27
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Ljudevita Gaja 7 31000 Osijek ________________________________________ Radni zadatak iz kolegija: Poslovni informacijski sustavi _________________________________ Životni ciklus ERP sustava Izradili: Ime i prezime Br.inde ksa E-mail Vlastoručan potpis Petar Ćosić 35179 [email protected] om Mentor: Prof. dr. sc. Maja Lamza - Maronić

Životni Ciklus ERP Sustava

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Životni Ciklus ERP Sustava

Citation preview

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Ljudevita Gaja 7

31000 Osijek

________________________________________Radni zadatakiz kolegija: Poslovni informacijski sustavi

_________________________________

ivotni ciklus ERP sustavaIzradili:

Ime i prezimeBr.indeksaE-mailVlastoruan potpis

Petar [email protected]

Mentor: Prof. dr. sc. Maja Lamza - Maroni

Dr.sc. Jerko GlavaU Osijeku, 2013.

SADRAJ11.UVOD

22.ERP SUSTAVI

32.1. VODEI DOBAVLJAI ERP PAKETA

42.2.PODRUJA SADRANA U ERP SUSTAVU

62.3.PREDNOSTI ERP SUSTAVA

62.4.NEDOSTACI ERP SUSTAVA

83.IVOTNI CIKLUS

103.1. IMPLEMENTACIJA I. FAZA

103.1.1. Analiza (Project planning)

103.1.2. Specifikacija zahtjeva (Business blueprint)

113.1.3. Implementacija i testiranje (Realization)

113.1.4. Kontrola kvalitete i obuka (Final preparation)

113.1.5. Going live i podrka

123.2.IMPLEMENTACIJA II. FAZA

123.3.PROIRENJE VRIJEDNOSTI (EXTENDING VALUE)

133.4.ODRAVANJE VRIJEDNOSTI (MAINTAINING VALUE)

133.5.OPADANJE VRIJEDNOSTI (DECLINING VALUE)

144.ERP U BUDUNOSTI

155.ZAKLJUAK

166.LITERATURA

1. UVODZa temu pristupnog rada sam odluio obraditi ivotni ciklus ERP sustava. S obzirom da studiram na Ekonomskom fakultetu, i to smjer Poslovna informatika, ova tema mi se uinila najprikladnija jer na veini kolegija na smjeru koji pohaam se spominju upravo ERPsustavi, njihova primjena, korist, nedostaci. A kako se ERP sustavi sve vie primjenjuju u svim sferama poslovanja, moda se u budunosti nae posla i za mene u toj grani.ERP sustavi su cjeloviti sustavi za upravljane poslovanjem. U ovom seminaru e prvo biti objanjeno to je ERP sustav, koje su njegove karakteristike, podruja koja obuhvaa, te njegovi nedostaci i prednosti. U nastavku je prikazan ivotni ciklus ERP sustava. Najvei razvoj i definicija projekta je sama implementacija pa je taj dio malo opirnije objanjen. Nakon implementacije dolazi dugotrajan proces odravanja koji moe sadravati manje projekte unutar sustava kao zasebne cjeline. Na kraju je opisano to moemo oekivati od ERP sustava u budunosti i kakva su predvianja za daljnji razvoj sustava.2. ERP SUSTAVI

ERP (Enterprise Resource Planning) sustav je integrirani informacijski sustav za podrku poslovanju koji se koristi u razliitim dijelovima organizacije nekog poduzea.

Inicijalno, izraz ERP je potekao iz okoline proizvodnje. Dananje koritenje izraza ERP sustav ima puno vei opseg. ERP sustavi pokuavaju pokriti sve osnovne funkcije organizacije potujui njeno poslovanje. Razvoj takvih vrsta rjeenja je poeo 80-ih godina kada je zamiljen kao klijentski pristup s jednom bazom. Dananja rjeenja su sve vie orijentirana, djelomino ili u cijelosti, kao Internet rjeenja. Pojam ERP paket prvenstveno podrazumijeva prilagodbu i uporabu gotovog softverskog paketa, a tek onda programsku podrku napisanu po mjeri odreenog korisnika. Zamiljeni su tako da se mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojeem softveru ili informacijskom sustavu te organizacije. Za ERP paket vrijedi sljedee:

sastoji se od vie podsustava (modula) i velikog broja predefiniranih opcija,

ovisno o potrebama poduzea instaliraju se pojedini moduli,

podrava stotine razliitih poslovnih funkcija i procesa rada,

realiziran je s vie milijuna linija programskog koda,

vee se na jedinstvenu bazu podataka

Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se posebnim alatima i posebnim ili standardnim programskim jezicima. Posao prilagodbe i uvoenja u primjenu zahtijeva posebna znanja i dugo vrijeme implementacije.

Praksa i svjetske reference pokazuju da uspjena instalacija i primjenu ERP paketa ovisi o velikom broju faktora. Neke od njih su prikazane su u tablici 1 (rezultati ankete u asopisu Computerwoche) u kojoj se navode najei razlozi neupjeha ili kanjenja.

80 %Vie panje optimizaciji procesa

65 %Implementacija sukladna praenju ciljeva organizacije

60 %Vie panje kooperacije poslovnih segmenata

55 %Uvoenje voditelja projekta iz redova relevantnih odjela

50 %Istovremena implementacija MIS-a

45 %Intenzivnija edukacija

35 %Jae ukljuenje predstavnika djelatnika

35 %Hrabriji pristup promjenama

30 %Bolji dokaz ekonominosti

20 %Izbjegavanje big-bang implementacije

Tablica 1. to bi menadment promijenio pri ponovnom uvoenju ERP sustava?Kljuno svojstvo svakog ERP paketa je koritenje jedinstvene baze kako bi pohranio podatke iz raznih modula. Takoer jedna od glavnih karakteristika ERP sustava je neovisan izbor baze podataka o samome ERP sustavu. Veina ERP paketa podrava vie proizvoaa baze podataka koji ne ovisi o samom ERP paketu (npr. Oracle, MS SQL Server, DB2). Princip jedinstvene baze podataka omoguava dodatne prednosti kao to su standardizacija sustava, manje odravanja (jedan sustav umjesto najmanje dva), lake izvjetavanje i vee mogunosti izvjetavanja (svi se podaci nalaze u jednoj bazi).2.1. VODEI DOBAVLJAI ERP PAKETA

ERP paketi su se tijekom godina razvijali, kupovali gotova rjeenja i ugradili ih u postojea, radili transformacije postojeih rjeenja i proirivali funkcionalisti i/ili broj modula. Svjetski poznatih rjeenja ima 20-ak, a u svakoj od zemalja postoji mnotvo lokalnih ERP rjeenja.

Lokalna ERP rjeenja mogu biti bolja nego velika ERP rjeenja, ali su primjenjiva uglavnom samo u granicama drave jer ih veina ima ugraene specifinosti vezane za pojedinu dravu i granu industrije ili djelatnosti za koje je rjeenje inicijalno napisano. Takva rjeenja zadovoljavanju organizacije koja imaju jednostavne procese ali stvar se moe uvelike zakomplicirati ako organizacija ima sloene procese ili se proiri izvan granica.

U takvim sluajevima se prelazi na openitije ERP pakete koji mogu obuhvati cjelokupno poslovanje organizacije.

Najveih 5 ERP dobavljaa prikazana su u Tablici 2. Moe se vidjeti da svaki od dobavljaa ima po vie rjeenja i nadogradnji na postojee osnovno rjeenje.DOBAVLJAERP SUSTAV DOBIT(MILION $)UDIO TRITA (%)

SAP-SAP R/3

-mySAP472628,70

Oracle Applications-JD Edwards EnterpriseOne & JD Edwards World

-Oracle e-Business Suite

-PeopleSoft 167410,20

The Sage Group-Accpac

-Sage MAS 500 12217,40

Microsoft-Microsoft Dynamics6163,70

SSA Global Technologies-BPCS

-ERP LN

-Visual Enterprise 4642,80

Tablica 2. Trino stanje prema Gartner Dataquest2.2. PODRUJA SADRANA U ERP SUSTAVU

Podruja u ERP sustavu su raznolika. Svaki od ERP sustava ima specifine naine prilagodbe i voenja procesa, ali su veinom obuhvaeni glavni procesi poslovanja i iznimke. U nastavku su prikazana podruja koja se mogu i ne moraju nalaziti u ERP paketu. Osnovna podruja su Financijsko raunovodstvo i Upravljako raunovodstvo koje je osnova svake organizacije. Ovisno o potrebama organizacije implementiraju se i ostala podruja.

U SAP ERP okruenju svako od podruja se naziva modul. S jedne strane, svaki od modula se moe i ne mora implementirati. S druge strane moduli su meusobno ovisni pa je potrebno znati meusobne ovisnosti modula kako bi eljeni modul mogao biti implementiran. Stoga se moe dogoditi da se moraju implementirati neki dijelovi pojedinih modula koji su preduvjet za eljeni modul.Podruja (moduli) koja mogu obuhvaati ERP paketi su: Financijsko raunovodstvo: Upravljanje glavnom knjigom; Bilanca i Raun dobiti i gubitka; Analitika kupaca; Analitika dobavljaa; Raunovodstvo osnovnih sredstava; Raunovodstvo zaliha; Porezno raunovodstvo; Upravljako raunovodstvo (Kontroling): Raunovodstvo trokovnih centara; Raunovodstvo profitnih centara; Raunovodstvo internih naloga; Raunovodstvo profitabilnosti; Prodaja i distribucija: Upravljanje nalozima za prodaju; Upravljanje ugovorima; Fakturiranje;

Nabava skladitenje i logistika:Zahtjevnice; Obrada narudbenica; Evidencija primki materijala; Ovjera faktura (likvidacija); Upravljanje ugovorima; Upravljanje zalihama i skladitem, ukljuujui inventuru i fiziki promet robe; Upravljanje ljudskim kapitalom:

Kadrovska evidencija; Obraun plaa;

Proizvodnja:

Planiranje proizvodnje; Izvrenje proizvodnje; Proizvodnja po narudbi; Procesna proizvodnja; Upravljanje kvalitetom:

Ispitivanje kvalitete;

Izvjetaji:

Financijsko i upravljako izvjetavanje; Financijsko planiranje i budetiranje; Upravljanje profitabilnou; Upravljanje reijskim trokovima; Analitika nabave; Analitika upravljanja zalihama i skladitem, Prodajna analitika

2.3. PREDNOSTI ERP SUSTAVA

Tijekom godina ERP paketi su se razvijali u skladu s potrebama organizacija za koje je ERP paket i napravljen. Kako je rastao broj organizacija koje su koristile rjeenje uvidjeli su se radni tokovi poslovnih procesa koji su morali zadovoljiti raznolike djelatnosti organizacija. Tako je pokriven velik broj podruja poslovanja. Radi toga to su mnoga podruja poslovanja pokrivena za razne djelatnosti podran je i velik broj poslovnih funkcija, odnosno radnih procesa (vie od tisuu). Kako svaka organizacija ima definirane individualne procese omoguen je podrka velikog broja varijacija naina izvoenja posla. Karakteristika svakog ERP paketa je da je podloga jedinstvena baza podataka. Poto se podaci nalaze u jednom sustavu jednostavnije je, bre i tonije raditi s pravim informacijama u stvarnom vremenu. Prednosti takvoga rada je da je izvjetavanje tono jer su podaci realni. Isto tako sami poslovni procesi se mogu obavljati kontinuirano bez koritenja sinkronizacije i dodatnih uparivanja s podacima iz drugih aplikacija i baza. Standardna rjeenja nude mnotvo predefiniranih izvjetaja. Korisnici mogu do odreene mjere prilagoditi te izvjetaje svojim potrebama (postoje ekrani sa mogunou odabira kljunih atributa koji su potrebni za izvjetavanje, razmjetaj, vidljivost i irine kolona, sputanje podataka u Excel i druge formate, direktno ispisivanje, i sl.). Ukoliko predefinirani izvjetaji ne postoje uvijek je mogue kreirati nove izvjetaje. Uspjenost kreiranih izvjetaja ovisi o tome koliko su vjeti konzultanti u povezivanju podataka i samoj mogunosti povezivanja podataka vezanih za razliite poslovne procese.

2.4. NEDOSTACI ERP SUSTAVA

Nakon nabavke i prilagodbe ERP paketa, a najkasnije za 3 godine poinje pritisak dobavljaa da se kupi nova verzija. Pritisak se pojaava prestankom podrka za kupljenu verziju.

Imajui u vidu da inicijalno ulaganje bez predstojee prilagodbe predstavlja priblino treinu ukupnih trokova, trokovi uvoenja ERP paketa mogu u poetku izgledati nii u odnosu na trokove izgradnje po mjeri korisnika. ERP paketi su veliki paketi unaprijed predefiniranih rjeenja i mogunosti. To im je velika prednost, ali istovremeno i nedostatak jer:

se ugradnja i prilagodba programske podrke obavlja koritenjem nestandardnih jezika etvrte generacije i specijalnih rutina za upravljanje transakcijama. Sustavi su projektirani kao veliki skup unaprijed odreenih funkcija tako da korisnik za kojeg ne postoji odgovarajue rjeenje mora svoju organizacijsku strukturu i nain poslovanja prilagoditi sustavu. U suprotnom, administriranje nije mogue ili je dodatni razvoj toliko skup (vremenski, brojem konzultanata) da je neisplativ. Takoer, gornjim nainom moe doi do razvijanja svog ERP rjeenja unutar ERP rjeenja.

zbog velikog broja tablica i predefiniranih funkcija i programa programski kod ne moe biti optimiziran u odnosu na to kada se radi rjeenje po mjeri korisnika. administriranje sustava podrazumijeva poznavanje velikog broja parametara i postupaka. Objanjenje parametara i postupaka je opisano u ogromnim koliinama i vrstama dokumentacije. Pronalaenje eljene strukture podataka i eljene funkcije je oteano uslijed velikog broja predefiniranih podatkovnih tablica i programskih funkcija. Zbog gornjih razloga je prilagodba i ugradnja dugotrajan i sloen posao.

3. IVOTNI CIKLUS

ERP sustav je polugotov proizvod koji treba prilagoditi organizaciji i njenom poslovanju. Radi toga potrebno je znati to sustav podrava i kako to napraviti.

Znaenje rijei razvoj (engl. development) kad se govori o ERP sustavu ne znai razvoj proizvoda iz nule nego dodavanje dijelova koji nedostaju ili mijenjanje postojeeg dijela tako da se prilagodi korisniku. Najosnovnija prilagodba je prilagodba sustava (customizing) predefiniram sueljima u kojima se odabiru i kreiraju opcije. To je posao funkcionalnih konzultanata koji razumiju poslovne procese i module i znaju prilagoditi sustav tako da prilagode rjeenje korisnikovim potrebama.

ERP rjeenje nije kratkorono rjeenje, stoga treba dobro razmisliti prije same implementacije koliki e biti opseg implementacije. Takoer, jednom kad je sustav ERP implementiran, i kad zaivi, to je samo jedna od faza ivota ERP sustava.

Nakon faze prilagodbe, koja je otprilike 6 mjeseci, organizacija napokon poinje imati koristi od rjeenja. Nakon faze implementacije, nastavlja se daljnji razvoj.

Daljnji razvoj moe biti u razliitim smjerovima:

dodavanje dodatnih funkcionalnosti,

ugradnja novih modula, povezivanje sa drugim sustavima u jednu cjelinu. Cijeli ivotni ciklus najbolje je vidljiv na slici 1. gdje je predstavljen klasian ERP ivotni ciklus. Ciklus se sastoji od 6 glavnih faza:

Procjena proizvoda

Implementacija I. faza Implementacija II. faza i odlazak u produkciju Proirenje vrijednosti (Extended Value) Odravanje vrijednosti (Maintainig Value) Slabljenje vrijednosti (Declining Value)

Slika 1. ERP ivotni ciklus

3.1. IMPLEMENTACIJA I. FAZA

Treba dobro obratiti panju na edukaciju zaposlenika prije samog poetka projekta. Mnogi timovi prije same implementacije idu na mnogobrojne teajeve bez da imaju ikakvoga predznanja o samome sustavu. Preporuka je da vanjski konzultanti implementacijskom timu unutar organizacije daju pregled cijelog dijela softverskog rjeenja koji se implementira u 4 ili 5 dana. Neka lanovi tima prou u cijelosti jednostavne transakcije kako bi dobili uvid u cijelo rjeenje. Na kraju toga tjedna trebali bi imati dovoljno dobru ideju kako dizajnirati rjeenje.

Detaljnija, modulski specifina rjeenja mogu biti obavljena kad doe vrijeme za to. Prvo se gleda pregled postojeeg stanja (As-is). U skladu s timom konzultanata i lanovima implementacijskog tima sastavlja se dokument kojim se definiraju budui procesi (To-be). U nekim tokama diskusije biti e potrebne dodatne edukacije i konzultanti mogu odvojiti par dana za dodatnu edukaciju lanova tima. Poanta je da je potrebno da konzultanti daju dovoljno edukacije kako bi se moglo poeti s postavljanjem novog modela. U poetku ne treba inzistirati na sloenim stvarima jer i s osnovama ima dosta problema. 3.1.1. Analiza (Project planning)

U fazi analize potrebno je odrediti opseg procesa koji su specifini za organizaciju te uoiti mogue slabe toke. U sluaju da ERP paket ne pokriva adekvatno procese organizacije moraju se vidjeti naini kako rijeiti problem.

Takoer se mora razluiti to su procesi organizacije, a to su elje korisnika koje nemaju veze sa procesima vezanim za organizaciju. Korisnici su obino naueni raditi na neki nain, ili na nain kako je zahtijevala dotadanja aplikacija i teko im je prihvatiti promjenu u nainu rada.3.1.2. Specifikacija zahtjeva (Business blueprint)

U ovoj fazi definira se kompletan opseg implementacije ERP sustava na nain da se odrede poslovni procesi koji e biti podrani sustavom.

U sluaju da se uoe nedostaci sistemske funkcionalnosti, referentni model je mogue proiriti novim elementima koji e te zahtjeve opisati. Na taj nain osigurana je identifikacija razvojnih zahtjeva u toku ove faze. tovie, model organizacije mogue je proiriti i onim funkcijama koje se obavljaju runo, koje se rade u drugim aplikacijama.

Referentni model takoer sadri i korisnike uloge. Na taj nain se u ranoj fazi implementacije mogu raspraviti informacije o autorizaciji, a kasnije pomou izvjetaja dobiti neophodne informacije za ostvarivanje autorizacije u ERP rjeenju. 3.1.3. Implementacija i testiranje (Realization)

Na razvojnom sustavu se rade prilagodbe sustava u skladu sa blueprintom (dokument u kojem se specificiraju zahtjevi organizacije i opseg implementacije). Tu se rade manja testiranja jer obino ima jako malo podataka. Nakon to se ovdje napravi kostur implementacije u obliku prilagodbe ERP sustava prema zahtjevima projekta i ustanovi se da je to to, sve promjene se sele na sustav kvalitete. Konzultanti prilagoavaju sustav i testiraju da li su prilagodbe korektno napravljene. Ukoliko ima nedoumica komuniciraju se stvari sa poslovnom stranom kako bi ih se razrijeilo.3.1.4. Kontrola kvalitete i obuka (Final preparation)Na sustavu kvalitete se rade detaljna testiranja. Sustav kvalitete puni se pravim podacima (npr. popis poslovnih partnera, aktualna organizacijska struktura). Time se takoer djelomino provjerava da li e kod unosa takvih podataka doi do neoekivane pogreke koja se onda ispravlja. Na sustavu kvalitete se nita ne ispravlja i ne razvija. To je sustav koji slui samo za simulaciju produkcijskog sustava i testiranje.Kada se iz faze razvoja prijee u fazu testiranja tu se aktivno ukljuuje poslovna strana. U dijelu testiranja na sustavu kvalitete sudjeluju sami korisnici. Obino postoji bar jedan kljuni korisnik (key user) po modulu. Kljuni korisnici su osobe koje najbolje znaju svoj dio poslovanja u organizaciji, pa su stoga veinom zaposlenici s poslovne strane. Nakon implementacije i dalje usko surauju s informatikom i obino definiraju zahtjeve prema informatici/konzultantima to se tie dijela njihovog poslovanja.

3.1.5. Going live i podrka

Prije Going live-a potrebno je zavriti sa svom dokumentacijom. Nakon to se dokumentacija zavri (projektna, tehnika i korisnika), moraju se svi unit testovi proi i zadovoljiti. Tek kad poslovna strana kae da je zadovoljna projekt prelazi iz faze implementacije u produkciju.

Sve promjene nastale na razvojnom sustavu, i provjerene na sustavu kontrole, se prebacuju na produkcijski sustav. Na tome sustavu korisnici samostalno obavljaju poslove.3.2. IMPLEMENTACIJA II. FAZA Jednom kad se doe u produkciju treba oko est mjeseci da se sustav stabilizira. Tada se dolazi u drugu fazu. Ovisno o tome kako je prola prva faza moda e biti potrebno poveati tim za nekoliko lanova. Ako je krenulo loe neki od najboljih internih kadrova e vrlo vjerojatno biti nedostupni i stvari e se dodatno zakomplicirati. Druga faza je takoer dobro vrijeme za procjenu vrijednosti konzultantske kompanije. Ako niste bili zadovoljni njome u prvoj fazi, neete biti zadovoljni njima niti poslije. Ako postoji informatika unutar organizacije ona dalje preuzima odravanje sustava i nastavlja daljnji razvoj istog.3.3. PROIRENJE VRIJEDNOSTI (EXTENDING VALUE)

Nakon to je druga faza implementacije prola i stanje se stabiliziralo dolazi se do stupanja da se obeane stvari i dugovi nastali tijekom implementacije trebaju rijeiti. To je jedna od najduih faza koja moe trajati i po nekoliko godina. Dodaci mogu poeti kao mali, ali kako se nadograuju, moe se poeljeti ii dalje i dalje i kada se uzme u obzir sva dodana funkcionalnost moe narasti u veliki projekt koji ukljuuje Business intelligence i razliite nadogradnje koje mogu biti vezane natrag na osnovni ERP sustav to je mnogo posla. U tom periodu veina organizacija eli ubrzati tempo zavravanja projekata koji se tiu nadogradnji kako bi to prije imali dobiti od njih u odnosu na to manje trokove.

Tijekom te faze lanovi tima sazrijevaju i dolaze u fazu kada su eljni sve vie znanja i kada upoznaju rad s dobavljaevim Help Deskom. Sljedei korak je da se odustaje od zvanja Help Deska i da se samostalno rijei problem makar to znailo i promjene u kodu to znai da se vie nikada ERP sustav nee moi vratiti u prijanje stanje.3.4. ODRAVANJE VRIJEDNOSTI (MAINTAINING VALUE)

Prolo je ve 5 do 7 godina od implementacije i vrijeme je za novo doba ERP rjeenja. elja je samo da slijedeih 5 - 10 godina sustav ivi. Poslovanje treba neophodne promjene. Shvaaju se promjene, sustav se mijenja i prilagodba se integrira kako bi se dodala dodatna funkcionalnost.

Jednog dana netko primijeti da se plaa 22% trenutne softverske cijene, a ne 22% cijene s popustom koja je plaena, za godinje odravanje. Poinjete razmatranje odravanja od strane tree kompanije jer neke od njih imaju dobru povijest softverskog odravanja svojih klijenata za djeli cijene koja se sada plaa.

Sklapanje ugovara s treom kompanijom poinje imati smisla i istrauju se alternative. Trai se kompanija koja zadovoljava potrebe organizacije. Prodajni predstavnik trenutnog ERP rjeenja vas prestaje zvati, ali prije toga alje upozorenje da ete morati platiti 150% povratnog honorara kako bi se vratili u krug. U tom trenutku se najee shvati da ete nakon 4 godine imati dosta uteevine da ionako kupite novo rjeenje.3.5. OPADANJE VRIJEDNOSTI (DECLINING VALUE)

Poslovanje se mijenja i dolaze nove tehnologije koje su nune u radu. Dajte im par godina da se ustale.

Vrijeme prolazi, a uteda raste. Poslovanje zahtijeva daljnje izmjene. Kua od karata se dri jo jedino flasterom i poinje se polako raspadati. Vrijeme je da se ugovori sastanak sa novim ERP strunjakom s kojim e se ui u sljedei krug ERP ciklusa.4. ERP U BUDUNOSTI

Kako tehnologija napreduje, informacije postaju sve vanije a i konkurencija sve bolja, stalno se nalaze novi naini kako biti najbolji i doi do kupca. Internet rjeenja: Svako od ERP paketa ima svoja internet rjeenja, bilo da su to nadogradnje (CRM) na osnovni sustav ili samostalno rjeenje. Popularizacijom interneta otvorene su razne mogunosti. Najvea je prednost Internet rjeenja omoguen pristup s bilo kojeg mjesta i raunala zaposleniku. Za koritenje ERP rjeenja je dovoljan browser bez dodatnih instalacija. Lake povezivanje s drugim aplikacijama: Shvaa se da ERP rjeenja ne mogu u potpunosti zadovoljiti sve uvjete poslovanja.

Takoer poslovanje se ne eli ili ne moe odrei raznih aplikacija pomou kojih se vodi dio poslovanja.

U oba sluaja obje strane (aplikacija i ERP rjeenje) sadre podatke koji su meusobno ovisni. Stoga postoje mnogobrojni naini razmjenjivanja podataka izmeu aplikacija koji mogu biti automatski, periodini ili po potrebi.

Industrijska rjeenja:

Industrijska rjeenja su obino proizala iz specijaliziranih poslovnih procesa vezanih za neku industriju. Neka su rjeenja kupljena od informatike kue koja je razvila dodatnu funkcionalnost standardnog ERP rjeenja za tu industriju i nastavljen je dodatni razvoj od strane ERP dobavljaa. Predefinirano rjeenje

Trite velikih organizacija je ve iskoriteno tako da su se ERP proizvoai poeli usmjeravati na mala i srednja poduzea. Najvea prepreka je bila u tome da su trokovi implementacije i odravanja preskupi za takva poduzea, pa se ona nisu zanimala za rjeenje. Zato je osmiljen sustav brzog i jeftinijeg implementiranja. Prednost takvog sustava je da je uglavnom prilagoen standardnom poslovanju prosjene kompanije i stoga je vrijeme implementacije veoma kratko.5. ZAKLJUAK

ivotni ciklus ERP sustava traje po 10-ak i vie godina. Nakon to proe odreeno vrijeme, korisnik obino nastavlja sa istim sustavom jer je utroeno puno novaca, sustav sadri ogromne koliine podataka koje moraju biti dostupne u svakom trenutku i lanovi tima posjeduju specijalistika znanja koja su sakupljena godinama. Takoer je sustav ve uvelike prilagoen poslovnim procesima specifinim za kompaniju, pa se obino odluuje na upgrade postojeeg ERP sustava.ERP sustavi imaju mnogo mana, ali imaju i jako puno prednosti tako da jednom kad se usvoji promijenjen nain razmiljanja organizacije da poslovni procesi ne postoje zbog njih nego zbog poslovanja organizacije, sustav postaje funkcionalan.

Sustav je velik, neoptimiziran i skup za odravanje, ali prua konstantnu podrku, sigurnost svojih podataka i provjerenu postojanost kod velikih organizacija. Dobavljai ERP paketa su svjesni da su njihova rjeenja kruta i da korisnici ele imati rjeenje prilagoeno njihovim potrebama. Stoga razvijaju platforme koje podravaju standardne jezike kako bi olakali integraciju ERP rjeenja i dodatnih aplikacija. Sve je vie interesantno podruje poslovne inteligencije (Business intelligence), povezivanje podataka i izrada razliitih analiza. Stoga se sve vie usmjerava panja na integraciju tog dijela u same sustave ili kreiranje dodatnih alata kao nadogradnja na osnovni paket.6. LITERATURA1. Ceri, V., Varga, M. (2004): Informacijska tehnologija u poslovanju. Zagreb: Element

2. Dekovi N.; (2003): Procesni pristup u uvoenju SAP R/3 sustava - primjena ARIS metodologije3. Fertalj, K.; Mornar V.; Kova D.; Haina N.; Pale P.; itnik B.; Zagreb; FER; 01/2002: Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj

4. http://www.itjungle.com/tfh/tfh053105-story03.html5. http://www.erpwire.com/erp-articles/saperp-success-in-tisco.htm6. http://www.managementstudyguide.com/erp-life-cycle.htm Niki Dekovi (2003): Procesni pristup u uvoenju SAP R/3 sustava - primjena ARIS metodologije

Fertalj K.; Mornar V.; Kova D.; Haina N.; Pale P.; itnik B.; Zagreb; FER; 01/2002: Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj

M. Levinson: How Bad Software Pays Dividends, CIO Magazine,

Fertalj K.; Mornar V.; Kova D.; Haina N.; Pale P.; itnik B.; Zagreb; FER; 01/2002: Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj

http://www.itjungle.com/tfh/tfh053105-story03.html