Značaj digitalizacije i Informaciono-komunikacionihtehnologija (IKT)

u savremenom obrazovanjuProf.dr Kasim Tatićkasim.tatic@efsa.unsa.ba

kasim.tatic@amaximus.org

Cilj i svrha predavanja

Misao Aktivnosti Izlazak iz

zone udobnosti

Podučavanje je jedna profesija koja

stvara sve druge profesije.

Koje vještine i područja će dobivati na značaju unarednih 5 godina, prema mišljenju poslodavaca?(Istraživanje obavljeno 2009)

Kritičko mišljenje 78%

Vještine vezane za informaciono-komunikacione tehnologije

77%

Zdravlje i blagostanje 76%

Suradnja 74%

Inovacije 74%

Lična financijska odgovornost 72%

Ukoliko dijete ne može učiti na način na koji

mi podučavamo, možda bismo mi trebali

podučavati na način na koji ono uči.

- Ignacio ‘Nacho’ Estrada -

Osrednji učitelj govori.

Dobar učitelj objašnjava.

Bolji učitelj demonstrira/pokazuje.

Veliki učitelj inspiriše.

- William A. Ward -

Obrazovanje nije punjenje posude, nego

paljenje vatre.

- William Butler Yeats -

Usmjeren prema učitelju Usmjeren prema učeniku

Direktne instrukcije Interaktivna razmjena

Znanje Vještine

Kontekst Proces

Osnovne vještine Upotrebljive vještine

Činjenice i principi Pitanja i problemi

Teorija Praksa

Kurikulum Projekti

Vremenski određeno Na zahtjev

Jedna veličina pristaje svemu Personalizirano

Konkurentan Saradnički

Učionica Globalna zajednica

Tekstualno orijentisano Web orijentisano

Sumarni testovi Formativna evaluacija

Učenje za školu Učenje za život

Novi balans učenja za 21. vijek

Vizuelni tip

Učite najbolje Preferirani model prezentiranja informacija

Kako biste sa adaptiralidrugom stilu učenja možete:

Čitanjem, posmatranjem, gledanjem u grafikone i dijagrame, posmatranje demonstracija.

PowerPoint prezentacija ili predavanja/raspravedopunjene sa vizuelnim pomagalima ili brošurama.

Čitati bilješke kako biste dodali audio način učenja prilikom ponavljanja.

Audio tip

Učite najbolje Preferirani model prezentiranja informacija

Kako biste sa adaptiralidrugom stilu učenja možete:

Kada slušate objašnjenjadrugih, predavanja profesora ili diskusije.

Prezentacije koje su uživo ili koje su snimljene, rasprave na nastavi gdje možete iznijeti vaše ideje i slušati tuđe.

Kreirajte zabilješke kako biste koristili kinetički i vizuelni tip.

Kinetički tip

Učite najbolje Preferirani model prezentiranja informacija

Kako biste sa adaptiralidrugom stilu učenja možete:

Korištenje ruku ili fizička/motorna aktivnost.

Bilo koja aktivnost koja vam dozvoljava manupulaciju ili pomijeranje stvari okolo.

Koristite vizuelne dijagrame i grafikone prilikom učenja.

Generacija Z ?

Generacija Z - rođeni nakon 1995., odnosno 1997. u hiper-umreženom svijetu

• Njeni pripadnici se razvijaju u osobe koje mogu raditi više zadataka odjednom (engl. multi-tasking).

• Brzo prelaze s jednog zadatka na drugi i pridodaju više pažnje brzini nego tačnosti.

• Znani su kao bežična, hiper-povezana generacija koja je uvijek udaljena nekoliko „klikova mišem“ od svakog djelića znanja.

• Odrasta brže, počinje učiti ranije, a i ranije je izložena marketinškim porukama.

„digitalni urođenici“ ?

Očekivanja Z generacije (rezultati istraživanja)Oni žele i očekuju, sljedeće:

• Slobodu da biraju šta je ispravno za njih i da izraze svoje lično viđenje i individualni identitet

• Personalizacija i prilagođavanje potrebama, sposobnost da mijenjaju stvari kako bi bolje odgovarale njihovim potrebama

• Integritet i otvorenost u interakcijama sa drugim subjektima unutar obrazovnih institucija

• Zabava i igra da budu integrirani u njihov rad, učenje i društveni život

• Suradnja i kvalitetni odnosi da budu vitalni dio svega što rade

• Brzina u komunikacijama, kod dobivanja traženih informacija, i davanje odgovora na pitanja i poruke

•Inovacije u proizvodima, uslugama, i školama, kao i u njihovim vlastitim životima

• Ova očekivanja Z generacije predstavljaju novi skup zahtjeva prema obrazovnim sistemima—zahtjeva koji dolaze od krajnjih klijenata –rastućeg broja đaka i studenata Z genracije.

• Potrebni su novi načini da učenje učinimo interaktivnim, personaliziranim, suradničkim, kreativnim i inovativnim, kako bi smo uključili pripadnike Z generacije da budu akitvni učesnici u školama i na drugim mjestima.

Marc Prensky je proučavao razlike između tih “digitalno

urođenih” učenika, odraslih uz računala i ostalu tehnologiju, i

njihovih digitalno “priučenih” učitelja – “digitalnih doseljenika”.

Zaključio je kako su te razlike ključni problem iz kojeg proizlazi velik dio ostalih problema koji se danas nalaze u

obrazovanju.

Prensky je utvrdio da se mozak digitalnih urođenika vrlo

vjerojatno i fizički razlikuje zbog njegove izloženosti digitalnoj

tehnologiji tokom odrastanja, a nakon istraživanja došao i do

dokaza koji govore tome u prilog.

Prokrustova postelja?

Informacione tehnologije (IT) u nastavi i učenju se proučavaju sa tri aspekta:

• Kao učenje potpomognuto informacionim tehnologijama

• Tehnologija kao sredstvo rada u nastavi

• Kompjuterske tehnike i tehnologije kao naučne oblasti

Informacione tehnologije u obrazovanju

Pomoć ili sredstvo za učenje

Pomoć ili sredstvo za istraživanje

Učenje na daljinu

Učenje potpomognuto informacionim tehnologijama podrazumijeva:

• Kompjuterski podržano učenje (Computer AssistedLearning – CAL ) – učenik koristi računar u procesuučenja, što podrazumijeva korištenje obrazovnogsoftvera, računarske simulacije, virtuelnu realnost,vještačku inteligenciju i dr.

• Kompjuterski podržano istraživanje (ComputerAssisted Research ) – koristi se za teorijsko istraživanjeliterature iz različitih oblasti i empirijska istraživanjapotpomognuta odgovarajućim statističkim softverom.

• Učenje na daljinu (Distance Learning – DL ) – ostvaruje se korištenjem računara, telekomunikacija i kablovske televizije.

• Najzastupljeniji oblik učenja je učenje u istomvremenu i na istom mjestu. Ono se realizuje umultimedijalnim učionicama koje su opremljeneračunarima povezanim u lokalnu mrežu i na internet,projektorom, televizorom, grafoskopom, kamerom.

• Učenje u istom vremenu na različitim mjestimazahtijeva složenu aparaturu za izvođenjetelekonferencija koje se emituju sa određenog mjestaa učenici prate predavanja u svojim učionicama.

• Najsloženiji način učenja je učenje na različitommjestu u različito vrijeme. Učenici od svojih kućaprate predavanja, dobijaju povratne informacije ivrednuju svoje znanje.

• Sve više je zastupljeno učenje putem mreže tj. e –učenje (e – learning ). Sa računara koji ima pristupinternetu, učenik može da koristi baze znanja,pohađa različite kurseve, koristi pomoć na mreži,komunicira sa ostalim učenicima i nastavnikomputem diskusionih grupa i elektronske pošte, i daučestvuje u sesijama.

Klasična nastava(f2f)

Nastava pomoću IKT

Mješovita nastava

Onlineobrazovanje

E obrazovanje

Učenje na daljinu

Kategorija Opis Najčešće korištene tehnologije

Klasična nastava (f2f -face to face)

nastava (najčešće predavačka) u učionici

IKT se ne koristi u nastavi, osim npr. za pripremanje nastave (tekst procesor Word i

sl.)

Nastava uz pomoć IKT

tehnologija se koristi uglavnom, kako bi se poboljšala klasična

nastava

Prezentacije (PowerPoint i sl.)Multimedijski CD-ROM-ovi

Web sjedišta za predmete s multimedijskim sadržajima za učenje

Interaktivni plakati (npr. Glogsteri)Kvizovi za samoprovjere i provjere znanja

(npr. HotPotateos)E-mail i mailing liste, forum

Blog, wiki, e-portfolio i ostali Web 2.0 alatiWebinari

Hibridna ili mješovita nastava

kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć

tehnologija

LMS (Learning Management Systems) -sistemi za upravljanje učenjem

Videokonferencije

Online obrazovanje

učenje i poučavanje odvija se isključivo uz pomoć tehnologije; nema f2f

nastave

Predmeti (seminari) koji se dostavljaju putem Interneta (kao Web sjedišta ili

pomoću LMS)Videokonferencije

E-learning - koncept

E-učenje se može posmatrati kao potpuno samostalan oblik

obrazovanja, ali i kao sastavni dio ili nadopuna klasičnog

obrazovanja.

• mješovito ili hibridno obrazovanje:

kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija (informacijsko-

komunikacijske tehnologije - IKT),

• "čisto" e-obrazovanje: oblik nastave pri kojem

studenti uče online i samostalno.

"čisto" e-obrazovanje

Formalno vs. neformalno obrazovanje ?

Digitalni nastavni materijali (DNM)

• Digitalni nastavni materijali (DNM) su sadržajinamijenjeni korištenju u obrazovanju za učenje i

poučavanje, a pohranjeni su na računaru, nekom

elektroničkom mediju ili su objavljeni na Internetu.

• Mogu se koristiti u nastavi no također i za samostalno

učenje.

• Prema jednoj od klasifikacija, digitalni materijali se dijele

na: simulacije, animacije, udžbenike, vježbe, testove,

predavanja, prezentacije, studije slučaja, referentne

materijale.

Udžbenik – standardni i elektronski

• Udžbenik je osnovno i obavezno nastavno sredstvo, u

bilo kom obliku ili medijumu koje se koristi u obrazovno –

vaspitnom radu za sticanje kvalitetnih znanja, vještina,

formiranje vrijednosnih stavova i razvoj intelektualnih

sposobnosti učenika, čiji su sadržaji utvrđeni nastavnim

planom i programom i koji je odobren u skladu sa zakonom.

Da bi elektronski udžbenik bio optimalan scenarij za budući proces učenja, on mora biti dobro didaktičko –metodički oblikovan, a to znači zasnovan na:

Zakonitostima nastavnog procesa

Zakonitostima procesa učenja

Opštim zakonitostima razvoja učenika

Elektronske knjige su u ovom trenutku dostupne u „dva formata“

Personalnih računara, laptopa ili

prenosivog računara uz odgovarajuću

softversku podršku za čitanje e- knjiga

elektronski čitač – posebnih

uređaja čija je osnovna

namjena, kako nam i sam naziv

kaže, čitanje e- knjiga“

Vrijednosti elektronskog udžbenika su uslovljene:

dobrim poznavanjem zakonitosti procesa učenja

poznavanjem zakonitosti razvoja djeteta određenog uzrasta

dobrim poznavanjem bazične

nauke predmeta za koji se stvara elektronski udžbenik

dobrim poznavanjem zakonitosti

nastavnog procesa na čijim

temeljima se zasnivacjelokupna aktivnost učenika

Prednosti elektronskog udžbenika

Prevazilaženje vremenskih i

prostornih barijera

Mogućnosti interakcija

Smanjenje troškova

proizvodnje i dostave

Pedagoški efekti primjene IT u obrazovanju

• Primjena savremene IT u nastavi nije sama po sebi cilj.Mogućnosti koje otvara primjena savremenetehnologije moraju biti najprije metodički obrađene, patek onda primijenjene u konkretnim nastavnimokolnostima.

• IT će u nastavi imati pravu svrhu ako uspije da istakneposebnosti predmeta ili pojava, čijim se proučavanjemnastavnici i učenici bave, ako poboljša kvalitet nastave iučenje učini efikasnijim.

• Primena IT - a u nastavi ima veliki značaj i važnepedagoške efekte za nastavnika i učenika.

Nastavniku omogućuje:

• da unapređuje svoju informisanost čime se bolje i cjelovitijemože pripremiti za nastavu

• da koristi savremene nastavne metode i oblike rada

• da nastavni proces učini zanimljivijim, sadržajnijim, dinamičnijim, što predstavlja osnovu za aktivnu nastavu

• da uvijek ima povratnu informaciju o usvojenom znanju

• da nastavu prilagođava individualnim mogućnostima učenika

• da stvori uslove za trajno pamćenje, zahvaljujući aktivnostivećeg broja čula kod učenika

• da usmjerava učenike ka samostalnom istraživanju, učešću u organizaciji i realizaciji nastave

Nastavniku omogućuje:

• da lakše vrši povezivanje nastavnog sadržaja sa realnimsvijetom

• da ima dvosmjernu komunikaciju sa učenikom

• da objektivnije vrednuje znanje učenika

• da na vrijeme koriguje svoj rad

• da se posveti stvaralačkom radu, jer rutinske poslove možeobaviti brzo (crtanje šema, izračunavanja, prepisivanje)

• da umjesto predavačko-ispitivačke uloge postane saradnik i savjetnik učenicima

• da uvijek koristi princip očiglednosti

IT u nastavi učeniku omogućuju:

da uči prema svojim sposobnostima

da uči brzinom koja mu odgovara

da razvija sposobnost samostalnog rada

da stiče trajna znanja

da bude aktivan u procesu učenja

da bude motivisan za učenje

IT u nastavi učeniku omogućuju:

da stiče znanje koje može praktično primijeniti

da uvijek ima uvid u svoja postignuća

da lahko i efikasno razmjenjuje svoje znanje sa ostalim učenicima

da koristi različite izvore informacija

da kritički pristupa izvorima informacija

da bude uvijek i na vrijeme informisan o samom nastavnom procesu, njegovimciljevima i zadacima

Praktična iskustva – škola u Hrvatskoj

• Prikazat ćemo što o primjeni digitalnih nastavnih materijala kažu sudionici istraživanja u okviru projekta "Tesla u školi".

• Osnovni ciljevi projekta bili su poticanje primjene digitalnih obrazovnih sadržaja u nastavi i osmišljavanje nastavnih metoda i oblika rada koji omogućuju primjenu IKT-a u nastavi.

• U provedbi projekta "Tesla u školi" od decembra 2008. do jula 2009. sudjelovalo je 48 nastavnika matematike, fizike, biologije i hemije iz 18 srednjih škola diljem Republike Hrvatske.

Na osnovu anketnog upitnika za učenike (sudjelovalo je 415 učenika iz 9 gradova) mogu se istaknuti sljedeće prednosti

korištenja DNM:

Upotreba digitalnih nastavnih sadržaja doprinosi opuštenijem, ali istovremeno i radnom ozračju na satu (84%)

Učenici vide svrhu upotrebe digitalnih sadržaja u nastavi i njihovu povezanost s primjerima iz svakodnevnog života (74%)

Učenici procjenjuju da su dobro savladali gradivo na nastavi u okviru koje su korišteni digitalni obrazovni sadržaji (68%)

Učenici su aktivniji - više nego inače sudjeluju na nastavnom satu (75%)

Upotreba digitalnih nastavnih sadržaja dodatno motivira učenike (59%)

Nastavni satovi na kojima se koriste digitalni obrazovni sadržaji učenicima su zanimljivi (76%)

Zanimljivo je pročitati i neke komentare učenika:

“Jednostavnije je, ima slikovitih primjera, općenito je zabavno i čini se lakšim”

“Stekla sam dojam da se u ovakvom radu uključe gotovo svi učenici i da je porastao interes za radom na satu, ujedno je jednostavno i jasno ono što je

važno u gradivu”

“Ovakav pristup je zabavniji i opušteniji, tako učenici puno više nauče”

“Lakše je kada nešto što učimo vizualiziramo”

“Dopalo mi se što zvučnim i slikovnim sadržajem možemo dokazati teoriju pa da mi primjena jest zanimljiva”

Nastavnici su rad s DNM ocijenili izrazito pozitivnim, te istakli ove prednosti:

“Učenici su aktivniji, motiviraniji te se postiže ugodna, opuštena i radna atmosfera”

“Gradivo jednostavnije, zornije i slikovito objašnjeno”

“Jasna primjena sadržaja u svakodnevnom životu”

“Učenički pozitivni komentari su bili jako motivirajući”

„Mogućnost da učenici sami provjere svoje naučeno znanje“

“Učenici su zadovoljniji napuštali učionicu”

“Dostupnost materijala u bilo koje vrijeme“

Psiholog William Glasser:

• “Naučimo…• 10% od onoga što čitamo• 20% od onoga što slušamo• 30% od onoga što vidimo• 50% od onoga što vidimo i čujemo• 70% od onoga što raspravimo sa drugima• 80% od onoga što osobno iskusimo• 95% od onoga što poučavamo druge.“

Poznata shema američkog psihologa Glassera opisuje

način na koji pamtimo i učimo:

Glasserove sheme

Ključni problem kako motivisati Z generaciju?

• Nedostaci klasične nastave se mogu uklonitikorištenjem novih nastavnih modela i većomprimjenom informacionih tehnologija.

• Primjena informacionih tehnologija u nastavizahtijeva ispunjenost određenih uslova:

Osposobljenost nastavnika za primjenu informacionih tehnologija

Osposobljenost učenika za primjenu informacionih tehnologija

Opremljenost škola i fakulteta odgovarajućom opremom –multimedijalne učionice

Postojanje obrazovnog softvera usaglašenog sa nastavnim planovima i programima

Osim što je tekst uz ponešto slika

potrebno zamijeniti bogatijom multimedijom, treba organizirati

poučavanje na način da učenici budu u

središtu procesa, rade u timovima koji sarađuju, razmjenjuju i samostalno

dolaze do informacije, te da znanje koje stiču bude zasnovano na kritičkom

mišljenju.

Informatički osposobljen nastavnik• Zna da kreira odgovarajuću prezentaciju.

• Zna da koristi resurse interneta.

• Umije da u školski program i aktivnosti učenika unese IKT.

• Da kreira multimedijalne dokumente za potrebe nastave.

• Da poznaje pravila etike i pitanja pravednosti u odnosu naIKT.

• Da permanentno prati razvoj IKT.

• Za razvijanje ovih kompetencija nastavnika potreban je dobro organizovan sistem profesionalnog razvojanastavnika.

• To uključuje početno obrazovanje tokom studija i stalnousavršavanje u toku rada.

Kako to rade drugi?

• Trenutno najveći projekat digitalizaciješkolstva u svijetu – Turska kroz projekt“FATIH”:

– planira investirati 7 milijardi dolara u unapređenje i digitalizaciju školstva,

– doprijeti do 18 miliona učenika i nastavnika, te

– napraviti kvantni skok u podizanjukonkurentnosti buduće radne snage.

Ukoliko današnju djecu učimo kao što smo učili

jučerašnju, lišavamo ih sutrašnjice.

John Dewey