of 252 /252
Napoleon Hill

Zlatna Pravila Uspjeha Brajan Trejsi

Embed Size (px)

Text of Zlatna Pravila Uspjeha Brajan Trejsi

  • Napoleon Hill

  • Knjiga PROMILJANJEM DO BOGATSTVA, utemeljena na autorovom proslavljenom djelu ZAKON USPJEHA, predstavlja proienu mudrost istaknutih ljudi koji su ostvarili velika postignua i veliko bogatstvo.

    Nadahnue za ovu knjigu autor je ponaao u arobnoj formuli uspjeha Andrewa Carnegiea Carnegie je njezinu djelotvornost dokazao bogatstvimakoja su stekli mladi ljudi kojima je otkrio svoju tajnu.

    U ovoj ete knjizi pronai tu tajnu kao i tajne ostalih velikih ljudi Otkrit ete ne samo TO INITI ve i

    KAKO TO INITI. Usvojite l i i p r imi jen i te jednostavne tehnike, ovladat ete tajnom istinskog i trajnog uspjeha.

    TADA ETE OD IVOTA DOBITI SVE TO POELITE.

  • PREDGOVOR IZDAVAA

    Misli i postani bogat jedna je od najutjecajnijih knjiga svih vremena koja pokazuje put do osobnog postignua - financijske neovisnosti i duhovnog bogatstva koje nije mogue izmjeriti novcem.

    Knjiga poput ove jo nikada nije objavljena. Nadahnuo ju je Andrew Carnegie, koji je prije mnogo godina formulu vlastitog uspjeha otkrio autoru Napoleonu Hillu. Carnegie ne samo da je sam postao multimilijuna, ve je milijunaima uinio mnoge kojima je otkrio svoju tajnu. Izvor svojeg bogatstva Napoleonu Hillu otkrilo je jo 500 imunih ljudi i on je svoj ivot posvetio nastojanju da njihovu poruku prenese onima koji su spremni svoje zamisli i organizirane planove uloiti u stvaranje vlastitog bogatstva.

    Tisue ljudi primijenile su uvenu filozofiju ove knjige u cilju oplemenjivanja vlastitog ivota. Sadri tajne koje su danas jednako bezvremene i primjenjive kao to su bile i kada je objavljeno prvo izdanje ove knjige. U ovom izdanju filozofije i formule uspjeha dostupne su svima onima koji arko ele zaraditi i doivjeti duhovno zadovoljstvo, koje proizlazi iz uspjeha.

    Misli i postani bogat je, prije svega, praktini prirunik. U njemu ete pronai aroliju samo-usmjeravanja, organiziranog planiranja, autosugestije, umnog povezivanja, zapanjujue uinkovit sustav samoanalize, razraene planove za prodaju vaih usluga te mnotvo ostalih korisnih savjeta velikih ljudi koji su dokazali svoju vrijednost.

    4

  • Bogatstvo koje vam je na dohvat ruke nije uvijek mogue izmjeriti novcem.

    Veliko bogatstvo predstavljaju trajna prijateljstva, skladni obiteljski odnosi, suosjeajnost i razumijevanje meu poslovnim suradnicima te unutranji sklad koji donosi duevni mir izmjeriv samo duhovnim vrijednostima.

    Filozofija knjige Misli i postani bogat pripremit e vas za postizanje i uivanje u tim viim vrijednostima koje su oduvijek bile uskraene svima koji za njih nisu bili spremni.

    Kada zaponete primjenjivati filozofiju ove knjige, budite spremni na ivotne promjene koje ne samo da e vam olakati potekoe i napetosti, ve e vas i pripremiti za obilno gomilanje materijalnog bogatstva.

    Izdava

    5

  • SADRAJ

    RIJE AUTORA 12

    1. poglavlje: MISLI SU STVARNE 18 ovjek koji je "domislio" svoj put u partnerstvo s

    Thomasom A. Edisonom Izumitelj i "skitnica" ... Mogunost pod krinkom ... Tri

    stope od zlata ... "Nikada neu odustati zato to ljudi kau ne" ... Pouka iz upornosti za pedeset centa ... Neobina mo djeteta ... Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao ... "Neizvedivi" Ford V-8 motor ... Zbog ega ste sami gospodar svoje sudbine ... naela koja mijenjaju vau sudbinu

    2. poglavlje: UDNJA 32 Polazna toka svakog postignua ovjek koji je spalio mostove ... Poriv koji vodi do

    bogatstva ... est naina za pretvaranje udnji u zlato ... Moete li se zamisliti kao milijuna? ... Mo velikih snova ... Kako lansirati snove ... udnja nadmudruje Majku Prirodu ... "Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot ... Sa est centa osvojio je novi svijet ... Dar sluha ... Misao koja ini uda ... udotvorna "mentalna kemija"

    6

  • 3. poglavlje: VJERA 50 Vizualizacija i vjera u ostvarenje udnje Kako razviti vjeru ... Nitko nije "osuen" na nesreu ...

    Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom ... arolija autosugestije ... Formula samopouzdanja ... Katastrofa negativnog razmiljanja ... Kakav genij spava u vaem mozgu? ... Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo ... Bogatstvo zapoinje milju

    4. poglavlje: AUTOSUGESTIJA 68 Metoda utjecanja na podsvjesni um Promatrajte i osjeajte novac u svojim rukama ... Kako

    ojaati mo usredotoenja ... est koraka za poticanje podsvijesti ... Tajna mentalne moi

    5. poglavlje: STRUNO ZNANJE 76 Osobna iskustva ili opaanja "Neznalica" koji je stekao bogatstvo ... Sposobni ste stei

    sve znanje koje vam je potrebno ... Isplati se znati kupiti znanje ... Pouka iz ureda za naplatu ... Put prema strunom znanju ... Jednostavna zamisao koja se isplatila ... Iskuani plan za pronalaenje savrenog posla ... Ne morate poeti na dnu ... Neka vae nezadovoljstvo radi za vas ... Suradnici vam mogu biti neprocjenjivo vrijedni ... Okoristite se svojim zamislima putem strunog znanja

    6. poglavlje: MATA 90 Misaona radionica Dva vida mate ... Vjebajte svoju matu ... Zakonitosti

    koje vode bogatstvu ... Kako praktino koristiti matu ... Zaarani ajnik ... to bih uinio kada bih imao milijun dolara ... Kako zamisli pretvoriti u gotovinu

    7

  • 7. poglavlje: ORGANIZIRANO PLANIRANJE 102

    Pretvaranje udnje u djelovanje Ako va prvi plan propadne - osmislite drugi ... Planiranje

    prodaje osobnih usluga ... Veina voa zapoinje u ulozi sljedbenika ... Glavne znaajke vodstva ... Deset glavnih uzroka neuspjeha vodstva ... Nekoliko plodnih podruja na kojima e biti potrebno "Novo vodstvo" ... Kada se i kako kandidirati za odreeni poloaj ... Podaci koje je potrebno obuhvatiti ivotopisom ... Kako dobiti upravo ono radno mjesto koje elite ... Novi nain pruanja usluga ... Kakav je va " K K D " rezultat? ... Kapitalna vrijednost vaih usluga ... Trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha ... Znate li koliko vrijedite? ... Procijenite samoga sebe ... Samoanaliza za procjenu vlastite osobnosti ... Gdje i kako pronai mogunost za stjecanje bogatstva ... udo koje je omoguilo te prednosti ... Kapital - kamen temeljac naeg ivota ... Vae mogunosti za bogaenje

    8. poglavlje: ODLUKA 142 Prevladavanje sklonosti oklijevanju Savjeti za donoenje odluka ... Odluka o slobodi i l i smrti ...

    Pedeset i estorica koji su riskirali smrt vjeanjem ... Osnivanje strune skupine ... Odluka koja je izmijenila tijek povijesti ... Najvanija zapisana odluka u povijesti ... Odredite to elite i u pravilu ete to i dobiti

    8

  • 9. poglavlje: USTRAJNOST 154 Dosljedno nastojanje prijeko potrebno za buenje vjere Kunja vae ustrajnosti ... Posjedujete li "svijest o novcu" i l i

    "svijest o siromatvu" ... Kako se "oteti" mentalnoj inerciji ... Prebrodite svoje neuspjehe ... Ustrajnost je mogue razviti ... Procijenite svoju ustrajnost ... Strah od kritike ... Prilike prema narudbi ... Kako razviti ustrajnost ... Kako prevladati potekoe

    10. poglavlje: MO STRUNE SKUPINE. . . 168 Pokretaka sila Stjecanje moi putem strune skupine ... Kako poveati

    svoju misaonu mo ... Mo pozitivnih emocija

    1 1. poglavlje: TAJNA TRANSMUTACIJE SEKSUALNE ENERGIJE 176

    Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode ... Deset stimulansa uma ... "Genij" se razvija putem estog osjetila ... Odakle dolaze "predosjeaji" ... Razvijanje kreativne sposobnosti ... Kako je izumitelj doao do zamisli ... Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama ... Pokretaka sila seksa ... Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije etrdesete godine ... Najjai od svih stimulansa uma ... Spremite osobnog magnetizma ... Pogrena vjerovanja o tetnosti seksa za ovjekovu osobnost ... Plodne godine nakon etrdesete ... Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije ... Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti ... Razlozi zbog kojih vas supruga moe ojaati ili slomiti ... Beskorisnost bogatstva bez ene

    9

  • 12. poglavlje: PODSVJESNI UM 198 Posrednik Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje ...

    Neka vae pozitivne emocije rade za vas ... Tajna djelotvorne molitve

    13. poglavlje: M O Z A K 206 Odailja i prijamnik misli Najvee su sile neopipljive ... Dramatina pria o mozgu ...

    Kako zdruiti umove u timskom radu

    14. poglavlje: ESTO OSJETILO 214 Vrata hrama mudrosti uda estog osjetila ... Neka veliki ljudi oblikuju va ivot

    ... Izgraivanje karaktera pomou autosugestije ... Zapanjujua mo mate ... Crpiti iz izvora nadahnua ... Mona sila koja se sporo razvija

    15. poglavlje: EST SABLASTI STPvAHA. . . 222 est osnovnih strahova ... Strah od siromatva ...

    Najdestruktivni]i strah ... Simptomi straha od siromatva ... Mo novca ... Strah od kritike ... Simptomi straha od kritike ... Strah od bolesti ... Simptomi straha od bolesti ... Strah od gubitka ljubavi ... Simptomi straha od gubitka ljubavi ... Strah od starosti ... Simptomi straha od starosti ... Strah od smrti ... Simptomi straha od smrti ... Starake brige ... Razorna mo destruktivnog razmiljanja ... Vraja radionica ... Kako se zatititi od negativnih utjecaja ... Pitanja za samoanalizu ... Jedino nad ime imate potpuno nadzor ... Pedeset i pet uvenih izgovora starog " K A D BI"

    10

  • RIJE AUTORA

    U svakom poglavlju ove knjige spomenuta je tajna bogaenja koja je posluila mnogim iznimno bogatim ljudima. Te sam ljude pomno analizirao tijekom mnogih godina.

    Prije vie od pola stoljea, u tu me je tajnu uputio Andrew Carnegie. Taj mudri, dobroudni stari kot nehajno ju je ubacio u moj um dok sam jo bio djeak. Zatim se opustio u svojem naslonjau s iskrom radosti u oima i promatrao me kako bi ustanovio dali sam dovoljno pametan da potpuno shvatim ono to mi je rekao.

    Kada je opazio da sam shvatio, upitao me je da li bih bio voljan provesti dvadeset ili vie godina pripremajui se za otkrivanje te tajne svijetu, mukarcima i enama koji bi bez nje mogli cijeli ivot proivjeti u nezadovoljstvu. Odgovorio sam potvrdno i uz njegovu pomo odrao svoje obeanje.

    Nakon to su je iskuale tisue ljudi gotovo svih zanimanja, tajnu sam iznio u ovoj knjizi. Gospodin Carnegie elio je da arobna formula, koja mu je donijela golemo bogatstvo, bude dostupna ljudima koji nemaju vremena sami otkrivati kako se zarauje novac i nadao se da u je ja iskuati te dokazati njezinu uinkovitost temeljem iskustva mukaraca i ena sa svih podruja djelatnosti. Smatrao je d da je tu formulu potrebno pouavati u svim kolama i na sveuilitima te je izjavio da bi, primjereno pouavana, do te mjere izmijenila cjelokupan obrazovni sustav da bi vrijeme provedeno u koli moglo biti svedeno na manje od polovicu.

    U poglavlju o vjeri proitat ete zapanjujuu priu o korporaciji United States Steel koju je utemeljio i podignuo

    12

  • jedan od mladih ljudi pomou kojih je gospodin Carnegie dokazao da njegova formula djeluje svima onima koji su za nju spremni. Jedna jedina primjena te tajne donijela je Charlesu M. Schwabu golemo bogatstvo u novcu i mogunostima. Ta je primjena formule, okvirno govorei, vrijedila esto milijuna dolara.

    Te injenice - poznate gotovo svima koji su poznavali gospodina Carnegia - pruaju vam prilino jasan uvid u korist koju moete ostvariti itanjem ove knjige, pod uvjetom da znate Sto elite.

    Tajna je otkrivena tisuama mukaraca i ena koji su je dobro iskoristili, ba kao to je gospodin Carnegie i oekivao. Neki su ostvarili veliko bogatstvo. Ostali su je uspjeno upotrijebili za stvaranje sklada u svojim domovima. Jedan ju je duhovnik toliko uinkovito upotrijebio da mu donosi prihod koji godinje premauje 75 000 dolara.

    Arthur Nash, kroja iz Cincinnatija svoj je posao na rubu propasti upotrijebio kao pokusnog kunia na kojemu je iskuao formulu. Posao je oivio i donio bogatstvo svojim vlasnicima. Danas jo uvijek cvjeta, iako je gospodin Nash preminuo. Taj je pokus bio toliko jedinstven da su mu asopisi i novine posvetili pozitivan publicitet vrijedan vie od milijun dolara.

    Tajna je prenesena i Stuartu Austinu Wieru iz Dallasa u Teksasu. On je za nju bio spreman - toliko spreman da je odustao od svojeg zanimanja i poeo studirati pravo. Je li uspio? I tu ete priu proitati.

    Radei kao direktor marketinga sveuilita LaSalle, dok je ta ustanova bila tek neto vie od imena, imao sam ast vidjeti kako J. G. Chapline primjenjuje formulu toliko uinkovito da je LaSalle nainio jednom od najboljih kola u zemlji.

    Tajna o kojoj govorim u ovoj je knjizi spomenuta najmanje stotinu puta. Nije izravno iznesena jer djeluje mnogo bolje ako je tek otkrivena i na vidiku onih koji su spremni i koji je trae. Zbog toga ju je gospodin Carnegie i meni dobacio tek usput, ne otkrivajui njezino ime.

    13

  • Ako ste je spremni primijeniti, u svakom ete je poglavlju prepoznati barem jednom. Volio bih da vam mogu rei kako ete znati da ste spremni, no time bih vam uskratio mnoge dobrobiti koje ete ostvariti ako sami doete do tog otkria.

    Ako ste ikada bili obeshrabreni, ako ste bili suoeni s potekoama koje su od vas zahtijevale veliku rtvu, ako ste pokuali i doivjeli neuspjeh, ako ste ikada bili sputani boleu i l i tjelesnim ogranienjem, pria o tome kako je moj sin otkrio i upotrijebio formulu gospodina Carnegia vjerojatno e biti oaza u Pustinji izgubljenih nada koju ste traili.

    Tu je tajnu tijekom prvog svjetskog rata u velikim razmjerima koristio predsjednik Woodrow Wilson. Paljivo omotana u obuku koja je prethodila odlasku na bojite, ta je tajna prenesena svakom pojedinom vojniku. Predsjednik Wilson mi je rekao da je to bio vaan imbenik u prikupljanju sredstava potrebnih za ratovanje.

    Ono to ovu tajnu ini osobitom jest injenica da su ljudi koji je otkriju i primijene doslovce prisiljeni postizati uspjeh. Sumnjate l i , prouite imena onih koji su je primijenili, gdje god da se spominju; sami se uvjerite u njihov uspjeh i bit ete uvjereni.

    Nita se ne moe ostvariti bez ulaganja! Tajna o kojoj govorim ima svoju cijenu, iako je ta cijena

    mnogo manja od njezine stvarne vrijednosti. Oni koji je ne trae, ne mogu je dobiti ni po kojoj cijeni. Nije ju mogue darovati i l i kupiti za novac jer dolazi u dva dijela. Oni koji su za nju spremni, ve posjeduju jedan njezin dio.

    Ova tajna jednako dobro slui svima koji su za nju spremni. Obrazovanje tu ne igra nikakvu ulogu. Mnogo prije no to sam roen, ta je tajna pronala svoj put do Thomasa A. Edisona koji ju je iskoristio toliko inteligentno da je postao vodei svjetski izumitelj iako se kolovao samo tri mjeseca.

    Tajna je prenesena i Edwinu C. Barnesu, poslovnom suradniku gospodina Edisona. On ju je upotrijebio toliko

    14

  • uinkovito da je, iako je godinje zaraivao samo 12.000 dolara, stekao veliko bogatstvo te se ve kao mlad ovjek povukao iz poslovnih krugova. Njegovu priu pronai ete na poetku prvog poglavlja. Ta bi vas pria trebala uvjeriti da bogatstvo nije izvan vaeg dosega, da moete biti ono to elite biti, da novac, ugled, priznanja i sreu mogu doivjeti svi oni koji su spremni i odluni ostvariti te blagoslove.

    Kako to znam? Odgovor biste trebali dobiti prije no to proitate ovu knjigu. Moda ete ga pronai ve u prvom poglavlju, a moda i na zadnjoj stranici.

    Obavljajui dvadesetogodinje istraivanje, koje sam zapoeo na zahtjev gospodina Carnegia, analizirao sam stotine poznatih ljudi od kojih su mnogi priznali da su svoje golemo bogatstvo stekli uz pomo Carnegiejeve tajne; meu njima su:

    HENRY FORD WILLIAM WRIGLEY JR. JOHN WANAMAKER JAMES J. HILL GEORGE S. PARKER E.M. STATLER HENRY DOHERTY GEORGE EASTMAN CHARLES M. SCHWAB THEODORE ROOSEVELT JOHN W. DAVIS

    ELBERT HUBBARD WILBUR WRIGHT WILLIAM JENNINGS B R Y A N Dr. DAVID STARR

    HARRIS F. WILLIAMS dr. FRANK GUNSAULUS DANIEL WILLARD KING GILLETTE RALPH A. WEEKS sudac DANIEL T. WRIGHT JOHN D. ROCKEFELLER THOMAS A. EDISON FRANK A. VANDERLIP F.W. WOOLWORTH pukovnik ROBERT A. D O L L A R EDWARD FILENE EDWIN C. BARNES ARTHUR NASH

    CLARENCE DARROW

    15

  • JORDAN J. ODGEN ARMOUR WILLIAM HOWARD TAFT ARTHUR BRISBANE JULIUS ROSENWALD LUTHER BURBANK STUART AUSTIN WIER EDWARD W. BOK dr. FRANK CRANE FRANK A. MUNSEY GEORGE M. ALEXANDER ELBERT H. GARY J.G. CHAPLINE Dr. ALEXANDER senator JENNINGS G R A H A M B E L L R A N D O L P H JOHN H. PATTERSON

    Ova imena predstavljaju tek mali broj poznatih Amerikanaca ija su postignua, financijska i ostala, dokazala da oni koji razumiju i primjenjuju Carnegiejevu tajnu stiu na vrh. Nikada nisam upoznao ovjeka motiviranog na primjenu tajne koji nije ostvario zapaen uspjeh u svojem podruju djelatnosti. Nisam upoznao osobu koja se istaknula ili se na bilo koji nain obogatila ne poznajui tu tajnu. Iz te dvije injenice izvlaim zakljuak da je ta tajna, kao dio znanja nunog za samoodreenje, vanija od bilo ega to ovjek prima putem onoga to popularno nazivamo "obrazovanjem".

    to je zapravo obrazovanje? U ovoj ete knjizi pronai detaljan odgovor.

    Dok budete itali, tajna o kojoj govorim iskoit e sa stranica i jasno vam se otkriti ako ste za nju spremni! Kada se pojavi, prepoznat ete je. Bez obzira na to otkrijete li je u prvom i l i zadnjem poglavlju, kada se pojavi, zastanite na trenutak i odloite naoale jer e taj trenutak predstavljati najvaniju prekretnicu vaega ivota.

    itajui ovu knjigu imajte na umu da su posrijedi injenice, a ne izmiljotine te da je njezina svrha prenijeti veliku univerzalnu

    16

  • istinu pomou koje svi mogu otkriti to im je initi i kako to initi! Spremni uenici primit e i poticaje koji su im potrebni da bi zapoeli.

    Prije no to prijeete na prvo poglavlje, kao posljednju rije pripreme ponudit u vam sugestiju koja bi mogla posluiti kao klju prepoznavanja Carnegiejeve tajne. Ona glasi: svako postignue, svako steeno bogatstvo ima svoje korijene u jednoj zamisli! Ako ste spremni za tajnu, ve posjedujete jednu njezinu polovicu; zbog toga ete spremno prepoznati i drugu polovicu onog trenutka kada dopre u va um.

    Napoleon Hil l

    17

  • 1. MISLI SU STVARNE

    OVJEK KOJI JE "DOMISLIO" SVOJ PUT DO PARTNERSTVA S

    THOMASOM A. EDISONOM

    Uistinu, "misli su stvarne" te osobito mone kada ih se pomijea s odreenom svrhom, ustrajnou i goruom eljom za njihovim pretvaranjem u bogatstvo i l i ostale materijalne predmete.

    Prije nekoliko godina Edwin C. Barnes otkrio je istinitost tvrdnje da se ovjek moe obogatiti pomou vlastitih misli. Do tog otkria nije doao samo jednim promiljanjem. Do njega je dolazio postupno, a sve je zapoelo goruom eljom da postane poslovnim suradnikom velikog Edisona.

    Jedna od glavnih znaajki Barnesove elje bila je njezina odreenost. elio je raditi s Edisonom, a ne za njega. Paljivo prouite nain na koji je ostvario svoju elju i stei ete dublji uvid u naela koja vode do bogatstva.

    Kada se ta elja, pobuda i l i misao, po prvi puta pojavila u njegovu umu, nije bio u poloaju poduzeti neto po pitanju njezina ostvarenja. Na putu su mu stajale dvije prepreke. Nije poznavao gospodina Edisona i nije imao dovoljno novca da plati eljezniku kartu do Orangea u New Jerseyu.

    18

  • Te bi potekoe bile sasvim dovoljne da se veina ljudi obeshrabri u pokuaju ostvarenja te elje. No, njegova elja nije bila obina elja!

    Izumitelj i "skitnica"

    Pojavio se u laboratoriju gospodina Edisona i izjavio da je doao sklopiti posao s izumiteljem. Govorei o svojem prvom susretu s Barnesom, gospodin Edison je rekao:

    "Stajao je predamnom ostavljajui dojam obinog skitnice, no, neto u izrazu njegova lica govorilo je da je odluan dobiti ono po to je doao. Iz svojeg dugogodinjeg iskustva s ljudima nauio sam da ovjek koji neto eli toliko snano da je spreman riskirati cijelu budunost za jedan okret kola sree, nedvojbeno pobjeuje. Pruio sam mu mogunost koju je traio jer sam vidio da je odluio ustrajati sve dok ne uspije. Dogaaji koji su uslijedili potvrdili su da nisam pogrijeio."

    Izgled tog mladog ovjeka nedvojbeno nije bio razlog njegova uspjeha jer mu taj imbenik nije iao u prilog. Kljuna je bila njegova misao.

    Barnes nije uao u partnerstvo s Edisonom nakon prvog razgovora. Dobio je priliku raditi u njegovu uredu za vrlo simbolinu plau.

    Mjeseci su prolazili. Na pojavnom planu nije se dogaalo nita to bi Barnesa dovelo blie eljenom cilju koji je u svojem umu ustanovio kao svoju najvaniju svrhu. No, u Barnesovu se umu dogaalo neto vano. Neprestano je pojaavao svoju elju da postane Edisonov poslovni suradnik.

    Psiholozi su bili u pravu kada su rekli da "ovjek ostvaruje svoj cilj tek kada je uistinu spreman za njega". Barnes je bio spreman za poslovnu suradnju s Edisonom; tovie, odluio je ostati spreman sve dok ne ostvari ono emu tei.

    Nije sam sebi rekao: "Pa dobro, kakve koristi od toga?

    19

  • Mislim da u se predomisliti i okuati se u prodaji", nego "Doao sam ovamo da bih sklopio posao s Edisonom i ostvarit u to makar tome morao posvetiti ostatak svojeg ivota". On je mislio ozbiljno! Kolike bi ivotne prie bile drugaije kada bi ljudi odredili svoj cilj i ostali mu vjerni dovoljno dugo da ga pretvore u posvemanju opsesiju!

    Mladi Barnes to tada moda nije znao, no, njegova nepokolebljiva odlunost, njegova ustrajnost u jednoj jedinoj elji sruila je sve prepreke i donijela mu mogunost kojoj je teio.

    Mogunost pod krinkom

    Mogunost se pojavila u drugaijem obliku i iz drugaijeg smjera nego to je Barnes oekivao. To je jedan od trikova mogunosti. Ona ima naviku prikrasti se kroz stranja vrata te esto dolazi u obliku nevolje ili privremenog poraza. To je vjerojatno razlog to je mnogi ne prepoznaju.

    Gospodin Edison u to je vrijeme upravo usavrio novi uredski ureaj tada poznat kao Edisonov stroj za diktate. Njegovi prodavai nisu bili osobito oduevljeni tim izumom. Nisu vjerovali da ga je mogue prodati bez velikog napora. Barnes je prepoznao svoju mogunost. Prikrala se tiho, preruena u udan stroj koji nije zanimao nikoga osim njegovog izumitelja i Barnesa.

    Barnes je znao da je sposoban prodati Edisonov stroj za diktate. Upoznao je Edisona sa svojim prijedlogom i odmah dobio priliku. Uspio je prodati stroj. Zapravo, prodao ga je tako uspjeno da mu je Edison ponudio ugovor za distribuciju i prodaju irom zemlje. Barnes se obogatio tim poslom, no postigao je i neto mnogo vanije. Dokazao je da ovjek promiljanjem uistinu moe ostvariti bogatstvo.

    20

  • Ne mogu znati koliko je Barnesova prvotna elja vrijedila u novcu. Moda mu je donijela dva i l i tri milijuna dolara, no taj iznos, koliki god da jest, postaje beznaajan ako se usporedi s bogatstvom koje je stekao u obliku spoznaje da nematerijalni poticaj misli moe biti pretvoren u materijalna dobra primjenom poznatih naela.

    Barnes je doslovce domislio svoj put u partnerstvo s Edisonom! Domislio je bogatstvo. Na poetku nije imao nita osim jasne spoznaje o tome to eli te odlunosti da ostane vjeran toj elji sve dok je ne ostvari.

    Tri stope od zlata

    Jedan od najeih uzroka neuspjeha jest navika odustajanja nakon privremenog poraza. Svaki je ovjek u odreenom trenutku svojeg ivota poinio tu pogreku.

    U vrijeme mahnite potrage za zlatom, ujak R.U. Darbyja zarazio se zlatnom groznicom i poao na zapad kopati i bogatiti se. On nije uo da se iz uma ovjeka moe iskopati vie zlata no to je ikada iskopano iz zemlje. Kolcima je oznaio svoje zemljite, uhvatio pijuk i lopatu i bacio se na posao.

    Nakon tjedana mukotrpnog rada nagraen je otkriem blistave rude. Za iskopavanje rude bili su mu potrebni strojevi. Bez podizanja buke zatrpao je nalazite i vratio se kui u Williamsburg u Marylandu te svojim roacima i nekim susjedima ispriao da je naiao na zlato. Zajedno su prikupili novac za potrebne strojeve i dali ih dopremiti. Ujak i Darby vratili su se na nalazite.

    Prvi vagon zlatne rude iskopan je i odvezen u talionicu. Rezultati su pokazali da je posrijedi jedno od najbogatijih nalazita u Coloradu! Jo nekoliko vagona rude omoguit e im da se rijee dugova. A tada je na redu gomilanje velike zarade.

    Dok su zduno buili, njihove su nade dosezale najvie

    21

  • vrhunce! A tada se neto dogodilo. Zlatna je ila nestala! Stigli su na kraj duge i up prepun zlata vie nije bio tamo. Nastavili su buiti, oajniki nastojei ponovno naii na ilu - ali uzaludno.

    Na posljetku su odluili odustati. Strojeve su prodali na otpadu za stotinu dolara i vlakom se

    vratili kui. Radnik na otpadu pozvao je rudarskog inenjera da pogleda nalazite i naini neke proraune. Inenjer je ustvrdio da je projekt propao jer vlasnici nisu znali za presjeene ile. Njegovi su prorauni pokazali da se ila nalazi samo tri stope od mjesta na kojemu su Darbyjevi prestali buiti! Tamo je i pronaena!

    Radnik s otpada zaradio je milijune dolara na zlatnoj rudi jer je bio dovoljno mudar da je potraio savjet strunjaka prije no to odustane.

    Nikada neu odustati zato to ljudi kau "Ne"

    Dugo potom gospodin Darby je mnogostruko nadoknadio svoj gubitak otkriem da elja moe biti pretvorena u zlato. Do tog je otkria doao nakon to je uao u posao prodaje ivotnog osiguranja.

    Upamtivi kako je izgubio veliko bogatstvo jer je odustao tri stope od zlata, Darby se okoristio tim iskustvom u odabranom poslu jednostavno takoto je sam sebi govorio: "Odustao sam tri stope od zlata, no, nikada neu odustati zato to ljudi kau 'ne' kada im ponudim ivotno osiguranje".

    Darby je postao jedan od malobrojnih koji godinje prodaju osiguranja u vrijednosti koja premauje milijun dolara. Tu je ustrajnost stekao zahvaljujui pouci koju je izvukao kada je odustao od potrage za zlatom.

    Svaki e se ovjek, prije no to ostvari uspjeh, nedvojbeno susresti s mnogim privremenim porazima i ponekim neuspjesima. Kada se ovjek osjeti poraenim, najlake i

    22

  • najloginije je odustati. Veina ljudi uinit e upravo to. Vie od pet stotina najuspjenijih ljudi ove zemlje isprialo

    mi je kako su najvei uspjeh ostvarili kada su preli jo samo jedan korak dalje od poraza. Neuspjeh je lukavi aljivac s goruim smislom za ironiju. Obaranje ovjeka nadomak uspjehu vjerojatno mu predstavlja veliki uitak.

    Pouka iz upornosti za pedeset centa

    Nedugo nakon to je gospodin Darby primio diplomu "Sveuilita ivotnih udaraca" te se odluio okoristiti svojim rudarskim iskustvom, imao je sreu svjedoiti dogaaju koji ga je uvjerio da "Ne" ne znai uvijek ne.

    Jednog je poslijepodneva pomagao ujaku pri mljevenju ita u starom mlinu. Ujak je vodio veliku farmu na kojoj su ivjeli mnogi afro-ameriki farmeri s kojima je dijelio dobit. Vrata su se neujno otvorila i u mlin je ula mala afro-amerika djevojica, ki jednoga od farmera, te stala pokraj vrata. Ujak je podignuo pogled, opazio djevojicu i grubo joj se obratio: "to eli?"

    Djevojica je smjerno odgovorila: "Mama je rekla da joj poaljete njezinih pedeset centa".

    "Ne dolazi u obzir", odvratio je ujak, "bjei kui." "Da, gospodine", rekla je djevojica. Ali se nije pomaknula. Ujak je nastavio sa svojim poslom kojim je bio toliko

    zaokupljen da nije primijetio da djevojica jo uvijek stoji tamo. Kada je podignuo pogled i opazio je, zagrmio je: "Rekao sam ti da poe kui! Idi i l i u te ja dohvatiti".

    Djevojica je rekla: "Da, gospodine", ali se nije pomaknula f mjesta.

    Ujak je odloio vreu ita koju je upravo namjeravao usipati u mlin, uzeo tap i krenuo prema djevojici s izrazom lica koji je najavljivao nevolju.

    Darby je ostao bez daha. Bio je uvjeren da e svjedoiti

    23

  • nasilju. Znao je da je ujak nagle naravi. Kada se ujak pribliio djevojici, ona je brzo zakoraila

    korak naprijed, pogledala ga ravno u oi i svojim piskutavim glasiem iz petnih ila vrisnula: "Mojoj mami treba tih pedeset centa!"

    Ujak je zastao, promatrao je nekoliko minuta, a zatim polako odloio tap na pod, zavukao ruku u dep, izvadio iz njega pola dolara i pruio ih djevojici.

    Djevojica je uzela novac i poela polako uzmicati prema vratima, ne skidajui pogled s ovjeka kojega je upravo pobijedila. Kada je otila, ujak je sjeo na krinju i kroz prozor zurio u prazno due od deset minuta. U udu je razmiljao o porazu koji je upravo pretrpio.

    I gospodin Darby se prepustio mislima. Po prvi puta u ivotu vidio je kako dijete odluno svladava odraslog ovjeka. Kako joj je to polo za rukom? Zbog ega je ujakova estina splasnula i zbog ega se je pretvorio u krotko janje? Kakvu je to udnu mo upotrijebilo to dijete da bi ovladalo situacijom? U Darbyjevu su se umu pojavila jo mnoga pitanja, no, odgovor je pronaao tek godinama kasnije, kada mi je ispriao tu priu.

    Neobino je to to mi je tu priu ispriao upravo u mlinu u kojem je njegov ujak doivio poraz.

    Neobina mo djeteta

    Dok smo stajali u tom starom mlinu koji je zaudarao na plijesan, gospodin Darby ponovio je priu o neobinoj pobjedi i zavrio je pitanjem: "to ti misli? Kakvu je to udnu mo upotrijebilo to dijete i njome potpuno pokorilo mojeg ujaka?"

    Odgovor na njegovo pitanje nalazi se u naelima opisanim u ovoj knjizi. Iznesen je detaljno i u potpunosti.

    Otkrivene su i pojedinosti te upute koje e svakome omoguiti razumjeti i primijeniti istu silu koju je ta djevojica

    24

  • sasvim sluajno otkrila. Odravajte um pozornim i jasno ete opaziti tu udnu mo koja je pomogla djevojici. Opazit ete je i u sljedeem poglavlju. Negdje u knjizi naii ete na zamisao koja e oivjeti vau mo prijemljivosti i podariti vam, za vae dobro, tu neodoljivu mo. Svjesnost o toj moi moda ete razviti ve u prvom poglavlju i l i e vam se otkriti u nekom od sljedeih. Moda e se pojaviti u obliku jedne jedine zamisli. A moda e preuzeti oblik plana ili svrhe. Mogla bi vas potaknuti da ponovno proivite neka prola iskustva poraza ili neuspjeha i usvojite pouku pomou koje ete nadoknaditi sve to ste izgubili tim porazom.

    Nakon to sam gospodinu Darbyju objasnio mo koju je djevojica nesvjesno upotrijebila, brzo je u mislima preletio svojim tridesetogodinjim iskustvom u prodaji ivotnog osiguranja i iskreno priznao da svoj uspjeh na tom podruju moe u velikoj mjeri zahvaliti pouci koju je nauio od tog djeteta.

    Rekao je: "Svaki puta kada bi me potencijalni kupac pokuao otpratiti bez potpisanog ugovora, vidio bih tu djevojicu kako stoji u mlinu, velikih oiju i prkosnog pogleda i rekao sam sebi: 'Moram ostvariti ovu prodaju.' Najvei broj prodaja, zakljuio sam nakon to su potencijalni kupci rekli ' N E ' . "

    Prisjetio se i pogreke koju je poinio odustavi na samo tri stope od zlata, " A l i , " rekao je, "to je iskustvo bilo prikriveni blagoslov. Ono me je pouilo ustrajnosti bez obzira na to koliko je situacija teka, a to je bila pouka koju sam morao usvojiti prije no to ostvarim uspjeh na bilo kojem podruju."

    Ovu priu o gospodinu Darbyju, njegovu ujaku, djevojici i zlatnoj ili bez sumnje e proitati stotine ljudi koji ele zaraivati prodajom osiguranja, a svima njima elim poruiti da Darby svoj uspjeh, odnosno godinju vrijednost prodanih osiguranja koja premauje milijun dolara, duguje upravo tim iskustvima.

    Iskustva gospodina Darbyja uobiajena su i jednostavna, no

    25

  • unato tome skrivala su klju njegove ivotne sudbine; zbog toga su mu bila vana kao i sam ivot. Iz tih je ivotnih iskustava izvukao korist jer ih je analizirao i otkrio njihovu pouku. No, to je s ovjekom koji nema vremena niti elje prouavati neuspjehe u potrazi za spoznajom koja bi mogla dovesti do uspjeha? Kako e i gdje on svladati vjetinu pretvaranja poraza u odskonu dasku prema mogunostima?

    Odgovor na ta pitanja nalazi se u ovoj knjizi.

    Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao

    Odgovor zahtijeva razmatranje trinaest naela. No upamtite da odgovor na pitanja koja su vas potaknula da se zamislite nad ivotom, odnosno odgovor koji je vama potreban, moete pronai u vlastitom umu u obliku zamisli, plana i l i cilja nakon to proitate ovu knjigu.

    Za ostvarenje uspjeha potrebna vam je samo jedna dobra zamisao. Naela opisana u ovoj knjizi nude vam naine i sredstva osmiljavanja ostvarivih zamisli.

    Prije no to nastavimo s opisom tih naela, smatram da imate pravo na ovu vanu sugestiju ...

    Kada bogatstvo pone pritjecati, ono pritjee tako obilno da se ovjek pita gdje se skrivalo tijekom svih tih "mravih" godina.

    Ova je tvrdnja zapanjujua, tim vie ako se uzme u obzir opeprihvaeno vjerovanje da bogatstvo dolazi samo onome tko dugo i mukotrpno radi.

    Kada se ponete bogatiti pomou vlastitih misli, opazit ete da bogatstvo zapoinje kao stanje uma, s tono odreenom svrhom i s malo i l i nimalo mukotrpnog rada. Vi biste, jednako kao i svi drugi, trebali biti zainteresirani za spoznaju o tome kako razviti stanje uma koje privlai bogatstvo. Dvadeset i pet godina proveo sam u istraivanju jer sam i sam elio saznati "kako ovjek postaje bogat".

    im ovladate naelima i zaponete slijediti upute za njihovu primjenu, vae e se financijsko stanje poeti poboljavati, a sve to dotaknete pretvorit e se u vrijednost koja e vam

    26

  • donositi korist. Nemogue? Nipoto! Jedna od najveih slabosti ovjeanstva jest bliskost

    prosjenog ovjeka s rijeju "nemogue". On poznaje sva pravila koja ne funkcioniraju. Poznato mu je sve ono to je nemogue ostvariti. Ova je knjiga posveena onima koji tragaju za pravilima pomou kojih su drugi ostvarili uspjehe, i koji su spremni uloiti sve na ta pravila.

    Uspjeh dolazi onima koji razviju svijest o njemu. Neuspjeh dolazi onima koji svojom nezainteresiranou

    doputaju razviti svijest o neuspjehu. Druga slabost koju ete pronai u mnogim ljudima jest

    navika mjerenja svega i svakoga prema vlastitim dojmovima i vjerovanjima. Neki e itatelji vjerovati da se promiljanjem nije mogue obogatiti jer su njihove misaone navike zaglibile u siromatvu, oskudici, bijedi, neuspjehu i porazu.

    Ti jadni ljudi podsjeaju me na ambicioznog Kineza koji je doao u Ameriku kolovati se na ameriki nain. Studirao je na sveuilitu u Chicagu. Jednog je dana predsjednik Harper naiao na tog mladog Kineza, zastao da bi popriao s njim te ga upitao to smatra najuoljivijom karakteristikom Amerikanaca.

    "Pa," rekao je student, "udan poloaj vaih oiju. Vae su oi prilino udno poloene!"

    to mi kaemo o Kinezima? ovjek odbija vjerovati u ono to ne razumije. Naivno

    vjerujemo da su naa vlastita ogranienja "univerzalna". Dakako da su oi Kineza "udne" jer nisu iste kao i nae.

    "Neizvedivi" Ford V-8 motor

    Kada je Henry Ford nakanio stvoriti svoj uveni V-8 motor, odluio je sastaviti stroj s osam cilindara u jednoj jedinici te je svojim inenjerima naloio da naine nacrte. Nakon to su dovrili nacrte, inenjeri su se svi do jednoga sloili da je jednostavno nemogue nainiti jedinicu sa osam cilindara u jednom komadu.

    Ford je rekao: "Svejedno ga napravite". " A l i , " nastavili su inenjeri, "to je nemogue!"

    27

  • "Na posao," naredio je Ford, "i ne odustajte dok ne uspijete, koliko god to trajalo".

    Inenjeri su se bacili na posao. Drugo im nije preostalo ako su eljeli nastaviti raditi za Forda. Nakon est mjeseci nije bilo nikakvih rezultata. Inenjeri su iskuali svaki mogui plan da bi izvrili Fordovu zapovijed, no, taj se pothvat doimao neizvedivim; "nemoguim "!

    Nakon gotovo godinu dana Ford je upitao inenjere kako napreduju, a oni su ga ponovno izvijestili da ne pronalaze nain ostvarenja njegove zamisli.

    "Na posao," rekao je Ford. "elim taj stroj i imat u ga." Inenjeri su nastavili s poslom i tajna je iznenada, kao nekim

    udom, otkrivena. Fordova je odlunost jo jednom odnijela pobjedu! Pria moda nije ispriana do posljednje pojedinosti, no,

    sadraj i rezultat su toni. Vi koji se elite obogatiti promiljanjem u njoj otkrijte tajnu Fordovih milijuna, ako moete. Nije se potrebno osobito udubiti.

    Henry Ford je bio uspjean jer je razumio i primijenio naela uspjeha. Jedno od njih je elja: ovjek mora tono znati to eli. Upamtite ovu priu i uoite reenice u kojima se otkriva tajna njegova izvanrednog postignua. Ako ste to sposobni, ako moete tono izdvojiti naela pomou kojih se Henry Ford obogatio, sposobni ste ponoviti njegov uspjeh u gotovo bilo kojem podruju koje vam odgovara.

    Zbog ega ste sami "gospodar svoje sudbine"

    Kada je Henley napisao proroanske rijei: "Ja sam gospodar svoje sudbine, ja sam kapetan svoje due," trebao nam je dati do znanja da smo sami gospodari svoje sudbine i kapetani svoje due zbog toga to imamo mo upravljati svojim mislima.

    Trebao nam je rei da se na i umovi magnetiziraju naim dominantnim mislima, a ti "magneti", na ovjeku nepoznat nain, privlae sile, ljude i ivotne okolnosti koje su u skladu s prirodom naih dominantnih mis l i .

    Trebao nam je rei da, prije no to steknemo golemo

    28

  • bogatstvo, moramo magnetizirati svoje umove intenzivnom eljom za bogatstvom, da moramo postati "usredotoeni na

    novac" sve dok nas ta elja ne potakne na stvaranje konkretnih planova za njezino ostvarenje.

    No, budui da je bio pjesnik, a ne filozof, Henry je bio posve zadovoljan izrazivi tu veliku istinu u lirskom obliku,

    ostavljajui svojim sljedbenicima interpretaciju filozofskog znaenja tih redaka.

    Istina se malo pomalo razotkrila pa se doima izvjesnim da naela opisana u ovoj knjizi u sebi sadre tajnu ovladavanja

    svojom financijskom sudbinom.

    Naela koja mijenjaju vau sudbinu

    Sada smo spremni razmotriti prvo od tih naela. Zadrite otvoren um i upamtite da posrijedi nisu spoznaje samo jednog

    ovjeka. Ta su naela posluila mnogima. I vi ih moete primjeniti u vlastitu korist.

    Otkrit ete da to nije nimalo teko ve, naprotiv, vrlo lako. Prije nekoliko godina odrao sam pozdravni govor na koledu

    u Salemu u Zapadnoj Virginiji. Naelo opisano u sljedeem poglavlju istaknuo sam s tolikim arom da ga je jedan od Itldenata vrsto usvojio i uklopio ga u svoju ivotnu filozofiju.

    Taj je mladi postao kongresnik te vana osoba u vladi Franklina D. Roosevelta. Napisao mi je pismo u kojemu je tako jasno izrazio svoje miljenje o naelu iznesenom u sljedeem poglavlju da sam odluio objaviti ga kao uvod u to poglavlje.

    Iz njega biste mogli naslutiti kakve vas nagrade oekuju.

    Dragi moj Napoleone, sluei kao lan Kongresa stekao sam uvid u probleme mukaraca i ena pa elim ponuditi sugestiju koja moe biti od koristi tisuama estitih ljudi.

    1922, godine odrali ste pozdravni govor na koledu u Salemu, a ja sam tada bio student zavrne godine. Tim ste

    govorom u moj um usadili zamisao kojoj mogu zahvaliti

    29

  • mogunost sluenja Amerikancima i kojoj u zahvaljivati za svaki uspjeh koji ostvarim u budunosti.

    Sjeam se, kao da je bilo juer, vaeg sjajnog opisa metode pomou koje je Henry Ford, s vrlo malo formalnog obrazovanja, bez prebijenog novia i bez utjecajnih prijatelja, osvojio vrhunce. Tada sam, ak i prije no to ste dovrili govor, odluio da u na vrhu pronai i svoje mjesto bez obzira na to kakve potekoe morao prevladati.

    Tisue mladih ljudi ove e godine zavriti svoje obrazovanje, jednako kao i sljedeih godina. Svatko od njih trait e upravo onakav praktian poticaj koji sam ja dobio od vas. Zeljet e znati kome se obratiti i to uiniti da bi krenuli putem prema uspjehu. Vi im to moete rei jer ste tolikim ljudima pomogli rijeiti njihove probleme.

    Tisue ljudi u Americi ele znati kako zamisli pretvoriti u novac, ljudi koji moraju poeti ni od ega, bez financijskih sredstava te nadoknaditi svoje gubitke. Ako im itko u tome moe pomoi, tada ste to vi.

    Ako objavite knjigu, volio bih dobiti prvi primjerak koji izae iz tiska, s vaim vlastorunim potpisom.

    Uz najbolje elje, srdano, Jennings Randolph

    Trideset i pet godina nakon tog govora, 1957. godine imao sam zadovoljstvo vratiti se na koled u Salemu i predvoditi sveanost dodjele diploma. Tada sam primio poasni naslov doktora knjievnosti.

    Od 1922. godine promatrao sam uspon Jenningsa Randolpha na poloaj direktora jedne od vodeih zrakoplovnih kompanija, izvrsnog motivacijskog govornika i senatora Zapadne Virginije.

    30

  • to god je OVJEKOV UM

    sposoban ZAMISLITI

    i

    POVJEROVATI to je sposoban i

    OSTVARITI.

    31

  • 2. UDNJA

    POLAZNA TOKA SVAKOG POSTIGNUA

    Prvi korak prema bogatstvu

    Kada je Edwin Barnes prije vie od pedeset godina u Orangeu siao s teretnog vlaka, moda je bio nalik skitnici, no, njegove su misli bile kraljevske!

    Dok je koraao putem od eljeznike pruge do ureda Thomasa A. Edisona, njegov je um mahnito radio. Zamiljao je kako stoji pred Edisonom. uo je kako ga trai mogunost da ostvari svoju ivotnu opsesiju, goruu udnju da postane poslovni suradnik velikog izumitelja.

    Barnesova udnja nije bila nada! To nije bila elja). Bila je to snana, gorua udnja jaa od bilo ega drugoga. Bila je jasno odreena.

    Nekoliko godina poslije, Edwin C. Barnes ponovno je stajao pred Edisonom, u istom uredu u kojem ga je i upoznao. No, sada je njegova elja bila pretvorena u stvarnost. Bio je Edisonov suradnik. Najvei san njegova ivota pretoio se u stvarnost.

    32

  • Barnes je uspio zato to je tono odredio svoj cilj, a zatim u njega uloio svu svoju energiju, svu svoju snagu, sav svoj trud i sve ostalo ime je raspolagao.

    ovjek koji je spalio mostove

    Prolo je pet godina prije nego to se pojavila mogunost koju je oekivao. Svi, osim njega samoga, smatrali su ga jo jednim zupcem Edisonovog poslovnog kotaa, no, on je u svojem umu od prvog dana, svakog trenutka bio Edisonov partner.

    Njegova pria izvanredno doarava mo jasno odreene udnje. Barnes je ostvario svoj cilj jer je vie od bilo ega elio luli poslovni suradnik gospodina Edisona. Stvorio je plan pomou kojega e ostvariti taj cilj. No, za sobom je spalio sve mostove. Odravao je svoju udnju sve dok nije postala dominantna opsesija njegovog ivota, a na posljetku i stvarnost.

    Odlazei u Orange, Barnes nije sam sebi rekao: "Pokuat u nagovoriti Edisona da mi prui nekakav posao." On je rekao: Posjetit u Edisona i dat u mu do znanja da sam doao sklopiti posao s njim."

    Nije rekao: "Drat u oi otvorenima za druge mogunosti u sluaju da kod Edisona ne uspijem ostvariti ono to elim."

    Rekao je: "Samo jedno na ovom svijetu elim ostvariti, a to je poslovna suradnja s Edisonom. Spalit u sve mostove za sobom i cijelu svoju budunost uloiti u svoju sposobnost da dobijem ono to elim."

    Barnes si nije ostavio nijedan izlaz za sluaj nude. Morao je uspjeti ili umrijeti!

    I to je bila Barnesova pria o uspjehu!

    33

  • Poriv koji vodi do bogatstva i

    Prije mnogo vremena jedan je veliki ratnik bio suoen sa situacijom koja ga je prisilila da donese odluku kljunu za uspjeh na bojnom polju. Svoje je jedinice trebao poslati u bitku protiv monog neprijatelja koji je brojano nadmaivao njegovu vojsku. Ukrcao je svoje vojnike na brodove, doplovio do neprijateljske zemlje, iskrcao vojnike, istovario opremu te izdao zapovijed da se brodovi zapale. Obraajui se svojim vojnicima prije prve bitke, rekao je: "Vidite kako nae brodove guta plamen. To znai da s ovih obala moemo otii ivi samo kao pobjednici! Nemamo izbora - pobijedit emo ili umrijeti!"

    I pobijedili su. ovjek koji eli ostvariti bilo koji pothvat, mora biti

    spreman spaliti svoje brodove i unititi svaku mogunost povlaenja. Samo tako moe biti siguran da e odrati stanje uma nuno za uspjeh i poznato kao gorua udnja za pobjedom.

    Jutro nakon velikog poara u Chicagu, skupina trgovaca stajala je na ulici State i promatrala zgarite na mjestu na kojemu su se nalazile njihove prodavaonice. Odrali su sastanak kako bi odluili hoe li pokuati obnoviti Chicago i l i ga napustiti te iznova zapoeti u nekom drugom kutku zemlje koji obeaje vie. Svi osim jednoga sloili su se u odluci da napuste Chicago.

    Trgovac koji je odluio ostati i ponovno graditi, uperio je prstom u ostatke svoje prodavaonice i rekao: "Gospodo, unato svim poarima, upravo na ovom mjestu izgradit u najveu robnu kuu na svijetu."

    Bilo je to prije gotovo jednog stoljea. Robna je kua sagraena. Tamo je jo i danas te predstavlja spomenik stanju uma poznatom kao gorua udnja. Marshallu Fieldu najlake bi bilo uiniti ono to su uinili ostali trgovci. Kada su dola teka vremena, kada se budunost doimala sumornom, oni su podignuli sidro i poli tamo gdje se ivot inio lakim.

    34

  • Dobro upamtite ovu razliku izmeu Marshalla Fielda i ostalih trgovaca jer je to ista ona razlika koja uspjene ljude izdvaja od neuspjenih.

    Svako ljudsko bie koje razumije svrhu novca, osjea elju za njime.elja nee donijeti bogatstvo. Bogatstvo donosi

    udnja za obiljem koja se pretvara u opsesiju, zatim konkretno planiranje naina i sredstava te podupiranje planova ustrajnou koja ne priznaje neuspjeh.

    est naina za pretvaranje udnji u zlato Metoda pomou koje je udnju za bogatstvom mogue

    pretvoriti u financijski uspjeh, sastoji se od est konkretnih, praktinih koraka:

    PRVI K O R A K : u svojem umu odredite toan iznos novca koji elite. Nije dovoljno rei: "elim mnogo novca". Po pitanju iznosa budite odreeni. (Za tu odreenost postoji psiholoki razlog koji u objasniti u sljedeem poglavlju.)

    DRUGI K O R A K : tono odredite to namjeravate dati za novac koji elite. (U stvarnosti nita nije mogue dobiti bez odreenog ulaganja, odnosno odricanja.)

    TREI K O R A K : odredite toan datum do kojega namjeravate posjedovati novac koji elite.

    ETVRTI K O R A K : sastavite konkretan plan za ostvarenje svojeg cilja i ponite djelovati smjesta, bez obzira na to jeste li

    spremni i l i niste.

    PETI K O R A K : sastavite jasnu, saetu izjavu o iznosu koji elite stei, odredite krajnji rok za ostvarenje tog cilja, navedite to namjeravate dati zauzvrat te podrobno opiite plan pomou kojega namjeravate zaraditi navedeni iznos.

    35

  • ESTI K O R A K : itajte svoju izjavu na glas dva puta dnevno, naveer neposredno prije spavanja te ujutro nakon buenja. Dok itate - zamiljajte, osjeajte i vjerujte da ve posjedujete taj novac.

    Iznimno je vano slijediti upute opisane u sklopu ovih est koraka. Moda ete rei da ne moete zamisliti kako posjedujete novac prije no to ga stvarno zaradite. Ovdje e vam u pomo priskoiti gorua udnja. Ako uistinu udite za novcem tako snano da vaa udnja prerasta u opsesiju, lako ete sami sebe uvjeriti da ete ga stei. Nuno je eljeti novac i razviti odlunost koja e vas uvjeriti da ga ve posjedujete.

    Moete li zamisliti da ste milijuna?

    Neupuenima u djelatna naela ljudskog uma ove se upute mogu doimati beskorisnima. Svima onima koji ne uviaju razboritost navedenih koraka moda e pomoi spoznaja da sam ih primio od Andrewa Carnegiea koji je zapoeo kao obian radnik u eliani, no, unato svojem skromnom poetku, pomou tih naela uspio ostvariti bogatstvo koje znatno premauje iznos od stotinu milijuna dolara.

    Moda e pomoi i podatak da je preporuene korake paljivo prouio pokojni Thomas A. Edison koji ih je preporuio ne samo kao nune za zaraivanje novca, ve i za ostvarenje bilo kojeg cilja.

    Ti koraci ne zahtijevaju "mukotrpan rad". Ne zahtijevaju rtve. Ne trae od ovjeka da postane naivan i lakomislen. Za njihovu primjenu nije potrebna osobita naobrazba. No, za uspjenu primjenu tih est koraka potrebno je dovoljno mate koja e ovjeku omoguiti da uvidi i shvati kako stjecanje novca ne smijemo prepustiti sluaju, srei i l i sudbini. Potrebno je shvatiti da su svi oni koji su stekli golemo bogatstvo isprva

    36

  • sanjali, nadali se, eljeli, udjeli i planirali prije no to su zaradili novac.

    Trebali biste znati i da veliko bogatstvo ne moete ostvariti ukoliko u sebi ne uspijete raspaliti udnju za novcem te uistinu povjerovati da ete ga posjedovati.

    Mo velikih snova

    Svi mi koji sudjelujemo u utrci za bogatstvom trebali bismo biti ohrabreni spoznajom da ovaj izmijenjeni svijet u kojemu

    ivimo zahtijeva nove zamisli, nove naine rada, nove voe, nove izume, nove metode pouavanja, nove marketinke metode, nove knjige, nove asopise, nove televizijske programe, nove zamisli za filmove. No, unato svim tim

    zahtjevima za novinama i usavravanjem, ovjek mora posjedovati jednu znaajku kljunu za uspjeh, a to je odreenost svrhe; ovjek mora znati to eli i posjedovati goruu udnju da to ostvari.

    Mi koji udimo stjecanju bogatstva, trebali bismo upamtiti da su istinski voe ovog svijeta uvijek bili ljudi koji su zauzdali i upotrijebili neopipljive, nevidljive sile neroene mogunosti i pretvorili te sile (ili misaone poticaje) u nebodere, gradove, tvornice, zrakoplove, automobile te sve ostalo to ivot ini Ugodnijim.

    Dok planirate stei svoj dio bogatstva, ne dopustite nikome da u vama pobudi prijezir prema snovima. Da biste u ovom promjenjivom svijetu ostvarili veliki uspjeh, morate se zaraziti duhom velikih pionira prolosti iji su snovi urodili svim vrijednostima koje ovjeanstvo posjeduje, duhom koji predstavlja ivotnu silu nae zemlje - vau i moju mogunost da razvijamo i unovujemo svoju nadarenost.

    Ako je ono to elite uiniti ispravno, a vi vjerujete u to, uinite to! Zaponite sa ostvarenjem svojeg sna i ne obazirite se

    37

  • na to to e "drugi" rei kada doivite privremeni poraz, jer "drugi" moda ne znaju da svaki neuspjeh u sebi nosi sjemenku jednako velikog uspjeha.

    Thomas Edison sanjao je o elektrinoj svjetiljci, bez odgaanja je zapoeo djelovati prema ostvarenju tog sna i ostao mu vjeran, unato desecima tisua neuspjeha, sve dok ga nije ostvario. Praktini sanjari ne odustaju!

    Whelan je sanjao o lancu prodavaonica cigara, proveo svoj san u djelo i njegove prodavaonice danas stoje na mnogima od najprometnijih amerikih raskrija.

    Braa Wright sanjala su o stroju koji e letjeti zrakom. Danas irom svijeta opaamo dokaze da je njihov san bio razborit.

    Marconi je sanjao o sustavu zauzdavanja neopipljivih sila etera. Dokaz da nije uzalud sanjao pronai ete u svakom radio i televizijskom prijamniku na ovom svijetu. Zanimljivo je da su Marconija "prijatelji" prisilno odveli na promatranje u psihijatrijsku ustanovu kada je izjavio da je otkrio naelo pomou kojega je mogue slati poruke zrakom, bez ica i l i ostalih fizikih sredstava komunikacije. Dananji sanjari prolaze mnogo bolje.

    Svijet je danas prepun mogunosti koje sanjari u prolosti nisu poznavali.

    Kako lansirati snove

    Gorua udnja da se bude i da se djeluje polazna je toka od koje mora krenuti svaki sanjar. Snovi se ne raaju uslijed nezainteresiranosti, lijenosti i l i nedostatka ambicije.

    Upamtite da svi uspjeni ljudi zapoinju s neuspjehom i prolaze kroz mnoge obeshrabrujue bitke prije nego to "stignu na odredite". Prekretnica u ivotu uspjenih ljudi veinom se dogaa u trenutku krize u kojemu se upoznaju sa svojim "drugim jastvima".

    38

  • John Bunyan napisao je Napredak hodoasnika, jedno od najboljih knjievnih djela na engleskom jeziku, nakon to je boravio u zatvoru, okrutno kanjen zbog svojih stajalita o religiji.

    O. Henry otkrio je diva u svojem umu nakon to je pretrpio veliku nesreu te bio baen u zatvorsku eliju u Columbusu. Budui da ga je nevolja prisilila na upoznavanje sa svojim drugim jastvom" i na koritenje mate, otkrio je da je zapravo

    Veliki pisac, a ne bijedni zloinac i otpadnik.

    Charles Dickens je kao mladi zaraivao lijepei naljepnice na kutijice s latilom. Tragedija njegove prve ljubavi prodrla je u dubinu njegove due i pretvorila ga u jednog od najboljih svjetskih pisaca. Iz te tragedije rodio se njegov knjievni Dl vijenac, David Copperfield, kojemu su uslijedila brojna ostala djela dragocjena svim ljubiteljima knjiga.

    Helen Keller ogluila je, zanijemila i oslijepila nedugo po roenju. Unato toj tragediji, svoje je ime neizbrisivo upisala na stranice povijesti velikana. Cijeli njezin ivot svjedoi da nitko nije poraen sve dok poraz ne prihvati kao stvarnost.

    Robert Burns bio je nepismeni seoski momak. ivio je u siromatvu i odrastao u pijanicu. No, ovaj je svijet oplemenjen njegovim ivotom jer je prelijepe misli zaodjenuo poezijom te lako iupao korov i na njegovu mjestu posadio ruu.

    Beethoven je bio gluh, Milton je bio slijep, no, njihova e imena trajati koliko i vrijeme jer su sanjali i svoje snove pretoili u organizirane misli.

    eljeti neto nije isto to i biti spreman primiti predmet svoe elje. Nitko nije spreman sve dok ne povjeruje da to moe ostvariti. Um se mora nalaziti u stanju vjere, a ne u stanju puke nade i l i elje. Otvoren um nuan je za raanje vjere. U zatvorenim umovima ne mogu se roditi pouzdanje, odvanost i vjera.

    39

  • Upamtite da u visoke ivotne ciljeve te snove o obilju i blagostanju nije potrebno uloiti nita vie truda no to je potrebno za prihvaanje bijede i siromatva. Veliki je pjesnik tu univerzalnu istinu izrazio sljedeim rijeima:

    "Sa ivotom sam se cjenkao za novi, I ivot mi ne prui vie,

    Jer, molio sam uveer Brojei svoju oskudnu imovinu.

    Jer ivot je tek gospodar, On daje ono to trai,

    No, kad odredi nadnicu, Zadatak mora izvriti.

    Radio sam za bijednu sumu, Kad sam, oajan, saznao

    Da svaku naknadu koju bih traio ivot bi spremno platio.

    udnja nadmudruje Majku Prirodu

    Kao prikladan vrhunac ovog poglavlja ispriat u priu o jednoj od najneobinijih osoba koje sam upoznao. Po prvi sam ga puta ugledao nekoliko minuta po roenju. Na svijet je doao bez ikakvih tjelesnih naznaka uiju i lijenik je, prisiljen izraziti svoje miljenje, priznao da bi dijete moglo cijelog ivota ostati gluho i nijemo.

    Osporio sam njegovo miljenje. Imao sam pravo na to. I sam sam bio donio odluku i iznio svoje miljenje, no, izrazio sam ga u tiini i tajnosti svojeg srca.

    Duboko u sebi znao sam da e moj sin uti i govoriti. Kako? Bio sam uvjeren da mora postojati nain i znao sam da u ga

    40

  • pronai. Sjetio sam se rijei besmrtnog Emersona: "Cijeli nas svijet pouava vjeri. Potrebno je samo sluati. Svatko od nas

    svojeg vodia, a smjernim sluanjem ut emo pravu rije." Prava rije? udnja! Vie od bilo ega udio sam za time da

    moj sin ne bude gluhonijem. Tu udnju nikada nisam napustio, ak ni na trenutak.

    to sam mogao poduzeti? Odluio sam u um tog djeteta nekako usaditi svoju goruu udnju za nainima i sredstvima koji e, neovisno o uima, prenositi zvukove njegovu mozgu.

    im je bio dovoljno star za suradnju, nastojao sam njegov um toliko potpuno ispuniti goruom udnjom za sluhom da e je priroda biti prisiljena ostvariti na svoj nain.

    Sve su se te misli rojile u mojem umu, no o njima nisam govorio nikome. Svakog bih dana obnovio svoj zavjet da moj sin nee ostati gluhonijem.

    kako je rastao i poeo opaati svijet oko sebe, primijetili smo da ipak vrlo slabo uje. U dobi u kojoj djeca poinju

    govoriti, on to nije pokuavao, no, prema njegovu ponaanju mogli smo jasno zakljuiti da odreene zvukove ipak uje. To || bilo sve to sam elio znati! Bio sam uvjeren da uz neznatan sluh moe razviti tu sposobnost. Tada se dogodilo neto to mi

    |l pruilo nadu. Dolo je iz posve neoekivanog izvora.

    "Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot

    Kupili smo gramofon. Kada je moj sin po prvi puta uo glazbu, bio je izvan sebe od radosti i smjesta je prisvojio tu napravu. Jednom je zgodom gotovo dva sata neprestano iznova sluao istu plou, stojei ispred gramofona i zubima vrsto

    stiui rub poklopca. U znaenje te navike proniknuo sam tek nakon mnogo godina jer tada nismo znali za naelo provoenja zvuka putem kostiju".

    41

  • Nedugo nakon to je prisvojio gramofon, otkrio sam da me uje prilino jasno kada bih govorio usnama priljubljenim uz njegov mastoidni nastavak u korijenu lubanje.

    Budui da sam odluio da e moj sin jasno uti moj glas, smjesta sam u njegov um zapoeo pretakati svoju udnju da uje i progovori. Uskoro sam otkrio da uiva sluati prie prije spavanja pa sam se bacio na posao i osmiljao prie koje e u njemu pobuditi samopouzdanje, matu i arku udnju da uje i bude poput sve ostale djece.

    Osobito sam naglaavao jednu priu kojoj bih svaki puta dao nov, dramatian prizvuk. Svrha te prie bila je u njegov um usaditi misao da njegov poremeaj nije nedostatak, ve vrlo vrijedna znaajka. Unato injenici da su sve filozofije koje sam prouavao, jasno govorile da svaka nevolja u sebi nosi sjemenku jednako velike prednosti, moram priznati da nisam imao pojma kako taj poremeaj moe postati vrijednost.

    Sa est centa osvojio je novi svijet

    Osvrui se na to iskustvo, danas opaam da je njegova vjera u mene umnogome pomogla ostvarenju zapanjujuih rezultata. Moj sin nije dovodio u pitanje moje rijei. Uvjerio sam ga da ima znatnu prednost pred svojim starijim bratom te da e se ta prednost odraziti na mnoge naine. Primjerice, uitelji u koli primijetit e da nema uiju i zbog toga e mu poklanjati posebnu pozornost te biti osobito ljubazni prema njemu. Tako je i bilo. Uvjerio sam ga i da e, kada bude dovoljno star da prodaje novine (njegov je stariji brat ve bio poeo raditi kao raznosa), imati veliku prednost pred svojim bratom jer e mu ljudi plaati vie budui da e vidjeti kako je bistar i poduzetan unato tome to nema uiju.

    Kada mu je bilo otprilike sedam godina, po prvi puta je dokazao da naa metoda uvjetovanja njegovog uma raa

    42

  • plodovima. Nekoliko je mjeseci preklinjao da mu dopustimo prodavati novine, no njegova majka nije htjela dati doputenje.

    Na posljetku je situaciju uzeo u svoje ruke. Jednog poslijepodneva dok je kod kue bio sam sa slugama, iskrao se kroz kuhinjski prozor i krenuo u svijet. Od lokalnog postolara posudio je est centa, uloio ih u novine, prodao ih, ponovno uloio novac te ponavljao taj postupak sve do kasne veeri. Nakon to je sredio svoje raune i vratio posuenih est centa koje je posudio od svojeg bankara, ostala mu je ista dobit od etrdeset i dva centa. Kada smo supruga i ja te veeri doli kui, pronali smo ga usnulog u krevetu, s novcem vrsto stisnutim u aci.

    Njegova mu je majka otvorila aku, odloila novac i zaplakala. Od svega to je mogla uiniti, pla nad sinovljevom pobjedom doimao se krajnje neprikladnim! Moja je reakcija bila upravo suprotna. Smijao sam se od srca jer sam znao da sam uspio u svojem nastojanju da u sinovljev um usadim stav vjere u sebe.

    Njegova ga je majka u prvom poslovnom pothvatu vidjela kao malog gluhog djeaka koji je izaao na ulice i riskirao ivot da bi zaradio novac. Ja sam vidio hrabrog, ambicioznog i samopouzdanog malog poduzetnika ija je vjera u sebe samoga bila poveana za sto posto jer je zahvaljujui vlastitoj pobudi zapoeo s poslom i uspio. Taj mi je dogaaj mnogo znaio jer sam znao da mi prua dokaz o sinovljevoj domiljatosti koja e ga pratiti cijelog ivota.

  • Dar sluha

    Moj je gluhi djeak zavrio osnovnu i srednju kolu te koled unato svojoj nesposobnosti da uje uitelje, osim ako su glasno vikali u njegovoj blizini. Nije pohaao kolu za gluhe. Nismo mu doputali nauiti jezik znakova. Odluili smo da e ivjeti normalnim ivotom i druiti se s normalnom djecom i ustrajali smo u toj odluci iako nas je stajala mnogih estokih rasprava sa kolskim slubenicima.

    Kao srednjokolac, iskuao je elektrini sluni aparat koji mu nije bio ni od kakve koristi.

    Meutim, tijekom posljednjeg tjedna na koledu dogodilo se neto to je oznailo najvaniju prekretnicu u njegovu ivotu. Naizgled sluajno, dobio je novi elektrini sluni aparat da ga iskua. Oklijevao je upotrijebiti ga zbog prethodnog razoaranja sa slinim ureajem. Na posljetku ga je ipak uzeo te gotovo nehajno stavio na glavu, prikljuio bateriju i kao nekim udom njegova se ivotna elja za normalnim sluhom ostvarila! Po prvi puta u svojem ivotu uo je gotovo jednako dobro kao i osoba normalnog sluha.

    Presretan zbog novog svijeta koji je upoznao zahvaljujui tom ureaju, pojurio je prema telefonu, nazvao majku i posve jasno uo njezin glas. Sljedeeg je dana po prvi puta u ivotu razgovijetno uo glasove svojih profesora! Po prvi puta mogao je s lakoom razgovarati s drugima koji vie nisu morali vikati. Tako je uistinu upoznao novi svijet.

    Njegova se udnja poela isplaivati s kamatama, no, pobjeda jo nije bila potpuna. Moj je sin jo uvijek trebao pronai konkretan i praktian nain da svoj hendikep pretvori u odgovarajuu vrijednost.

    44

  • Misao koja ini uda

    fedva uviajui znaaj tog napretka, no opijen radou novootkrivenog svijeta zvukova, napisao je pismo proizvoau slunih aparata u kojemu je s oduevljenjem opisao svoje

    iskustvo. Njegovo je pismo potaknulo elnike kompanije da ga pozovu u New York. Kada je stigao, poveli su ga u obilazak tvornice i dok je razgovarao s glavnim inenjerom te mu govorio o svojem novom svijetu, u umu mu se pojavila slutnja,

    Z A M i s a o , nadahnue - kako god to elite nazvati. Taj je misaoni poticaj pretvorio njegov hendikep u vrijednost koja e mu se

    obilno isplaivati kako u novcu tako i u zadovoljstvu. Sutina tog misaonog poticaja bila je sljedea: doao je na

    zamisao da bi, kada bi pronaao nain da ispria svoju priu o otkrivanju novog svijeta, mogao pomoi milijunima gluhih ljudi koji ive bez pomoi slunih aparata.

    Mjesec dana bio je zaokupljen opsenim istraivanjem u sklopu kojega je analizirao marketinki sustav proizvoaa slunih aparata te osmislio naine i sredstva komuniciranja s gluhima irom svijeta kako bi ih upoznao sa svojim otkriem. Dovrivi istraivanje, sastavio je dvogodinji plan utemeljen na svojim spoznajama. Kada je taj plan izloio elnicima kompanije, smjesta je dobio radno mjesto kako bi ga ostvario.

    Bacivi se na posao, sanjao je da mu je sueno donijeti nadu i olakanje tisuama gluhih ljudi koji bi bez njegove pomoi bili osueni na vjenu tiinu.

    Nimalo ne sumnjam da bi Blair ostao gluhonijem cijelog ivota da njegova majka i ja nismo uspjeli uvjetovati njegov um.

    Kada sam u njegovu umu pobudio udnju za sluhom i govorom te normalnim ivotom, tom su se poticaju pridruili neki nepoznati utjecaji zbog kojih je priroda premostila jaz tiine koji je njegov mozak razdvajao od vanjskog svijeta.

    Gorua udnja uistinu ima udesnu mo pretvoriti se u svoje

    45

  • pojavno oitovanje. Blair je udio za normalnim sluhom; sada ga posjeduje! Roen je s hendikepom koji bi ovjeka sa slabijom udnjom poslao na ulicu prodavati olovke.

    "Bezazlena la", koju sam mu kao djetetu usadio u um navodei ga na pomisao da e njegov hendikep postati vrlo vrijedna odlika koja e mu donositi korist, opravdala je sama sebe. Uistinu nema toga, ispravnog ili pogrenog, to vjera, potpomognuta goruom udnjom, ne moe ostvariti. Te su znaajke svima dostupne.

    udotvorna "mentalna kemija"

    Kratak odlomak iz novinske vijesti vezane za gospou Schumann-Heink prua klju razumijevanja njezinog izvanrednog uspjeha. Navodim taj odlomak budui da jasno istie udnju kao kljuan imbenik postignua.

    Na poetku svoje karijere gospoa Schumann-Heink posjetila je direktora Beke kraljevske opere kako bi ga upoznala sa svojim glasovnim sposobnostima. No, on nije bio zainteresiran. Ugledavi tu neobinu i loe odjevenu djevojku, zagrmio je neljubazno: "Kako moe oekivati da e ikada uspjeti u operi s takvim licem i bez ikakve osobnosti? Dijete moje, odustani od te zamisli. Nabavi ivai stroj i baci se na posao. Nikada nee biti pjevaica."

    Nikada je prilino dugo vrijeme! Direktor Beke kraljevske opere znao je mnogo o tehnici pjevanja. No, znao je malo o moi udnje kada preuzme razmjere opsesije. Da je o toj moi znao vie, ne bi poinio pogreku odbacivanja genija ne pruivi mu ak ni jednu priliku.

    Prije nekoliko godina, jedan od mojih poslovnih suradnika je obolio. Kako je vrijeme odmicalo, njegovo se stanje pogoravalo te je na posljetku primljen u bolnicu radi operacije. Lijenik me je upozorio da su izgledi da ga ikada vie vidim

    46

  • ivoga vrlo mali. No, to je bilo njegovo miljenje. To nije bilo i miljenje njegova pacijenta. Netom prije no to su ga odvezli, uho je apnuo: "Ne uznemiravajte se, efe, za nekoliko dana izlazim odavde." Sestra me je saaljivo pogledala. No, pacijent |e dobro podnio operaciju. Nakon to je sve bilo gotovo, njegov |e lijenik rekao: "Spasila ga je samo njegova udnja za ivotom. Ne bi se izvukao da nije odbio prihvatiti mogunost

    smrti." Osobno vjerujem u mo udnje potpomognute vjerom jer

    sam vidio kako ta mo uzdie ljude sa skromnih poetaka do obilja i moi; vidio sam kako pljaka grobove svojih rtava; vidio sam kako slui kao posrednik za ponovne pobjede ljudi koji su doivjeli poraz na stotine razliitih naina; vidio sam kako je mojem sinu omoguila normalan, sretan i uspjean ivot unato tome to ga je Priroda na ovaj svijet poslala bez uiju.

    Kako ovjek moe zauzdati i upotrijebiti mo udnje? Odgovor se nalazi u ovom i ostalim poglavljima knjige koju drite u rukama.

    Pomou nekog udnog i monog naela "mentalne kemije" kojega nikada nije razotkrila, Priroda u pobudu snane udnje omata "ono neto" to se ne pokorava rijei "nemogue" i ne prihvaa neuspjeh.

    47

  • U M N E M A DRUGIH OGRANIENJA

    OSIM ONIH KOJA MU SAMI NAMETNEMO.

    I SIROMATVO I BOGATSTVO

    POTOMCI SU MISLI.

    49

  • 3. VJERA

    VIZUALIZACIJA I VJERA U OSTVARENJE UDNJE

    Drugi korak prema bogatstvu

    Vjera je glavni kemiar uma. Kada se pomijea s milju, podsvjesni um smjesta preuzima tu vibraciju, pretvara je u njezinu duhovnu istoznanicu te je, kao u sluaju molitve, preputa Beskonanoj Inteligenciji.

    Emocije vjere, ljubavi i seksa najmonije su od svih pozitivnih emocija. Pomijeane, "oboje" misao tako da ona smjesta prodire u podsvjesni um, gdje se mijenja u duhovnu istoznanicu, jedini oblik koji moe izazvati odgovor Beskonane Inteligencije.

    Kako razviti vjeru

    Slijedi tvrdnja koja e vam omoguiti bolje razumijevanje vanosti autosugestije u postupku pretvaranja udnje u njezin fiziki i l i monetarni oblik; ona glasi: vjera je stanje uma koje moe biti izazvano i l i stvoreno afirmacijom i l i ponavljanjem uputa podsvjesnom umu putem autosugestije.

    50

  • U cilju ilustracije razmotrit emo va razlog itanja ove knjige. Va je cilj stei sposobnost pretvaranja neopipljivih misaonih poticaja udnje u njihov materijalni oblik, odnosno novac. Slijedei upute iznesene u poglavljima o autosugestiji i podsvjesnom umu te saetke poglavlja o autosugestiji, vjerujete da ete dobiti ono to traite i vaa e podsvijest djelovati na temelju vae vjere koju vam vraa u obliku uvjerenja, nakon ega slijede konkretni planovi za ostvarenje onoga za im udite.

    Vjera je stanje uma koje moete razviti po volji nakon to svladate trinaest naela, jer to je stanje uma koje se razvija svjesno, primjenom i upotrebom tih naela.

    Ponavljanje afirmacija i l i zapovijedi svojem podsvjesnom umu jedini je poznati nain razvoja emocije vjere.

    Znaenje navedene tvrdnje pojasnit u objanjenjem zbog ega ljudi katkad postaju zloinci. Jedan uveni kriminolog je rekao: "Kada se ovjek po prvi puta susretne sa zloinom, gnua ga se. Ostane li neko vrijeme u dodiru s njime, navikava se na njega i podnosi ga. Ako s njime ostane u dodiru dovoljno dugo, na posljetku ga prihvaa i potpada pod njegov utjecaj."

    Jednako tako moemo rei i da svaki misaoni poticaj, opetovano prenoen podsvjesnom umu, na posljetku biva prihvaen i ostvaren jer ga podsvijest, najpraktinijim moguim postupkom, pretvara u materijalnu istoznanicu.

    Razmotrimo ponovno tvrdnju da se sve emocijama proete misli pomijeane s vjerom odmah poinju pretvarati u svoju materijalnu istoznanicu ili oblik.

    Emocije, odnosno, "osjeajni" dio misli, imbenici su koji mislima daju ivotnu snagu, udahnjuju im ivot i ine ih djelotvornima. Emocije vjere, ljubavi i seksa, pomijeane s bilo kojim misaonim poticaj em, pruaju mu veu djelotvornost no to bi to ijedna od tih emocija uinila sama za sebe.

    Do podsvjesnog uma mogu doprijeti, i na njega utjecati, ne samo misaoni poticaji pomijeani s vjerom, ve i misaoni

    51

  • poticaji pomijeani s bilo kojom pozitivnom il i negativnom emocijom.

    Nitko nije "osuen" na nesreu

    Zahvaljujui ovoj tvrdnji shvatit ete da e podsvjesni um u materijalni oblik pretvoriti misao negativne i destruktivne prirode, jednako kao to i misao pozitivne i konstruktivne prirode. Ovo se odnosi na neobinu pojavu koju doivljavaju milijuni ljudi i nazivaju je "nesreom" i l i "loom sudbinom".

    Milijuni ljudi vjeruju da su "osueni" na siromatvo i neuspjehe zbog neke nepoznate sile kojom ne mogu upravljati. Oni sami stvaraju svoje "nesree" jer je njihova podsvijest preuzela to negativno vjerovanje i ostvarila ga na pojavnom planu.

    Na ovom je mjestu primjereno ponoviti da ste sposobni ostvariti bilo to, predajui svojem podsvjesnom umu udnju koju elite pretvoriti u materijalni odnosno novani oblik, u stanju iekivanja i l i vjere da e se ostvarenje uistinu dogoditi. Vaa vjera, i l i uvjerenje, imbenici su koji odreuju djelovanje vaeg podsvjesnog uma. Nita vas ne sprjeava da svoju podsvijest "zavarate" dajui joj upute metodom autosugestije, ba kao to sam i ja zavarao podsvjesni um svojega sina.

    Da bi ta "varka" bila to slinija stvarnosti, kada se obratite svojoj podsvijesti, ponaajte se kao da ve posjedujete ono emu teite.

    Podsvijest e, najizravnijim i najpraktinijim putem, u materijalni oblik pretvoriti svaku naredbu koju je primila u stanju vjere i l i uvjerenja da e ta naredba biti izvrena.

    Neprijeporno je da sam rekao dovoljno da bih vam pruio polaznu toku s koje ete, pokusom i djelovanjem, stei sposobnost da vjeru pomijeate s bilo kojom naredbom upuenom podsvjesnom umu. U tome ete se usavriti putem

    52

  • prakse. Pukim itanjem uputa to neete postii. Iznimno je vano jaati pozitivne emocije inei ih

    dominantnim silama svojega uma, izbjegavati i uklanjati negativne emocije.

    Um kojim dominiraju pozitivne emocije postaje omiljenim stanitem stanja uma poznatog kao vjera. Takav um je, po volji, sposoban davati upute podsvijesti, koja ih prima i smjesta poinje djelovati na njihovu izvrenju.

    Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom

    Vjerski su voe tijekom povijesti izmuenom puku savjetovali da vjeruje u ovo, da vjeruje u ono, da vjeruje u dogme i tvrdnje, no, nisu rekli kako vjerovati. Nisu istaknuli da je "vjera stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom".

    Jezikom koji e razumjeti svako normalno ljudsko bie, iznijet u sve to je poznato o naelu pomou kojega je mogue razviti vjeru tamo gdje ona ne postoji.

    Vjerujte u sebe; vjerujte u Beskonano. Prije no to zaponemo, podsjetit u vas na sljedee: Vjera je "vjeni eliksir" koji misaonom poticaju daje ivot, mo i djelotvornost! Navedenu je reenicu vrijedno proitati jo jednom, pa ak i nekoliko puta. Vrijedno ju je proitati glasno! Vjera je polazna toka stjecanja bogatstva! Vjera je temelj svih "uda" i svih udesnih pojava koje nije

    mogue objasniti znanstvenim zakonitostima! Vjera je jedini poznati protuotrov za neuspjeh! Vjera je element, "kemikalija" koja pomijeana s molitvom

    omoguava izravnu komunikaciju s Beskonanom Inteligencijom. Vjera je imbenik koji obinu vibraciju misli, roenu u

    konanom umu ovjeka, pretvara u njezinu duhovnu istoznanicu.

    53

  • Vjera je jedini nain da ovjek zauzda i iskoristi kozmike sile Beskonane Inteligencije.

    arolija autosugestije

    Dokaz je jednostavan i lako ga je predoiti. Obavijen je naelom autosugestije. Usredotoimo se, dakle, na temu autosugestije te otkrijmo to je ona zapravo i to je pomou nje mogue ostvariti.

    Poznato je da ovjek s vremenom povjeruje u ono to sam sebi ponavlja, bez obzira na to je li ta tvrdnja istinita ili lana. ovjek koji sam sebi neprestano ponavlja neku la, na posljetku je prihvati kao istinu. Svaki je ovjek to to jest zahvaljujui dominantnim mislima kojima doputa da zaokupe njegov um. Misli koje ovjek svjesno polae u svoj um, jaa svojom naklonou i pomijea s jednom il i vie emocija, stvaraju motivacijske sile koje odreuju i nadziru svaki njegov postupak, in i djelo!

    Slijedi iznimno vana istina:

    Misli pomijeane s bilo kojom emocijom stvaraju "magnetsku " silu koja privlai ostale sline ili srodne misli.

    Misao "magnetizirana" emocijom moe se usporediti sa sjemenkom koja, poloena u plodno tlo klija, raste i neprestano se poveava sve dok ne preraste u bezbrojne milijune sjemenki iste vrste!

    Ljudski um neprestano privlai vibracije koje su u skladu s onime to dominira umom. Svaka misao, zamisao, plan i l i namjera koju ovjek odrava u svojem umu, privlai niz srodnih misli, dodaje te "srodnike" vlastitoj sili i raste sve dok ne postane dominantan pokreta osobe u ijem se umu nastanila.

    54

  • Vratimo se sada polaznoj toki i otkrijmo kako emo prvotnu sjemenku zamisli, plana i l i namjere posaditi u svoj um. Postupak je vrlo jednostavan: svaku zamisao, plan i l i namjeru mogue je posaditi u um ponavljanjem misli. Zbog toga ste upueni napisati izjavu o svojem najvanijem cilju, upamtiti je i glasno ponavljati iz dana u dan, sve dok te zvune vibracije ne dopru do vae podsvijesti.

    Odluite odbaciti nepoeljne utjecaje iz okoline i dovesti svoj ivot u red. Razmatrajui svoje mentalne vrline i nedostatke, mogli biste otkriti da je nedostatak samopouzdanja vaa najvea slabost. Uz pomo naela autosugestije mogue je prevladati ovaj nedostatak, a plahost pretvoriti u hrabrost. To naelo moete primijeniti jednostavnim ispisivanjem pozitivnih misaonih poticaja, njihovim pamenjem i ponavljanjem sve dok ne postanu djelatan dio vaeg podsvjesnog uma.

    Formula samopouzdanja

    PRVO: Znam da posjedujem sposobnost ostvariti cilj svoje ivotne svrhe; zbog toga od sebe zahtijevam ustrajno, dosljedno djelovanje prema njegovu ostvarenju te obeaj em da u djelovati na taj nain.

    DRUGO: Uviam da e se dominantne misli mojega uma s vremenom ostvariti u vanjskom, pojavnom djelovanju te se postupno pretvoriti u materijalnu stvarnost; zbog toga u trideset minuta svakog dana sve svoje misli usredotoiti na razmiljanje o osobi kakva namjeravam postati te tako u svojem umu stvoriti jasnu mentalnu predodbu.

    TREE: Znam da e putem naela autosugestije svaka udnja koju ustrajno odravam u svojem umu, na posljetku pronai nain oitovanja kroz neko praktino sredstvo

    55

  • ostvarenja tog cilja; zbog toga u svakodnevno deset minuta posvetiti razvoju svojeg samopouzdanja.

    ETVRTO: Sastavio sam jasan opis svojeg konkretnog i najvanijeg cilja u ivotu i neu odustati sve dok ne razvijem dovoljno samopouzdanja za njegovo ostvarenje.

    PETO: Potpuno shvaam da bogatstvo ili poloaj ne mogu trajati dugo ako se ne temelje na pravednosti; zbog toga se neu baviti poslovima koji ne koriste svima ukljuenima. Uspjet u privlaei suradnju drugih ljudi i upotrijebiti sile koje elim. Potaknut u druge da mi slue zbog moje spremnosti da sluim drugima. Iskorijenit u mrnju, zavist, ljubomoru, sebinost i cinizam razvijajui ljubav prema cijelom ovjeanstvu jer znam da mi negativan stav prema drugima nee donijeti uspjeh. Potaknut u druge da vjeruju u mene zato to ja vjerujem u njih, jednako kao i u sebe. Ovu u formulu potpisati svojim imenom, upamtiti je i jednom dnevno glasno je ponavljati s dubokom vjerom da e postupno utjecati na moje misli i postupke kako bih postao samopouzdana i uspjena osoba.

    U pozadini ove formule nalazi se prirodni zakon kojega jo nitko nije uspio objasniti. Ime pod kojim prepoznajemo taj zakon, potpuno je nevano. Vano je da FUNKCIONIRA u korist i slavu A K O ga konstruktivno primjenimo. Ako ga, s druge strane, primijenimo destruktivno, posljedica e biti unitenje. Ova tvrdnja nosi u sebi vrlo vanu istinu: ljudi koji se preputaju porazu i ive u siromatvu, bijedi i nevolji, svoje ivotne okolnosti mogu zahvaliti negativnoj primjeni naela autosugestije. Uzrok je mogue pronai u injenici da svi misaoni poticaji imaju sklonost oitovati se na pojavnom planu.

    56

  • Katastrofa negativnog razmiljanja

    Podsvjesni um ne razlikuje konstruktivne i destruktivne misaone poticaje. On radi sa sadrajima kojima ga hranimo putem svojih misaonih poticaja. Podsvijest e ostvariti misao potaknutu strahom jednako kao i misao potaknutu hrabrou ili vjerom.

    Ba kao to elektrina struja pokree industriju i koristi nam ako je konstruktivno upotrebljavamo, odnosno oduzima ivot ako se pogreno upotrijebi, tako e vas i zakon podsvijesti, u skladu s vaim stupnjem razumijevanja i nainom primjene, dovesti do spokoja i blagostanja, ili u dolinu bijede, neuspjeha i smrti.

    Ispunite li svoj um strahom, sumnjom i nevjerovanjem u svoju sposobnost da se povezete sa silom Beskonane Inteligencije i upotrijebite je, zakon autosugestije preuzet e duh nevjerovanja i upotrijebiti ga kao obrazac prema kojemu e stvoriti materijalno oitovanje.

    Jednako kao to i vjetar nosi jedan brod na istok, a drugi na zapad, zakon autosugestije uzdii e vas ili oboriti u skladu s poloajem vaih misaonih jedara.

    Zakon autosugestije, pomou kojega se svatko moe uzdii do postignua koje nadmauje ak i matu, lijepo je opisan u sljedeim stihovima:

    "Smatra li da si poraen, poraen si, Smatra li da se ne usudi, ne usudi se. Ako prieljkuje pobijediti, ali smatra da to ne moe, Zasigurno i nee pobijediti. Smatra li da e izgubiti, izgubljen si, Jer posvuda u svijetu opaamo Da uspjeh proizlazi iz ovjekove volje -Sve potjee iz stanja uma.

    57

  • Smatra li se nadmaenim, nadmaen si, Da bi se uzdigao, mora razmiljati visoko, Mora biti siguran u sebe Ako eli stii na cilj.

    U ivotnim bitkama pobjedu ne odnose uvijek Najjai ili najbri, Prije ili kasnije pobjeuje onaj KOJI MISLI DA MOE!"

    Usredotoite se na naglaene rijei i prodrijet ete u smisao pjesnikove poruke.

    Kakav genij spava u vaem mozgu?

    Negdje u vama lei usnula sjemenka uspjeha koja e vas, ako je probudite i potaknete na djelovanje, ponijeti velikim visinama kakvima se niste ni nadali.

    Jednako kao to i vrsni glazbenik moe iz violinskih ica izmamiti prelijepu melodiju, tako i vi moete probuditi genija koji spava u vaem mozgu i potaknuti ga da vas ponese u visine, prema cilju koji elite ostvariti.

    Abraham Lincoln doivljavao je neuspjehe u svemu to je pokuavao sve dok nije preao etrdesetu. Bio je gospodin Nitko iz Nigdjegrada, sve dok nije doivio iskustvo koje je probudilo usnulog genija u njegovu mozgu i srcu te od njega nainilo povijesnu linost. To je "iskustvo" bilo pomijeano s emocijama tuge i ljubavi. Stiglo je kroz Ann Rutledge, jedinu enu koju je iskreno volio.

    Poznato je da je emocija ljubavi bliska stanju uma koje nazivamo vjerom zbog toga to je ljubav sposobna pretvoriti misaone poticaje u njihove duhovne istoznanice. Tijekom

    58

  • istraivanja i analize ivotnih ostvarenja i postignua stotina iznimnih ljudi, otkrio sam da je u pozadini gotovo svakog uspjeha bio utjecaj enske ljubavi.

    Ako su vam potrebni dokazi za mo vjere, prouavajte postignua mukaraca i ena koji su je primijenili. Meu njima prednjai Nazareanin. Temelj kranstva je vjera, bez obzira na to koliko ljudi iskrivili i l i koliko pogreno protumaili znaenje te velike sile.

    Sutina Kristovih uenja i postignua, koja je mogue nazvati i "uda", nije ni vie ni manje nego vjera. Ako "uda" uistinu postoje, tada se izvode putem stanja uma poznatog kao vjera!

    Razmotrimo mo vjere kakvu je iskazao ovjek poznat cijelom ovjeanstvu, Mahatma Gandhi iz Indije. Svijet je u tom ovjeku imao zapanjujui primjer moi vjere. Gandhi je raspolagao veom potencijalnom moi od bilo kojeg ovjeka tog doba unato injenici da nije posjedovao nijedno od priznatih sredstava moi kao to su novac, bojni brodovi, vojnici i bojna oprema. Gandhi nije imao novca, nije imao dom, nije posjedovao ni odijelo, ali je posjedovao mo. Kako je doao do te moi?

    Stvorio ju je putem razumijevanja naela vjere te putem svoje sposobnosti da tu vjeru prenese dvjestotini milijuna ljudi.

    Gandhi je na zadivljujui nain uspio utjecati na dvjesto milijuna umova i ujediniti ih u jedan jedini um.

    Koja bi druga sila osim vjere mogla ostvariti takvo to?

    59

  • Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo

    Budui da u poduzetnitvu i industriji postoji potreba za vjerom i suradnjom, bit e zanimljivo i korisno analizirati dogaaj koji e vam pomoi razumjeti metodu pomou koje tvorniari i poduzetnici gomilaju velika bogatstva davanjem prije no to pokuaju dobiti.

    Dogaaj koji sam odabrao za ilustraciju see u 1900. godinu kada je pokrenuta korporacija United States Steel. itajui ovu priu, imajte na umu te vane injenice i shvatit ete kako su zamisli pretvorene u golema bogatstva.

    Ako ste jedan od onih koji se esto pitaju kako se zarauje veliko bogatstvo, odgovor ete pronai upravo u prii o korporaciji United States Steel. Ukoliko imalo sumnjate da se ovjek moe obogatiti pomou svojih misli, ova e pria odagnati tu sumnju jer je u njoj jasno istaknuta primjena velikog broja naela opisanih u ovoj knjizi.

    Priu o snazi zamisli na dramatian je nain ispriao John Lowell u New York World Telegramu, s ijim je doputenjem ovdje navodimo.

    ZGODAN PRIGODNI GOVOR ZA MILIJARDU DOLARA

    Kada se 12. prosinca 1900. godine u sveanoj dvorani Sveuilinog kluba na Petoj aveniji okupilo osamdesetak pripadnika financijske aristokracije da bi odali priznanje mladiu sa zapada, ni polovica uzvanika nije znala da e svjedoiti najvanijoj epizodi u povijesti amerike industrije.

    J. Edward Simmons i Charles Stewart Smith, srca punih zahvalnosti za velikoduno gostoprimstvo koje im je ukazao Charles M. Schwab tijekom nedavnog posjeta Pittsburghu, upriliili su veeru u sklopu koje e u istono bankarsko

    60

  • drutvo uvesti tog tridesetosmogodinjeg predsjednika eliane. No, nisu oekivali da e odaziv biti velik. ak su ga i upozorili da newyorsko visoko drutvo nee biti raspoloeno za preduge govore te da se, ako ne eli dosaivati Stillmanovima, Harrimanovima i Vanderbiltima, ogranii na petnaest do dvadeset minuta ljubaznih besmislica i ostane na tome.

    ak je i John Pierpoint Morgan, koji je sjedio zdesna Schwabu kao veliki dostojanstvenik, odluio nakratko uveliati skup svojom prisutnou. to se medija i javnosti tie, taj je dogaaj bio toliko beznaajan da se sljedeeg dana o njemu u lisku nije moglo proitati ba nita.

    I tako su domaini i njihovi ugledni uzvanici priborom za jelo prokrili svoj put kroz uobiajenih sedam i l i osam jela. Razgovaralo se vrlo malo i vrlo ukoeno. Nekoliko bankara i burzovnih meetara upoznalo je Schwaba ija je karijera procvjetala uz obale Monongahele, ali, nijedan ga nije dobro poznavao. No, prije nego to se veer pribliila kraju svi su, zajedno s financijskim gospodarom Morganom, bili opinjeni djetetom koje je te veeri zaeto - milijardu dolara vrijednom korporacijom United States Steel.

    Schwabov govor te veeri naalost nije zabiljeen. Pretpostavljam da je to bio 'priprost' govor, gramatiki

    nepravilan (jer se Schwab nikada nije zamarao jezinim sitnicama), prepun dosjetki i proet mudrou. Snano je utjecao na uzvanike ija se financijska teina procjenjuje na pet milijardi dolara. Nakon govora koji je trajao devedeset minuta, dok su okupljeni jo bili opinjeni, Morgan je odveo govornika do skrovitog prozora gdje su, sjedei u neudobnom poloaju i klatei nogama s visine, razgovarali jo sat vremena.

    Schwab je u potpunosti iskoristio aroliju svoje osobnosti, no, vaniji i trajniji peat ostavio je njegov temeljit, konkretan program za proirenje eliane. Mnogi su pokuavali zainteresirati Morgana za stvaranje kartela po uzoru na kartele u industriji keksa, eljezne galanterije, eera, gume, viskija, ulja

    61

  • i l i vakaih guma. Tu je zamisao promicao kockar John W. Gates, no Morgan mu nije vjerovao. Bez uspjeha su pokuali i B i l l i Jim Moore, ikaki burzovni meetari koji su sjedinili kartel proizvoaa ibica i korporaciju za proizvodnju krekera. Elbert H. Gary, licemjerni odvjetnik iz provincije, pokuao je promaknuti tu zamisao, no, nije bio dovoljno vaan da bi ostavio dojam. Taj se projekt smatrao fantazijom udaka eljnih lake zarade sve dok Schwabova rjeitost nije J.P. Morgana ponijela u visine s kojih je mogao sagledati jasne rezultate najodvanijeg ikada zamiljenog financijskog pothvata.

    Financijski magnetizam koji je prije jednog narataja poeo privlaiti tisue malih i katkad loe voenih kompanija u velike korporacije koje su unitavale konkurenciju, poeo je djelovati i na podruju proizvodnje elika domiljatou dobrodunog poduzetnikog gusara Johna W. Gatesa. Gates je od lanaca malih koncerna ve oformio kompaniju za proizvodnju elika i ice, a zajedno s Morganom stvorio je Saveznu kompaniju za proizvodnju elika.

    No, u usporedbi s divovskim vertikalnim kartelom Andrewa Carnegiea koji su vodila pedeset i tri partnera, ostale su se korporacije doimale beznaajnima. Mogli su se ujedinjavati do mile volje, no cijela gomila njih ne bi predstavljala ni zubac u Carnegiejevoj organizaciji i Morgan je to znao.

    Znao je to i ekscentrini stari kot. S velianstvenih visina Skibo palae promatrao je, prvo sa zanimanjem, a zatim sa zamjeranjem, pokuaje Morganovih manjih kompanija da mu oduzmu posao. Kada su ti pokuaji postali previe drski, Carnegiejeva narav pretoena je u gnjev i elju za osvetom. Odluio je svakoj suparnikoj tvornici konkurirati vlastitom. Do tada ga ice, cijevi, obrui ili ploe nisu zanimali. Bio je posve zadovoljan prodajui takvim kompanijama sirov elik i putajui ih raditi kako ele. Sada je, sa Schwabom kao glavnim i sposobnim zamjenikom, planirao dotjerati svoje neprijatelje pred zid.

    I tako je Morgan u govoru Charlesa M. Schwaba pronaao

    62

  • rjeenje tog problema. Kartel bez Carnegiea - najveeg diva -ne bi bio kartel, i l i , kao to je jedan novinar rekao, kola od ljiva, ali bez ljiva.

    Schwabov govor tog 12. prosinca 1900. godine nedvojbeno je doveo do zakljuka, iako ne i jamstva, da je golemo Carnegiejevo carstvo mogue dovesti pod Morganovo okrilje, (iovorio je o budunosti elika, o reorganizaciji u cilju vee uinkovitosti, o usavravanju, o odustajanju od neuspjenih tvomica i usredotoenju na plodonosne projekte, o trgovini zlatnom rudom, o gospodarskoj politici nadlenih ministarstava te o osvajanju stranih trita.

    Osim toga, prisutnim je gusarima ukazao na pogreke njihovog pljakanja. Naglasio je da je njihov cilj bio ostvariti monopol, podizati cijene i ubirati masne kamate. Schwab je bez ustezanja osudio sustav. Izjavio je kako je takva politika ograniila trite u vrijeme kada je potreba za irenjem bila iznimno jaka. Tvrdio je da e se smanjenjem cijene elika stvoriti trite koje e neprestano rasti; da e se neprestano pojavljivati novi kupci te da je mogue osvojiti i dobar dio svjetskog trita. Schwab je, i ne znajui, bio- apostol suvremene masovne proizvodnje.

    I tako je veera u Sveuilinom klubu privedena kraju. Morgan je poao kui razmisliti o Schwabovim optimistinim predvianjima. Schwab se vratio u Pitsburgh voditi posao za Andrewa Carnegiea, a Gary i ostali vratili su se svojim burzovnim meetarenjima, odnosno, prikraivanju vremena u oekivanju sljedeeg poteza.

    Nije dugo potrajalo. Morganu je bilo potrebno otprilike tjedan dana da proui gomilu prijedloga koje mu je Schwab predoio. Kada se uvjerio da financijskim nevoljama nema mjesta u tom planu, poslao je po Schwaba - i otkrio da je taj mladi zapravo prilino plah. Schwab je rekao da gospodinu Carnegieju vjerojatno ne bi bilo drago kada bi saznao da je njegov pouzdani predsjednik kompanije oijukao s carem Wall Streeta. Tada je

    63

  • John W. Gates, posrednik, predloio da se Schwab "sluajno" nae u Bellevue hotelu u Philadelphiji, gdje e se "sluajno" nai i J.P. Morgan. Meutim, kada je Schwab stigao na dogovoreno mjesto, Morgan je ostao u svojem domu u New Yorku sprijeen boleu pa je zbog toga Schwab poao u New York i pojavio se na vratima Morganove radne sobe.

    Neki povjesniari gospodarstva tvrde da je cijelu dramu od poetka do kraja inscenirao Andrew Carnegie - da je lukavi kot upriliio veeru u ast Schwabu, uveni govor te nedjeljni Schwabov sastanak s novarskim kraljem. Istina je upravo suprotna. Kada je Schwab pozvan potvrditi dogovor, nije ni znao hoe li "mali ef , kako su zvali Carnegieja, uope sasluati ponudu, osobito od skupine mukaraca koju je smatrao nedostojnima. No, Schwab je na sastanak ponio est listova krasopisom ispisanih brojki koje su predstavljale materijalnu vrijednost i potencijal za zaraivanje svake eliane koju je smatrao vanom zvijezdom na novom metalopreraivakom nebu.

    etvorica ljudi cijelu su no razmatrala te brojke. Glavni je, dakako, bio Morgan, nepokolebljiv u svojem uvjerenju u boansku ispravnost novca. S njim je bio i njegov plemenitaki partner, Robert Bacon, uenjak i uglaeni gospodin. Trei je bio John W. Gates kojega je Morgan prezirao kao kockara i koristio kao orue. etvrti je bio Schwab koji je znao vie o proizvodnji i prodaji elika od bilo kojeg tada ivueg ovjeka. Tijekom cijelog sastanka njegove brojke nijednom nisu dovedene u pitanje. Ako je on rekao da kompanija vrijedi toliko, tada vrijedi toliko i nita vie. Schwab je takoer izriito zahtijevao da se u kombinaciju ukljue samo odreeni kon