -nije zahva l ju je .

ORLOVSKI VJESNIK Vel ike p r i p r e m e za s v e č a n u p r o s l a v u

O r l o v s k o g a D a n a . Naš i O r l o v i i Or l i će te pr i ja te l j i o r l o v s k e o rgan izac i j e s p r e m a j u se v e ć sada , d a š t o dos to jn i je p r o s l a v e ovo* godiSnji Dan k a l o m l a d i n e 6. sv ibn ja o . g. Or lovsk i Savez Izda t ć e s k o r i h d a n a sav p o t r e b a n ma te r i j a l z a d r u š t v a . P o z i v a m o sve pri jatel je našeg Or lovs tva , d a i u mje­s t ima , gdje Još n e m a o r l o v s k o g a d r u š t v a , a l i b i se o v o d a l o o r g a n l z o v a t i , p r i r e d e m a k a r i I m a n j u p r o s l a v u s n e o r g a n i z o va-n o m o m l a d i n o m . N a r a v n o je , d a ć e s e p o ­s e b n a p a t n j a posve t i t i c r k v e n o j p r o s l a v i .

P r o s l a v a o b l j e t n i c e P a p i n s k o g a K r u ­n i s a n j e Izvedena je po n a š i m o r l o v s k i m

• d r u š t v i m a l i jepo p o sv im k r a j e v i m a . P o ­s e b n o li jepo b i la j e p r i r e đ e n a o v a p ros l a ­v a u Zag rebu , a n i j esa z a o s t a l a n i p o k r a ­j i n ska mjes ta . S v u d a su o r l o v s k a d r u š t v a p r i s t u p i l a sv . p r i če s t i , t e s u p r i r e đ e n e aka­demi je .

O r l o v s k i V je sn ik . P r i j a te l j ima nase o r ­ganizaci je p o s e b n o p r e p o r u ć a m o , d a ae p r e t p l a t e n a . O r l o v s k i Vjesnik", š t o ga Izdaje Hrv . O r l o v s k i Savez za v o đ e svoj l b d ruStava i d r u š t v e n e o d b o r e . P r e k o o v o g a Vjesnika m o ć i ć e na j l akše p r a t i t i u n u t a r n j i r a d Or lovs tva u c i j e lom n j e g o v o m sus t avu . Vjesnik izlazi s v a k o g 15. u mje secu . Cijena m u je Din 12 godišnje . Č l anov i „ Z a k l a d e k a t . o m i . . p rosv je t e" d o b i v a j u l is t b a d a v a .

Vlasnik, i zdava te l j i o d g o v o r n i u r e d n i k ' A n t e H a l j e v . - T i sak P u č k a T i s k a r e u Š i ­b e n i k u — ( P r e d s t a v n i c i : J e r o l i m 1 V J e k o -a l av M<tta£lč).

C MALI OGLASNI* Prodaje se S!'"^! Jad ron ja — Šibenik.

na. Josip

U Australiju za Lira Sterilnoj 28.-

U Južnu Ameriku za Lira Sterllnga

otprema Agencija Tražite upute.

JOSIP JAORONJA - SIBE

STARE KOVINE, b a k a r , mjed , o l o v o , c ink , a l u m i n i u m , stru­g o t i n e o d mjed i , s lova , r ab l j ene strojeve, a k u m u l a t o r s k e p loče , t r a č n i c e , kupujemo s v a k u k o l i č i n u i p l a ć a m o uz g o t o v novac, „ F e r r o m e t a l " k d , Z a g r e b , S l o v e n s k a u l . 12,

Originalan francuski

E C L A I R V E R M O R E L je najbolja prskalica na svetu.

G e n e r a l n o z a s t u p s t v o :

B A R Z E l D. 0.. S U B O T I U Ištlti činovnik I Moii si dobiti svagda.

SALAMA p r v e v r s t i n o v a

RS| r o b a p o s v e z re l a n dobiva ae svagdje. N PTVI hrvatski timiu salaac

K suSeai raess I masti

M. Gavrilovita sinovi i d. Petrinja

JOSIP JADRONJA ŠIBENIK (Dalmacija)

VLASTITA ZGRADA UL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik.

? Banka d. d. u Ljubljani

BRZ. NASLOV: OOSPOBANKA TELEFON Br\. 16. NOĆNI, 67 ^ , . — JlPUfifON B ^ . 16. NOĆNI f

Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, KOd&V'ME, KRASJ, SOMBOR, SPLIT. Iipoitevs: BLED.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. I6.000 000 Ulošci nad Din. 250000000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO TOČNO I BRZO

mi*.