Zločin s Pečatom-Ivica Mlivončić

Zemljopisni polozaj

RATNI ZLOINI MUSLIMANSKIH SNAGA NAD HRVATIMA BOSNE I HERCEGOVINE

ZEMLJOPISNI POLOAJ, RELJEF I KLIMA

Podruje na kojem su se od 1992. do 1994. oruano sukobljavali bosanskohercegovaki Muslimani i Hrvati, obuhvaa prostor 20 opina: Bugojno, Busovaa, Fojnica, Uskoplje (do 1993. Gornji Vakuf), Jablanica, Kakanj, Kiseljak, Konjic, Kreevo, Maglaj, Mostar, Novi Travnik, Rama (do 1993. Prozor), Travnik, Vare, Visoko, Vitez, Zavidovii, Zenica i epe.

Pri pokuaju da prostor navedenih opina pokuamo sagledati kao regionalnu cjelinu nailazimo na nemali problem. Regija je teritorijalna cjelina koja je pod djelovanjem prirodnih i drutvenih faktora dobila specifian izgled. Ona je odraz prostora i vremena, ali i socio-ekonomskih prilika. Otre granice, u prirodi, izmeu pojedinih regija ne postoje. Geografski sadraj regije odreuje fizionominost i funkcionalnost, homogenost ili heterogenost regije. Izdvajanjem geografske regije na prostoru Bosne i Hercegovine bavilo se je vie autora, ali jedinstvena regionalizacija nije uraena. Kompleksna geografska regionalizacija zasniva se na sintezi fizikogeografskih i drutvenogeografskih karakteristika. Ivo Rubi 1956. istie da je geografska regija dio zemljine povrine, koji ima specifine fizikogeografske i kulturnogeografske karakteristike. S.Ilei 1959. izdvaja regije po nekoliko naela:

a) naelo upotrebljivosti tj. slinosti prirodnih uvjeta, b) naelo homogenosti prirode i c) funkcionalnost tj. teritorijalna kombinacija razliitih proizvodnih aktivnosti u njihovoj meuovisnosti. To je teritorijalni kompleks izdvojen na temelju veeg broja faktora.

Novije regionalizacije uglavnom se temelje na kompleksnom izdvajanju regije po homogenom ili fizionominom i proizvodno - funkcionalnom naelu. J.Markovi dijeli Bosnu i Hercegovinu na tri velike regije, a u okviru njih izdvaja devet subregija:

A) Panonski obod: 1. Panonsko Pounje, 2. Donjovrbasko - donjobosnski kraj, 3. Spreko - majeviki kraj, 4. Posavska Bosna; B) Planinsko - kotlinska regija: 1. Planinska Hercegovina, 2. Istona Bosna, 3.

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/index.htm (1 of 4) [24.5.2008 17:56:35]

Zemljopisni polozaj

Srednja Bosna, 4. Zapadna Bosna; C) Jadranska regija: 1. Jadranska Hercegovina.

Uvaavajui sve dosadanje regionalizacije Bosne i Hercegovine, kao i sve initelje prostora, a u cilju to efektnije valorizacije prostora ratnog sukobljavanja bosanskohercegovakih Hrvata i Muslimana od 1992. do 1994., nainjena je mala korekcija dosadanjih regionalizacija te smo prostor Bosne i Hercegovine podjelili na tri makroregionalne cjeline, a u okvir njih 10 dijelova:

A) Peripanonska Bosna: 1. Unska krajina, 2. Banjaluko - dobojski kraj, 3. Posavska Bosna i 4. Sjeveroistona Bosna; B) Sredinji planinski sklop: 1. Gornje Povrbasje, 2. Sredinja Bosna, 3. Istona Bosna i 4. Visoki kr; C) Hercegovina: 1. Sjeverna Hercegovina, 2. Niska Hercegovina.

Moemo rei da je do muslimansko - hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini dolo na podruju Sredinjeg planinskog sklopa i u dijelu Hercegovine tj. na prostoru dijelova Sredinje Bosne i Sjeverne (planinske) Hercegovine. Upravo ovaj prostor, promatran s vojno stratekog gledita, ima kljuni poloaj i znaaj u Bosni i Hercegovini. Sagledavajui sredinji i ostale geoprometne koridore, uoava se da rijeke Bosna i Neretva predstavljaju ilu kucavicu Bosne i Hercegovine, odnosno, da su upravo na tom prostoru smjetena politiko administrativna sredita, sa znaajnim demografskim i ekonomskim potencijalom, valoriziranim kroz prometnu funkciju tih istih koridora. Kljuni pravci sa znatnim demografskim, ekonomskim, prometnim i kulturnim potencialom, na ovom prostoru su:

a) Maglaj - epe - Zenica - Visoko i dalje prema Sarajevu, b) Zenica - Travnik i dalje prema zapadu, c) Jablanica - Rama - Bugojno i dalje prema sjeveru, d) Vare - Kiseljak - Konjic - Mostar i dalje na jug

Predstavljanjem ovih pravaca na zemljovidu, na kojem je prikazana prostorna disperzija hrvatskog puanstva po opinama, postaje jasnije da je vojno strateko teite upravo sredinji geoprometni koridir dolinama rijeka Neretve i Bosne, odnosno prostor u kojem je naseljen preteit dio bosanskohercegovakih Hrvata. Ovo pitanje moe biti interesantno i za neke druge prikaze, napose iz razloga to se razmatranjem postojeih uvjeta i njihovog utjecaja moe pronai odgovor je li cilj muslimansko - hrvatskog sukoba (rata) bio potpuno protjerivanje hrvatskog puanstva s prostora na kojima su stoljeima ivjeli.

U grai reljefa Srednje Bosne prevladavaju neisti trijarski, kredni i jurski vapnenci pomijeani s dolomitima. Prevladava nadzemno otjecanje rijeka. Osim neistih trijarskih vapnenaca i dolomita, koji su gotovo svugdje pokriveni slojem rastresita tla, istiu se izdvojene prostrane zone izgraene od starih kriljastih i nepropusnih stijena. U sreditu se izdie masivna planinska skupina Vranice, izgraena od starih paleozojskih kriljaca sa


Zemljopisni polozaj

zonama eruptivnih stijena. U eruptivnim stijenama javljaju se termalne vode i raznovrsne rudne ile.

U reljefu Srednje Bosne istiu se zaobljena i uravnjena planinska bila na prosjenoj visini od 1000 - 1500 metara. Samo izdvojeni dijelovi otpornijih stijena diu se u obliku istaknutih vrhova preko 1500 metara. U tom planinskom zemljitu rasjeene su duboke doline gornjih tokova Vrbasa i Bosne. Doline donjeg Vrbasa i donje Bosne veu se za starije zavale koje su u tercijaru bile ispunjene jezerskim naslagama (lapori i pjeenjaci).

Najprostranije je dolinsko proirenje uz gornju Bosnu. To je poznata sarajevsko-zenika zavala. Iz ove kotline na zapad prirodni put vodi dolinom rijeke Lave na prijevoj Komar (927 m) i u dolinu Vrbasa. Od Novog Travnika, preko prijevoja Makljen (1123 m) prirodni je izlaz Sredinje Bosne u dolinu Rame i Neretve.

Kako se njoj s jugozapadne strane uzdie kriljasti masiv Vranice, to su erozijom rijeka u nepropusnoj podlozi otvorena znatna bona proirenja: travniko u dolini Lave i fojniko-kreevsko u dolini Fojnice, te sredinja zavala. Zbog nepropusne podloge dna su vlana. Doline su okruene sa svih strana visokim planinama, pa su u njima este temperaturne inverzije, tj. kotlinska dna su hladnija od okolnih planina. Poznate su po estim maglama koje su gotovo svakodnevna pojava. Iznad dolinskog dna uzdie se breuljkasto zemljite starih rijenih terasa. Planinska bila imaju niskoplaninsku klimu. Zime su vrlo duge i hladne, s puno snijega, koji se ponegdje ne otopi tijekom cijele godine. Najmanje est mjeseci temperature zraka su ispod 0C. Padaline su neravnomjerno rasporeene, vjetrovi esti i jaki, ponekad orkanski. U dolinama su srednje temperature u sijenju ispod 0C, a ljeti u srpnju iznad 20C.

Zbog veih koliina vlage vegetacijski pokrov posvuda je bujan. Od vlanih uma i travnjaka na dnu rijenih dolina do bjelogorinih, odnosno crnogorinih uma i zelenih panjaka u visokim planinama, svuda se osjea vlaga.

Najstarija naselja podruja Srednje Bosne bile su stare rjene terase. Ta zona, za naseljavanje najpogodnija, iskrena je i naseljena ve u prapovjesno doba. Zbog koritenja planinskih panjaka naseljenost se tamo proirila i u zonu planinskih bila i zaravni.

Vaan prometni poloaj izmeu tzv. visokog kra i Primorja na jugozapadu, a Panonskog prostora na sjeveru utjecao je na stvaranje srednjovjekovne bosanske drave. Ona je formirana u najveoj, prometno najpogodnijoj sredinjoj Sarajevskoj-zenikoj zavali (srednjovjekovna upa Vrhbosna). Zemljoradnji i stoarstvu pridruuju se u srednjem vijeku rudarstvo, te vaan karavanski promet i trgovina. Regionalna republika prometnica Sarajevo - Banja Luka. Podruje Lavanske doline, sa veinskim - povjesno - hrvatskim puanstvom.


Zemljopisni polozaj

Podruje posjeduje znatan broj proizvodnih kapaciteta - prerada drveta, tekstila, ... a posebno vojne proizvodnje (Bugojno, Vitez).

Podruje sjevernog dijela Hercegovine je smjeteno u junom produetku tzv. Sredinjeg planinskog sklopa BiH, koji se odlikuje mnogobrojnim krakim podzemnim oblicima - jame i peine.

Izuzetno visoka energija reljefa Sredinjeg planinskog sklopa BiH, koji se odlikuje dolinskim i kotlinskim proirenjima, predstavlja iznimno bitno strategijsko znaenje ovog prostora na ukupni prostor juno od rijeke Save i istono od rijeke Kupe. Ovo podruje, kao sastavni dio Sredinjeg planinskog sklopa BiH ima prirodni prolaz preko prijevoja Ivan Sedlo u tzv. Sarajevsko - Zeniku kotlinu i dolinom rijeke Bosne sa izuzetno tranzitno znaajnom Peripanonskom Bosnom na sjeveru a dolinom rijeke Neretve otvoren je prolaz na jug prema Jadranskom moru (kroz Nisku Hercegovinu).

Ovo je izrazito planinsko podruje a geoloi sastav tla podruja Sjeverne Hercegovine je od verfenskih riljevaca, djelomino od pjeanika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira.

Povrinske vode ovog prostora (rijeke Doljanka, Bijela, Neretvica, Rama, Rakitnica) pripadaju Jadranskom slivu kamo ih odvodi rijeka Neretva. Na rijeci Neretvi se, na podruju opine Jablanica, nalazi hidrocentrala sa umjetnim akumulacijskim jezerom koje se prostire u dva kraka, uzvodno rijekama Neretva i Rama.

Na podruju sjevernog dijela Hercegovine vladaju ublaena kontinentalna, planinska i planinsko - kotlinska a na planinskim vrhovima tipina alpska klima. S obzirom na nadmorsku visinu klima je izrazito otra, sa kratkim i svjeim ljetima te dugim i hladnim zimama koje traju i do 6 mjeseci. Na ovaj prostor, tijekom zimskih mjeseci prodiru hladni vjetrovi sa okolnih planina i stvaraju snjene nanose na prometnicama te tako ometaju promet na svim pravcima.

Planinske kotline su poznate po temperaturnim inverzijama, tj. pojavama da su kotlinska dna hladnija od okolnih planina. Uzrok ovoj pojavi je istiskivanje toplog zraka koji se kao laki die uz planinske strane a na njegovo mjesto dolazi hladan i teak zrak.

Uvod | Ratni zloini u Hrvatskoj | Ratni zloini u Bosni i Hercegovini | Linkovi


Povijest


POVIJESNI OSVRT SJEVERNA (PLANINSKA) HERCEGOVINA

Vrlo neobina i teka bila je povjest naroda na podruju dananje sjeverne (planinske) Hercegovine, napose Hrvata tijekom posljednjih 100 godina.

U 13. stoljeu Bosnom se iri bogumilstvo i veina katolikih krana postaju bosanski kristijani. 14. stoljee donijelo je na ove prostore vlast Kotromania. Stjepan II. Kotromani (1322.-1353.) osvaja ove krajeve na poetku svoje vladavine. Samim irenjem bosanske drave na njenom prostoru iri se i bogumilstvo.

Za vladanja Stjepana II. te kralja Tvrtka I., u Bosnu dolaze franjevci, da je propovijedanjem i jednostavnim, skromnim ivotom odvrate od bogumilstva. U vrijeme kralja Tvrtka (1353.-1391.) sagradili su crkvu i samostan u oblinjem gradu Konjicu. U 15. stoljeu Konjic postaje samostanska upa kojoj pripadaju i katolici sa dijela podruja dananje opine Jablanica.

S turskim osvajanjem ovih krajeva (1463.) poela je islamizacija: najprije bogumila a onda i katolika.

Poturice (bivi katolici i patareni konjikog kraja) bili su u prvo vrijeme jako nesnoljivi prerma svojoj subrai katolicima. Godine 1524. potukli su i bacili u Neretvu konjike fratre, a samostan i sve crkve u ovom kraju poruili. Nakon tih traginih dogaaja katolici na ovim prostorima gotovo iezavaju. Za slijedeih tristo i vie godina u ovom kraju nema niti katolike upe, niti crkve.

Od 1867. godine zapoinje proces naseljavanja Hrvata - katolika u ovaj kraj. Oni dolaze iz prostora june Hercegovine, pomiui se uz rijeku Neretvu, najprije kao sezonski nomadi - stoari, da bi zauvjek ostali na bogatim panjacima sjevernog dijela Hercegovine.

Prvi svjetski rat, poratne nevolje (glad i epidemija smrtonosne panjolske

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm (1 of 4) [24.5.2008 17:56:40]

Povijest

gripe), usporie ionako skromni prirast hrvatskog naroda. Drugi svjetski rat bio je posebno okrutan prema narodima na ovom podruju, a napose Hrvatima. Pojedina ognjita gotovo su nestala. Bilo je mnogo ubijenih, poginulih i nestalih, tako da se ovaj prostor, nakon tekih ratnih rana, dugo oporavljao. U prvim poratnim godinama uslijedila je politika i ekonomska emigracija Hrvata sa ovih prostora. Godine 1962. uvidjelo se kako je rat i odseljavanje (to predstavlja gubitak mladih) teko nadoknadiv.

Prvo intenzivno poslijeratno doseljavanje dogaa se poradi radova na izgradnji hidroelektrane i brane te radova u kamenolomu u kojem se vadi, u svijetu uveni, jablaniki granit zvani Jablanit (neobino tvrdi, vulkanski crni kamen).

SREDINJA BOSNA Sredinja Bosna obuhvaa onu nekadanju prvotnu Bosnu uz rijeku Bosnu i njene pritoke. Ove prostore nekada su naseljavali prastari narodi od Ilira, Kelta, Rimljana, a dolaskom hrvatskih plemena u VII. stoljeu (626.g) samo Hrvati.

Doseljeno hrvatsko puanstvo nije bilo kristijanizirano. Kristijanizacija Hrvata i rekristijanizacija preivljelog autohtonog stanovnitva odvijala se postupno, te je tako prvotna Bosna primila kranstvo od zapadnih latinskih misionara od VII. - IX. stoljea. Prvotna Crkva na bosanskom tlu bila je zapadnog obreda s latinskim, kao slubenim liturgijskim jezikom. Krajem IX. i poetkom X. stoljea iz Hrvatske se prenosi i iri po Bosni starohrvatski kao liturgijski jezik. Tako se iri glagoljica na sve prostore Srednje Bosne. Od 1233. godine u Bosni su biskupi glagoljai, a zatim je slijedilo niz biskupa iz dominikanskog reda. Od 1291. godine u Bosni djeluju franjevci, koji 1337. godine potiskuju dominikance.

Na podruju BiH, prije turskog osvajanja, bilo je etrdeset franjevakih samostana. Dolaskom sa istoka (Bugarske) popa Bogumila na prostore Bosne poela se iriti bogumilska ili patarenska vjera, tako da je dolazilo do stalnih sukoba izmeu krana, katolika - Hrvata i Patarena - Hrvata. Padom Bosanskog kraljevstva turskim osvajanjem 1436. godine, ove prostore Srednje Bosne pored Turaka, naseljavaju i Vlasi, pravoslavne vjere. Tako se slubena pravoslavna organizacija i njeno sveenstvo ustaljuje u Bosni nakon 1557. godine, a sjedite pravoslavnog biskupa u Sarajevu nastalo je tek 1713. godine.

Turskom ekspanzijom na prostore Srednje Bosne, dolazi do stranog demografskog nazadovanja Hrvata, kako ovog prostora, tako i cijele Bosne i Hercegovine. Zatiranjem hrvatstva utjecali su sljedei imbenici: gubitak dravne samostalnosti, stalna ratovanja, odvoenje u ropstvo, egzodus u druge zemlje, islamizacija i prihvaanje pravoslavlja, slom Jajake banovine 1528. godine, slom Srebrenike banovine 1512. - 1520. godine, Beki rat (1683. - 1699.), prvi svjetski rat (1914. - 1918.), drugi svjetski rat (1941. - 1945.).


Povijest

Godine 1697. austrijski vojskovoa, Eugen Savojski gonei Turke kroz Bosnu prema istoku, doao je do Sarajeva, a na povratku, bojei se turske odmazde, Hrvati su se povukli s njegovom vojskom, prema nekim ljetopisima od 80.000 - 100.000 osoba.

Beki rat (1683. - 1699.) bio je katastrofalan u demografskom pogledu Hrvata - katolika. S prostora BiH dri se, da je u to doba, pobjeglo oko 200.000 Hrvata u susjedne drave Bosne, a najvie u Hrvatsku.

Osvajanjem Srednje Bosne odmah je osvaja poeo sa islamizacijom Hrvata katolika. Odmah je poelo odvoenje hrvatske mladei u janjiare. Potom islamizacija je tekla postupno, najvei progoni katolika od turskog osvajaa u Srednjoj Bosni poeli su 1516. godine, a nareeni su Kanunnamom, Bosanskog sandakata, da se sve novopodignute crkve imaju poruiti, sveenici kazniti, zatim imaju se poruiti i krievi s raskrija, a svako novo postavljeno raspelo ima se ukloniti. Tako je ovo bio uvod u zatiranje Hrvata - katolika ovog prostora Bosne.

Od 1463 - 1878 godine, to jest za turskog razdoblja, preao je jedan dio hrvatskog puanstva na pravoslavlje. Glavni razlozi prelaska na pravoslavlje su:

- povoljan politiki poloaj Pravoslavne crkve, pa istodobno i njihovih vjernika u odnosu na Hrvate - katolike - nedostatak duebrinika - nasilno podgurivanje katolika Hrvata pravoslavnoj crkvi, jurisdikciji i nametanje poreza, koji su morali plaati Hrvati - katolici pravoslavnoj crkvi. Stradanje Hrvata - katolika u 20 stoljeu. Veliki broj Hrvata - katolika tijekom prvog, a posebice drugog svjetskog rata smrtno je stradao, a veliki dio se naao u egzilu, sa prostora Srednje Bosne. Nakon 1945. godine dolaze jo tea vremena. Hrvati - katolici teka su srca primali slubenu ateizaciju. Progon katolike crkve i sve nepravde, pratile su vjernike. Izbjegavanjem ulaska u Komunistiku partiju istodobno su ostajali Hrvati izvan vlasti, to je Srbima i te kako odgovaralo. Hrvati koji su pristupili u Komunistiku partiju, uglavnom su se odnaroivali tzv. jugoslaviziranjem. Tako je progonom katolike Crkve i njezinih pripadnika stvoreno teko podnoljivo stanje tj. Hrvati su postali injenino drugorazredni graani i tako su morali sa svojih stoljetnih ognjita se iseljavati i boraviti u drugim zemljama diljem Europe i svijeta, ekajui bolja vremena za Hrvate na ovim prostorima.

Srpskim osvajakim ratom u Bosni i Hercegovini, koji je zapoeo 02.10.1991. godine, agresijom na hrvatsko selo Ravno u Hercegovini, poginuli su brojni branitelji i civili. Predsjednik predsjednitva BiH gospodin Alija Izetbegovi, tom prilikom izjavljuje: to nije na rat, to dovoljno govori o odnosu Muslimana prema Hrvatima. Tako drugom polovicom 1992. dolazi do agresije Armije BiH na hrvatsko podruje Novog


Povijest

Travnika, a potom u poetku 1993. godine i na ostala podruja Travnika, Zenice, Bugojna, Kaknja, Kraljeve Sutjeske, Fojnice i drugih mjesta Srednje Bosne. Tako je Armija BiH prognala sa svojih stoljetnih ognjita s ovih prostora BiH 128.343 Hrvata tj. 24,28%, dok su Srbi prognali 155.040 Hrvata, tj. 29.34%, a zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora BiH izbjeglo je 104.000 Hrvata, tj. 19,68%.



Statisticki podatci


PUANSTVO STATISTIKI POKAZATELJI

Na prostoru 20 opina na ijim je podrujima voen muslimansko - hrvatski sukob (iri prostor sredinje Bosne i sjeverne Hercegovine) ivjelo je 1991., neposredno pred ovaj rat 863459 osoba, od ega 254570 Hrvata, 417065 Muslimana, 120459 Srba i 71398 ostalih nacionalnosti. Za svih 20 opina navedenog podruja Bosne i Hercegovine donosimo statistiki pregled podataka prema popisima puanstava od 1971. do 1991. godine.

* Statistiki podatci


http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/pucanstvo.htm [24.5.2008 17:56:40]

Kronologija sukoba


KRONOLOGIJA SUKOBA MUSLIMANA I HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI (1992./1994.)

1|2|3|4|5|6

POECI SUKOBLJAVANJA travnja 1992. Koncem travnja 1992. godine JA napustila je vojarne: "Draga" u Busovai, "Kaonik" kod Busovae, "Stojkovie" pored N. Travnika i "Petar Meava" u Travniku. Sve ove vojarne naputene su dogovorom i bez borbe, samo je oruanom akcijom pripadnika HVO-a iz Viteza zauzeto skladite oruja u Slimenima kod Novog Travnika. U tim sukobima poginula su dva pripadnika HVO, dok su tri civila poginula prilikom srpskog raketiranja Busovae kada je ranjeno 10 civila i pripadnika HVO-a.

travnja 1992. Prilikom preuzimanja vojarne u Kaoniku dolazi do prvih sukoba izmeu Hrvata i Muslimana, jer unato tome to nisu sudjelovali u preuzimanju vojarne, Muslimani trae oruje.

svibnja 1992. Drugi sukob se dogodio poetkom svibnja 1992. nakon to su pripadnici HVO-a iz Viteza zauzeli Slimena. Muslimani, unato tome to nisu sudjelovali u borbama, trae podjelu oruja po svojim kriterijima. Svoje zahtjeve pokuavaju ostvariti nasilno.

lipnja 1992. U Novom Travniku muslimanske snage skidaju hrvatsku zastavu s policijske postaje i pale je. Borbe traju dva dana. U borbama je poginulo nekoliko pripadnika muslimanskih snaga, a ranjenih ima i pripadnika HVO-a. U Gornjem Vakufu muslimanske snage su napastovale asnu sestru.

srpnja 1992. U Zenici, Muslimani su tijekom srpnja 1992., prilikom paljenja srpskih kua kao "sluajno" zapalili i hrvatske. Tom prilikom ubijena je jedna starica hrvatske nacionalnosti, koju su kasnije zaprenim kolima dovezli u Zenicu.

1992./93. U enevi je pred delegacije sva tri naroda iz BiH (Hrvati, Muslimani i Srbi) izloen Vance-Owenov plan i karta teritorijalne podjele BiH na 10 provincija. Svakom od tri konstitutivna naroda bi pripale po tri provincije dok bi Sarajevo imalo poseban status. Hrvatima bi pripale provincije 3, 8 i 10 tj. Odaka, Mostarska i Travnika. Muslimani bi dobili provincije 1, 5 i 9 tj. Bihaku, Tuzlansku i Zeniku. Srbi bi dobili provincije 2, 4 i 6 tj. Banjaluku, Bijeljinsku i Nevesinjsku. Karta BiH podijeljena na 10 provincija je otisnuta u novinama "Trn" br. 27 od 15.01.1993. na str. 3

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/kronologija.htm (1 of 8) [24.5.2008 17:56:46]

Kronologija sukoba

sijenja 1993. Ministar obrane u Vladi BiH sukladno naelima Vance-Owenova plana donosi zapovijed da se obrambene snage u provincijama 1, 5 i 9 stave pod vodstvo taba Armije BiH, a obrambene snage u provincijama 3, 8 i 10 pod vodstvo stoera HVO-a.

08.06.1993. Smijenjen je zapovijednik Armije BiH, Sefer Halilovi, a na njegovo mjesto imenovan pukovnik Rasim Deli.

studenog 1993. Novinarka Charlotta Eagar prenosi u "The Observeru" rijei Ejuba Gania, jednog od lanova predsjednitva BiH: "Nikad neemo odustati od Bosne-prije emo unititi Hrvatsku nego odustati od nje..."

ZAKLJUAK Preteita veina Bonjako - Muslimanskog puanstva naseljava veinu industrijskih gradova (Tuzla, Zenica, Sarajevo, Konjic, Bugojno, Travnik, Kakanj, Vare i dio Mostara). Izmeu ovih centara komunikacija je poboljana tjekom ratnih zbivanja. Bonjaci - Muslimani dre najvei dio kapaciteta namjenske, s daljnjim prioritetom na vojnu proizvodnju (nedostaju im samo jo postrojenja vojne industrije u Vitezu koja su pod kontrolom Hrvata).

Veliki broj, od strane Srba, protjeranih Bonjaka - Muslimana smjestio se na prostoru sredinjeg dijela Bosne i Hercegovine i predmet su manipulacija. Mnotvo vojno sposobnih mukaraca ini znaajan potencijal i otvara mogunost za sustavno militariziranje drutva.

Usvojili su i vojni ustroj i naela etnikog ienja sukladan srpskom. Na to ukazuje i taktika napadnih djelovanja Armije BiH, uz koritenje posebnih (ekstremno - militantnih) domaih i inozemnih skupina vojnika.

Konzekvence takvog ponaanja su:

a) vojno i politiki, potpuno su ovladali opinama (Bugojno, Kakanj, Konjic, Travnik, Vare, Visoko i Zenica) ili djelomino (Busovaa, Fojnica, Gornji Vakuf/Uskoplje, Jablanica, Kiseljak, Kreevo, Maglaj, Mostar, Novi Travnik, Rama/Prozor, Vitez, Zavidovii i epe). Na svim ovim prostorima (pod svojom kontrolom) su proveli protjerivanje hrvatskog a i ostalog nemuslimanskog puanstva. b) kontroliraju najpovoljnije prirodne prilaze, koji omoguuju ovladavanje znaajnim operativnim ili taktikim pravcima:

- prijevoj Ivanovo Sedlo (na komunikaciji Konjic - Tarin), - prijevoj Rostovo (komunikacija G. Vakuf - N. Travnik), - prijevoj Mouljsko Sedlo (komunikacija Tuzla - Kladanj), - Vranduka Klisura (komunikacije dolinom rijeke Bosne). c) kontroliraju operativno - strateke pravce BiH: - pravac Sarajevo - Zenica - Travnik (ovaj pravac, zbog svog demografskog, ekonomskog i prometnog potencijala, ima kljuni znaaj i poloaj na prostoru BiH poradi povezivanja sa drugim podrujima pod kontrolom Armije BiH), - pravac Sarajevo - Olovo - Tuzla, - pravac Sarajevo - Jablanica - Mostar.

Kontrolom ova tri pravca Bonjaci - Muslimani su ostvarili prednost u sredinjem dijelu BiH


Kronologija sukoba

(Mostar - Sarajevo - Zenica - Tuzla).

OPINSKA KRONOLOGIJA SUKOBA MUSLIMANA I HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI 1992./1994.

BREZA travnja 1993. etvorica pripadnika Armije BiH (Ramo Belija, Raid Dafi zvani "Rako", Namir Meetovi i Abdulah Matoruga zvani "Avdica") su u selu Gornja Breza, nakon maltretiranja i zlostavljanja ubili etiri civilne osobe (cijelu obitelj) srpske nacionalnosti: Milka, Obrenija, Petar i Rajko Novakovi.

BUGOJNO 1991. Na prvim viestranakim izborima najvie glasova dobiva HDZ, u opinskoj skuptini dobiva 21 mandat ispred SDA koja dobiva 20.

veljae/oujka 1992. Poetkom rata u Bosni Srbi iz Bugojna preko noi masovno odlaze. Od 8000 tisua ostaje ih oko 300. Od hrvatskih civila najvie odlaze majke i djeca koji se sklanjaju po Hrvatskoj i inozemstvu.

svibnja 1992. Prva bojna HVO osnivase u svibnju 1992. Zapovjednik je Jurgen Schmidt (majka mu je Hrvatica). On postavlja crte bojinice prema srpskim snagama na Kupresu i Donjem Vakufu. Muslimani ekaju to e se dogoditi. Kasnije od Hrvata preuzimaju bojinicu prema Donjem Vakufu, uzimaju gotovu crtu koju ne miu skoro do kraja rata. Bjeei pred naletima srpskih snaga u Bugojno se slijevaju desetine tisua Muslimana iz Donjeg Vakufa, Jajca i drugih dijelova Bosne. Oni ostaju u gradu dok i dalje veliki broj hrvatskih civila odlazi.

veljae 1993. Ve od veljae 1993. pripadnici Armije BiH postavljaju punktove na onim mjestima gdje dolaze u doticaj s Hrvatima. Tako u selu Vesela postavljaju punkt na kojem zaustavljaju Hrvate i oduzimaju im robu, novac, automobile... Voe ovih pljakakih bandi bili su pripadnici Armije BiH: Mehmed Husi i Salih Smaji.

10.07.1993. Na punktu u selu Vrbanji pripadnici Armije BiH zaustavili su vozilo u kojem su bili pripadnici HVO-a i bez ikakva obrazloenja otvorili vatru. Tom prilikom ubili su trojicu vojnika HVO-a. Meu poiniteljima zloina bilo je i mudahedina, a jedan od njih je u lokvi krvi klanjao i zahvaljivao All'ahu.

17.07.1993. Ubojstvom dvojice Hrvata (Mio Vuak i Mio Telenta) otpoela je agresija pripadnika Armije BiH na pripadnike HVO-a i hrvatski narod opine Bugojno.

18.07.1993. Pripadnici Armije BiH napadaju pripadnike HVO-a. Borbe nisu dugo trajale. Pripadnici Armije BiH zauzimali su dio po dio grada i odvodili u zarobljenitvo pripadnike HVO-a. Nastaje masovni izgon Hrvata. U samo nekoliko dana protjerano je oko 12 tisua Hrvata. U gradu ostaje oko tri tisue Hrvata. Pripadnici Armije BiH zarobili su oko 350 Hrvata koje su na svirep nain muili, neke likvidirali. Osnovalisu po gradu logore i muilita. Svjedoci zloina, koji su se tom prilikom dogaali, proli su paklene muke. Iz iskaza svjedoka saznajemo i mjesta tih masovnih zloina:


Kronologija sukoba

- Kulturno sportski centar - Salon namjetaja - Zgrada Gimnazije - Osnovna kola Vojina Paleskia - Centralni zatvor - stadion "NK Iskra" - Banka BiH, - Ljubljanska banka - Osnovna kola Stipe ereka

25.07.1993. Sukladno odluci zapovjednitva brigade HVO-a svi pripadnici HVO-a i Hrvati civili su se izmjestili u selo Kula od kuda su civili upueni u selo Kandija, a pripadnici HVO-a ostaju na prostoru sela Kula i Bristovi.

26.07.1993. Vojnici Armije BiH ovladali su cijelim podrujem opine Bugojno. Civili hrvatske nacionalnosti postaju metom razliitog maltretiranja i iivljavanja. Zabiljeeni su i sluajevi ubijanja, a zarobljeni pripadnici HVO-a proivljavaju neviene torture, koje esto zavravaju smru. U Bugojnu ostaje oko 900 Hrvata.

28.07.1993. Iz sela Kandija (opina Bugojno) evakuirani su Hrvati u Tomislavgrad.

29.07.1993. I posljednji Hrvati su bili primorani napustiti svoja sela Graanicu i Humac.

12.10.1993. Pripadnici Armije BiH su odveli 26 Hrvata iz svojih kua i zatvora u Bugojnu. Zatoene Hrvate odveli su Enes Hadi, zapovjednik Vojne policije i Abdulah Jele, zapovjednik brigade. Obojica su bili podreeni Devadu Mlai, predsjedniku Ratnog predsjednitva Bugojna.

1993./1994. Tijekom 1993. i 1994. pripadnici Armije BiH pljakaju i pale cijela sela u okolici Bugojna, gdje su ivjeli Hrvati, oskvrnjuju groblja, pale i devastiraju katolike crkve.

20.01.1994. U selu Vesela uniteno je katoliko groblje.

19.03.1994. Poslije potpisivanja sporazuma izmeu hrvatske i muslimanske strane o bezuvjetnom putanju na slobodu svih zatoenika sobje strane, putena je posljenja skupina Hrvata zatoenih u muslimanskim logorima u Bugojnu. Naalost, meu tih 350 osloboenih Hrvata iz Bugojna nije bilo njih 26, pripadnika HVO-a ili uglednih hrvatskih intelektualaca.

07.08.1994. Zapaljena katolika crkva u selu Drvetinama. Izgorio je krov koji se uruio. Ostali su samo zidovi.

22.08.1994. Zapaljeno katoliko groblje, a porueno dosta spomenika. Prema izjavi svjedoka to je uinio pripadnik Armije BiH u postrojbama "ejtan" po nadimku Tale (sin Semina Rustempaia).

10.09.1994.


Kronologija sukoba

Porueno dosta spomenika na katolikom groblju aulije.

15.02.1995. Mustafa Mlivo, elnik Islamske vjerske zajednice dao je naredbu da bagerom prekopaju partizansko groblje u Bugojnu.

14.07.1996. U selu Humac kod Bugojna zapaljena katolika crkva Srca Marijina koja je ve bila demolirana. Crkva je izgorjela do kraja.

25.07.1996. Minirana katolika crkva sv. Ante. Oteen toranj, upni stan i oblinja zgrada u kojoj je Caritas. BUSOVAA 13.06.1992. Muslimanske snage su upale u selo Katii i Predjele u kojima su ivjeli preteno Srbi i poeli pljakati i paliti. S obzirom da su Srbi u ovim selima jo u oujku 1992. izrazili lojalnost HVO-u Busovaa i predali svo oruje koje su dobili od bive JNA, stoer HVO-a je poslao vojnu policiju da izvidi situaciju i zatiti te Srbe. Muslimanske snage su otvorile vatru na policijski punkt HVO-a. Ubili su jednog policajca HVO-a i ranili trojicu. Pripadnici HVO-a su uzvratili na napad. U tom okraju su poginula tri pripadnika Armije BiH, a nekoliko ih je ranjeno.

23.01.1993. Pripadnici Armije BiH postavili su u selu Kauni, barikadu na regionalnu prometnicu Kiseljak-Busovaa-Travnik. Na postavljenoj barikadi su istog dana zaustavljeni i brutalno pobijeni pripadnici busovake brigade HVO-a meu kojima i Ivica Pterovi, zamjenik zapovjednika Vojne policije HVO-a Busovae. Postavljanjem ovog punkta pripadnici Armije BiH su presjekli komunikaciju izmeu Kiseljaka i Kreeva s jedne strane te Viteza i Busovae s druge strane.

24.01.1993. U Busovai, pripadnici Armije BiH ubili su jednog vojnog policajca i jednog civila. Zapoeo je oruani napad pripadnika Armije BiH na sela u jugoistonom dijelu opine Busovaa (sela: Kauni, Turii, Gusti Grab, Bukovci, Prvite, Radeljevii, Oselite, Brezovik, Bilalovac) u kojima ive Hrvati.

28.01.1993. U 10:45 sati, otpoeo je oruani napad pripanika Armije BiH na selo Prosje. Prema svjedokovu kazivanju, pripadnici Armije BiH imali su na sebi bijelu maskirnu odjeu, a oko glave zavezanu crnu traku. Bilo ih je oko 30. Pri pokuaju da se sklone ispred napadaa, dvojica civila hrvatske nacionalnosti (svjedok - roen 1932 i Nikica Livani - roen 1937.) napustili su podrum jedne obiteljske kue i krenuli prema oblinjoj umi. Nakon prijeenih 20-ak metara, na navedenu dvojicu civila otvorena je rafalna paljba. Svjedok se uspio zakloniti iza jedne prirodne strmine, a zatim pobjei dublje u umu, gdje se zaklonio u podrumu jedne vikendice i tu prenoio. Rano ujutro, narednog dana (29.01.1993.), svjedok se kriom vratio prema selu i kod strmine (iza koje se prethodnog dana bio zaklonio) pronaao mrtvo tijelo Nikice Livania zvanog "Zelko", roenog 1937., koje je bilo doslovno izreetano u predjelu grudnog koa. Sav preplaen, svjedok se uputio prema selu Donje Polje. Nakon tri dana (01.02.1993.) svjedok se s nekoliko osoba vratio do sela Prosje, te su svi skupa pokopali ubijenog Nikicu Livania.

23.03.1993. U mjestu Kauni, pripadnici ABiH oduzeli su humanitarnu pomo upuenu za selo Brestovsko.


Kronologija sukoba

24.03.1993. Pripadnici Armije BiH bacili su runu bombu na ulaz u busovaku katoliku crkvu svetoga Ilije.

25.03.1993. Otpoeo je otvoreni oruani napad pripadnika Armije BiH na hrvatski narod i pripadnike HVO-a grada Busovae iz pravca Zenice, Visokog, Kaknja i Fojnice. Sam grad napada oko 8.500 pripadnika Armije BiH i dolazi do totalnog okruenja i blokade grada. Pripadnici HVO-a (njih oko 1.400) uspijevaju odoljeti napadima.

17.04.1993. U ranim jutarnjim satima izvren jak topniko-pjeaki napad na opinu Busovaa. U napadu sudjeluje est muslimanskih brigada, iz Zenice i Kaknja. U Kuberu i Putiu masakrirano 60 civila Hrvata.

21.04.1993. U 10:30 sati muslimanske snage napale sve crte obrane u Busovai. Granatira se ue podruje grada.

23.04.1993. U Busovai su muslimanske snage djelovale pjeakim naoruanjem, a iz pravca Putia, Jelinika, Bara i Polja djelovali su minobacaima i protuzranim orujem. Ranjena su tri bojovnika HVO-a.

24.04.1993. U 4:30 sati muslimanske snage zapoinju opi napad na opinu Busovaa s lokaliteta Mejdani, Grablje, Silosi, Polom; 8 muslimanskih brigada sudjeluje u napadu; poginulo je osam Hrvata civila i HVO vojnika; 10:30 sati tenkovima je napadnut Vitez; izravno je pogoena stambena zgrada, povrijeeno 12 civila. U 16:30 sati poinje minobacaki napad na vojarnu Draga, opina Busovaa.

03.05.1993. U selu Pazii su pronaena tijela petorice ubijenih Hrvata.

22.05.1993. Pripadnici Armije BiH provociraju pripadnike HVO-a pucajui iz pjeakog oruja iz Prosja i Poloma. Od snajpera poginuo je jedan pripadnik HVO.

01.06.1993. U selu Kauni odran sastanak zapovjednika HVO-a i muslimanske 333 brdske brigade uz posredstvo UNPROFOR-a. Razgovaralo se o to broj provedbi potpisanih sporazuma. U 18:00 sati muslimanska vojska djelovala iz pravca Poloma.

02.06.1993. Oko 20:25 sati pripadnici Armije BiH ispalili su dvije minobacake granate 82 mm sa lokaliteta Vranjske. U 23:00 sata pjeakim naoruanjem i snajperima djelovali po Bakijama.

10.06.1993. Oko 3:00 sata pokuali su pjeaki proboj u podruju Strane. Napadali su MB 82 mm i 60 mm. Od 16:00 sati ponovno su napali.

Granatirano je samo sredite grada, ranjene su 4 osobe, a uinjena je znatna materijalna teta. Muslimanske snage djelovale su iz podruja Strana - Kanare, te iz pravca Milakovi i


Kronologija sukoba

olakovia, minobacaima 82 mm i pjeakim naoruanjem.

12.06.1993. Pripadnici Armije BiH su spalili selo arie, a pojaano su borbeno djelovali na podruju sela Putievo i Polje. Poginula su tri pripadnika HVO-a, pet civila je ranjeno, a nainjena je znatna materijalna teta u navedenim selima. Oko 20:00 sati djelovali su na civilne ciljeve sela Ravno. Tri obiteljske kue su potpuno izgorjele. Pjeakim naoruanjem su djelovali na lokalitetima Milavica - Strane - Bakije - Lonari.

14.06.1993. Pripadnici Armije BiH napadaju du cijele linije obrane HVO-a. Ranjen je jedan pripadnik HVO-a.

15.06.1993. U 5:50 sati, izletite Busovake Staje na Busovakoj planini (cca 15 km jugozapadno od Busovae). Na putu svojoj uoj rodbini (koja se nalazi kod Tuzle) svjedokinja je bila primorana, u Busovai, prekinuti putovanje poradi estokog napada pripadnika Armije BiH na pripadnike HVO-a i civilno puanstvo hrvatske nacionalnosti Srednje Bosne (Busovaa, Kakanj, Vitez, Zenica). Dana 14.06.1993. svjedokinja se odluila vratiti u Republiku Hrvatsku sa poveom skupinom civila (15 osoba iz Brkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovae). U konvoju se nalazio povei broj konja pomou kojih su civili iz Busovae namjeravali u Busovau dopremiti hranu (brano, ulje, eer, sol...). Konvoj se iz Busovae kretao u pravcu Prozora preko sela Peska i preko Busovake planine s namjerom da prou kroz selo Sebei. Oko 5:00 sati (15.06.1993.) konvoj je stigao na Busovaku planinu u predio zvan Busovake Staje gdje su se odluili odmoriti i nahraniti konje. (Busovake Staje su jedan proplanak duine preko 100 metara.) U 5:50 sati, po skupini civila koja se odmarala na proplanku Busovake Staje otvorena je sa svih strana rafalna puna paljba, a odmah potom uslijedilo je i granatiranje iz minobacaa, a s okolnih stijena bacane su rune bombe i otvarana vatra iz mitraljeza. Svjedokinja je puzei potraila zaklon, ali ju je jedan preplaeni konj odbacio u paprat. Iz svog privremenog sklonita ula je zapomaganje i jauke ozlijeenih osoba i uasno njiskanje ozlijeenih konja. Svjedokinja je u sveopem kaosu i pucnjavi uspjela dopuzati do nekakvog potoka i pritajiti se u koritu punom vode. Napadai su bili udaljeni cca 35 metara i bjesomuno su pucali uzvikujui "All'ahu ekber". Poeli su dozivati i prijetiti: "Poklat' emo vas ustae! Zaklat emo vas, samo da padne no!" Upamtit ete Sandaklije!"... Potom je poelo minobacako granatiranje po potoku te se svjedokinja puzei zaklonila u kolibu oko koje su bili iskopani rovovi. Jedna od granata pogodila je kolibu i sruila je. Tada je ozljede zadobio P.F. iz Brkog. Svjedokinja je s ostalim civilima puzala kroz rovove prema nekakvim stijenama. Morali su propuzati rovom kroz jednu zemunicu koja je gorila. U pokuaju da obie goreu zemunicu lake je ranjen N.B. (zvani Z.). Ranjeni Marinko Popovi zadobio je prostrijelnu ranu u predjelu trbuha i pri pokuaju da mu pomogne svjedokinja je bila oevidac kad se zapaljena koliba sruila na dotinog koji je izgorio u stranim mukama. .V. iz Busovae imao je ozljedu od metka u predjelu kuka. S obzirom da je po zanimanju medicinska sestra, svjedokinja je pokuavala pomoi ozlijeenima. Oko 16:30 sati, 15.06.1993. okruenoj skupini civila pomogli su pirpadnici HVO-a koji su svojim dolaskom rastjerali pripadnike Armije BiH. Nakon toga svjedokinja je obilazila mjesto dogaaja i pomagala ozlijeenima. "...U jednom rovu nala sam est ranjenika od toga 4 civila i dva vojnika HVO-a. Znam Matu otu (od zadobivenih ozljeda umro je 16.06.1993.) starog oko 60 godina; D.B. (teko ozlijeen i prebaen u Split u bolnicu); P.. iz Gradaca. Jedan ozlijeeni civil je iz Busovae, kao i vojaci, te ih ne poznam. Poeli smo skupljati mrtve i ozlijeene. Iskupili smo 16 mrtvih, meu kojima je bio i Mirko Anui iz mjesta Zovik kod Brkog. Ja osobno previla sam 20 ozlijeenih meu kojima I.F. i N.B., obojicu iz Brkog. Svi su bili viestruko ozlijeeni."

17.06.1993. Muslimanska vojska provocirala je u podrujima Strane - Kula - Milavice. Premda je dan ranije na sastanku zapovjednika dogovorena evakuacija ranjenika, ista nije izvrena.


Kronologija sukoba

18.06.1993. Ne prestaju stalne provokacije Armije BiH na crti Bakije - Lonari - Strana. Oko 21:30 sati 17.06.1993. god. pripadnici Armije BiH pucaju na pripadnike UNPROFOR-a.

19.06.1993. Bojinica se ne smiruje, cijeli dan traju povremene provokacije iz pjeakog i minobacakog naoruanja.

03.01.1994. Pripadnici Armije BiH izvrili su granatiranje samog grada Busovae. Od krhotina eksplodirane granate ranjeno je desetak civila hrvatske nacionalnosti. Poginula je Marica Sunja (roena 1952.), majka petero djece, a meu ranjenim osobama je i njezin sin Miroslav.

1|2|3|4|5|6



Stradanja Hrvata


STRADANJE HRVATA OD MUSLIMANSKIH POSTROJBI

(LOKALITETI S DVIJE I VIE RTAVA)

??.06.1992. VISOKO - ubijeno pet civila;

??.06.1992. KOLII (VISOKO)-ubijena etiri civila;

??.10.1992. RADUA -iz zasjede ubijena (USKOPLJE)- etiri asnika HVO-a;

12.01.1993. LUANI -ubijen (izmasakriran) (USKOPLJE)- vei broj civila;

23.01.1993. (USKOPLJE) BISTRICA ubijena tri civila;

23.01.1993. KAUNI iz zasjede ubijene etiri (BUSOVAA)- pripadnika HVO-a;

26.01.1993. DUSINA (ZENICA)-ubijeno 10 civila;

29.01.1993. GUSTI GRAB -ubijeno (BUSOVAA)- (izmasakrirano)pet - civila, izmeu 70 i 80 - godina starosti;

08.02.1993. NADIOCI (VITEZ)-ubijena tri civila.

07.02.1993. BOJSKA (BUGOJNO)-ubijena dva civila;

22.02.1993. BOJSKA (BUGOJNO)-ubijena dva civila;

16.03.1993. GUA GORA -iz zasjede ubijena dva (TRAVNIK)- pripadnika HVO-a;

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/stradanja.htm (1 of 7) [24.5.2008 17:56:48]

Stradanja Hrvata

23.03.1993. ORLITE (KONJIC)-ubijena etiri civila, - izmeu 70 i 90 godina - starosti;

23.03.1993. GOSTOVII-ubijena etiri uhiena (KONJIC)- pripadnika HVO-a;

02.04.1993. AJDRA (ZENICA)-iz zasjede ubijena dva - pripadnika Vojne - policije HVO-a;

14.04.1993. BUAK (KONJIC)-ubijena tri civila;

15.04.1993. PODBREJE-iz zasjede ubijena etiri (ZENICA)-pripadnika HVO-a (pratnja -zapovjednika zenike brigade -HVO-a); 16.04.1993. TRUSINA (KONJIC)-ubijene (izmasakrirane ili - streljane) 22 osobe (16 civila -i est uhienih i zavezanih -pripadnika HVO-a);

16.04.1993. PRNJAVOR (VITEZ)-ubijena dva civila;

17.04.1993. VITEZ (VITEZ)-ubijeno (snajper) pet civila;

17.04.1993. PUTI (BUSOVAA)-ubijeno (izmasakrirano) - oko 60 osoba, - uglavnom civila;

18.04.1993. BREBER/D. SELO -ubijena (zaklana) dva (KONJIC)- zarobljena pripadnika HVO-a;

18.04.1993. KISELJAK (KISELJAK)-poginulo sedam civila;

18.04.1993. GRM (ZENICA)-ubijeno est civila -(tri starca su zapaljena);

18.04.1993. UANJ (ZENICA)-ubijeno (izmasakrirano i - streljano) preko 30 osoba, -17 civila i vie od 15 ranjenih -pripadnika HVO-a;

18.04.1993. STRANJANI (ZENICA)-ubijena tri civila;

18.04.1993. JANJAC (ZENICA)-ubijen (brutalno izmasakriran) jedan zarobljeni pripadnik HVO-a;

18.04.1993. SOVII (JABLANICA)-ubijene dvije osobe;

22.04.1993.


Stradanja Hrvata

VRCI (KONJIC)-ubijeno sedam civila;

23.04.1993. BILALOVAC -ubijene etiri osobe (tri (KISELJAK)-civila i jedan zarobljeni pripadnik HVO-a);

23.04.1993. ORAHOVO (KISELJAK)-ubijena dva civila;

24.04.1993. FOJNICA (FOJNICA)-poginulo osam osoba - (civila i pripadnika HVO-a);

24.04.1993. PRNJAVOR (VITEZ)-ubijena tri zatoena civila;

24.04.1993. MILETII (TRAVNIK)-ubijeno (izmasakrirano) -pet civila;

25.04.1993. RADEINE (KONJIC)-ubijeno pet zarobljenih - pripadnika HVO-a;

??.04.1993. DUBRAVICE (KONJIC)-ubijeno pet civila;

??.04.1993. ZAHDLIJE (ZENICA)-ubijena etiri civila;

??.04.1993. ELJE (ZENICA)-ubijeno 12 civila;

??.04.1993. GORNJA BREZA (BREZA)-ubijena etiri civila;

01.05.1993. KAZAGII (KISELJAK)-ubijeno 14 civila;

03.05.1993. PAZII (BUSOVAA)-ubijeno pet civila;

14.05.1993. ORAHOVICA -ubijena dva zarobljena (KONJIC)- pripadnika HVO-a;

27.05.1993. ZASLIVLJE (KONJIC)-ubijene i izmasakrirane - tri osobe;

??.05.1993. VRCI (KONJIC)-ubijena tri civila;

??.05.1993. MRKOSOVICE -ubijena (streljane) (KONJIC)- dva civila;

03.06.1993. POLJE (TRAVNIK)-ubijena etiri civila;


Stradanja Hrvata

03.06.1993. SLIMENA (TRAVNIK)-poginulo est osoba -(dva civila i etiri - pripadnika HVO-a);

05.06.1993. UANJ (ZENICA)-ubijeno 17 civila;

08.06.1993. POSTINJE (TRAVNIK)-ubijena etiri civila;

08.06.1993. MALINE (TRAVNIK)-ubijeno sedam, teko - ranjenih pripadnika HVO-a -(bili su na nosilima);

08.06.1993. POLJANICE -ubijeno (streljano) sedam (TRAVNIK)-osoba (nad provalijom), -etiri civila i tri pripadnika -HVO-a;

08.06.1993. MALINE (TRAVNIK)-ubijeno (streljano) 30 osoba -(civila i pripadnika HVO-a) -u zaseoku Bikoi;

08.06.1993. GRAHOVII (TRAVNIK)-ubijena etiri civila;

08.06.1993. DOLAC BILA (TRAVNIK)-ubijena dva civila;

08.06.1993. UKLE (TRAVNIK)-ubijeno 19 osoba, devet - nenaoruanih i 10 - naoruanih civila;

08.06.1993. BRAJKOVII)-ubijeno sedam osoba, (TRAVNIK)- etiri nenaoruana i tri naoruana civila;

08.06.1993. KRPELJII (TRAVNIK)-ubijeno sedam civila;

09.06.1993. UKLE (TRAVNIK)-ubijena dva zatoena civila;

10.06.1993. VITEZ (VITEZ)-minobacakom granatom - ubijeno osam civila, sve djeca;

11.06.1993. BUDIII (N. TRAVNIK)-poginula tri civila;

13.06.1993. DRENOVIK (KAKANJ)-ubijeno (streljano) -16 civila;

13.06.1993. BJELAVII (KAKANJ)-ubijena dva civila;

13.06.1993.


Stradanja Hrvata

VELIKI TRNOVCI (KAKANJ)-ubijeno vie civila;

13.06.1993. SLAPNICA (KAKANJ)-ubijeno devet civila;

13.06.1993. KRALJ. SUTJESKA (KAKANJ)-ubijena etiri civila;

13.06.1993. SRIJETE (KAKANJ)-ubijena dva civila;

13.06.1993. KASAPOVII (N. TRAVNIK)-ubijena tri civila;

9-14.06.1993. BITRANI (KAKANJ)-ubijena etiri civila;

16.06.1993. BUS. STAJE -ubijene 22 osobe (14 civila i (BUSOVAA)-osam pripadnika HVO-a koji -su pratili konvoj s hranom);

17.06.1993. GOJAKOVAC (KISELJAK)-ubijeno najmanje devet civila;

18.06.1993. JURII -ubijene etiri osobe (tri (RAMA/PROZOR)-civila i jedan pripadnik -HVO-a);

24.06.1993. LJUBUNCI (RAMA/PROZOR)-ubijena tri civila;

05.07.1993. SLATINA -ubijena dva zarobljena (JABLANICA)- pripadnika HVO-a;

10.07.1993. VRBANJA -iz zasjede ubijena trojica (BUGOJNO)- pripadnika HVO-a;

19.07.1993. JABLANJE (BUGOJNO)-ubijeno pet civila;

19.07.1993. GLAVICA (BUGOJNO)-ubijena etiri civila;

19.07.1993. ODAK (BUGOJNO)-ubijeno sedam civila;

20.07.1993. ZLAVAST (BUGOJNO)-ubijena dva civila;

21.07.1993. GORUA (BUGOJNO)-ubijena etiri civila;

25.07.1993.


Stradanja Hrvata

VUIPOLJE (BUGOJNO)-ubijeno pet civila;

28.07.1993. DOLJANI -ubijeno (izamsakrirano) 37 (JABLANICA)-osoba (osam civila i 29 -pripadnika HVO-a);

??.07.1993. GRAANICA (BUGOJNO)-ubijeno 17 civila; 16.08.1993. KISELJAK (EPE)-ubijeno najmanje 15 osoba - (zasigurno 15 civila);

04.09.1993. ORAHOVICA (KONJIC)-ubijena etiri civila;

05.09.1993. BRDO-ZABILJE ubijeno 13 zarobljenih osoba, (VITEZ) etiri civila i devet pripadnika HVO-a;

09.09.1993. GRABOVICA -ubijen (izmasakrirana) (MOSTAR)- 31 civil;

10.09.1993. VRBICE (ZAVIDOVII)-ubijeno est civila;

14.09.1993. UZDOL -ubijena 41 osoba (29 civila i (RAMA/PROZOR)-12 pripadnika HVO-a);

16.09.1993. HUDOTSKO -ubijena 22 pripadnici HVO-a (RAMA/PROZOR)-(nakon predaje streljani);

15.09.1993. USTINO BRDO (MAGLAJ)-ubijena tri civila;

18.09.1993. BOBAI (VITEZ)-ubijeno 15 civila;

18.10.1993. DUBOTICA (VARE)-ubijeno (izmasakrirano) - vie civila;

18.10.1993. KOPIJARI (VARE)-ubijeno (izmasakrirano) - vie civila;

25.10.1993. RASTOVCI (N. TRAVNIK)-ubijeno sedam civila;

30.10.1993. GORICA (BUGOJNO)-ubijeno sedam civila;

30.10.1993. VARE (VARE)-ubijeno 17 civila;

04.11.1993. VINITE (ZAVIDOVII)-ubijene dvije osobe;


Stradanja Hrvata

13.11.1993. FOJNICA (FOJNICA)-ubijene dva civila, - sveenika;

14.11.1993. GORNJA ZIMA (VISOKO)-ubijena tri civila;

24.11.1993. KULA (BUGOJNO)-ubijena tri civila;

22.12.1993. KRIANEVO SELO -ubijene 74 osobe - (civili i pripadnici HVO-a);

24.12.1993. AJDRA-TALNIK (ZENICA)-ubijena tri civila;

09.01.1994. BUHINE KUE -ubijeno 26 osoba (civili i - pripadnici HVO-a);

21.01.1994. NOVAKOVII -ubijeno pet osoba (dva (MAGLAJ)- civila i tri uhiena -pripadnika HVO-a);

23.01.1994. LOVNICA -ubijene i izmasakrirane tri (ZAVIDOVII)-osobe (uhieni pripadnici -HVO-a);

24.01.1994. NOVAKOVII -ubijene etiri osobe (jedan (MAGLAJ)-civil i tri uhiena pripadnika -HVO-a);



Unistavanje rimokatolickih crkava


UNITAVANJE RIMOKATOLIKIH CRKVENIH ZDANJA

A) VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA

BUGOJANSKI DEKANAT

BISTRICA (upa Bistrica), upna crkva sv. Terezije i upna kua. Crkva je sagraena 1976. Tijekom srpanja/kolovoza 1993. pogoena je izravno jednom granatom i oteena gelerima granata i projektilima iz lakog oruja. Nakon okupacije mjesta (01.08.1993.) pripadnici Armije BiH su devastirali i u potpunosti unitili unutranjost crkve i razbili sve stvari i predmete te otkrili dio krova. upna su kua temeljito i potpuno unitili pripadnici Armije BiH, nakon okupacije mjesta.

BISTRICA (upa Bistrica), kua asnih sestara Keri Boje Ljubavi. Kuu su opljakali i spalili pripadnici Armije BiH.

BISTRICA (upa Bistrica), grobljanska kapela i groblje. Groblje su teko otetili a grobljansku kapelu sruili pripadnici Armije BiH.

BRISTOVI (upa Bugojno), grobljanska kapela i groblje. Groblje su potpuno unitili (grobove provalili, nadgrobne ploe/"spomenike" su porazbijali) a grobljansku kapelu su tee otetili (nedostaje krov, prozori su porazbijani, freske potpuno unitene...) pripadnici Armije BiH.

BUGOJNO (upa Bugojno), upna crkva sv. Ante Padovanskog. Crkva je sagraena 1879. Od sredine 1992. na samo mjesto Bugojno su padale granate ispaljene sa srpskih poloaja, a 11.09.1992 jedna je pogodila i zapalila crkveni toranj. Muslimanski ekstremisti su 25.07.1996. minirali crkveni toranj pri emu su crkveni vitraji i prozori porazbijani.

BUGOJNO (upa Bugojno), grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja i groblje. Kapela i groblje su teko otetili pripadnici Armije BiH i lokalne muslimanske paravlasti, koji su sruili i veinu nadgrobnih spomenika.

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/unistavanje.htm (1 of 17) [24.5.2008 17:56:58]


BUGOJNO (upa Bugojno), grobljanska kapela sv. Mihovila i groblje. Grobljansku kapelu su opljakali i teko otetili pripadnici Armije BiH i lokalne muslimanske paravlasti a sve nadgrobne ploe su poruili.

AULIJE (upa Drvetine), grobljanska kapela i groblje. Groblje je 10.09.1994. potpuno uniteno (grobovi provaljeni, svi nadgrobni spomenici su porazbijani) a grobljanska kapela je oteena. Poinitelji su pripadnici Armije BiH.

DRVETINE (upa Bugojno), filijalna crkva sv. Ante Padovanskog. Crkva je izgraena 1970. Potpuno su je spalili, u noi 07./08.05.1994., pripadnici Armije BiH i lokalne muslimanske paravlasti.

GLAVICE (upa Glavice), upna crkva Srca Isusova i upna kua. Crkva je sagraena 1980. U potpunosti su je opljakali i teko otetili pripadnici Armije BiH. Od crkve je ostao samo krov i oteeni zidovi a muslimanske snage su opljakale i razbile sve to se razbiti dalo od kipova, klupa, prozora, slika, po zidovima su ispisani natpisi na arapskom jeziku i rijei "zecovi". U vie navrata su uoeni Muslimani koji u crkvi igraju nogomet. upna kua je opljakana i dijelom spaljena a nakandno malo popravljena i useljena jedna muslimanska obitelj.

GLAVICE (upa Glavice), grobljanska kapela i groblje. Kapela na upnom groblju potpuno je unitena a svi nadgrobni spomenici razbijeni i srueni. Poinitelji su pripadnici Armije BiH.

GORNJI VAKUF/USKOPLJE (upa Gornji Vakuf/Uskoplje), upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije i upna kua. Crkva je sagraena 1928/31. U vremenu od 23.10.1992. do 31.12.1993. teko je oteena projektilima ispaljenim s poloaja Armije BiH, a toranj gotovo potpuno uniten ('izbuen' je granatama) i izgorio. Stara upna kua je sagraena 1938., a nova 1987. Teko su oteene granatama i projektilima ispaljenim s poloaja Armije BiH.

OPASKA: Nemamo spoznaju o sadanjem stanju dvanaest (12) grobalja i grobljanskih kapela.

GORNJI VAKUF/USKOPLJE (upa Gornji Vakuf/Uskoplje), zgrada 'Dom sv. Ante'. Novosagraeni dom su 05.02.1993. granatirali i spalili pripadnici Armije BiH.

GRAANICA (upa Graanica Skopaljska), upna crkva Preistog Srca Marijina i upna kua. Crkva je sagraena 1969. Oteena izvana projektilima iz lakog oruja te devastirana i demolirana. U crkvi je opljakano i razbijeno sve to se razbiti moe, od svetohranilita, vrijednih njemakih orgulja, do kipova, klupa... Razbijeni su svi prozori, lusteri, povaene utinice... upna kua je potpuno opljakana i spaljena. Ostali su samo zidovi i krov. Poinitelji su



pripadnici Armije BiH.

GRAANICA (upa Graanica Skopaljska), kua asnih sestara. Kuu su opljakali i spalili pripadnici Armije BiH.

HUMAC (upa Graanica Skopaljska), filijalna crkva Srca Marijina. Crkvu su demolirali pripadnici Armije BiH tijekom 1993./'94., u vrijeme muslimansko-hrvatskih sukoba. U dvoritu crkve je prvi put nakon etiri godine sluena sveta misa na sam blagdan Srca Marijina 15.06.1996. Znakovito je i to da su nakon misnog slavlja na ionako demoliranim zidovima osvanuli grafiti: "Hrvati, mar napolje, ovamo se nikada neete vratiti!" U nedjelju, 14.07.1996. crkvu su spalili muslimanski ekstremisti.

GRNICA (upa Bistrica), grobljanska kapela i groblje. Groblje su teko otetili a grobljansku kapelu djelomino pripadnici Armije BiH.

KANDIJA (upa Kandija), upna crkva sv. Ilije i upna kua. Crkva je sagraena 1972. Teko su je oskvrnuli i demolirali pripadnici Armije BiH. Sve je u crkvi opljakano, razbijeno i demolirano pa je od nje ostao samo krov i demolirani zidovi. upnu kuu su temeljito opljakali i spalili pripadnici Armije BiH, kojom prilikom je izgorjela i knjinica od preko 800 vrijednih knjiga.

KRUPA (upa Bistrica), mjesno groblje. Groblje su teko otetili pripadnici Armije BiH, nakon okupacije mjesta (01.08.1993.).

SULTANOVII (upa Drvetine ?), grobljanska kapela i groblje. Groblje su devastirali (polomljeno je nekoliko nadgrobnih spomenika a svi drveni krievi su odneeni) pripadnici Armije BiH.

UDURLIJE (upa Drvetine ?), grobljanska kapela i groblje. Muslimanski ekstremisti su groblje (ne zna se ni za jedan spoemnik), i gorbljensku kapelu (cijeli krov su odnijeli) potpuno unitili.

VOLJICE (upa Gornji Vakuf/Uskoplje), filijalna crkva sv. Ane. Crkva je sagraena 1981/83. Oteena je projektilima ispaljenim s poloaja Armije BiH.

KREEVSKI DEKANAT

BANBRDO (upa Banbrdo/Lepenica), upna crkva sv. Ane, upna kua i vjeronauna dvorana. Crkva je sagraena 1899. Prvotna upna kua poruena je u vrijeme II. svjetskog rata, a nova je izgraena u blizini crkve 1951/52. Granatiranjem s poloaja Armije BiH oteeni su prozori i fasada tijekom druge polovice 1993. Na upnoj su dvorani (sagraena 1969.) oteeni prozori od



detonacija granata ispaljenih sa srpskih poloaja tijekom 1992.

OPASKA: Nemamo spoznaje o ratnim stradanjima i sadanjem stanju grobalja i grobljanskih kapela.

BILII (upa Deevice), grobljanska kapelica. Muslimanske vojske je iz kapele odnijela sve to se u njoj nalazilo a potom su je otetili.

BRESTOVSKO (upa Brestovsko), upna crkva Roenja Blaene Djevice Marije i upna kua. Crkva je izgraena 1885-1888., znatno proirena 1965., a temeljito je renovirana 1990. U travnju 1993. oteeni su fasada i krov od gelera i streljiva ispaljenog iz lakog oruja s poloaja pripadnika Armije BiH. upna je kua pretrpjela manja oteenja na krovu, fasadi i prozorima, koje su prouzroili pripadnici Armije BiH.

OPASKA: Nemamo spoznaju o sadanjem stanju osam (8) grobalja i tri grobljanske kapela (kapele su u mjestima: Bilalovac, Javorje i Kosnice)

BRESTOVSKO (upa Brestovsko), samostan asnih sestara Klarisa. Samostan je sagraen 1989. U travnju 1993. treina je krova izgorjela nakon to je samostan pogoen granatom s poloaja pripadnika Armije BiH.

BRNJACI (upa Kiseljak), filijalna crkva. Crkva je izgraena 1967., a uz nju je podignuta i vjeronauna dvorana. Gelerima granata ispaljenih sa poloaja pripadnika Armije BiH oteeni su svi prozori, elektrini vodovi, veliki luster.

BUSOVAA (upa Busovaa), upna crkva sv. Ante Padovanskog. Crkva je izgraena 1881/85., a obnovljena 1974. Pripadnici Armije BiH u vremenu od 25.01. do 25.12.1993. projektilima i granatama su otetili vitraj, krov, razbili prozore i vrata, unitili svetohranilite, postaje krinog puta, misno ruho...

OPASKA: Nemamo spoznaju o sadanjem stanju 11 grobalja i 11 grobljanskih kapela.

DEEVICE (upa Deevice), upna crkva Gospe Snjene i upna kua. Crkva je sagraena 1962. Pripadnici Armije BiH crkvu su unitili i opljakali, razbili su sve to se unutar crkve nalazilo: oltar, svetohranite, veliki kri, svi kipovi i slike, lustere, sat za struju, razglas, harmonij, mirisno ruho, sav crkveni pribor, jaslice, 'Boji grob', zvonce, klupe... Iz crkvenog dvorita su otuili misijski kri, te pucali iz lakog oruja u Gospin kip koji se nalazi na ulazu u crkvu. Ograde oko upne crkve i oko groblja su otetili ili unitili. upna su kuu najprije temeljito opljakali a onda devastirali. Iz kuhinje, soba i kancelarije sve su odnijeli: arhiv, knjinicu, slike, kipove, posue,



namjetaj. Poskidali su vrata i prozore, povadili instalacije, skidali lamperiju....

DEEVICE (upa Deevice), grobljanska kapelica. Pripadnici Armije BiH iz kapele su odnijeli sve to se u njoj nalazilo a potom je otetili.

DUSINA (upa Deevice), grobljanska kapelica. Muslimanski ekstremisti su iz kapele odnijeli sve to se u njoj nalazilo, a potom je otetili.

FOJNICA (upa Fojnica), upna crkva Duha Svetog i franjevaki samostan. Franjevaki samostan je izgraen 1863/67., obnovljen i dograen 1913., znatno proiren 1940 a temeljito renoviran 1987/90. Crkva (31x14 m) je sagraena 1884/88. U vremenu od 02. do 15.07.1993. samostan i crkva su bili izloeni granatiranju s poloaja Armije BiH. Na samostanu je kao i na crkvi oteen bakarni krov a prozori su razbijeni. etiri pripadnika Armije BiH ubili su 13.11.1993. u samostanskoj prostoriji gvardijana samostana fra. Nikicu Milievia i vikara fra. Leona Migia.

OPASKA: Nemamo spoznaju o sadanjem stanju filijalnih crkava u Gojeviima (sv. Franje Asikog, 26x12 m, izgr. 1972/73 umjesto drvene crkve iz 1946) i Otigou (sv Ane, 10x6 m, izgr. 1980.) te o petnaest (15) grobalja i petnaest (15) grobljanskih kapela.

KAUNI (upa Busovaa), filijalna crkva sv. Nikole Tavelia. Crkva je izgraena 1970/71. Devastirana su je i otetili pripadnici Armije BiH; otetili su krov, razbili prozore i vrata, unitili svetohranilite, postaje krinog puta i misno ruho a sve instalacije su povadili.

KAZIJEVII (upa Fojnica), filijalna crkva Porcijunkula. Crkva (7x4 m) je izgraena 1969. Otetili su je i devastirali pripadnici Armije BiH.

KISELJAK (upa Kiseljak), upna crkva sv. Ilije Proroka. Crkva (450 m2) je, s vjeronaunom dvoranom (300 m2) izgraena 1984/86. na mjestu prvotne crkve iz 1895. Na mjestu prvotne skromne upne kue iz 1876. podignuta je nova 1911. Sadanji upni stan je podignut 1970/73. s dvjema uionicama za vjeronauk, dok su se u staroj upnoj kui smejstile asne sestre franjevke Mostarske provincije. U vremenu od 18.04. do 31.12.1993. od gelera granata, koje su ispaljene s poloaja pripadnika Armije BiH, oteeni su krov, fasada i prozori crkve.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnim stradanjima i sadanjem stanju grobalja i grobljanskih kapela.

KREEVO (upa Kreevo), upna crkva Uznesenja Blaene Djevice



Marije i samostan sv. Katarine. Jedan od najstarijih samostana u franjevakoj provinciji 'Bosni Srebrenoj'. Zajedno s crkvom osnovan je vjerojatno koncem 14. stoljea. Slijedila je burna povijest do 1889., kad je poruen jedan dio samostana, starog vie od 120 godina. Poelo se s novom gradnjom. S drugim dijelom se to dogodilo 1895. Samostan je temeljito obnovljen 1976/81. Godine 1963. je poruena crkva iz 1853. i sagraena nova.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju ni o sadanjem stanju kako ova dva objekta tako niti o stanju niza grobalja i grobljanskih kapela na podruju ove upe, te o filijalnim crkvama u mjestima Crnii i Volujak.

LAVA (upa Busovaa), grobljanska kapela i groblje. Kapelu su spalili pripadnici Armije BiH u vremenu od 25. do 31.01.1993.

LIJEEVO (upa Gromiljak), kapelica na groblju. Kapelica je potpuno unitena i zapaljena u oruanim sukobima pripadnika Armije BiH i pripadnika HVO-a, s obzirom da se nalazila na prvoj crti fronta.

MILODRA (upa Brestovsko), spomen kapela. Kapela je podignuta u spomen fra. Anelu Zvizdoviu na mjestu gdje je 28.05.1463., od sultana Mehmeda II. 'Osvajaa', primio 'AHD-NAMU' (povelju slobode za katolike), kojom se franjevcima i katolicima daje mogunost ostanka i opstanka u Bosni, pod turskom vlau.

OPASKA: Nemamo spoznaju o sadanjem stanju kapele.

PODGORA (upa Deevice), grobljanska kapelica. Pripadnici Armije BiH iz kapele su odnijeli sve to se u njoj nalazilo a potom je otetili.

PROSIJE (upa Busovaa), grobljanska kapela i groblje. Kapelu su spalili pripadnici Armije BiH u vremenu od 25. do 31.01.1993.

ITOVO (upa Fojnica), filijalna crkva Presvetog Srca Isusova. Crkva (20x10 m) je izgraena 1974/75. Potpuno su je spalili, sa svim inventarom, pripadnici Armije BiH.

VISOKO (ekspozitura upe Kiseljak), samostanska crkva sv. Bonaventure, franjevaka klasina gimnazija, sjemenina kapela i samostan. Prvotni samostan i krunidbena crkva bosanskih kraljeva (posveena sv. Nikoli) su 1450. razoreni (tom prilikom je stradalo nekoliko franjevaca), ali je samostan ubrzo obnovljen. Izmeu 1521. i 1524. Turci su ga ponovo razorili, a franjevci obnovili. Franjevci pod prisilom naputaju Visoko 1697. i odlaze u Slavoniju (podruje oko Gradike), a tom prilikom su im se pridruili i visovaki katolici. Dva stoljea nakon progonstva vraaju se franjevci u Visoko i 1899/1900. podiu zgradu gimnazije sa samostanskim



prostorom. Samostanska crkva je izgraena zajedno sa zgradom gimnazije. Sredinom 1992. prostor na kojem se nalaze navedeni objekti granatirali su Srbi, ali veih oteenja na objektima nije bilo. Od granata je jedino stradao dvorini prostor.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju filijalne crkve u Donjoj Zimi koja je izgraena poetkom osamdesetih godina ovog stoljea.

ZABRE (upa Banbrdo/Lepenica), filijalna crkva. Crkva je izgraena 1977. Tijekom ljetnih mjeseci 1993. crkva su obesastili, opljakali i demolirali pripadnici Armije BiH, tako da su od nje ostali jedino oteeni zidovi.

RAMSKI DEKANAT

DOLJANI (upa Doljani), upna crkva sv. Ilije Proroka. Crkva je izgraena 1973., na mjestu stare crkve iz 1892./'93. (koja je poruena radi gradnje nove). Pripadnici Armije BiH, koncem srpnja 1993., crkvu su izvana otetili streljakim naoruanjem na bezbroj mjesta, a njenu unutranjost otetili.

DOLJANI (upa Doljani), grobljanske kapele. Dvije grobljanske kapele na podruju upe su djelomino otetili pripadnici Armije BiH, koncem srpnja 1993.

HUDUTSKO (upa Graac), filijalna crkva. Crkva je izgraena 1975. Potpuno su je unitili pripadnici Armije BiH, sredinom 1993. godine.

KOMIN (upa Uzdol), kapela sv. Ante. Kapelu su znatnije otetili pripadnici Armije BiH.

KOSNE LUKE (upa Doljani), groblje. Nadgrobne ploe (spomenici) na groblju su poruili pripadnici Armije BiH, koncem srpnja 1993.

OBRI (upa Obri), upna crkva Presvetog Srca Isusova. Crkva je sagraena 1954. Do temelja su je opljakali i obeastili pripadnici Armije BiH.

PROZOR (upa Prozor), upna crkva Presvetog Srca Isusova i upna kua. Crkva je sagraena 1968. Oteena je gelerima granata ispaljenih s poloaja pripadnika Armije BiH. upna je kua lake oteena gelerima granata ispaljenih sa srpskih poloaja.

RISOVAC (upa Doljani), filijalna crkva. Crkva je izgraena 1969. godine.



OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju i sadanjem stanju objekta.

SOLAKOVA KULA (upa Solakova Kula), upna crkva sv. Ilije Proroka. Crkva je sagraena 1883. U potpunosti su je opljakali i obeastili pripadnici Armije BiH.

UZDOL (upa Uzdol), upna crkva sv. Ivana Krstitelja i upna kua. Crkva je sagraena 1988. Pogoena je jednom granatom i pretrpjela znatnija oteenja od projektila iz lakog oruja nakon upada pripadnika Armije BiH u selo, kojom prilikom su lake otetili upnu kuu.

ITAE (upa Podhum/itae), upna crkva sv. Ante Padovanskog, zgrada ('Dom sv. Ante') i upna kua. Crkva je sagraena 1959./'62. Pripadnici Armije BiH, u vremenu od 02.05. do 02.10.1993. crkvu su najprije oskvrnuli a zatim potpuno opljakali i djelomino spalili. Crkva je temeljito pljakana danima pa su od nje ostali samo zidovi i neto krovne grae koje je iz dana u dan sve manje. upnu kuu su opljakali i poruili pripadnici Armije BiH, kao i zgradu "Dom sv. Ante" i ostale upne zgrade.

OPASKA: Nemamo osnovne podatke za groblja i grobljanske kapele te spoznaju o ratnom stradanju dviju filijalnih crkava (Bukovica, izgr. 1977. i Dobrievii, izgr. 1979.)

ITAE (prostor upa Podhum/itae), grobljanske kapelice. Sve grobljanske kapelice, osim u selu Dobrievii, oskvrnuli su i opljakali pripadnici Armije BiH, u vremenu od 02.05. do 02.10.1993. godine.

SUTJEKI DEKANAT BANJEVAC (upa Kakanj), kapela. Kapelu su potpuno opljakali i unitili pripadnici Armije BiH.

BJELAVII (upa Kraljeva Sutjeska), filijalna crkva. Nakon okupacije mjesta (13.06.1993.) crkvu su otetili i opljakali pripadnici Armije BiH.

BOROVIKE NJIVE (upa Borovica), grobljanska kapela. Kapelu su opljakali i otetili pripadnici Armije BiH.

BOROVICA (upa Borovica), upna crkva Preobraenja Gospodinova, upna kua i vjeronauna dvorana. Crkva je sagraena 1924. Potpuno je unitena, spaljena i minirana zajedno sa svim vrijednostima i liturgijskim ruhom. upna kua je u cijelosti unitena, spaljena i minirana. Spaljeni su i uniteni: upni arhiv, biblioteka i sav inventar. Vjeronauna je dvorana u potpunosti unitena i spaljena. Poinitelji ovih nedjela su pripadnici Armije BiH.



BRNJ (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.

BUKOVLJE (upa Kakanj), kapela. Kapelu su potpuno opljakali i unitili pripadnici Armije BiH.

CRNA (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.

DONJI BANJEVAC (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.

DUBOTICA (upa Vare), filijalna crkva. Crkva je izgraena koncem pedesetih godina 20. stoljea. Pripadnici Armije BiH crkvu su tijekom vremena listopad/studeni 1993. manje otetili izvana a unutranjost joj oskvrnuli.

GORNJA BOROVICA (upa Borovica), grobljanska kapela. Kapelu su opljakali i otetili pripadnici Armije BiH.

GORNJA BOROVICA (upa Borovica), grobljanska kapela. Kapelu su opljakali i otetili pripadnici Armije BiH.

GORNJI BANJEVAC (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.

GRMAE (upa Kraljeva Sutjeska), filijalna crkva. Nakon okupacije mjesta (13.06.1993.) crkvu su spalili pripadnici Armije BiH.

HALJINII (upa Haljinii), upni centar Velike Gospe. upni centar su opljakali i otetili pripadnici Armije BiH.

JUKE (upa Kakanj), kapela. Kapelu su opljakali i potpuno unitili pripadnici Armije BiH.

KRALJEVA SUTJESKA (upa Kraljeva Sutjeska), upna crkva sv. Ivana Krstitelja i franjevaki samostan. Prvotni je samostan najvjerojatnije podignut u prvoj polovici 14. stoljea. Nakon burne povijesti, napose pod turskom vlau, podignut je novi samostan i blagoslovljen 20.07.1892. Samostanska zgrada je temeljito obnovljena 1982/88. Slinu povijest kao i samostan imala je i crkva. Prvotna crkva podignuta je vjerojatno kao i samostan, u prvoj polovici 14. stoljea. Poruena je u vrijeme progona katolika, 1521/24., ali je uskoro obnovljena a renovirana je 1596. Zbog dotrajalosti poruena je 1821. i nanovo izgraena, da bi opet na njezinu mjestu 1858. podignuta nova. Sadanja je crkva graena 1906/08.



OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju kako ova dva objekta tako niti o grobljima, devetnaest (19) kapela i dvije filijalne crkve (atii i Dobrinje).

MAGULICA (upa Vijaka), filijalna crkva. Crkva je izgraena sredinom tridesetih godina 20. stoljea.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju i sadanjem stanju crkve.

MANDOVINA (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.

OEVIJE (upa Vijaka), filijalna crkva. Crkva je izgraena 1953. na mjestu stare dotrajale drvene crkve iz prve polovice 19. stoljea. Temeljito su je opljakali i otetili, u drugoj polovici 1993. godine, pripadnici Armije BiH.

OLOVO (upa Vijaka), crkva - svetite Majke Boje ('Olovska Gospa') i upna kua. Crkva - svetite je izgraeno i stavljeno pod krov 1930/36. Od granate koja je 26.08.1992. pala na strminu iznad crkve stradali su prozori na kui i oteena tri vitraila na crkvi. Granata koja je 27.09.1992. pala na kamenjar iza sakristije unitila je oba prozora na sakristiji. Istog dana je druga granata pogodila podzid ispod crkve i otetila zid. Granata koja je 08.03.1993. pala u crkveno dvorite kod 'crnog kamena' nije prouzroila vea oteenja. Sve granate od kojih su nastala manja oteenja upuene su sa srpskih poloaja. upna kua je izgraena 1972/73. Pretrpjela je manja oteenja od projektila ispaljenih sa srpskih poloaja a djelomino su je opljakali pripadnici Armije BiH.

OPE (upa Kakanj), kapela. Kapelu su otetili pripadnici Armije BiH.

PAVLOVII (upa Kraljeva Sutjeska), filijalna crkva. Nakon okupacije mjesta (13.06.1993.) crkvu su opljakali (ak je i krov skinut) pripadnici Armije BiH.

POGAR (upa Vare), filijalna crkva. Crkva je izgraena koncem ezdesetih godina 20. stoljea. Pripadnici Armije BiH su poetkom studenog 1993. crkvu pogodili s dvije tromblonske mine. Prozore i vrata su razbili, unutranjost demolirali i obeastili.

POLJANI (upa Kraljeva Sutjeska), filijalna crkva. Nakon okupacije mjesta (13.06.1993.) crkvu su devastirali i opljakali pripadnici Armije BiH.

PRII (upa Vare), filijalna crkva.



Crkva je izgraena koncem ezdesetih godina 20. stoljea. Pripadnici Armije BiH crkvu su teko otetili, jo su joj jedino temelji ispravni.

SEOCE (upa Kraljeva Sutjeska), filijalna crkva. Nakon okupacije mjesta (13.06.1993.) crkvu su otetili i opljakali pripadnici Armije BiH.

VARDA (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.

VARE (upa Vare), upna crkva sv. Mihovila Arkanela. Crkva je izgraena do 1716., a temeljito renovirana 1819. ali se zbog njenih malih dimenzija (14,34x8,96 m) pristupilo 1845/69. izgradnji nove crkve koja svoj konani izgled dobija 1906. kada je temeljito prerureena. Sadanja upna kua izgraena je 1960/62. i nadomjestila je prethodnu iz 1874. Sredinom ezdesetih godina ovog stoljea podignuta je vjeronauna dvorana. Crkva je izravno granatirana tijekom svibnja 1992. sa srpskih poloaja te su teko oteeni krov (oko 40%) i strop crkve.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnim stradanjima grobalja i grobljanskih kapela.

VARE MAJDEN (upa Vare), filijalna crkva. Crkva je izgraena koncem tridesetih godina 20. stoljea. Pripadnici 3. korpusa Armije BiH (tzv. Zeniki korpus) 02.11.1993. crkvu su izvana otetili gelerima granata i streljivom iz lakog naoruanja, vrata su provalili a unutranjost otetili i obeastili.

VIJAKA (upa Vijaka), upna crkva Bezgrenog Zaea Blaene Djevice Marije i upna kua. Prvotna crkva je izgraena 1855/56., a sadanja 1926/31. upna kua je izgraena 1952. na mjestu prethodne iz osamdesetih godina 19. stoljea. Crkva je provaljena i desakralizirana, pretrpjela je manja oteenja unutranjosti, u drugoj polovici 1993. kao i upna kua koja je dijelom opljakana i oteena. Poinitelji ovih nedjela su pripadnici Armije BiH.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnim stradanjima i sadanjim stanjima grobalja i grobljanskih kapela.

VUKANOVII (upa Vukanovii), upna crkva sv. Ante. Crkva je sagraena 1925. Otetili su je pripadnici Armije BiH: krieve polomili, kipove porazbijali.

ZGOA (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.

ITELJ (upa Kakanj), kapela. Kapelu su djelomino otetili pripadnici Armije BiH.



TRAVNIKI DEKANAT BRAJKOVII (upa Brajkovii), upna crkva sv. Petra i Pavla i upna kua. Gradnja crkva je zapoela 1895., a radovi su dovreni 1899. Temeljita obnova crkve uslijedila je od 1977. i nastavljena je u osamdesetim godinama. upna kua je sagraena 1988. na temeljima stare iz 1965. Pripadnici Armije BiH, u zoru 08.06.1993. granatama su otetili proelje crkve a iz lakog oruja izreetali su ulazna vrata crkve i upne kue.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju osam (8) grobalja i est (6) grobljanskih kapela.

BUII (upa Buii), upna crkva sv. Martina i upna kua. Na mjestu stare i skromne crkve izgraena je 1937. nova. upna kua je izgraena 1958., a dijelom je renovirana 1984. Vjeronauna dvorana je podignuta 1972. godine.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnim stradanjima objekata kao niti o stanju tri groblja.

BUKOVICA (upa Gua Gora), filijalna crkva sv. Ilije. Crkva (7,5x5 m) je izgraena 1929. na temeljima jedne od najstarijih crkava ovog kraja koja datira iz 13. stoljee. Prilikom agresije pripadnika Armije BiH na selo Bukovicu, 07.06.1993. isti su crkvu spalili (ostali su samo nagorjeli zidovi).

UKLE (upa Brajkovii), filijalna crkva i groblje. Crkva je renovirana 1972. Crkva i groblje su otetili, tijekom travanj/svibanj 1993. pripadnici Armije BiH, a opljakali su ljekarnu katolike karitativne udruge 'Caritas' (u vrijednost oko 2 milijuna DM).

DOLAC (upa Dolac), upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije i upna kua. Crkva je sagraena 1853/54., a obnovljena na prijelazu pedesetih u ezdesete, te u prvoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljea. upna kua je sagraena 1902. a obnovljena 1971/74. Poetkom lipnja (03.06.1993) izravno je pogoena granatama s poloaja pripadnika Armije BiH. Nakon ulaska u upu, pripadnici Armije BiH temeljito su opljakali crkvu, obeastili je i teko demolirali kao i upnu kuu.

DUBRAVICE/STANICA (upa Vitez), filijalna crkva. Crkva (32x12 m) je sagraena 1984. Otetili su je (krov i prozore), u drugoj polovici 1993. pripadnici Armije BiH.

AKOVII (upa Novi Travnik), filijalna kapela. Kapela je oteena.



GORNJI DOLAC (upa Dolac), groblje sv. Ilije. Ovo je jedno od najstarijih grobalja ovog kraja na kojem pojedini krievi datiraju iz vremena prije osmanske okupacije. U vremenu nakon svibnja 1993., pripadnici Armije BiH su grobljansku ogradu kao i veinu nadgrobnih spomenika polomili i unitili.

GOSPINO VRELO (upa Ovarevo), kapela - zavjetno svetite Roenja Blaene Djevice Marije ('Mala Gospa'). Kapela je sagraena 1923. Tijekom lipnja 1993. pripadnici Armije BiH su kapelu devastirali, opljakali a potom unitili.

GOSTUNJ (upa Dolac), filijalna crkva i groblje. Crkva je izgraena na groblju. Otetili su je, poetkom lipnja 1993. pripadnici Armije BiH.

GUA GORA (upa Gua Gora), upna crkva sv. Franje Asikog i franjevaki samostan. Samostan je sagraen 1857/59. Crkva je sagraena 1856/57, a 1894. je djelomino poruena poradi izgradnje nove crkve na istom mjestu. Partizani su 21.02.1945. zapali i samostan i crkvu. Crkva je obnovljena i stavljena pod krov 1946. Novi je samostan izgraen 1957/59. na temeljima jednog krila starog. Samostan s brojnim vrijednostima opljakali su pripadnici Armije BiH, nakon okupacije mjesta (08.06.1993.), a potom je jedno vrijeme sluio kao komanda jedinica Armije BiH. Crkva su temeljito opljakali pripadnici Armije BiH nakon okupacije mjesta i teko otetili.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju tri groblja i tri grobljanske kapele.

KALVARIJA (upa Vitez), protenina (zavjetna) crkva Majke Boje. Crkva je sagraena 1912. Tijekom studenog 1993., granatirali su je pripadnici Armije BiH.

KOMARDA (upa Buii), filijalna crkva i groblje. Crkva je izgraena 1985/88. OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnim stradanjima objekta.

KRALJEVICE (upa Ovarevo), zavjetna kapela sv. Luke. OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju kapele.

NOVA BILA (upa Nova Bila), upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije ('Velika Gospa'), upna kua i vjeronauna dvorana. Crkva je sagraena 1975/77. Oteena je u drugoj polovici 1993. raznim projektilima ispaljenim s poloaja pripadnika Armije BiH, kao i vjeronauna dvorana i upna kua.

OPASKA: Nemamo spoznaju o stanju dva groblja i dvije grobljanske kapele.



NOVI TRAVNIK (upa Novi Travnik), upna crkva Uzaaa Gospodinova. Crkva je sagraena 1974. Oteena je gelerima granata i projektilima iz lakog oruja upueni su s poloaja pripadnika Armije BiH.

OVAREVO (upa Ovarevo), upna crkva sv. Mihovila Arkanela i upna kua. Crkva je sagraena 1868/69. U isto vrijeme je sagraena upna kua a nova je podignuta 1935. Pokraj upne kue je 1975/76. podignuta vjeronauna dvorana sa stambenim prostorijama za asne sestre. Od travnja 1992. srpske su snage s planine Vlai u vie navrata granatirale mjesto. upna crkva i kua nisu izravno pogoene, ali su usljed detonacija vie od 150 granata popucala gotovo sva stakla. Nakon okupacije mjesta (07.06.1993.) pripadnici Armije BiH crkvu su otetili i opljakali kao i upnu kuu.

PEINE (upa Peine), upna crkva Presvetog Srca Isusova i upna kua. Crkva je sagraena 1907. Opljakana je i teko demolirana nakon ulaska postrojbi Armije BiH u selo, kao i upna kua.

PRII (upa Ovarevo), grobljanska kapela i groblje. Kapelu i groblje su otetili pripadnici Armije BiH.

PUTIEVO (upa Dolac), filijalna crkva i vjeronauna dvorana.

Crkva je sagraena 1985/88. Poetkom lipnja 1993. temeljito su je opljakali a potom otetili pripadnici Armije BiH.

RANKOVII (upa Rankovii), upna crkva sv. Josipa. Crkva je sagraena 1938 i proirena 1970. Oteena je gelerima i projektilima iz lakog oruja upuenim s poloaja pripadnika Armije BiH.

ROSTOVO (upa Rostovo), upna crkva sv. Ilije Proroka i upna kua. Crkva je sagraena 1886. Opljakana je i devastirana a teko je oteen krov i juni zid. upna je kua opljakana i oteena. Poinitelji su pripadnici Armije BiH.

SLIMENA (upa Dolac), kapela. OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju.

STOJKOVII (upa Dolac), kapela. OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju.

TRAVNIK (upa Travnik), upna crka sv. Ivana Krstitelja i upna kua. Crkva je sagraena 1887. Crkvu su otetili pripadnici Armije BiH; unitili su vrijedne orgulje, polomili krieve, porazbijali kipove.... Otetili su i upnu kuu.



OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju i sadanjem stanju kapele koja se nalazila pokraj 'arene damije'.

TRAVNIK (upa Travnik), sjemenina crkva sv. Alojzija. Crkvu su devastirali pripadnici Armije BiH a u zapadno krilo zgrade Nadbiskupske gimnazije uselile su se muslimanske izbjeglice.

TRAVNIK (upa Travnik), grobljanska kapela i groblje 'Bojna'. Kapelu su tee otetili pripadnici Armije BiH koji su sruili grobljansku ogradu i 39 nadgrobnih spomenika.

VIDOEVII (upa Ovarevo), grobljanska kapela (zavjetno svetite sv. Ane) i groblje. Kapelu i groblje su otetili pripadnici Armije BiH.

VILENICA (upa Dolac), kapela. OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju.

VITEZ (upa Vitez), upna crkva sv. Jurja Muenika i upna kua. Crkva je izgraena 1896/1900., a obnovljena je oko 1930. Oteena je 06.07.1993. projektilima ispaljenim s poloaja pripadnika Armije BiH. upna kua je sagraena 1941., a proirena 1972/75. Oteena je poetkom prosinca 1993. granatom ispaljenom s poloaja pripadnika Armije BiH.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnim stradanjima grobalja i jedanaest (11) kapela.

EPAKI DEKANAT

AJDRA (upa ajdra), upna crkva Srca Isusova. Crkva je sagraena 1980. Lake su je otetili iz pjeakog naoruanja (fasadu i prozore) pripadnici Armije BiH.

ZENICA (upa sv. Ilije), upna crkva sv. Ilije Proroka. Sadanja crkva je izgraena 1909/10. umjesto stare iz 1870. upna je kua izgraena 1910., a 1930. je rekonstruirana i znatno proirena. Sredinom 1992. pretrpjela je laka oteenja od granata ispaljenih sa srpskih poloaja. Sredinom kolovoza 1993. maskirana skupina pripadnika Armije BiH provalila je u upni kuu (ujedno i upni ured), svezala dva sveenika i asnu sestru, a potom odnijeli hranu, novac i zlatninu, kao i kale koji je upi darovao nadbiskup Stadler.

ZENICA (upa sv. Josipa), upna crkva sv. Josipa. Crkva je sagraena 1940. U petak, 17.12.1993., nepoznati su napadai podmetnuli eksploziv pod svodove zvonika koji se nalazi na prednjem dijelu crkve. Od siline detonacije nastala su znatna oteenja: unitena su



ulazna vrata, razbijeni su gotovo svi prozori na crkvi.

ZENICA - GRADIE (upa sv. Ilije), grobljanska kapela i groblje. Crkva je sagraena 1961. a proirena 1974.

OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju crkve.

ZENICA - JANJAC (upa sv. Ilije), filijalna crkva.

Crkva je sagraena 1970. OPASKA: Nemamo spoznaju o ratnom stradanju crkve. ZENICA - PODBREJE (upa sv. Ilije), kapela sv. Roka. Kapela je pretrpjela laka oteenja 14.05.1993. a mnoge grobove oskvrnuli su pripadnici Armije BiH.

ZENICA - STRANJANI (upa sv. Ilije), filijalna crkva. Crkva je sagraena 1961., proirena 1974. Otetili su je pripadnici Armije BiH, a na groblju su sruili 50 nadgrobnih ploa ('spomenika') pokopanih Hrvata.

ZENICA - TAVNIK (upa sv. Josipa), kapela. Kapelu su otetili pripadnici Armije BiH.

B) MOSTARSKO - DUVANJSKA BISKUPIJA

MOSTARSKI DEKANAT

GORANCI - BABALJCI (upa Goranci), zavjetna kapela sv. Ante Padovanskog. Kapela je izgraena 1909., a obnovljena 1975. Stanje kapele nakon ratnih dogaanja je nama nepoznato.

GRABOVICA (upa Grabovica ?), upna (?) crkva sv. Ante Padovanskog. Crkva je izgraena 1912. Stanje crkve nakon ratnih dogaanja je nama nepoznato.

JABLANICA (upa Jablanica), upna crkva Bezgrenog Zaea Blaene Djevice Marije. Crkva je sagraena 1917. Izvana pokraj sakristije crkve eksplodirala je eksplozivna naprava 21.12.1992. Od detonacije su popucala stakla triju prozora a manje su oteeni oluci i vanjska buka. Od 20.03.1993. podruje upe je pod okupacijom Armije BiH pa se pretpostavljaju nova oteenja sakralnih objekata.



KONJIC (upa Konjic), upna crkva sv. Ivana Krstitelja i franjevaki samostan. Franjevaki samostan je tijekom 1992. pretrpio tea oteenja prouzrokovana minobacakim i topnikim napadima srpskih snaga u vie navrata: 05.05. u 21:30 sati, 10.05. u 22:45 sati, 26.05. od 13:35 do 14:20 sati (tada je na i oko samostana palo oko 70 granata), 28.06 u 09:30 sati, 03.07. u 18:55 sati (dvije zapaljive granate) i 26.11.1992. u 02:10 sati ('samo' tri granate). Od zapaljivih granata nastajali su poari koje su upljani i vatrogasci uspijevali ugasiti. Na samostanu je tri etvrtine krova uniteno. Popucali su svi prozori i vrata. Mala samostanska dvorana je teko oteena u napadu 14.05.1992. u 19:50 sati. Velika dvorana je 07.11.1992. ostala bez prozorskih stakala. Samostanska i upna crkva granatirana je 23.06.1992. u 16:35 sati, zatim 2.07.1992 u 21:55 sati (u sredinu krova) i 11.08.1992. u 22:20 sati. Krovni vrh na zvoniku probuen je raketom 07.05.1992. u 20 sati. Na crkvi su oteeni svi prozori, krov, strop, zidovi i dobrim dijelom unutranjost. Pripadnici Armije BiH su prvi put napali samostanski kompleks 15.04.1993. oko 17:15 sati. Granata veeg kalibra je pala na stepenice ispred ulaznih vrata samostanske crkve, a od ije su detonacije popucali svi prozorski najloni na samostanskom kompleksu. Osim toga 12.05.1993. u 12:10 sati u samostan su ubacili (na kat) eksplozivnu napravu koja je nainila vie tete nego sva dotadanja srpska granatiranja i raketiranja. Inae su pripadnici Armije BiH od travnja do poetka listopada 1993. na samostan i crkvu ispalili dvadeset i sedam (27) granata razliita kalibra.

KONJIC (upa Konjic), samostan asnih sestara. Samostan su vie puta pogodile srpske snage (krov i zidove), a najee jednom velikom raketom (vjerojatno raketom tipa zemlja-zemlja u istoni temelj. Tada su popucali svi prozori, vrata i pojedini zidovi. Oteen je i krov. Prvi je udar samostan pretrpio 30.04.1992. a jedan od jaih 11.08.1992. u 22:25 sati.



Kronologija pregovora


KRONOLOGIJA PREGOVORA IZASLANSTVA HRVATSKE VLASTI S PREDSTAVNICIMA MUSLIMANA OD 01.04.1992. DO 01.07.1994.

TRAVANJ 1992.

07.04.1992. Republika Hrvatska odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana meu prvima je priznala neovisnost, samostalnost i teritorijalni integritet Republike BiH.

LIPANJ 1992.

15.06.1992. Potpisana je Zajednika izjava predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana i predsjednika Republike BiH u Zagrebu i Sarajevu kojom se oba predsjednika slau da diplomatsko - konzularna predstavnitva obiju zemalja uzajamno pruaju, u okviru svojih nadlenosti, svu potrebnu pomo i usluge graanima Republike Hrvatske, odnosno Republike BiH u sluajevima kada su im predstavnitva njihovih zemalja nedostupna ili sprijeena.

SRPANJ 1992.

08.07.1992. Na temelju Zajednike izjave od 15. lipnja 1992. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstvo za meunarodnu suradnju Republike BiH sklopili su Sporazum o meusobnoj pomoi u hitnim konzularnim uslugama u Helsinkiju.

19.07.1992. Predsjednitvo Republike BiH je donijelo Odluku o osnivanju Privremenog ureda Republike BiH u Republici Hrvatskoj.

21.07.1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Republike BiH Alija Izetbegovi potpisali su Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike BiH i Republike Hrvatske. Zamjenici ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske i Republike BiH dr. Miomir uul i Vlatko Kraljevi potpisali su Sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa izmeu Republike Hrvatske i BiH.

KOLOVOZ 1992.

13.08.1992. Na inicijativu hrvatske strane u Metkoviu su se sastale delegacije Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane Republike Hrvatske s delegacijom Ministarstva unutarnjih

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/pregovori.htm (1 of 15) [24.5.2008 17:57:09]

Kronologija pregovora

poslova i HVO Republike BiH.

RUJAN 1992.

23.09.1992. U New Yorku su potpisali dodatak Sporazuma o prijateljstvu i suradnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Republike BiH Alija Izetbegovi.

29.09.1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman imenovao je veleposlanika Republike Hrvatske u BiH, dr. Zdravka Sanevia.

LISTOPAD 1992.

27.10.1992. Supresjedatelji Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji u enevi Cyrus Vance i lord Owen ponudili su trima stranama tekst "Ustavne strukture BiH".

30.10.1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman uputio je pismo predsjedniku Republike BiH Aliji Izetbegoviu glede provedbe sporazuma potpisanih u Zagrebu i New Yorku.

STUDE

Documents

Zločin s Pečatom-Ivica Mlivončić