89
D. ttui0tltu !A3tc: zrv0T llDRAllSl(0GA 1'l0RA !r tr sutt u ttfsTu zl8nil tc2!. NAKLADA rltrt2enr M. pREsrtNI, ZAGREB, ILIcA 6s.

Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Iz sadržaja:Životinje jadranskog mora, morska područja i njihova fauna, životinje obalnog mora, stanovnici dubljih slojeva mora, u najvećim dubljinama Jadrana, morski plankton, pokretanje živih bića u moru.

Citation preview

Page 1: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

D. ttui0tltu !A3tc:

zrv0TllDRAllSl(0GA 1'l0RA

!r tr sutt u ttfsTu

zl8nil tc2!.NAKLADA r l t r t2enr M. pREsr tNI , ZAGREB, IL IcA 6s.

Page 2: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

Ilr. KRUII0SLAY BABIf :

ZIVOTJADRA]ISKOGA I[@RA

SA 84 SIII(E U TEKSTU

ZAGREB I928.

TISAK STNUPERT]E 'LINOTIP., M. ZIDAN, ZAGREB, ILICA BR. 65.

Page 3: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

GRADU SENJUSVOME RODNOIuI MJESTU

POSVECUJE

PISAC

Page 4: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

Predgovor.

Kada nadjete u prirodi Zivotinjicu, neka vam ne bude naj-I 'aZnije pitanje, kako se ona u nauci zove i niSta drugo, jerkod Zivih biia imade i drugih pitanja, koja su od vaZnosti. Kadse namjerimo na gu5tericu zanimljivo je pitanje, za5to traiisunce, pa svoja rebra tada ispruZa tako jako, da joj je t i jeloposve splo5teno, pa zaSto se uvuie u zakutke i l i pod kame-nje za hladna i kiSovita vremena? Pita se i dali joj boja ti jelasluZi u za5titnu svrhu, za5to je l,enka drugadije i jednostavuijeobojena od muZjaka, za5to je ta slabadka Zivotinjica vrlo opre-zna i brza, zaSto neprestano ispruZa svoj rascijepan jezik izusta, pa njime opipava, a rrogledajte, kako jezikom pije vodui kako trdi? Raskredene i kratke noge ne ntogu nositi duga-Iko ti jelo, pa se gu5terica stoga savija poput zmiie po tlu.Sto su noge u gmazova slabije razvite, to je njihovo ti jeloispruZenije, pa prema tomu ima sljepid (gu5ter bez no,gu) oblikzmi je. Otk in i te guSter ic i dugadak i g ibak rep, pa 6ete v id jet iod kakove ie zada1e bio Zivotinjici. Guiterica 6e bez reDaodmah slabije trdati i ne 6e biti tako sigurna kod pokretanjau ravnoteZi . S repom se odbi ja od t la i skade ua p l i jen(kukce) , a otk inut i rep narast de jo j opet (ovajput sa hrska-vim kosturom). Sve je to znak, da je rep guSterici o Zivotncpotrebe, kao 5to je potreba i odbacivanje rep,a u Zivotnoj po-gibli. Mnogi dri, i, ako pozna nekoliko leptira i zna im latinskoime, da je vei prirodoslovac, a kod. leptira takodjer ima vi5e,m.olda vaZnij ih pitanja. Kao svako Zivo bide, tako je i leptira,nog" zanimljivi j i , ako ga promatramo u odnosu s okolinom,gdje Zivi. Neka se ispituje, zaSto neki primjerci bijelca kupu-lryg u odredjeno doba godine sjede na donjoj strani kupusovaliSia. i lrzo iemo se u-vjerit i, cla je to i,enka, koja tamo nese,iaja i u r.elikoj mnolini (za5to?), a zalto ba5 na donju stranurrsr"i.t. i l ne pod kamen il i kamo drugamo? Ako ta jaia tzme-

Page 5: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- V I -

mskuelvr{f '?11%.H,T"ii":,1"t0*,'f:1":a^X*i?i:.Xiiiig't#-['ii:l'Jli'"'ffii du i'd'"'" 'oo*o i zato' da u sebenakupi dosta priduv;ilil;*^tii.od.koie 6e Zivieti zavri'

ieme mirovaniu i gtaliJ#;;';fiillircl cutitnica za hranie-

nje treba deliusti, ,nuZnu klije5ta za g-rl.zenie dvrste hrane' a

laki leptir siSe mect ";;;;;;i i; oueuEkim rilcem' Gusiettica

treba da miruie i ,u7[;;it*" razvila se i pretvara u dru'

gadiii oblik Zivotinje, ; ;;aii ;" njenoj izvrSuiu velike pro-

mjene. Gusjenica *t"ujti iJ'"e 1ol1os] priduvnu hranu' koia

je potrebna ,u o'o'niJitJ til 'giuonii njena tiiela' jer pokreta-

nie Zivotinie too. i "i'"uit"i

[t"?-i i"a"ttosi tjtl"tnu tvar' NieZan

leptir Zivi samo KoJr ii l"; ' -'tr

Y2 oo,lodnie i nesenja iaja po-

giba. Kupusnjaci, t<oie'"v]aiH; tlto-tete po nekoliko mieseci'

nisu isti leptiri i, ptoji"iu,-ntgo tu njihovi potomci' druga ge-

neracija, drugo leglo'Ila je u moru neka morrtzgva crvena i da ima usta okru-

Zena gipkim t.u"i*i ' i ioi"iuuirto' al] n1 zna baS svatko' za-

Sto je naSa torurguu tako crvena i za3to joj je plijen u za-

,grljaju trakova ptii"i"[u"omamljen ili mrtav' Zanimljivo ie'

za5to dolazi plisxariica- na povrSiml vode' a. tj|: tttl-oory.l:

trebaiu da dolaze, 'usit i 'uitetmo kanjca iz dubliine' Ila mu le

u ustima istisnut zti"d^","'"ito jegulja moLe d{ze lzdrLaIi na

suhu kopnu oo o'ugirt*?ir]"'l"lti i -pridvr5dene

ili sesilne Zivo-

tinje u selx ponalvi;;;;;i l-osie6ala' a njiho'vi ""i|l i?i

sroclnici u sloboonoj oiitoAi i*"Au' zaSto se neka biia pojav-

ljuju u neko 'cioba ;"d;; rr velikom. broju' a rlrugadiie ih

nema? Takvih tnztiitt pitanja ima u. Zivoi prirodi veoma mno-

go, a mo'su ,1" bud;';;;i"ti i ivija od naudnos imena Zivotinie'

Mnogi sabiru puZtut il i Skoljka5e' drugi opet nabadaiu

razlidne kukce na ?u-tusnitu i razapiniu leptire' y-siaytifu

od toga zbirke i "J"'ft"OSto

po koju. stotinu naudnih latin-

skih imena, u .u"'i l*Jo"it"' rt"b Sto slidno rade opet neki

drugi sabiru,ii poStanski marke' stare novce i drugo' 'fo moZe

cla bude zabavno, uii-iutuu ie rad bez vedega znadenjaisvr-

he, a nema orouitJ u'ifinl vriidnosti' niti boszna kakva uti-

caja na prirodopisno";;;;;;"t"ie- laika. sabirada' Ziva su bi6a

dieca svoje ot<otinll o'nfit I gradia niihova tiiela ovisni su o

nadinu Zivota i "' irugrm

p'il iku*u' pa se s promienom tih

uvjeta mijenja i zto-nie"l kuko d"*o u naSol knjizi vidjeti'

Shva6ati tu ovisnost" ":"iii

io'"""vati neko Zivo bide' a to ie

zadata priroclopisnog obrazovania' 'Dosta ved imamo sa na-

- V I I -

Sih putovanja Zivotinjskihkola (Tierb2ilge) i materijala u al-koholu, ali nama trebaju opaiania o vezi izmedju Zivotinje injena okoliSan, kako ispravno veli Hes se u svojem odlidnomdielu (1924.).

Prema Tschu lokovu raz lagan ju t reba svako Z ivobide posmatrati sa sedmero razlidnih gledista. l) Kod svakogse organizma pitamo, u koju hrpu ide prema stupnju slidnosii(klasifikacija). 2|' Kakav je rgeometrijski ontit oiginizma, si-metrijski odnos i gradja tijela (morfologija). 3) (akvi su Zi_votni procesi u organizmu i promjene u Zivom bidu (fizioro-giia). 4) Odnosi Livih biea medju sobom i prema unorgunitoiprirodi. Priljubljivanje orgzxi26a na izvanjski svijet (ekoto_gi ja). I bez eksperimentiranja, vel i Tsch ulok, dade se utvr_diti, da se boja morskih alga mijenja sa dubljinom tato, ia l"ta boja u povodu apsorpcije komplementarna p,reostafoi nojisvijetla, pa sdje nema crvenog i Zutog svijetla, ta;; ;;;zelenlh i modrih alga, a gdie je jo5 samo zeleno ivijetlo, tu susamo crvene alge. 5) Razdioba organizama u pro.toru (t o_rologija); prostorno ra5irenje biia (iaunistika, floristik;: ;;;_geografija, fitogeografija). 6) Vremensko pojavljivanj e iivihbi6a u povijesti zemrie (hronorogija). ?) poiijetio oigu,-r,iilbida kao tipova (genetika).

U ovoj knjizi nisu prikazane Zivotinje, a tih je veomamnogo, nego Z ivot na5ega mora. Ova je knj iga no*i i "-njera-svakome, koji se veseli moru i koji se ,uarj" ti;;i;.Jednako de je ditati s razumijevanjem djade kao i ;itell, k;-pali5ni gost i svaki posjetilac naSega fii.pogu mora, a dobroie posluZiti svakome toO oU."^"i"i"""" podrudju nauke oZivoj prirodi. U naSemu moru primjerice ima viSe"rrriia-mor--skih .zvijezda, pa na.1n je ovdje sasvi,-n sveje<Ino, kako se nnauci zovu, a za nal.u je Siru javnost mnogo vrednije znati,kako se i dirne se takva.Zlvotin]a'potr.Z. i osje6a, kako sehrani i Sto_ jede, gdje Zivi i knt ; .;;i lrrrnif" ii";; ;;;"j"jokolini i druso. Obidno je pitanje-st;#; u Skoli, kad im sedemonstrira kakva Zivotinia: -"t"t"

* ""

a zove?o, kao daie iz.suha imena, koje ponajviSe ne Je"Oobro upamtiti, do-znatibogzna Sto, a manje in zanimi, Sio nu tom objektu mo-su da opaze. prema.o"O.i. is-iatnrJim"ioeredima raspravlja_mo u ovoj knjizi, koliko nauka cluna, m'oZ" na sva ta pitanja'da od'govori, a za mnoga pitanja je dan-larem poticai, da sevi,di, kako se danas ne zadovolja,ramo samo utvrdjenjem>imena< nekos iivos bi(a, b;;;i';;; orsanizmi kao djeca

Page 6: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- VIII -

prirode tek razlirdne forme, pod kojima se javlja Llvol Live

tvari, a nastadose u- nti"i"tno dugorye vremensko'm taz-

maku ,postepenim( t;;;;j"it'-;uittn' -stuto mi ie bilo viSe

da prikazem o 6ene ^J"i"l"

?i"ila u- J.adranu i medjusobne

njihove ovisnosti, pu t"ufto-i toiit'o fizikalni faktori uplivaiu

na tai Livot, d,a vioimo,-iiato tu tieu Zive i o 6emu ovisi nii-

hov Zivot. Razlidne Zivotinjske vrste napominiem samo to-

iir.", rr"ritl iu nosioci pojedinih p9l1v3' koliko su vezane za

nje ili s druge stranu,-iofifto kao oliEni stanovnici nekoga po-

drudja u moru ,uo,o'n"nu'ot"oSe" karakteriSu taj okoli5' Ne-

strudniaku, kome je tluio Oo Prirodopisnog obrazovanja''niie

ocl ,potrebe da iznosinio- nezUrojne oblike' 5to nastavaju u

moru, a bolje je da ga se upozori s.aT9 na neke primjere' da

se naudi sam mislitii iiui^ti' SadrZai sa ove knjige n:\u

potakne, da sam oouzuii*iiuit' ou to i iest svrha dana5nje

;;;a" prirodopisnos obrazovanja i izvan Skole'

Ovu sam t<n:igu 'eooi:;1it

" dLset poglavlia za opdu obra-

zovanost s manje niuent utodenosti i umarania' a sa vi5e

shvatanja za optu sliku o Zivotu u moru' bududi da i u samo!

;;it"di ;;;-gt.au*o ii:'a bi6a po nekom naudnom sustavu'

;;;;;";t;, t uto ih-struje Liiota medjusobtro mijesaju i za-

jedno veZu.DuZrlost mi je, da se usrclno za'hvalim Jugoslavenskoi

Akaclemiii, Sto mi i"*JottlAifo-neke kliseje iz moie knjige >Po-

*r.ii "i 'rjr"i.

i t i"tto*ijske odnose u 'Jadranskom moru('

7911., zalimbivSoirnol"i "et"i9i Vi,i.9. peclagogijske Skole' uii-

i;lji;i ;a;i;ii'ri s"sie, ou-g' a'u'.Njl"]i,Finku' te moiem slu-Sadu s. Stanku Sepidu, koji su mi izractili neke siike'

U Zagrebu, mjeseca oLuika 1928'

K. Babid.

SadrZaj.

P r e d , g o v o rS a d r Z a jL i t e r a t u r a . s t r . X I I I - X I VI s p r a v c i s t r . X V .I . Z i v o t j e b o r b a . - l l i i j e i Z i v o t i n j e n a Z e m l j i . M o r e

i fizikalni faktori. Lju5turno pje5dano morsko dno i stanovnici.Isotoni jske Dojave. Gibanje mora: struje, zookorent i . Ut jecajokoline na bida. Osjedala morskih bida. Rorba izme'dju ol<o-liSnih prilika i Zivih bida. Nagon za samoodrZanje. Hranjenjei pupanje sesilnih Zivotinja. Zivotinje kopna i vode str. 1-1,1

I I . P r o b l e m i u L i v o t u i i v i h b i d a . - Z i v o t umoru. Plankton. Boja mora i plankton. Proziruost mora. Raz-dioba planktona. Vertikalno putovanje planktona. Ontogeirijsl<anrigracija. Uzroci vertikalnom putovanju biia u moru. Naslagena dnu mora, Zivotne zajednicc u moru. Zivot morski ovisanod obale. flranjenje planktijskih biia. Hvatanje planktona;mreie, sisaljka za plankton. Konserviranje planktona i dru-rgih Zivotinja. Razlidnost morskih bi6a bojom i oblikom

str. lJ__eJI I I . M o r s k a p o d r u i j a i n j i h o v a f a u 1 1 a . - - I ) o -

gled na jadransku kotlinu, na njezine dubljine i geneza .laclra-na. Djelovanje mora. Bi5evska spilja. Utjecaj fizikalnih fakto-ra na iivot u moru. Prodiranje svijetla u more i i iva l'\(.a.Pritisak u moru. StanovniStrzo mora. Nanoplanl<ton, mikro-plankton. Razlike u obujmu Zivotin ja. Pelagijske livoti-nje za mijene dana, nodi i za razvoia. Lidinkc odVelella vertikalno putuju. StanovniStvo clubokog morskogdna. Razlika u fauni izmedfu Ja,drana i clrugih mora. Zna(ajnioblici Jadranskog mora. l-auna Crnoga mora i Kaspijskogamora. Najjednostavniji oblici morski, more kao kolijevka Zi-vota. Fravi morski stanovnici. Fauna clubljina morskih. Hae-ckelova razdio'ba radiolarija u moru. Zivot u Jadranu je po-

str. V--VIllstr. IX-XII

Page 7: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

-x-

svuda. Fauna jadranskog kopna i otoka, variacije gu5terica iuzroci, makija, na5i Zivotinjski i biljni otodni specijaliteti. Ben-thal i pelagial str. 23-35

N . Z i v o t i n j s t v o o b a l n o g m o r a . - O b a l n o p o -drudje mora i njegova fauna i flora, pa obiljeZja te faune. Si-la mlatanja mora i Zivotinje. Patella, Ligia, obalni jeZinci,veza izmedju kosmidkih ,pojava i spolne zrelosti. i\{ijeSanjemorske faune sa slatkovodnom. Sudbina mije5anja slatkovod-nog planktona s morskim. Kako podnose morske Zivotinje slat-ku vodu. Jegulja i niezin Zivot, naeon za putovanje, jeguljinakrv. Ostriga kamenica, crvena vlasulja (moruzgva), Cerian-thus, Zarnici kao otrovno oruZje. PuZevi Aeolidia. Polipi imedrze, fototropizam. Boju scifomeduza. Spolna zrelost li-dinaka i odraslih Zivotinja. Alcyonium, Eunicella, Aplysina, Spi-rographis. Zivotinie, koje bu5e kamen, drvo. Otrovni puZevi.Hobotnica, mrkad. Oblici pjeskovite obale. Carcinus maenas,Sacculina, Oebia, Diogenes, Murex, Sepia, spuZve, Geodia,skelet spuZvin, konserviranje spuZve, hranidba spuZve i tje-lesna nijhova gradja. Obidna spuZva (lluspongia). Prilago-djivanje nekih Zivotinja na okoli5, radii Virbius, maskiraniraci. Periska, Antedon, jastog, prug, Mysis, Spadella i drugistanovnici obalna dna, u guStarama zostere str. 35-70

V . S t a n o v n i c i d u b l j i h s l o j e v a m o r a . - C r -veni koralj, rak skamp, pesce matto, rospi, rak vabid, grdo-bina, rala kamenica, morska pijavica, madka pjegava, ko*stelj. NaSe otrovne ribe, Zutulja, golub kosir, iverak, Zivot irazvoi plosnatica riba, kovad, strmorinac, tril-ie, ranj, SirunSuberites domuncula. Pa,gurus, Dromia, simbioza, ral< sa-mac s,tr. ?0-84

V I . U n a j v e d i m d u b l j i n a m a J a d r a n a . - Z i -vot dub,ljina morskih. Temperatura i Zivotinje. Gibraltarskitjesnac. Dubokomorski stanovnici i njihova gradja tijela. Svi-jetlo duboka mora. Boje clubokoqrorskih stanovnika. Odi du*bokomorskih oblika, slijepi raci. Zivotinje, koje svijetle. Svi-jetledi organi, vaZnost tos svijetla kod Zivotinja. Svijetljenjei,ivotinia uopie. Neke znadajne nase dubokomorske Zivotinjei njihova velidina str. 85-93

V I I . S t a n o v n i c i n e s t a l n a b o r a v i S t a u J a -d r a n u. .'- Il ibe nestalna boraviSta, selice, uzrok seljenju,markiranje selica, sku5a, lokar,da, tunj, parasitidki radi6 Bra-chiel la, srdjela, in6un, pas ntodrul j , jaglun, ustavica, bucanj,

-x l -

pliskavica, stalne pliskavice i oblici' koji zablude. Sredozem-na medvjedica str. 94-103'

V I I I . M o r s k i p l a n k t o n . - N e k t o n , p l a n k t o n , p l a n k -

ter, makroplankton, mikroplankton' nanoplanklon. Lovljenjeplanktona. Sastav planktona. Prozirnost planktera. Bida, kojaza ciielog iivota pripadaju planktonu, a druga samo dio Zi-vota. Slanost mora i Zivotinje, eurihalini i stenohalini oblici.Isosmotidke rastopine, isotonija. Zivotinjska krv i morska vo-da. Zivotinjski tipovi planktona. SpuStanje i dizanje planktij-skih Zivotinja. Ovisnost planktona o fizikalnim pojavama. Mo-notoni plankton, >more cvjetan, kalendar planktona, radiola-rij i. More u vjednom gibanju i uzroci toj pojavi. Vjetrovi i uplivna organizrno u moru, ribe selice. Pojavliivanje nekih Llvoti'^nja u Jadranu, Cotylorhiza, vene,rin pojas, radi6i Evadne iPodon, Oikopleura, salpe, riblja jaja, variacije Zivotinjskihoblika iste vrste. Savr5enost gradje planktijskih bida, Velellakao plankter i druge Zivotinje, svrha Zivotinjskih kolortijakao lanci u moru. VaZnost planktona u gospodarstvu prirode.Hromatofori i njihova zada1a u tijelu, tr,rvotna hrana. "Ve-Iika riba jede malenun. Kako se Zivotinje hrane planktonom.Napravc za f i l t r i ranje planktona kod Zivot inja, Orkopleura,psina gorostasna, srdjele, skuSe, igle, 6ipli, l idinka grdobine,usat i k i tovi . Najbol ja je voda str . i03-11f i

I X . P o l < r e t a n i e i i v i h b i d a u m o r u . - Z i v a t v a r(plasma), njena specif idna teZina. Preteg bida u vodi. Kol idinavodc u tijelu morskih biia, drhtalasto prozirno tkivo Zivoti-nja. Sposobnost promijeni t i kol idinu vode u sebi, radiolar i j i ,smanjenje spccifidne teiine tiiela, mijenjanje obujma tijela.Stvaranjc lakih tr.'ari u tijelu u svrhe lebdenja, nakupljanjemasti pod holom. Razlidit postotak mineralnih tvari u tijclu.Povedanje relativne povr5ine tijela. Aktivno r;okretanje or-gana za smanjenje brzite pada u vodi. Unutra5nje trenje iliviskozuost vode, nosivost vode i uvjeti, Sagitta, Ceratium.Padanje tijela u vocli i uvjeti. Formula za brzinu pada ne-koga tijela u vocli. Utjecaj temperature na plankton. Podralajsvijetla na r,'ertikalno rrutovanje Zivotinja, rak Phronirna, fo-totaktidnost. Osjedala za ravnotelu, statidki organi, statoci-sta, statoliti, uzdu5ni mjehur kod riba i njegova zada(,a.I)ub-ljinskim ribama pukne uzdusni mjehur, kacl su izvudene napovrSinu vo.de, kanjac str. 116_130"

X. Smr t i pob jed a . - Z ivo t in jske var iac i je na da l -matinskim otocima. Promjena Zivotne zajednice ili bioceno*

Page 8: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- x l l -

ze. Otok Sv' Helena u Atlantskom oceanu i njegova fauna u

o."Sf".tf i sadaSnjosti Promiene u fauni i flori Jadranskog

;;;. Fizikalna ,promjena morske vode dieluje na organizttte'

Ft"rit"" , veliSini Zivih bi6a i temperatura' Utiecai dovieka

;;l;";ntora. ViSe i manie vrijedne ribe u ribarstvu' odre-

Oienie starosti i rasta kod riba. 'Bezbroj duSa kroz valove

OiSe". OOrZanje Zivota u moru i kolanje hrane iz bi6a u drtrga

Uii" pri.A. morske. Ziva su bi6a promienljiva, promjene ltc-

risne i Stetne po orgatlizanl, organizatn se inijenja ili propada'

smrt i Pobjecla str' 130-139' l - u m a i s t r u i t r i h i z r i i a j a s t r ' 1 4 0 - 1 4 6

str. 141-155K a z a l o

Literatura.

Kod sastavljanja ove knjige upotrebljavao sam u glav -nom ovu knj iZevnost:l ) I lab id , K . : Pog led i na b io l . ib ionom. odnose u Jadran-

skom moru, Zagreb 1911. (Znanstv. djela za opdu nao-brazbu, izdala Jugoslav. akad. knj. 5.).

2 ) R e r i c h t e i i b e r d i e T e r m i n f a h , r t e n , N a j a d e o i m A d r i a -tischen Meere. Wien 1912.'1915.

3)4)

I l rehm s: Tier leben, Leipzig- lWien, IV.C o r i, C. I.: Der Naturfreund am Strande

Mittelmeergebietes, Leipzig 1910.5) I )o f le in , F r . : Neue Forschungen i iber'fiefsee.

Berlin 1913.

8)

e)10)

l l )

12)13)14)15)

Gast, R.: Motorenf ischerei bei Fiume, iWien 1918. (Oe-sterr. Fischerei-Zeit. J. XV.).

H e s s e , R . u . D o f l e i n , F r . : T i e r b a u u . T i e r l e b e n , B d .I..-11., Leipzig-Berlin 1910.-1914.).

f le sse, R.: ' f iergeographie auf okologischer Grundlage,,Jena, 1924.

K a m m e r e r, P.: Der Artenwandel auf Inseln. Wien 1926-Korsche l t , E . : Lebensdauer , A l te rn u . To ,c l , I I . Au f l .Jena 1922.p la t e, L.: Allgemeine Zoologie und Abstammungslehre,,I., II., Jena, l9ZZ.-lgZ4.R o s e n, R.: Wunder und (iitsel des Lebens , Leipzig.S t e c h e, O.: Grundriss der Zoologie, Lelpzie 1919.S t e u € r, A.: Planktonkunde, Leipzig-Berlin 1910.S t e u e r, A.: Ziele u. W.g. biol. Mittelmeerforschung,Leipzig 1913. (Ges. deutsch. Naturforscher u. Artzte. Ver-handl. 1913.).

Auflage.der Adria u. des,

die Biolcgie .der

6)

Page 9: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

-xN-

16) S t e r € rr A'.: Veriinderungen der nordadriatischen Flora

u. Fauna *un'"ni oi' r"l'{"n Dezennien (Internationale

Revue a. g..u.tii i"oi"l-itr"gie u' Hvdrosraphie' Leip-

zis, Bd.II'I ', 1910')'

1?) Tschulok, S'r Das Svstem der Biologie in Forschung

u. Lehre, Jena 1910'

18) Wol te r . " t , R ' t T ie r ische Wanderungen im Meere ''"'

B;;in igos. ffi..ieskunde, J'2'tl'3)'

Stt'.

1 '

),,,

,,

1 '

,,

Ispravci.

18. r'eilak 18. odozgo ditai dublie mjesto doblje.21, pod slikom 8 ditai Rhizosfomc mjesto Rhizostona.25. i'edak 7. odozgo ijtai nieinom mjesto jeZnorn.26. redak 9. odozdo (,itaj hodnik mjesto odnik.29, redak 3. oclozdo ditaj liiinke mjessto liidnke.30, redak 3. odozdo iitai sitnim mjesto sinim.67, redak 8. odozdo d,itaj nalikuju mjesto nalikuje.67, redak 7. odozdo d,ital Hippocarnpus mjesto Hippoacarnpus.86, redak 3. i 2. odoztlo ditaj prodiru mjesto prorniru.89, redak llr. odoztlo 6itaj svijetlo mjesto"svijelo.

115, redak 13. odozilo pogreino je umetnut, a mjesto togaima da brde: Oikopleurs Zivi u drhtalastoj i prozirnoj ku-dici, koja je . ..

115, retlak 11. oclozdo ditaj Oikopletra mjesto Cikopleurn.117, redak 15. otlozgo Eitaj iitaoca mjesto diaoca.118, porl sl. 70, redak treii ditaj kontrahirane mjesto l<onhilane.122, redak 3. oclozdo i,itaj Trachypferus mjesto Tlachyterus.1?2, redlak 2. i 1. o cloz clo ditaj unutraSnj e trenj e i/i viskozno st vo tle.127, retlak 11. odozdo i,itaj bilateralno mjesto bltrteralno.129, redak 7. odozdo ditaj dublje mjesto u dublje.131, redak 13. otlozdo ditaj sa nesfali mjesto se nestali.138, retlak 11. oclozgo Eitaj izmedju mjesto izmjerlju.

Page 10: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

I .

Zivot je borba.

Bilje i Zivotinje djeca su jedne majke Prirode, a ipak srrmedju sobom razliditi. Razlidito je i lice, Sto ga stvaraju napojedinim mjestima na5e Zemlje. Vedina bilja Zivi gotovorrcpomidno do konca svoga Zivota na mjestu, gdje je izniklo"pa i ako ga obasjava jedno veliko Sunce, i ako kupa svojekorijenje rekli bismo u zajednidkoj vodi, ko,ja se poput krvo-toka probija, struji i mreZoliko ispreplede Zemljino tijelo,ipak to bilje nije posvuda jednako a niti je jednako podije-ljeno na povrSini Zemlie, bududi da svi uvjeti Zivota nisuposvuda isti. Tako se na jednom podrudju stvaraju livade, ana drugom tundre, pa prerijre, stepe, vri5tine ili makije, i kakose sve ne zovu ti vegetacijski tipovi. Slidno vidimo, da jei sa Zivotinjama. I ako Zivotinje posjeduju mod pokretanja imogu da mijenjaju svoje prebivali5te, ipak se veZu i vezanesu na posebne Zivotne prilike nekoga podrudja na Zemlii.Koliki milijuni iivota prije propadnu, negoli se priljub'e pro-nijenjenim Zivotnim prilikama, pa je ekzistencija svakog bidamoZemo reii ,posljedica nekog kompromisa izmedju Zive i ne-Zive prirode. U Zivom bidu stvara se u gradji i funkcijamanjegova iivota, dakle u kemidkim i fizikalnim pojavama nje-gova tijela takovo raspoloZenje, da je ,bide podobno izdri,atiborbu i s izvanjskim neZivirn okoli5nim ,pojavama, pri demnastaje ravnoteZa prirodnih sila.

eini se na oko, da je More jednolidna cjelina, ali nam jerroznato, da nije posvuda jednake fizikalne prirode. Morenerna

,svuda istu temperaturu i isti kemidki sastav ili slanost,nrlr rstu gustodu, optidke pojave i pritisak. Razlidite fizikalneI)oJave. u moru uvjetova5e nej,ednake oblike iivota ili kako ihqrugaeije. zovemo biia. Tako je na primjer za lju5turno pje-sKovlto dno na5ega mora, Sto ga zovu tvrda dna ("fondi

1

Page 11: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 2 -

*ii;l'di3i'i1:.';Tu::lFf,]{fi ::ill^q:i:i}1i',"{J1:tfr.|;$ffi -i'1*'1;;'ry;t'.*"i1"''.1.;.;*ff,l'";T ;#l:fti:l,;'i" ii:lilrl "'i'"ii i'*ou mo d pok re -iiiii"i;-iiai'iu gotouo nepomidnoJii"?si."i'"a titici morskoi' y ioti.';il;]" naii i Plosnu' {gzlt''.:"",i;;;;i-

";liku- .baburu' (L'18ia)'

r.oiu iouu ,,morski ienac" (Seni)'

s,J-t;" rir.iititt skliZe Po obali

iioo -i.*o

ili mnoStvo crnih malih

i"n"i" (MYtilus minimus)' Sto se

;;-i;iid Pridvrstise lakim koncima'

iil;i; imadu na svoloi..nozi ^Zii-llEul-r.o1" izluduie. liepliiv snoprc

i i- l is.- 'smedlasti tr ' ioZanitr nit i

6y.;;;j, tole.bomatr izvan tiiela

)iiotinii: otv:rdnu' Tim se nitima

il;;;;ii dagnla, a snaZni ie talasi

;i;;; ;; *o'e,' ott'inuti' Dagnia iPak

t""2. a. pt"*i!eni..svoie miesto is-

oustuiuei nove niti, naglim Pote-

iom Pretrgne stare, niti a Po no-

i i * " ' t . Povude dal ie ' r .Y ! :^ ^ ;u""itii.ti;-6"k j'ednolidnije. od St' 1' Ascidil (Phallusiopsis

ostale zemaliske povrsine' na..z.uoq f"lp,tk'3k'fiJ'ii"i I'iiiiil i nalazimo u nlem manii broi y':J,""TJ"'..duitlini .p'i*-ziiotinittilt oblika' Jedva petina svih iil"

-"""i';rA"astoi'.podlozi u

iiiiiiti zivotinjsliih vrsta Zivi' l velikoi mno2ini'

irodi; od 412.000 vrsta mnogosta-

"ie"ift Zivotinja, Poznato ih ie u

slatkoj vodi i rnotu"lulo g5'ooo (M.o n i u s)' U moru su

pako zastupljeni tui ffit4lli--tipoul izuzevSl stonosce i

vo,dozemce, koiitr tam6 "ituto

ttrn" ' Zivot je u moru stariii '

negoli na kopnu i ""tr"it"i

vod'i' pa poradi toga imade tl

moru bi6a primitivnijJ'l ' ltanoituuniie,.gradje' IzuzevSi samo

neke iznimkt gotouo'lul'*oittt Zivotinje su s morskol-:'::

clom isotonliske, daile imadu istu . osmotsku mo6; morsKa

voda fle moze clakle'il i it"i"ii broi molekula Zivotne tvari'

- 3 -

buduii da ne dolazi do osmotidkog strujanja izmedju morskevode i Zivotinjskog tijela. More i Zivotinjsko tijelo imaduisti broj molekula, pa stvaraju isti osmotski pritisak.

"Pdnta reio il i >sve tedeo po Heraklitu! U lVloru nemamirovanja, tamo vlada vjedno mije5anje i neprestano struja-nje u vertikalnom i horizontalnom smjeru. S tim strujama pu-tuju i Ziva biia bilo Dasivno, da ih struje nose, bilo aktivnosvojom vlastitom miSiinom snagom; od povr5ine do dnamorskoga, pa od obala do pudine mora, i obratno.

More je ,organizamo, kome se ne zna za podetak niti kadaie nestati. More je ,l,jedno< kao Sto je vjedna i tvar, koja sernanifestira sad u ovom sad u onom obliku, a iiva ,biia uljemu, dine ga >Zivim< tijelom, pa poput krvnih destica kruZe

S1. 2. Dagnia.(Myti lus gal loprovincial is) sa nit ima se pridvrst i zapodlogu,a naraste velika 6-8 cmr liusture su ioi ljubidaste do crne, (po Cori"u).

i s t ru je k rozan j . Wol te reckka i ,e , da su za nauku o Z i -rrotu u moru od najvede vaZnosti baS Zivotinjska putovanjai strujanja, koja veZu razlilita i velikim udaljenostima ra-stavljena i,ivotna okrui,ia u najve6u i jednu jedinu Zivotnuzadrrgu na Zemli| Kazali smo, da morska bida putuju nesanro aktivno s pomoiu svojeg vlastitog miSiija, nego i pa-sivno, da ih prenose struje i vjetar, il i pako putuju u povodusile teZe, ili i na taj nadin, da se u niima razvijaju neke laketvari, koje ih diZu u vodi. Podrobnije 6emo o tom rasprav-ljati poslije.

Svatko, tko je boravio na rnoru zna, da struje prenoseiiva bi(,a i neZive predmete, a na rubovima se struja sku,pir,elika mnoZina plivajudih bida. U strujama je kad5to tolikomno5tvo morskih bida, da tamo sve vrvi od iivota. Takoveclugadke i Siroke tamne pruge vidimo ve6 s daleka na povr-

Page 12: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 4 -

Sini mora. To su t. zv' Livolinjse ceste ili zookorenti' a po-

itsi", t*t" le-iu glatka kao na kakvom malenom i mirnom

ribnjaku ili kao O" tt""rit-iu'ii io po lloOi' Prenos ie maniih

i,ivolinia i morskih ui*u^'u 'lt"i""* tako stalan' pa kaLu' da

se desto po transpor;;;"t- organizmima dade lakSe odrediti

pori:.ti" ledne struje, negoli s oceanografskim metodama'""'^U;";-i; otoiist-u-*oru osobito zapaLa na- bi6ima'

koia za svog Zivota;ii";]"j" okoliS.i. Zivotne prilike' kao

Sto na primjer i.guriu, iitilao zmijolika riba Livi uz obalu

morsku ili u slatkoj ;;Ai; kao mlad-a Siroka i plosna lidinka

u dubljinama datexa ioiu, oitunu' Isto tako mnosi odrasli

ili;ffii';';". iti noauju po dnu mora' pa su i dr.ugaiiie

;;;a:;,.-; niiltou. lidinke plivaiu more.m i nijesu roditeljima

nikako slidne, euee ^'su

i aiugueiie simetridne' Bida' koja

ffi;;;iu, lakodier su na razllliti nadin 'prilagodiena na

takav Zivot , a Liva j; tt"t ni'hou'.-tijela razlidito leagirala

na fizikalne pojave, pu tuto nistadoSe razliditi tipovi Zivota'"- -UG;i

i"-otoiiiu nuilotit zapala kod Zivotinia na nji-

hovim osjedalima, nu organima dakle' .koji su najvi5e na

uclaru podra zaia izinisi<-og sviieta' Osiedala najbrZe reagi-

.a"; ie podiaZaie. Ved ie Liva tvar jl i protoplasma sama

po sebi osietlj iva, i" iizi- tnogt podraZaie osjetiti ' -Kod

".ei* Ziuotinja pako it*dtto pored toga neka odrediena

mi'esta, gdie su .. .Ll.iiil. pot"bn" . osjetliive stanice' ucie-

Sene za primanje odredjenih podraLaia'. koji se prenose-na

Liv(ani sustav zivotini"'"iut"u su miesta osjedala' koia oba-

vie5euiu Zivotinju o promjenama ̂niezina okoli5a ili o pro-

;rru;;; staniu vla'itita tijela' osiedala su u Zivotinia raz-

ii;it;';;;;j"-i .uvtsen.iva, a udeSena su ili,orema otgtt-s131-

votinje il i prema potrebama Zivotinie' kao Sto i prema prlml-

tivnosti u razvoiu ;;;tfjt neke Zivotinie' Nlnoge niZe Zivoti-

"i. 'L., oeiju u primitivniiem su stani-u' Da im pokretania ne

upravljaiu pruu. oei,"';;;;- ;" tui"itott osietli iva koZa ili

samo mirisne iti opipne Jsjetliive stanice' Sto ie Zivotinja

uttivniia u svoiem pokretanju, to su ioi odi savr5enije' pa

,rrog iocu mnoge Zivotinje, koje pasivno plove morem' nema-

i"";?d;ifi -"

;;;;;-(*t" ct tn't du "t,

tvi -sif onof o ri' ktenof ori i pte'

ropodi). Isto tako goi6"o sve pridvrsdene ili sesilne Zivotinje

morske su bez otgunu za vld',lao polipi' koralii ' mahovniaci'

ascidiji. Odi se toO l-iuoii.ia nalaze na miestima' koja su nai-

j;i;;;i"i;"a sviieilu i na onim miestima, gdie naibolie mosu

da nadziru pokretanje tiieta, a to im je i zadada' Kod meduza

- 5 -

dolaze organi vida na rubu klobuka, kod morskih zviiezdana vrScima krakova, kod crva, koji Zivu u cijevima, na nlei_nim skrZnim tracima, kod meku5ca ,babu5ke (Ctriton) na le-djima, kod Skoljka5a de5ljade (kapice, dandice) na ru,bu pla-Sta, a kod simetridnih duguljastih Zivotinja na kraju glave,koja kod ,pokretanja ide naprij 'ed.

Mnogi bodljika5i osjeiaju svijeflo koiom, jer nemajuodiju. Prema opaZanjima se jeZevi odvradaju od svijetla, panam se dini, da je ova negativna fototro,pidnost uzrokom vrlodestoj pojavi, Sto je susreCemo i na plidinama na5ega mora,da se jeZcvi lta svojim ledjima tovare razlidnim predmetima(alga62, Skoljkama, i t. d.), te se toboZe maskiraju. Isto takozvjezdaf Astropecten kod rasvjete uvladi jako osjetljivesvoje ambulakralne noiice, a zmija(e ;bjeZe od svijetia poOkamenje, u lul<nje spuZava i t. d. Zmiiale takodjei nemajuoiiju, pa osjedaju svijeflo koZom. Medju , odljika5ima imad'zviezdaSi mnogo crvenih odiju na vr5ku donje strane kra_kova; kvrgava zviiezda (Asterias glacialis) ih ,rn; ;" ,00ra svakome kraku. Kad zvijezda plazi po dnu *oru, tudusvine krak gore, te joj svijetlo pada direktno na oei. Mnogrsrr SkoljkaSi bez odiju, pa reagiraju na svijetlo koZom. Glavo"_noSci imadu velike odi, sipa i l iganj veie, a mrkad i hobotnicamanje. Prozirna si,pica (Sepiola rondeleti), koju Zivi na

"i;;:renom moru, ima tako velike odi, da joj dostignu % teiinetijela. Slobodni plaStenjaci. (tunikati), imadu takodjer oei,-l."iim lrebaju (pirosomi, salpe), pade i lidinke ascidija, dokte'sio_bodno plivaju imadu odi, a dim se sjednu i prirastu za pod-logu, odi im se izgube.

Odi su se u riba prilagodile i,ivotu u vodi, a da ih priti_sak vode ne smeta, smjestile su se odi na glavi sa strana. bat iblje oko moLe primati zrake svijetla od sprijeda i od stragai .da moie vidjeti naprijed i natrag, iskodila jL teea kr;;;i;nicu sve do roZnice. Kod veiine riba je tvrda o6na le6a uobliku- pgtpune kugle, da sabere Sto vi5e svijetla. Riedje je,d.r je leia u.vidnoj osi krada (kao kod iudobine i h;ta;ic;).{ rKruglim oblikom prilagodjuje se leda na manju mnoZinu svi_jetla u vodi, rbududi da voda upija mnoge nake, pa ie vee udubliini od 1 metra pod povr5ino^ ii iolovicu *unj, .ui,rt_losti. Riblje oko je i<ratkovidno i

"idi .u,no briZe predmete

a i voda je sdma u debelu sloju neprozirna. Kod ,in" ."-rf"gtoga od velika znad,enla osjedala 'za

podraZare iz datiine,-ito su mirisni orsani i osjedaia na loenoj piugi. t_e6a je u oku

Page 13: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 6 -

korpnenih Zivotinja mania i nije okrugla.a i ne treba da bude

veda od zienice u .utl, ttuO se ta.-naivi5e ra5iri' trududi da i

;;;i";;;; au utovi ive zrake, Sto na oko padnu' oko se

""[i"ifj^'z*"tini", ftuto uiOi*o' razlikuie o'd oka kopnenih

stvorova. Na oku Zivotinia nastado5e- 'znatne promjene' kad

ori"uis" u"Ou i prijedloi. nu kopno' Mo:ski sisavci' kitovi i

perajari dobi5e opet lugiastu ledu, !9r z.rvu u vodi' a bielo-

;;;i;;-i- It odebjiah;'d; bolie izctrZi veliki pritisak vode'

Vodene Zivotinje ne trebaju u Zivotnoj borbi da 6uiu' one

ne trebaju slu5nih otg"""' lzizeuli neke. iznimke' vodene- Zi-

votinje ne daju oo .oln.l-uetgu glasa' Jedino ie' Sto se kadSto

duje neki slabi Sum ; ;.kr"eta"nja ribljih peraia' a neki raci

putt"tuiu klijeStima nogu' VoAene Zivotinie o'dgovaraiu po-

kretanjem na podrai'ai'iiuU", ali to ne mora znaditi veli

P I a t e, da su sa i 8uii,-pu ie vierojatnije miSljenie poduprto

pokusima, Au su m.ttani8ki - podraZ'ena .opipna osjedala na

t"zi?i"it"i". ura"s"i-"aiovi zvuka tesko prodiru u vodu'

Kod nijedne se niZe-Zivoti'nje iti kako ih u nauci zovemo bes-

kraljeinjaci, ne zn za oeti sluha' pa se stoga pita i za -viSevodene Zivotinje, r.#sj"-." iiu",-Auu uop6e duiu?- eini'se'

da ribama potpuno iali sluh i da su po svoi prilici gluhe' Do-

duSe neke ribe reagiraju na zvukove- pokretanjem' ali se tu

;;Ji;;lt-d" o poatozulu-diugirt osjedala.'. buduii da .vL13;i

"oiUu mehanidki podraZuju riblie osjetli ive organe u Kozr'

kao Sto poclraZuiu .t"rtitk;-";;;;i ('u.tiunoteZu) kod raka'

S pomodu "i'onogu-iii-opipnog

osjedala ttai'e nii'e Zivoti-

nie h"raltu'u voai, oufiie livi sitniz i piiesak' pa ne trebaiu ke-

midkih osiedala rniil.u i okusa, kojih prema iomu i nemaiu'

eini se, da najnize mnogostanidne Zivotinie kao Sto.lu Tj.e:Sinci (celenlerata) nornuiu osje6ala za miris' utl l:ki.gb-l]-"iit*Ou'okusna osje6ala, koja se kod moruzgva (aktinija) na-

laze u tracima. I kod nekih medtza reagiraju traci na Ftqll-tli-o"ai"z":. N" f.titii^.t. podraZaie osietliive su kod bodlji-

r *suun l ,nurakra lnenoZ ice iper l i ce la r i j i (ma lak l i je5 tanapo-visini iii.tu titt Livotinla u tluz" valiada za lKeenie ili za

rt"li""i. rtiane, koiu dbdavaju k ustima)' Za morske- zvi-

iezd.ekaLu, da mogu, ako su gladne' mirisati hranu na 50 cm'"wf"f.rS"i

imadu takodier razlitna kemijska osjedala, s kojima

ispituju kakvo6u uod" i hranu. Svaki ribar znade' da raci

*bg" mirisati, pu itn je osiedalo smjeSteno na predniim tica-

lima, na posebnim miiisnim dlakama' MuZjaci u raka iry9l'

mirisne organe jade iazvite, negoli ilenke, za koie se drZi'

da za dozrijevanja jaja izluduju neku mirisnu tvar. Raci dinise posjeduju i o6ut okusa, a kod vi5ih raka Inogu ne samousne desti,nego i vrSci klijeSta na nogama imati mod okusa( F l a t e ) .

Kod morskih pasa i rai,a nalaze se mirisne gra'bice nadonjoj strani gubice, gdje su i usta, pa usisana diSna vodastruji najpriie kroz nos. Morski psi nju5e jako dobro, te imnosna Supljina kao i kod kopnenih stvorova sluZi za mirisa-nj'e hrane. Morski psi se ,dosta brzo i u ve6em broju skupeoko lje5ine u moru, pa nanjuSe takav plijen pade u udalje-nosti od detvrt morske milje. Prema iskustvu svjetskih ri-barskih strudnjaka se zna, da morski psi ipak ne vole smrd-ljivo i pokvareno meso, pa ga samo onju5e i odu, a dim jeIrrana svjeZija, s tim da je radije lzmu,

Kitovi su sisavci, koji se priljubi5e iivotl u vodi, pa suim se i osjedala udesila prema takvom nadinu Zivota. Kito-vima je mirisni organ zakrlljavio, a nosna im Supljina sluZisamo za dihanje uzduha. Nosni se otvori Gva kod usatih ki-tova, a jedan kod zubatih oblika) nalaze na najvi5em mjestuglave, a straga je u nosnu Supljinu utaknut dugadak grkljantako, da i kad su usta otvor,efl?, ne moZe vo,da da zadje uduSnik, pa se hrana pomide dalje s obje strane grkljana.

Kod riba ie vaino bodno osjedalo, koje reagira na meha-nidke podraZaje vode. To osjedalo tede u crti od Skrga po-dev5i prema repu u bodnoj pruzi tt sredini sa svake stranet'ibljega tijela. Sprije,da prelazi ta pruga na glavu a kadStoi na peraje. To se osjedalo sastoji od niza t koLi smje5t:nihosjetljivih breZuljdida, koji su u vezi s mozgovnim Zivcima.Zada(,a im je, da ribu obavijeste o smjeru i jakosti tekudevode. Zna se, da su ribe vrlo osjetlj ive za strujanje vode, pase redovno glavom postave prema stluji. Riba i u tami osjedakroz reflektirane valove vode, da se pribliZava nekome pred-m'etu,

Razlidna osjedala o,bavje5duju Zivotinju o stanju, u komese ona ,nalazi. Izmedju Zivih trida i okoli5nih pojava bije seljuti boi, i postoji odajna borba, i ako u ti5ini i nedujnosti, pase organizam sluZi svim mogudim nadinima, da se odrii uborbi za opstanak. SnaZni mi5idi puZa priljepka odolijevajuZestokoj navali bijesnih talasa na obali mora, gdje ta! puiiivi, a crvena boja moruzgve neda, da se ta Zivottnia ispedena suhu i jarku suncu. Uzdu5ni mjehur u riba sluZi, da nepotonu na dno, a snai,ni mi5idi brzih i nezasitnih morskih

Page 14: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 8 -

pasa pomaZu, da tim ribama nikada ne ostane prazan Lelu-dac od vedih zalogaja. U nesmiljenoj Zivotnoj borbi mnoZi'najaja ie kod mnogih bida od koristi, da ne bude ugroZen op-stanak neke Zivotinjske vrste. BaS u povodu borbe za samo-odri,anie, Sto je ima da izdrZi svaki oblik Live prirode, raz-vi5e se razlidjti otrlici Zivota. Tu borbu i to >hrvanjen u Zi-votu bi6a doista ne vidimo, ali je vidimo po poslie'dicama urazvoju njihovu.

I svako pojedino Zivo bide hoie svoje samoodrZanje, paako igdje, a to za podrudje morsko vrijedi Hcraklitova" re-denica, ,da je ,rat otac svih stvari, kralj svih stvari. (p6le-rnos pdnton mdn pat6r esti, p6nton dd basileris); U Moru seneprestano bije ljut boj, tamo jedan na drugoga vreba, svla-dava ga i proidire. Zar 'da ispisujemo sve primjere te krvavetror'be, gdje se Zivot otkupljuje Zivotom? ,Princip borbe zaZivot sastoji se u borbi, da se dade iivot, u borbi za smrto,v c l i R . G o u r m o n t .

Vitak i okretan razbojnik medju racima vabid (chanoc-cia, Squilla), kome Zenka ljubomorno duva paket s iajima zavrijeme njihova razvoia medju svojim usnim nogama, lovi isvladava svojim stra5nim i golemim hvataljkama i ove6eribe. RtebraS Berod guta njeZnog si rodjaka Eucharis, koji jedvaput ve6i od njega, a jedan milimetar sitna Noctiluca lovibiljdice, pa lidinke crva i razli1ne radi6e. Neki puZevi (Jan-thina) s pudine morske navaljuju na sifonofore, koji se Ze-stoko brane s ubojitim baterijama iarnika. I morske su zvi-jezde ljuti razbojnici i najvedi neprijatelji mekuSaca, pa je unjihovu Zelucu ,nadi veliku mnoZinu lju5tura progutanihoblika, koje su kadSto tako velike i Siljate, da tiielo zviiezdedobije posve drugadiji oblik. Asterias-zvijezde su pravi ne-prijatelji dagnjd, ostrigA i drugih Skoljka5a, pa u ostriZi5timapodinjaju znatne Stete. Da vidimo, kako morska zvilezdasvladava svoju Zrtvu

Morska zvijezda prisi5e najprije svoje crvolike ambula-kralne noiice, kojih je vrlo mnogo u brazdi na donjoJ stranikrakova, na Skoljkine lju5ture i stane vudi u oba smjera uprotivnom pravcu sve dotle, dok Zrtva ne iznemogne, pa joii mi5idi popuste i l ju5ture se rasklope. Zviiezda ima preuskausta, i ne tnoie da proguta veliki plijen, nego ispruZi svoj Ze-ludac daleko izmedju otvorenih lju5tura, pa Zelucem obuhvati

n) Heraklit iz Efesa (oko 500 god. pr. Kr,)

- 9 -

mekano tijelo uboge irtve. Zeludac izluduje probavnu teku-iinu, koja curi napolje, rastvara Lrtvu, koju zviiezda usisava.Ovdje se zbiva zanimliiv nadin probave izvan Zivotinjskogtijela kao Sto i kod nekih meduza (kako demo poslije duti),pa i kod drugih nekih Zivotinja.

Ima u moru Zivotinja, koje se dodu5e hrane Zivom hra-nom, ali ta je sitna i posvuda lebdi u moru, pa za takvuhranu ne treba velike borbe ili kakve lukavosti, da se do njedodje. To su mala, slaba bida i jednostavne gradje. prematomu su jaja i l idinke vodenih Zivotinja vrlo malene i s ma-lcnom kolidinom hrani'dbene tvari il i Zumanjka, a i mladi ujoS vrlo nerazvitom stanju mogu da ved slobodno iivu.

Tivot ie u moru raznovrstan i nosioci su Zivota kad5to

SI. 3. Zviiezda kvrgava (Asterias glacialis), isisava ikoljka$a (po Hesse.u).

vrlo kratka vijeka, netom se radjaju, pa odmah posibaju;iiva ie vjedna i neumrla tvar saduvana u poznim pokoljenji-nla. Takva se bida pojavljuju i nestaju gotovo tako brzo, kioito misao sine i opet pada u zaborav, kao Sto blijesak, Stobljesne i kao Sto iskra, Sto se vrcne i odmah gasi.

U svake je Zivotinje dvostruki nagon. Jedamput ho6e dasaduva svoj individualni Zivot, a drugiput treba da uzdri,i naZivotu i svoju vrstu. Da Zivotinja postigne prvo, mora da sehrani, a da joj ne propadne vrsta, treba da se rasplodjuje.Glad su i nagon za rasplod u Zivotu Livih bita najjadi iak-tori. najmodnije sile, koje pokredu borbu za opstanak. BaSkod vodenih Zivotinja opaieni su primjeri najved,e ,plodnosti,kod njih nalazimo najved,i broj jaja, Sto ih najedamput rnoZeda proizvodi jedna Zenka. Ovdje valja ipak naglasiti, da sesvaka jedinka iivotinja n'c dospije da umnai,a, nego naprotiv

Page 15: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 0 -

mnoge umiru, kako pjesnik rede "s netaknutom koprenomsvoje nevinostiu.

Za mnoge je Zivotinje u vodi velika lakoia do6i do hrane,budu6i da gotovo svaka kaplja vode sadrZi mnogo sitnih Zi-vih bida, pa takva hrana i onima na dnu morskom pada kaokiSa neprestano s povr5ine u podobi vrlo sitnih uginulih bilj-nih i Zivotinjskih tjelesa (ili detritusa). Stoga nije dudo, Stosamo u vodi susre6emo na dnu prirasle il i sesilne Zivotinje,koje su desto poput 'mnogih cvjetova radiarne ili zrakastegradje tijela, a oko usta im .se lelijaju mnogi traci. Njima hva-taju tu hranljivu vjednu ki5u i oblizuju trake ili Zivotinjastvara struju pokretanjem trepavica na tijelu, pa tako dolazisav taj sitniZ u probavilo Zivotinje. I oplodnja se kod takovihpridvr5denih Zivotinja odigrava s pomo6u strujanja.

U povodu pridvr5dena nadina iivota nastao je kod vode-nih Zivotinja nes,polan rasplod pupanjem, pa ako pupovi ostajui dalije na roditeljskom tijeiu, razviia se sve to u stabalce, za-drugu ili koloniju Zivotinjsku, kakovih imademo u moru dostaizmeclju njegovih stanovnika (koralji, mahovnjaci i dr.). eimsu takve Zivotinje napustile slobodan Zivot u vodi, pokretadnisu im organi postali suvi5ni, pa ih i izgubiSe, a s njima u vezii osj'edala, koja rukovode pokretanje.

Makar kako bile Zivotinje u vodi slabe, ipak mogu da ibez svog aktivnog pokretanja dodju u najudaljenije krajeves ,pomodu struja morskih. Na taj se nadin omoguduje, dase vrsta daleko rasprostrani, pa se stoga opaZa, da medjurnorskih stvorovima ima relativno mnogo manje vrsta, ne-co l i kod kopnen ih Z ivo t in ja . Doeder le in navod i , da ve-liku brzinu pokretanja imadu samo kopnene Zivotinje, a dasu svi brzi plivadi u vodi organizovani po jednome principu.Svi su vretenasta tijela, koje moi,e da bude spljoSteno, a nastraZnjem kraju tijela nose pokretadnu peraju, koja djelujekao vijak straga na parobrodu i sluZi istodobno kormanjenju.Tako je ra5iren i spljo5ten rep kod kitova i riba, a kod nekihdrugih Zivotinja smjestili su se posve straga straZnji udovi'liao kod perajara (f6ka), pingvina, dugorepih raka i t. d. Umoru ima i drugih tipova pokretanja. dMe,duze se, salpe i gla-vono5ci pokredu tako, da Zivotinja prima vodu u neki SupaljmiSidav prostor svoga tijela, pa tu vodu stezanjem mi5iiaopet naglo izbacuje napolje. S time dobiva Zivotinja udaracu protivnom smjeru, u kojlemu se tada pomakne naprijed. Kodmedtza je taj prostor za vo'du u svrhu pokretanja pocl zvo-

- l l -

nolikim tijelom, a kod ponajvi5e nekih malenih meduza (hi-dromeduza) je na obodu suZen vodoravnim prstenastim na-borom, pa se voda istiskava kroz uski otvor i udarac joSvi5e pojadava. Rebra5i (ktenofori) se pokredu trepavastimplodicama u uzdui,nim nizovima po tijelu. Plodice se jednoga

SL 4. RebraS (Eucharis). lz Babi(: >Pogledi<, fugoslav. Akad., Znanstv-diela za op6u naobrazbu, knjiga 5.

niza (rebra), pokredu normalno odozgo spram dolje, i uvijekniz za nizom ritmidki u pravilnom slijedu. Neki se rebra5ipokredu i stezanjem mi5ida, pogotovu kacl se spu5taiu udubljinu. SteZudi se istiskuju tekudi sadrZaj probivila krozusta i izmetne otvore i s time Zivotinja smanjuje svoj obu-jam i postaje specifidno teZa. Drugi oblici kao Bero6 izvode

Page 16: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 2 -

snalna mi5iina pokretania, a venerin pojas pokrei'e se brzopo strani poput crva. Glavono5ci (sipa, hobotnica) plaze podnu mora s krakovima ili pak plivaiu postranim naborima iliperajama, ali kad su u pogibli, naglo izbacuju vodu kroz ci-jev ili lijevak na trbuSnoj strani tijela i odbijajudi se takoplivaju u protivnom smjeru. ee5jada (Pecten) pokrede sesklapanjem !juStura. Znadajna srt i pokretanja bodljikaSa'koji ispruZaju rastegljive ambulakralneno7ice, u koje navali voda iz vodo-iilja, pa kad se te noZice vlastitimrni5iiima stegnu i skritte, bududi dasu dvrsto prisisane za podlogu, po-vuku Zivotinju u odredjenom pravcu.Ako je bodljika5 na rahlu pijesku,gdje se ne moZe da s prianjalkom pri-hvati podloge, onda hoda noZicamakao na Stulama. NoZice u zmijada ne-maiu prianjalke i sluZe samo za pi-panje, a Zivr-rtinja se pokreie samimkracima. Skoljka5i se s pomoiu mi-Siiave, ispruZene i ukodene noge, ukoju navali krv, ubu5e i uvuku u pi-jesak na dnu mora; slidno moZemoopaiati i kod bezupke u slatkovod-nom akvariju.

Vodene Zivotinje pokazuju svojstvou suprotnosti prema kopnenim stvo-rovima, da vodena biia nisu i ne tre-baju da budu za5tiiena od isu5enjasve dok ne ostave vodu. Stoga sekoZa vodenih Zivotinja sastoji iz lan-kih stanica, pa je desto i sluzava. Ribeipak razlidito i nejednako izdrie nasuhu izvan vode. Sledj primjerice ugine nekoliko minuta izatoga, kako je izvadjen iz vode, pa se redovno i ne oporavlja,ako ga opet bacimo u vodu. Jegulja nasu,prot Zivi.dane i daneizvan vode i za niu nema Stete, kad se opet povrati u vodu.'Io svojstvo, Sto neke ribe mogu duZe boraviti na suhu uz-duhu, potjede od poloZaja njihovih di5nih organa. Skrge sekod vodenih Zivotinia nalaze desto na izvanjskoj povr5ini ti-jela, a kod riba su smje5tene dublje u tijelu, pa SkrZna Sup-ljina opdi kroz SkrLni otvor s okoli5nom vodom. Kod jegulje

SI. 5. Rehra5 badvidasti (Be"rci). lz Babilt >Pogledi<,fugoslav, Akad. Znanstv,diela za op6u naobrazbu,

hniiga 5,

- 1 3 -

je SkrZni otvor yrlo uzak, pa prema tomu moZe ta riba duZeizdriati izvan vode, a da joj se Skrge ne posuSe. Ima i raka,koji se zadriavaiu na morskome Zaltr izvan vode, bududi daimadu usku pukotinu na SkrZnoj Supljini, pa Skrge ostajutraino vlai,ne.

Iz svih ovdje probranih rimjera razlilite gradje kodrnorskih Livotinja razbiramo, da su vrlo dugo morale trajatiodajne borbe izmedju bida i okoli5a, izmedju iivota i fizrkal-nih pojava, koje dopuStaju Zivot. Ta je borba ve6 stajalarnnogo i,ivota, dok se Zivotinje ne priljubi5e ditavim svojimbidem onome stanju, koje im naibolje omogu6uj,e Zivot. Taborba traje i dalje, i trajat 6e sve dotle, do,kle bu,de Zivota!

"A mi, koje Zivot niti satre nitifltjede da nas liruni svojim lovorima,Mi stojimo jo5 u zadnjim redovima,Dok nas, srede gladni i gordine siti,Ne bude nestalo Sutke i u tmici,Nikad pobjedieni, nikad pobjednici. (N a z o r)

I I .

Problemi u Zivotu Livih bida.

Kad prviput vidimo more, pridinja nam se, da je pred:rama pukla nepregledna pustinja bez iivota. Kada ga po-drobnije upoznamo, opaiamo, kako se u moru kao nigdiedrugdje u prirodi, gotovo u svakoj kapliici zbivaiu toliki i-to-r odjaji, tamo kljuda bujan Zivot, o demu nas moZe da uvjerisvaka kapljica morske vode pod mikroskopom. U moru na-lazi mekanu kolijevku i hladan grob neizmjerna mno'Zina ii-vih bi6a, medju kojima ih imade mnogo i takovih, da ih sprostim okom bez mikroskopa i povedala je'dva vidimo. Usvakoj kapljici morske vode razbira se vjedni ritam Zivota ismrti! Jedan detvorni metar morske povr5ine otprilike dajetoliko organske tvari, koliko isto tako velika plo5tina obra-djene zemlje, dakle oko 150-180 grama.

Na svakom miestu i podrudju u moru nema jednaka mno-iina iivih tri6a, nego ie na razli(,nim mjestima iivot po ko-likoii i kakvod.i razlidit. Na primjer, hladna su mora bogatana sitnim bidima, a topla siroma5na. Ta sitna bida lebde u

Page 17: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 4 -

moru i poskakuju na mekanim talasima, more ih nosi' a vje-trovima i strujarna prenosi u velike daljine. Ta se mnogasitna ,bi6a morgu da pokredu, ali ipak ine mogu da odolijevajusnaZnim mehanidkim silama mora. Takovu zajednicu Zivihbi6a u vodi, Sto ih struje mogu na daleko da prenose i Stose njima slabima budno rnore obijesno igra, zovemo u nauciplanktonom. Na planktonu su naj,bogatija mjesta, gdje su naj-iivahniie vertikalne struje. Samo tamo, gdie u povodu verti-kalnih struia dolaze hranljive tvari na suncem osvijetlienupovrSinu morsku, nalazimo bujan razvoj organskoga" i,ivota( N a t h a n s o h n ) .

SL 6. Ptanktijski radii (Calanus finmarchicus), (po Sarsu).

Plankton nalazimo u moru normalno u svim slojevima,od povr5ine do najvedih mu dubljina. Ako negdje nema Li'vota u moru, kao Sto je to primjerice u Crnome moru, gdjenalazimo Zivot samo do 200 m dubljine, onda su tamo nekenepovoljne fizikalne ili kemidke prilike, koje ne dopudtaju, datamo Sto Zivi. lJ Crnome moru je tomu uzrokom otrovni plinsumporovo,dik, koji se nakupio u dubljim slojevima togamora, i tamo onemoguduie Zivot. I u /Vlrtvom moru, koje spravom nosi svoje ime, nema Zivotinja, bududi da u njemuima toliko oto'pljene soli (25%), te tamo ne moZe opstati Zi-vot. Lebded.ih bida ili planktona naiviSe ima ipak u gornjirnslojevima mora, izmedju ,povrSine do otprilike Zffi m dubljine.

Pripadnici planktona imadu manji broj jaja pa se slabijeumnaiaiu, nego li i,iva bi(,a s obalna podrudja ili s morskoga

- 15 --

dna. Tako ienka planktijskog radita Calanus finmarchicus nenosi jaja u vredicama, nego ih odlaZe pojedince u vodu. Ovupojavu slobodnog odlaganja jaja u vodu tumade neki kao po-serban nadin priljubljivanja na planktijski Zivot, da Zenke nebi bile preteSke pod teretom iaia, ,pa da mogu lak5e lebditi iplivati u vodi. O pojavi o'lak5anja teiine tijela kod lebdedihbi(,a na pudini morskoj bit ie podrobnije govora kasnije.

Kad je more modre boje to znati, da je siroma5no na sit-nim bi6ima, Sto lebde ili na rplanktonu, pa se kaZe, da j,e umo-drina, pustinjska boja mora(. Mi znamo, da je i nai mo'dri.Iadran sirornaSan na rplanktonu, osobito lieti. Zimi se de5ava,da se kremenja5ice aice ili ,diatomeje umnoZe blizu obale,pa je tada more mo,drozeleno ili zeleno. Nordijska mora subog,a.ti:a na planktonu od Sredo'zemqoga mora, koje je kaoi Jadran lijepe modre boje. Boja i p,rozirnost vode ponajviseovise od kakvo6e i kolikode planktona, pa gdje je manjeplanktona, to je voda prozirniia, a Sto je voda prozirnija, tadaje i modrija. Prema tomu nije prozirnost mora posvuda jed-naka, jer ta ovisi od mnoZine organskih tjelesa ili planktona,Sto u vodi lebdi, a isto tako i od anorganskih destica i tvari,dakle od zrnaca pijeska, Sto ih donose vjetar il i rij 'eke, oso-lrito na svojem u5du. Sav taj muteL u moru proguta mnogosvijetla, pa zbog toga i jest razlidita prozirnost morskih po-druija. U sredini Atlantika a izmedju zapadnoindijskih otokai Azora prostrlo se t. zv. Sargasko more, gdje plivaju ve-like mnoZine bobidaste alge sargasuma. To je morsko po-drudje tako siroma5no, na planktonu a voda mu je tako pro-zirna, da se Secchijeva plod.a, sprava za ustanovljivanje pro-zirnosti vode, spustena u tom moru vidi jos u dubljini od 66m. U Sredozemnom moru se vidi ta ploda samo do, 33 m, unaSem Kvarneru kod 24 m, a ko,d Trsta nam ta bijela plodanestaje s vida ve6 kod 13 m. Kako vidimo, velike su razlikeizmedju pojedinih morskih podrudja s obzirom na kolikoduplanktona a prema tomu i u prozirnosti vode.

Ziva biea plutaju u cijelom moru od povrSine do dna, paod je'dne obale do druge. To podrudje slobodno plutajudihbida t. zv. pelagijsko carstvo, najvede je i najvaZnije u moru.$edjutim ipak razlikujemo u tom carstvu obalni plankton,koji seZe od obale mora prema njegovoj pudini, otprilike po-drudje nad 50 m dubljine, a tu nalazimo ponajviSd lidinkeobalnih stanorrnika.

Posebrro je podrudje plutajuiih ,biia, Sto ga nalazimo na

Page 18: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

_ 1 6 _

Sirokoj pudini mora, od povr5ine njegove do medje, dokle joS

djeluju sundane zrake, a to ie dubljina mora od 200-400 m'

U iorn su ba5 podrudju sitna bida ili bilidice, koje su od toli-iog znadenia za podrlavanje iivota u moru, o demu 6e bitivi5e govora poslije. Od dubljine 20A400 m pa sve do naj-dubljega dna morskoga vlada mrak i tama i tu su duboko-morska plutajuda bida ili dubokomorski plankton.

Naput jst i istraZivalac Lo Bianco razl ikuje u Sredo-zemnom moru s ekologijskog glediSta tri razli(iIa podrudjaplutaju6ih bida u vertikalnom pravcu. Prvo mu je podrudje

bogato na svijetlu, gdje dolazi plankton od povr5ine do 30m du,bljine, ponajvise su tu sitni organizmi, biljni plankton ibiljoZdera bi6a. Drugo mu podrudje seZe od granice prvogapodrudja pa do krajnje medje, dokle prodire sundano srri-jetlo, dakle otprilik'e do 500 m dubljine; tu su Ziva bl1a za-Stidena od direknih sundanih zraka kao i o'd snaZnog gibanja

morskih valova. To je slabo osvijetljeno podrudje ili po-

drudje )sjene( s bogatim planktijskim bi6ima. Trede je po-

drudle bez .svijetla u fiziologijsko'm smislu il i I '. zv. afotidkopodrudje, koje seZe od 500 m dubljine pod povr5inom mora

ba do duboka dna; ovdje Zivu pravi dubokomorski lebdedio,blici bi6a, medju kojima nema biljoZdera, nego samo Zderadiuginule organske tvari il i 'detritusa i razbojnidke Zivotinj'e'

U moru postoji, kako opai'anja pokaza5e, neko pravilnoputovanje u vertikalnom pravcu. Za vriieme nodi opaZa sene samo po kakvodi, nego i po mnoZini vi5e plutajudih bidana povr5ini mora, negoli za'dana. I kod obalnih stanovnikadna se opala, da ostavijaju svoje boravi5te zalazom sunca'te preko nodi provode slobodan Zivot skupa s pravim pla'nk-tonom. Steuer navodi, da ie u iednoj jedinoi nodi u Tr5-danskom zalivtt ulovio na povr5ini mora daleko vi5e nekih ra-dida, nego u mnogo stotina lovova po danu kroz viSe godina'

Ziva bi6a mogu vertikalno putovati u moru ili pasivno

u povodu fizikalnih promiena u moru ili aktivno vlastitomsnagom svoga miSidja, ii i pako u povodu drugih kojih pro-mjena, koje nastaju u tijelu Zivotinje. Pasivno vertikalno pu-tovanj'e Zivotinja u moru moZe nastati u povodu vertikalnihstruja vode, koje nastaju pod utjecajem vjetrova ili pakop,lime i oseke. Oso,bito se takvo putovanje opaLa u morskimtjesnacifna, pa struje desto zajedno s dubokomorskom vodomdii,u na povr5inu ili nose sa sobom u dubljinu i morske Zi-votinje. Naglim se promjenama temperature na povr5ini vode

- t 7 -

dogadja, da biia pogibaju na povrSini mora i padaju dolje-U povodu promijenjene temperature na povr5ini mora mogut i iva bi6a vertikalno pasivno putovati s vodom gore i l i do-lje, bududi da se tada mijenja fizikalno stanje vode. dakleunutraSnje trenjc vode il i kako ga ,drugadije zovemo viskoz-nost. Kada naime dodju bi6a s mrzlom strujom u topli ju vodu"tada se spuStaju, bududi da topla voda stavlja nasuprot pa-danju Zivilt bi6a manju otpornost, negoli hladnija i gu56avoda.

Kazali smo, da bi6a morska mogu vertikalno pLrtovati i

S.l. 7. Trohofora lidinka crva (Mitrarla), (po \(rolterecku); lijevo imadeskup,lfene_ dekiniaste_ trake, te se br^e moze pokretati, a desno su ti traci

ra5ireni horizontalno, dime se spredava padanie i pokretanje- Zi".ii";". --

aktivno t. j. u povodu svojih vlastitih promjena u tijelu il i s po,nodu svog mi5i6nog pokretanja ili pako cla promijene speci_fidnu teZinu tijela il i njegov oblik. Medu ze na primjer steZui rasteZu svoje zvonoliko drhtalasto tijelo, salpe sieZu prstena_ste mi5i6e oko badvidasta tijela, ribe pokredu svoje peraje,raci dlankovite udove, rebra5i trepavaste plodice na uzdiZ-nim. rebrima po tijelu, a kod padanja je do,,.oljno, da prestanesy3ko aktivno pokretanje, pa se Zivotinja spu5ta dublje. po-lli je eemo podrobnije duti, kako mnoga bi6a mogu ,povedatiItt smanjiti specifidnu teZinu tijela s pomodu lakih tviri, ulja,masnih kapljica. plinova ili mnoZine vode, pa tada mogu ia,.oo.,y. moru ili se spu5taju dublje. Lidinka jednog cruu, i*"-nom Mitraria, moie svoj padobran naglo .tueiti, iu oniu- ou_

2

'\."=

,/f

Page 19: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 8 -

da. a kada ga ra5iri, tada leibdi. Slidne uredbe pokazuju me-

duze, glavonoSci i druge Zivotinje'-.---lvtirsta bida vrSe woja aktivna vertikalna putovanja po-

voOo* mijene dana i noii IFa godi5njih doba' a spu5taju se t

i"Or" -k"di"

hode zastititi od udaraca valova ili poradi rasDlg-

<la. Mnoga su biea vrlo osjetlj iva na podraia! iakog svijetla

;; rn; se uklaniaju, a slabo ih svijetlo privladi' Neke se mor-

"fot-Zit"ii"je kao siionofori i ktenofori spuStaju,u dublje i

trtu,tnij. slojeve mora, bududi 'da se po danu morska povrSina

uerije, a dru,ge opet to dine zbog hrane' Vertikalna putovanja

pouot.tu* mijene godi3njih doba nastaju .valjda zbog tem'pe-

iutuinift ,u"iiku, a 1a jromiena clj'eluje ili direktno na iiva

il;; '; i i;#;u.iuiu fizikalne promjene u morskoj vodi' u otpo-

iu ir.niu nlezina. Dugotraino danje sviietlo ljeti tjera mnoge

Zivotinje clublje a zaiirlatklh il ljetnih nodi nalazimo tek pod

plt"ttitiot,' ici ne dospiievaiu prevaliti tako daleki put opet

nu poutilnr. Kud .. uzburka ma i 'najmanje povr5in? To{1'.io

-u.e se ddblje spu5taju mnoge Zivotnie' kao radiolariii '

."dur", siionofori i -druge.

Prema Plate-ovu miSljenju ovisi

vertikalno pasivno putovanje morskih bi6a viSe od jakosti

.ti iri i", ".ioli

ocl iemperature ili viskoznosti vode' pa ,jeil.roc, tieunodu vi5e inainiauu na povr5ini, nego po danu' Jako

.uiirtto-ti"ta bida u clubljinu' a slabo ih svijetlo pod veder

opet vude gore, pa ista Zivotinia moi'e.biti jedamput ncga-

tivno. a 'clrugiput pozitivno fototaktidna (L o e b)'""ili"tli"ei-rri* i"tri" vertikalno i u rasplodne svrhe' wt]-t e r e c k ie opaiao, ,lu t. u oZujku spu'Staju spolne velele

i.lionolori u velikim inoiinama u dubliinu mora' Jaja ribi

Dlosnatica, pa mecluza' sifonofora i ktenofora bogato su op-

skrbljena kapljicamalnasti ili ulja i imadu u sebi mnogo vode'

;;;rt;; iir tut itt tvari diZu na 'povr5inu, bududi da..su. tada

.p..itieno ruksa ocl vode. Kada se u jaju podne razvijati em-

brionalno tkivo, po'stanu jaja tei'a i padaiu opet polagano u

Ouffjinu. Iz clubljih se slojeva mora diZu 'na povr5inu ditava

:"t"-fill""tu ,urliditih plutajudih Zivotinja, ali i od priraslih"auotiniu

ili od onih, kole plaze po dnu_uz obal'c i u duboko-

me moru. Tu demo nadi lidinaka pudinskih raka' pa trcpava-

sie lidinke razlidnlh crva, bodliika5a, puZeva, Skoljka5a' asci-

diia, mahovnjaka, PoliPa i 'drugih.U moru ima Zivotinja, Sto se za mladosti drZe povrSine

morske, a u starosti se spu5taiu u dubljine. Neke druge su u

mladosii duboko a ka'd odrastu, diZu se na rpovr5inu' Ovakovo

_ 1 9 _

putovanje i,ivotinia zovemo ontogcnijska migracija, kakvaJe utvrdjena kod siionofora velele i kod jednog vrlo zanimlji-vog radila Phronima sedentaria. IstraZivanja naudenjaka po-kazuju primjere, da su neke Zivotinje ljeti na povr5ini a zimi a<lubljini, dakle periodidki vertikalno putuju prema godi5njimdobama. Pita se sada, koji su uzroci ovoj ritmidkoj pojavi?Mi5lj,cnja su razlidita, pa ne 6e biti na odmet, ,da ih se samorukratko dotaknemo. Jedni drZe, da je tome uzrok mehanidkodjelovanje svijetla na isti nadin, kako ga poznamo kod biljalrod imenom heliotropizam i fototaktidnost. Drugi idu dalje pakaZu, da Zivotinje iza nekog trajanja i jakosti rasvjete razli-dito ntijenjaju svoju fototaktidnost, pa su sad pozitivno foto-laktidne (da idu k svij 'etlu) a sad negativno fototaktiEne (dase ugibaju svijetlu). Tako neka lebdeda bida ,putuju za danau dubljinu, a u nodi se diZu na povr5inu. Tredi opet umujui postavljaju pitanje, ne postoji l i moZda neka veza izmedjufototaktidkih pojava i procesa clisanja ili oksidacije? Ne po-stoji li moida djelovanj'c svijefla na fermente ili tvari, kojerr Zivotinjskom tijelu imadu valnog udjela kod oksidacionihprocesa? eetvrti tvrde, ,da svijetlo nije jedini podraZaj kodperijodidkih vertikal,nih putovanja planktona, nego tomu mo-Ze da bude uzrokom i temperatura, to bi dakle bila termotak-tiina gibanja. Jedan istraZivalac pade nasluduje, da dnevnaputovanja morskog planktona uzrokuj,c svijetlo, a godi5njemijenjanje boravi5ta da ovisi o,d temperature. Nekima je Do-menutoj Dojavi uzrokom teia (geotaktidnost), a ima i drugihtumadenja. >Ni5ta nije draZesnij,e i niSta uzviSenije, negolipromatrati rprirodu u njenoj netaknutoj velidini. Misterij si_gantskih sila, o kojima niSta ne znamo, stavlja nam na5e ne-z n a n j e u p r a v o s v i j e i l o o ( M i t c h e l l H e d g e s ) .

Sa sitnijim se plutajudim Zivotinjama, kako znamo, hranene samo jade i veie Zivotinj'e na pudini morskoj kao ribe i ki-t9yi, neso i mnogi stanovnici dna. Prazne lju5ture i tvrdioklopi uginulih il i progutanih bi6a padaju s eksirementima kaoKlsa na morsko dno, pa u koliko se putem i padanjem u vodine _rastvore, slaZu se na ,dnu stvarajudi debele naslage. premaLohmannovu radunu bi trebalo zSfi goainu, da se itvori sloiod jednog samo milimetra debljine iz globi,gerina i drugih ne-kih,sitnih

-bi6a, a 1000 godina za mul! od j.dnog;li;.t."llot:tne od distih kokolita. Na dnu mora slaZe se pored glo.biserinskog.mulj i.ptero,podni, diatomejski, raAiotaiijsti riuljr r. u. u raolotarlJskom mulju nal.azimo pored kremenog ske_

Page 20: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 2 0 -

leta radiolarija takodjer kremene iglice spuZava i kremene

;kfu" alsa liremeniaSica (diatomeia)' Neki radiolariji imadu

,i.-rf.r od celestina ili stronciieva sulfata (Acantharia-ollici)"pa se taj kao i hitin brzo rastvori u morskoj vodi'

'fakav

.trtt.t propada i ne nalazimo ga saduvana u morskim taloZi-

nama. U velikim durbljinama mora ima zadudo malo vapnenihskeletnih ostataka, desto su tamo samo fragmenti vapnenihljustura uginulih Zivotinja, bududi da ugljidna kiselina pod ve-

likim pritiskom u dubokoj vocli rastvara vapno tako, da se

i medju samim ,dubokomorskim Zivotiniama opaLa veliko siro-

maStvo na vapn'enom skeletu a umjesto ovoga vidimo, da ievi5e zastupan kreme'ni skelet.

Plutajudih Zivih bi(,a nema u svim podruijima mora ujeclnakoj mnolini, pade na ttekim mjestima ih i nema, gclje su

nepouotjne fizikaine prilike za Livot, pa tamo uema ni drugiltZivotinja, koje ovise o planktonu. Gdje ie obilno planktona'

tamo ima i mnogo ri'ba, srcljela, skuSa, tunjeva i brzih pliska-

vica, kojima se kod masne gozbe prikljuduju jata razjliditihrno.if.if, ptica, galebova i drugih. Sva ta Liva bi6a ovise jed-

ni od drugih, pa takovu zanimljivu Zivotnu zajednicu ili bi-

ocenosu liko vidimo kod svakoga plovlicnja morem' Sve je

bili,nstvo i Zivotin}stvo sa Siroke pudine mora ili pelagijala uneku ruku ovisno o,d obala. Mnoge riibe primjerice mrijestemedju obalnim algama, gdje im iaia za svoj razvoj dobivajuobilno kisika. Mlatle plosnatice ribe (Pleuronectidi) izvale se

iz plutajudih jaja pa putuiu k obalama, a poslije se opet uda-ljuju od njih, cla potraZe duboko dno. A kolike mnoZine obal-niJi plutaju6ih bida odnesu struje u otvoreno morre! Zar nedriimo, da je danaSnji Zivi svijet otvorena mora rpotckao odobalnih oblika? einjenica je, da pelagijske lidinke s otvorenamora putuju k obalama, jer bi inade propale, pa iz Ioga slijedi'da je obala ,najpovoljnije podrudje za razvoi morskoga Zivo-tan, kako se o,pdenito u nauci drZi.

Plutajuda bida nisu veliki izbiradi u hrani' N'eki pokrein

trepavicama a drugi usnim udovirna i stvaraju stalnu strujuvocle, pa s njome clobivaju sve Sto oko njih hranjivo olivl -uvodi; tako se hrane sitni praZivi irotatoriji, pa radi6i' Nekidru,gi praZivi, globigerine i radiolariii ispruZaju plasmatidke niti(pseudopodije), s pomodu kojih love razliditu hranu, diatomejei infusorije. Meduze ili kako ih kod nas zovu morske mjese-iine, klobuci, barbareske (Mljet) il i bulirge (Kotor)' ispruZa-

2 l -

ju trake i njima hvataju i otrovom omamljuju plijen, a kte-nofori ima'du za hvatanje plijena posebne ljepljive organe nazavojitoj rastegljivoj niti. Sifonofori hvataju, omamljuju i us-mriuju razlitnc iivolinie za hranu rastegljivim dugadkim niti_ma, lla kojima su otrovna puceta. U moru ima malenih Zivo-tinja, koje mogu da progutaju velike Zivotinje. Malene medu-ze i ktenofori mogu ,da gutaju ,puno vede sagite, pa im ditavplijen ne stane u probavnu Supljinu i viri im jo5 cljelomiceiz usnoga otvora. ApaZene su sagite, ,da imadu veliki tek, pa

SI. 8. Meduza*T;:.,""",

im u lrrobavilu leZi jo5 neprobavljen .plijen, a istodobno ve6clrle deljustima drugu Zivotinju. Meduza Aequorea ima ne-razmierno Sirok usni otvor a jedna druga, velika Rhizostomanema uopde usnog otvora, nego prima sitnu hranu kroz iinecjevdice usnih krakova. eim se ihizostomi pribliZi ribica iliradid, meduzini kraci obuhvate plijen i privuku ga unutar li_jevkastih okrajaka i tu ga probave izvan medu ziia tiiela, a iahran:jv1 ka5a putuje sad kroz kanalide u unutraSnjost medu-ze., Meduze i njoni srodnici s pudine pa raci s debcla morafotovg su,iskljudeni mesozderci, ari mbgu i duZe vrijeme cla-nudu bez hrane.

Da dohvatinro sitniji plankton u svrhu opaianja i prouda-\::tnja, upotrebljavamo mnoge sprave i razlidne metoie. Na_

Page 21: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 2 2 -

din se lrvatanja planktona sastoji u filtriraniu vode. To se po-

stizava sa posebno honstruirattim mrelama ili se ve6a koli-dina vode siSe iz odredjene dubljine sa sisaljkom i ta se vodafiltrira. Dobiveni se talog planktona konservira na razlidnenadin'c, a najjednostaviji je naiin u formolu ovaj: 5 dijelova4A% kwovnog formaldehvda na 95 dijelova morske vo'de' Do-bro se plankton saduva i u t. zv. Pfeif-ferovoj tekuiini: 4 dijela 40ol lormola,6 dijelova methylalkohola i 6 dijelovaAcetum pyrolignosum puriss, pa se odove smjese uzrne I dio i razrijedi s 5dijelova morske vode.

Veie plutajuie Zivotinje, kao meduzei druge, lovimo razlidno konstruiranimmteiama, buduii da se ta biia nalazeu razliditim dubljinama mora. Akr-r ho-cemo Zivotinje iz odredjenih dubljina,mreZe moraju biti tako ude5ene, da semogu zatvorene spustiti u neku dubljinui tek tu ih otvorimo, neko vrijeme vu-demo pa opet zatvorimo i dignemo napovr5inu; to su zatvorive mrelb (Schliess-netz).

Morske Zivotinje, koje Zelimo spre-miti za zbirku u Skoli, moZerno najjedno-stavnije i najjeftinije konservirati u for-molu (formaldehyd 4O%\, koji se dobijeu ljekarni, pa se jedan dio tog forrnolapomije5a s l9 dijelova mora ili slatkevode.

U moru su razlidita Ziva biia. Jedniplivaju po pudini, druge nose struje ibacaju valovi, trecir lele na dnu mora iliplaze po njem, detvrti su prirasli na dnu.Razliditi su po velidini, jedni manji odmilimetra a drugi preko 20 metara. Irna ih razli i i t i iboja i obli l<a, a nadin Zivota im pogotovu nijc svima jed-nak. Nije stoga dudo, da nas sva ta mnogolidna biia uve-li l<e zanima ju. Zanima nas i njihova razli( ita gradja i stupanlrazvoia, pa medju njima ima bil jka i Zivotinja, jednostavneil i sloZenije, zarnr'Senije graclje. Jedni Zivu sami za se, a dru-gi tvorc lance, zadruge il i kolonije. Jedni su goli, a drugi u

S1.9. MreZa za plankton.

- 2 3 -

dvrstom oklopu ili l juSturi najrazliditij ih skulptura i prekrasneornamentike, divotnih skeleta i najdudnovatijih forma. Zaurnjetnidki o'brazovana dovjeka pravo obilje objekata za div-ljenje, promatranje i studij. Tko moZe neka razgleda dvoraneglasovitog oceanografskog muzeja kneza Alberta u Mo-nacu, da se divi slikama i slrulpturama, Sto su uz'ete iz divneprirode Mora. Vjerno a umjetnidki prikazani su razlidni obliciiz iive morske prirode po stijenama dvorana, na stropu i popodrr u mozaiiku. Sa stropova vise dragocjene svjetil jkepredstavljajudi mnoge divotne forme morskih bi6a najrazlidi-tijega stila, kakove je genijalna i umjetnidka natura je<InogaE. Haecke la mog la da reproduc i ra v je rno po pr i rodn imobjektima u poznatorn velikom djelu uKunstformen der Na-turn (1899-1904.). Taj muzej u Monacu ide u red najljep5ihnruzcja na svijetu, pravi je to hram boiice Afrodite anadyo-mene. Ve l i k i p r i rodos lovac Haecke l i s t ide , da de >moder -na tvorbena umjetnost i moderni rascvali umjetnidki obrt na-di u divotnim oblicima prirode veliku mnoZinu novih i l i jepihmol:iva!o Osobito to vrijedi za morslia bida! Svaki j,e takavoblik za sebe harmonidna cjelina u obliku, gradji, bojama i Zi-votrrinr funkcijama. Mnoga su ta bida prozirna, milovidna i li-iepa, pa jedan estetik za nie kaZe: >\Mir sehen nicht nur denKern, wir sehen nicht nur die Schale, wir sehen alles mit ei-nem Maleo, a mi d'cmo svakom takvom bidu s na5im hrvat-skim pjesnikom uskliknuti:o

,SIava t i , krasno stvorenje pr irode majke!n

I I I .

Morska podrudja i njihova fauna.

I(ad bismo se mogli svaki das didi nad usku jaclranskukotlinu i poput lakokrile ptice preletjeti od sjevera do juga,uodili bismo cijelu divotnu sliku lijuocul Dlsmo cllelu dlvotnu sliku l i jepe prirode, Sto je nastalavijekovima djelovanjem razlidnih prirodnih sila.

' l-u se rrotrrrprirodnih sila. 'l-u se ntogu

da vid'c i da razabiru uvale i zatoni, prudovi, grebenje i otoii,medju kojima se proliio na5e sinje more u velii ini od 133.000Km-, a naokolo je zatvoreno Dinaridama, Apeninom i Alpama.,. Jadransko more je uzak, popredno 200 km Sirok, postrani

oto Sredozemnog mora, u smjeru sjeverozapada prema jugo-

Page 22: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 2 4 -

istoka a otprilike izmedju 45o 40'do 40' 10' sjev. Sirine. Jadran-ska se kotlina s obzirom nadubljine dade razdijeliti u dvijepole: sjeverni dio te kotline je plitko more, a dno mu se spu-Sta koso prema jugu do 100 m i m'edja mu je u crti, koja spajapoluotok Pelje5ac, pa otoke Lastovo, Palagrui,u i Tremiti.Jedino se oko otoka Jabuke (Pomo) spustilo dno do 200 m ikoritasto udubilo u zalivu kod Ili jeke, pa u Kvarnerolu i sje-

vernom Planinskom kanalu. .IuZna pola Jadrana je podrudjes ve6om dubljinom, dakle preko 200 m, a obuhvata ovalnodubokomorsko podrudje s najvedom dubljinom od 1132 m(S t e u e r, 1913.). S juga zatvara tu drugu polu Jadrana pod-morski sreben Otrantskih vrata s poprednom dubljinom od500-?00 m. Tumadi se, da je postanak Jadrana nastao u dvamaha. JuZna je pola Jadranskoga mora nastala ved u tercijarus provalom mora sa strane Sredozemnog mora kao postrani

- 2 5 -

:zaton, a sjeverna rrola tek u poslije-g;lacijalno doba' u po-

1'edu proDadanja sjevernojadranske ravnice rijeke Pada.Silno je djclovanje mora u viiekovima! Kada treska, trese

i urla bijesna bura, ,pjcni se i praSi more, a budni juZnjak valjaSumno more i duboko ruje i kida kamenu obalu. Pobje5njelomore kr5i, lomi i razara obalu , a kad se jednom smiri kaoia jeZnonr rukotn ljupko miluje:

,Ti l to. Samo duje5, kako koral j di5e;Morska ruZa srde trak sr'ebrne lune:A kad lahor nodni po pudini dune,Halusi se Suma nedujno zanji'eu'

(N a z o r).

,Dan je bio u Boga krasotan, kako ono rede N i k o I aA n d r i d! "Zral< rezak, sipak i pun one dobrotvornekiseline, koja otvara zadepljene i omlohavlicle ,pludneielij ice tako, da ipunim ustima upravo jedeS svjeZinuu. Na gu-stom i mirnom moru obidno podiva najljep5a i najelegantnija.rra5a morska ptica gal'eb, >ptica oluje i vjetra, smioni vjesnikbure i gromova(, kako je oznaduje odlidni naS pjesnik K r I e -Z a. Nedalel(o se po povrSini mora valjaju crne ncmani, pli-skavice, Sto du5u i opet nestaju u dubljinama, pa se opet ne-gdje drugdje pojavljuju i ponavljaju istu igru. Za (as se du-irini pribliZuju brodu, pa se rekao bi naS Andrido igraju, kaotelidi, a more se iskri, kao da netko odvrtava i zavrtava ele-ktridne Zarulie u dubini vode". Prekrasni se prizori bojd uka-zuju naS'emu oku za zapada Sunca, kad primjerice plovimo la-djom kroz burna Senjska vrata. More je mirovalo kao razli-veno ulje, a kroza nj se probija ladja izmedju otoka Krka s-iedne strane, a s druge strane strie otoci Prvid, Grgur i Go-li, koji nalikuje na golema kita. Otok Goli je danas posve golna njemu nema nikakove vegetacije, nego joS nekoliko grmo-va, a svu zelcn je odnijela bura i neprijateljska ruka. KadSunce tone iza tamnomodrog otoka Cresa, tada je povrSinamora naraltdastoZuta, a visoki Vclebit pokazuje se od dasado dasa u drugoj boji i rasvjeti; sad ga prekrivaju grimizireboje, a sad opet svi mogu<ii prelazi u ljubidaste boje, koje sekonadno smiruju u sivoj boji. Burom i kiSom ogoljeni i ispraiiiotoci ukazuju se svaki u drugoj rasvjeti, a pitomi ju,gu okre-aiuti obronci otoka stvaraju razliditu sliku vegetabilnog zele-ni la rr zakloni i tu od oStre i bi jesne velebitske bure. Dal je sellrema jugu protegnuo zelen i Sumovit otok Rab, za turistiku

Page 23: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

_ 2 6 _

i kao odmaraliSte, pa zbog posebnih pi'irodnih priliha i pojava,faune i flore i mora vrlo zanimliiva todka u Jadranu.

Drugadije ti s: slike pruZaju oku, kad ploviS ;po istomemoru, dok pra5i, hudi i ru5i se senjska bura s izdubljena Vrat-nika; valja se i pra5i more, a snaZni ga vjetar prska na hrptusvaKoga vala u bezbrotne kapljice bijelih pramenova u boja-ma duge. Vjerni pratilac galeb kruZi oko ladje, diZe se i spu-Sta i srniono opire *snaZnom zamaht vjetra, pa svakog dasakao ,da cjeliva to sinje i drago svoje more. Rij'sdima se ne l11o-gu o,pisati nianse i kombinacije u'bojama i mijenama svih tihpojava i prizota, izrne,dju boja i rasvjete, izmedju kopna, 'i13-gle i oblaka, iztnt'dlu uzduha i mora u sjenama Sunca. Priro-da se gleda i produiuje, ali ne moZe da opiSe, jer rijedi nedo-staju! Priroda se razbacuje razlidnim pojavama, ona rasipavanajrasko5nijim nadinom svoje pojave! Sve to treba'da se vi'dii gleda, pa tu diferencijaciju bojd i pojava mole da primi samonaSe osledalo vida, rijecima se to neda vjerno prikazati!

Dugotrajnim mlatanjem mora i otapanjem vaDnenca na-stado5e i nastaju mnoge buSotine, Skrape, uvale i spilje u oba-li, pa je tako podno pitomog otoka Visa nastala na5a biser-spilja na otoku Bi5evu. U toj spilj i rekli bismo sjediniSe sesve krasote modro'g na5eg mora. U pedinu samu ulazi svijetlekro,z morsku vodu' jedne raspukline, 'pa kako .yoda propu5tasamo modro svijetlo u v'cdoj koiidini, a sve drfge zrake sun-danog spektra brzo upija, z'ba,z toga je unutraSnjost te pedinemodro rasvijetljena. Pod snaZnim utiscima te naSe )mo'dres,piljeu napisao sam god. 1914. ovu biljeSku. ,Devet kilome-tara od komi5ke luke protegnuo se malen otok BiSevo, poznatSirom svijeta i na glasu zbog svoje darobne modrine. Godine1884. otkrit nam jQ taj dragulj privladive juZnoprimorske na5eprirode i odonda pohadja domadi i strani svijet taj otoli. Kadje more mirnije i nema visokih morskih talasa, moZ'e se u tupedinu kroz jedan nizak otvor, kroz koji se ladjica oprezno.provude. Uzak oduilt vodi u Siru prostoriju spilje, a s desnati se ulcaZe najednom .pravo vilino carstvo, zapanjuju te igre.i sloZaji skladnih boja i svjetlosti. Nad pedinom je li la rasvijet-ljen visoki svod, a dolje se briljantima ljesha duboko more u,rieopisivim Sarama srebrnila i modrila. eamac ti obrubljuje iIiZe plamen azurna modrila a s vesala ti i l i zamodene ruke ka-plju biser-kaplje. More je u spilj i darobno, mirno, bistro i pro-zirno, a na dnu mu se o,d 10 metara du,bljine bijeli vcliko sti-jenje. Prvu i drugu prostoriju dijeli hridinasti prag, prcko ko-

- 2 7 -

jeg sc plimom prelijeva nlore, pa pod njim obidavaiu ronitidjedaci, da sc vidi krasota i uzljuljana mora rz igru razlidnihboja i svakim dasom drugadije rasvjeteu.

Iste fizikalne sile, Sto djeluju na mrtvu neiwu prirodu,.sad razorno, sad na ,drugom mjestu stvarajudi, od nemala su.utjecaja i na ZivoI u moru. I ako nam se na prvi po,gled dini,cia je motc jednolidno, da posvuda u njem susredemo ista bi-6a, ipak tomu nije tako naprosto zato, Sto ,posvuda nema istu.toplotu, istu slanost. istu kolidinu kisika, niti jednake pojavesvjetlosti, jednaki pritisak a niti se posvuda jednako giba. Iako je na5 Jadran pun Zivota od povr5ine do najvedih dublji*na, ipak nalazimo druga bi6a na pudini, a ,druga u dubljinamaili uz obalu.

U moru nestaju posljednji traci svijetla otrprilike kod 4@'m clubljine, boja se svijetla takodjer mijenja s dubljinom vode.a isto tako i temperatura, koja je dolje nisha i stalnija, negolina povr5ini vode, gdj'e je jednaka toploti oko'li5nog uzduha irnijenja se kroz dan i godiSnje dobc. Pritisak u vodi raste sdubljinom vod.e, za svakih 10 m za jednu atmosferu tako, dau moru u dubljini od 1000 m vlada pritisak od 100 atmosfera.Pod jednom atmosferom smatramo pritisak od 1 kg na 1cm", il i pritisak stupca morske vode sre,dnje gustode, koji je..risok 10,07 m. Na dnu najvede do sada poznate dubljine u mo-ru od 9750 m (sjeverno ocl Tonga otodja) postoji pritisak od962 atmostere ili 731 m Zive (FI e s s e, 1924.).

Svi ti fizikalni faktori uzrokuju, da su se iiva bi(,a u mo-ru razmj'cstila prema o'dredjenim fizikalnim prilikama. Kako.Drimjerice svijetlo dopire samo do 400 m du ljine, dq te gra.nice otprilike trajno mogu da livu bita, koja trebaju anorgan-ska hranila, pa ih ved kod 200 m dubljine ima mnogo manje;to su autotrofna bida. Naj,cu5de nastavaju u moru od povr5inedo 50 m dubljine najsitnija bi6a, koja i dalje prolaze krozokanca fine planktonshe mreZ'e, pa ih ponajviSe dobivamo cen-.trifugiranjem morske vode. To su bidasta bida, peridineje ikokolitoforidi, koji idu u patuljast il i najsitniji plankto,n (nano-plankton). Bakteriji su na Sirokoj pudini mora daleko rjedji,nego u blizini obala, a nalaze se ponajvi5e u gornjim slojr3ui-ma mora do 200 m dubljine, i ako ih ima u svim podrudjima,,pade i na clubokome dnu. Ne samo bida biljne prirode, negoi 'prave Zivotinje najvi5e nastavaju u gornjim slojevima mora,pa tamo nalazimo ra'diolarije, foraminifere, meduzD, sifonofo-re, ktenofore, mekuSce plitvidare, sitne radi6,e, salpe, lidinke

Page 24: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

_ 2 8 _

i jaja svih moguiih Zivotinja. Veie plutajuie Zivotinje osobitoobilno nastavaju u slol'evima od 200--400 m, bududi da u tirnslojevima mora nalaze obilje hrane, biljni i Zivotinjski sitniZ{mikroplankton). Dublje u moru od 400--500 m susredemot. zv. dubolromorsku faunu, koja je s tim izrazitija, Sto je club-Ije, a to su neke str,uZve, raci, glavono5ci i ribe.

U razlidito dubokim morskim podrudjima opaZ'ene su ra-zlike u obujmu pojedinih Zivotinja, pa u dubokom moru nala-zimo najvede oblike. U Sredozemnom moru Zivi Sag,itta bi-punctata na povrSini u velidini od 15 mm du-Zine, dublje u podrudju t. zv. sjene dolazi Sa-gitta enflata od 20 mm. a jo5 dublje Sa-gi t ta magna u vel idini od 60 mm (Steuer).Sagite su vitke i prozirne Zivotinjice od ne-koliko centirnetara, nalikuju na ribice, a naglavi irnadu ticala i odi i neki ih naudenjaci:stavljaju u blizinu kolutiiavih crva a nekidrugi opet drie, da su u srodstvu s vi5im ne-kim Zivotinjama. Sagite Zive iskljudivo u monru velikim jatima, vje5ti su i okretni plivadi,pa uz povrKinu mora plivaju strelimice s po-moiu Sirokih perajica straga na tijelu i velikevodoravne plitve na kraju repa; za das mi-ruju pa opet se bacaju na sitna Ziva biia. Sagitesu poznati proZdrljivi razbojnici a plijen svla-davaju snaZnim kukastim deljustima. Medju sa-gite ubrajamo i na5u Spadellu od pol centi-metra duZine, a dolazi na povrSini mora ilimedju obalnim algama i zosterama.

Kroz dan se kolidina plutajuiih biia mi-jenja u razlidnim slojevima mora. Bakteriji su,gdjegdje ujutro daleko mnogobrojniji na po-vr5ini, negoli uveder, buduii da sunce po danupo svoj prilici uniStava bakterije na povr5ini i zaustavlja nji-hovo umnaZanje. Mijenom dana i nodi diZu se i spu5taju Zivo-tinje, Sto plutaju po pudini morskoj, a zflamo za takova puto-vanja i za vriieme razviiania nekih bi6a. Za primier ove po-jave neka narr posluZi li jep, modar siionofor Velella, koji Ziviadrastao na porrr5ini u jatima Sre,dozemnoga mora i oceana.Wol t re reck je p roudavao razvo j te Z ivo t in je , pa kaZe, dasvaka velela stvara u ,proljede tisudu malih spolnih jedinka..$roje se otkidaju ocl roditelja i spu5taju u dubljine mora ispod

Sl . 11 . R ib ic islidan crv (Spa'

del la), poBrehmu, oko 5

mm dug.

_ 2 9 _

1000 m, gdje su bolje zaStidene od nepriiatelja i drugih n€po-goda. U njima se naskoro stvara po jedno iaje il i spermiji. Iza.cplo,dnje u tim slojevima mora razvijaju se mlade veleline li-dinke, koje se polagano dii 'u na povrSinu mora s pomotuuljevitih kapljica u srecii5tu tijela. Dok se lidinka diZe na po-vr5inu mora, stvara joj se na tiietu dio bududcg jedrila, kojilse napokon napuni uzduhom i nadme pa strSi nad povrSinonr.

Sl. 12. Jato odraslih Velella plovi na povr3ini mora rjerano vietromi struiom,

mora. Velela plovi na vodi ovalnom plodom, koja je is,punjenauzduhom, pa je kao Sto i srodna joj Porrpita jedini m.jeSinac,koji diSe uzduh. Na velelinu se plodu poprijeko nasadilo tro-kutasto jedrilo, koje vjetrom pokrede Zivotinju, a na donjoj.njenoj strani pupaju na malim polipima me,duzice, koje se ot_I<idaju, samostalno Zive i padaju u dubljinu a iz njihovih se ja-ja razvijaju lidinke, koje se 'diiu na povr5inu. Vjetar na povr-Sini mora tjera velika jata velela, pa ih znade poslije bijesniholuja biti na milijune mrtvih na morskim i,alovima. W o I t e -.ilc c l( kaZe, da zadudo niti spolne meduze na svom dugadkomputu u clubljinu, a niti l i idnke za dizania na povr5inu ni5ta nejedu, Da tijelo troSi priduvnu hranu. Slidnih primjera glado--vanja za nekog perijocla iivota ima' u Zivotinjstt'u mnogo.-

Page 25: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 3 0 -

Obrnuto lidinhe nekih drugih Zivotinja putuju u dubljinu i tuse razvijaju u odrasle oblike dna ili u blizini dna. Medjutimo dubokom dnu mora s obzirom na Livol ne znamo mnogo,ali se zna, da je morsko dno siroma5nije na Zivim bidima.

Kad posjetimo ribarnicu u Trstu pa u Splitu, odmah sevide razlike u morskoj fauni, a pogotovu kad na5e ribarnice

Sr. 13. puzratka (Hariotis), *'21%l,,i,rllljrasnie strane. Iz Babic,Fink r

isporedimo s onima na obalama Sjevernoga mora. Kod nasima mnogo Zivotinjskih vrsta, a tamo ih je manje, ali u vc-likoj mnoZini su individui. Toplija su mora bogatiia na Zivo-

Sl. 14. PuZ priliepak (Patella)g?r;;l:|;i:.idi prilijeplien. Iz Babid'Fink:

tinjskim vrstama, necoli hladna, ali u hladnim morima imadeve1a mnoi.ina individua od pojedinih vrsta.

Srcdozemno more i na5 Jadran odlikuju se jasnom mo-,drinom, te su na planktonu ili sinim plutajudim bidima siro-ma5ni. Obalne su im plidine zarasle algama, cistosirom i sar-€aS[ftoril;'Pa sjemenjadama biljkama zosterom i posidonijom.

- 3 1 -

Obalni je svijet u na5em moru vrlo raznovrstan, a znadajni sumu oblici dna: crveni koralj i obidna roZana spuZva Euspon-gia, pa medju ribama krasno obojene usnade ili labridi i Spari.Ocl viSih kraljeSnjaka desta je u Jadranu pliskavica ili dupin(Delphinus) i danas ved rijedak oblik perajara tul'cnj il i idka(Monachus) pa kornjada glavu5a (Caretta caretta),.

Ako s na5im morskim podrudjem ispore,dimo Crno morcrazbiramo,,cia ovo more ima slidnu faunu kao i Sredozernnonlore samo, Sto je Zivotinjstvo Crnoga mora siroma5nije zbogprevclikog pritjecanja slatke vode, a toga u Sredozem-nom moru nema u tolikoj mjeri, pa zbog otrovnog sumporo-vodika, koji se nakupio u dubljim slojevima crnomorske vodetako, da u dubljinama ispod 180 m nema viSe Zivola, iz;rtzevilana'€robni baktcriji. U Crno,m moru Zivi i fauna, koje imau Kaspijskom moru, a to je ostatak jo5 kao posljedica onestare veze, kad su ta dva mora bila medju sobom spojena, izdoba, prije nego Sredozemno more bija5e spojcno s Crnimrnorem. U Kaspijskom moru susredemo sjevcrne Zivotinje,leke ribe i fdke (Phoca caspica). Kaspijsho more je je,dno re-liktno jezero, I<omu je prekinuta veza s morem, a tu dolaze(kao i u Aralskom jezeru) tirridne morskc Zivotinjc pa nekioblici, koji se lakSe priviknuSe na manju slanost vode, te jekaspijska fauna neka mjcSavina od morskih i slatkovodnihZivotinja. lz ovoga malo,ga pogleda na faunu razliditih mor-skih podrudia na Zemlji razbiramo, da nazodnost oblika fa-une razumijemo, kad upoznamo povijest ,postanka nekogapodrudja.

Opdenito se uzima, da je kopno bogatije od mora na Zi-votinjskim vrstama, ali u moru opai,amo jednu vrlo vaZnu po-javu, da tamo izmedju najrazlidnijih Zivotinjskih hrpa Zivuipak najje,dnostavniji tipovi, lprvotna ili primarna bida. Moreje koiijevka iivota na Zemliil Od faune se morskoga dna uobalnom podrudju razvi5e Zivotinje drugih morskih podrudjai slatke vode. Kod obala morskih je prva domaja ZivotinjA,odakle se odmakoSe na Siroku pudinu i u dubljine mora, pri-ljubiv5i se novome ,nadinu iivota posebnom gradjom tijela.Za rje5avanie naivainijih pitanja u biologiji odabiru se ba5objekti iz morske iaune, a medju Zivotinjama imade tipova,koji su vezani samo na more. Pravi morski stanovnici su me-dju jednostanidnim Zivotinjama prekrasno gradjeni radiolarijii veiina foraminifera a o,d vi5estanidnih Zivotinja su to me-duze, sifonofori i ktenofori kao staklo prozirna bi6a, zalim

Page 26: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 3 2 -

Sareno bojadisane vlasuljc, moruzgve i drugi koraiji, koji tvo-re dvrste skelete od vapna. Isto tako su prava morska dedasvi bodljika5i, kao Sto su zviiezde, trpovi, j'eZevi i krinoidi' za-tim samo u moru Zive brahiopodi, koji nalikuju na Skoljka5e,jer imadu dvije lju5ture. Pla5tenjaci il i tunikati takodjer sllsamo morski stanovnici. ,Kopno se didi jedino sa dlankonoSci-ma i kralje5njacima, koji su se izvan vode veoma bujno raz-granali.

Mediu naudenjacima se joS polovicom pro5loga stoljedadrialo, da isrpod otprilike 500 m dubljine ne moZe da budei,ivota. Nisu se,bi mogli predstaviti, da u veiim dubljinamakod velikog pritiska vode i u carstvu mraka pa vrlo nisketomperaturc mogu da iivc Livotinje. Pogotovu su sumnjali ui,ivot u velikim dubljinama ba5 zbog silnog p'ritiska vod'e, kojibezuvjetno mora da zgnjedi svaku Zivotinju. Ali mi znamo,,da to,me nije tako, trududi da u unutra5njosti Zivotinjskoga ti-jela vlada jednaki otpor i pritisak u tkivu, koji odgovara iz-vanjskom pritisku vode, pa u povodu te pojave mogu Zivoti-nje Zivjeti i u najve6im dubljinama i uz najvedi izvanjski pri-tisak. I ako se opdenito drZalo, da u velikim clubliinama ncmaLivota, po5lo je ved ranije za ruko'm nekim pojedincima, daizvuku iz ve1,ih dubljina po koju Zivotinju, iz dubljine od l80Om morsku zviiezdu, pa je sve to ipak pokolebalo tadaSnjenriSljenjre pomorskih istraZivada. Danas nasuprot znamo, d.ai u najvedim morskim dubljinama Zive i dluge Zivotinje, haoraci, meku5ci i ribe. Danas su pade poznate Zivotinje iz dub-ljina od 6000 i ?m0 m, pa ako je u velikim dubljinama manjeZivotinja, ta pojava potjede ponajvi5e od F,omanjkanja hrane.

I u moru se kuSalo, kao Sto ,postupaju geolozi, provestineku razdiobu u slojeve prema mnoZini Zivih bi6a, pa je fran-cuski zoolog Perr ier podi jel io morske dubl j ine prema na-zodnost i tamo Livu( ih bodl j ika5a. Haeckel je opet podi jel iomore u slojeve prema nastavanju mikroorganizama, primje-r ice radiolar i ja, koj i lebde u moru. Haeckel razl ikuje pela-gijsku zonu do 45 m, zatim.osvijetljenu zonu dokle naidaljeprodiru zrake svijetla, pa zonu tmine do 3600 m i detvrtu zo-nu do 5400 m, te konadno abisidku ili du,bokomorsku zonu kaopodrudje hlatlnih struja i dubokomorshih taloZina.

Jadransko more je plitka morska kotlina s najvedomdubljinom od ll32 m, pa tu ne moZemo pridrZati pomenuterazdiobe u slojeve a i fizikalne su prilike u tom rukavu Sredo-zemnoga mora drugadije, negoli u drugim morima. livsf je u

- 3 3 -

.ladranu proizvod geologijske njegove pro5losti i geografi j-

ske sadaSnjosti, a posljedica je i biologijskog prit jecanja s

iuine mu ctvorene strane iz velikoga sredozemnoga basena-Uilo kako mu drago, danas znamo, da i u dublj inama Jadra-rra imade iivota, kako su istraZivanja dokazala,

Kao svako Zivo bide tako su i morske Zivotinje ovisneo fizikalnim i bionomijskim pril ikaura okoline, u kojoj i ive, pao istim uvjetima ovisi i i , ivot u jadranskoj kotl ini. Na Zivoti, ivth bica u moru upliva morsko dno, na kojem Zivu, pa svi-jetlo, koje ih obasjava, zatim temperatura, slanost i gibanjelnora a vidjet 6emo i djelovanje dovjeka. Sve te pojave bitno.utjedu na i ivot i ivih bida i u na5emu Jadranu, pa regulirajui ivotne zajednice Ziv ih morsk ih b i ia .

Blizina mora ,dj'cluje i na kopnenu ja'dransku faunu i nafaunu mnogobrojnih otoka i otodiia, koji se prosuSe u tornrnoru.

' l 'ako se razvi5e u mnogim variacijama bil jni i Zivotinj-

sk i obl ic i , ko j ima se d iv imo, jer su jedin i ; l<o je is t raZujemo, jersu vr i jedni ; iko j ima se d id imo, jer su naSi . Sve su te var iac i -je i ivota nasta le, otkad je prodr to kopno, Sto je spaja lo da*raSnje dalmatinsko i apeninsko kopno, a i: i lo je od Pelje5capreko otoka Lastova, Palagruie i Tremiti-otoka do -Nlonte(largano. Na ondaSnjem sjev'cro-ja,dranskom kopnu Zivjela jelrrimJcrice jedna gu5terica, iz koje se posli je razvi5e dva tipau razlicnim variacijama (Lacerta serpa i f iumana). Gdje ti gu-Steri dolaze, tairo ih je redovno velika mnoZina. a i D a r -u'i n je ve6 naglasio, da na otocima 'dolazi mnoi.ina individuaiste Zivotinjske vrste, pa gdje je bogatstvo individua tamo jegotovo siromaStvo vrsta Zivotinjskih. Na najmanjim su oto-dii ima najjasnije te variacije. Na ,naSim se jadranskim hridr-ttastim oto'didima razvi(e i i ive Eu5terice tamnih i gotovocrnih boja, a nastale su iz oblika svijetl ih boja, Sto i. ivt naItopnu i na vedim bujno' obraslim otocima. I macaklini (t le-midactylus) na manjim otocima tamnije su boje. Tim tamninrbojama u Zivotinja na naSim Skoljevima uzrokom su po K a-mmereru \1926.) vru i ina, su5a i in tenzivno s i jan je sunca. .porecl tamnog obojenja naginju otodne gusterice i na velikirast, ali imade i patuljastih oblika, pa na debeli rep i druganelia svojstva. Tim promjenama uzrokom je pored izoliranostii blizina mora, siroma5tvo na bil ju i jako djelovanje sunca"KoJe s jedne strane djeluje direktno na Zivotinju, a s druge-strane ugrije i osuSi t lo. Mi se na Jadranu didimo i bil jkama,koje dolaze samo na Jabuci (Ccntaurea crithmifolia i jut u-

3

Page 27: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 3 4 -

kensis), a Centaurea friderici samo na PalagruZi maloj' Cen-taurea lungensis samo na Dugom otoku i okoliSnim otodidimaKrunjenice, Atropis rupestris sanlo na Jabuci i Kamiku, a Bra-ssica Qazzae samo na otoku Su5ac. I medju razlidnim Livoli-njama imademo na na5im otocima specijaliteta medju kopne-nim pulevima i kornja5ima kukcima. NaSu dalmatinsku obalui otoke karakteriSe zimzeleno grmlje tvrdolisnata razitdrabilja, koje tvori neprohodnu guStaru ili makiju, pa gdje je ma-kije tamo je i Zivotinistvo 'bogato; bogatstvo Zivotiniskih vr-sta automatski , vel i Kammerer, iskl ju 'duje vel iko bogat-stvo individua. Slidne ovisnosti izmedju Zivih bida, Zivotnihza jedn ica ioko l i5a l los to je iu moru .

U .ladranskoj je morskoi kotlini bujan i raznolik iivot,bilo kocl strme i plosnate obale, bilo na debeloj pudini il i utiubljini morskoj. Prema tomu moZemo da govorimo o Zivotuobale, pa duboka mora i pudine. Granice izmedju ovih podru'<ija ne moZemo oStro povudi a i fauna se niihova mediusobnomijeSa, ali ta tri podrudja ipak pokazuju zaseban karakter ta-une. Zbog toga iemo posmatrati Zivot u Jadranskom moruu ovoj o,pdenitoj razdiobi, napose obalne ili l itoralne stvoro'vt. zatim Ziva bi6a pudine ili pela'gijska bi6a i dubokomorskestanovnike.

U moru zapravo razlikujemo 'dva glavna Zivotna podru-dja s pose,bnom faunom i florom. Jedno podrudje obuhvatamorsko dno i zovemo ga benthal, a ostalo pripada Sirokomnroru i zovemo ga pelagial. Jedno i drugo podrudje dobroje osvijetljeno sundanim zrakama u svo'jim gornjim slojevi-ma, dakle otprilike do 200 m, pade i do 400 m, a Sto idemoclublje ,dolazi se u sve mradnije slojeve, koji su konadno po-svema bez svijetla (abisalni slojevi). Stanovnici morskoga dnaili kako ih zovemo benthal ne mogu dugo Zivjeti daleko oddna u Sirokom moru. Gdjekoja se Zivotinja moZe udaljiti odclna i zaplivati morem, ali to rie moZe biti trajno' neEo se mo-ra povratiti svom pravom stanovanju i Zivotu, svome dnu,kao 5to to dine neke Zivotinje, primjerice sipa, pa odrasli ra-ci i ribe sa dna (bezmek, ranj, listovi, tril ja i druge). Ima ipaknekih Zivotinja, koje se nakon naporna i dugotrajna plivanjakroz pudinu na neko vrijeme smiruju na dnu morskom, kaoSto to dine skuS'e,, pa podivaju vjerojatno na dnu mora krozpar mieseci (H e s s e, 7924.), ali demo te ribe ipak smatratipripadnici Zivotnog podrudja, Sto ga nazvasmo pelagialomili otvorene pudine. Pelagialu pripadaju bida, koja ne trebaju

- 3 5 -

morskoga dna i neprestano Zive na 'pudini. Neke su Zivotinjesamo u mladosti kao lidinke pelagijske, a neke opet za cije-lo,ga Zivota, kao ktenofori.

IV.

Zivotinjstvo obalnog rnora.

Orbalno se podrudje morsko odlikuje jadim, pade jakimpokretanjem i mlatanjem vod'e, Sto ih uzrokuju sad plima ioseka, sad vjetrovi i oluje. Stanovnici se tog 'podrudja mo-raju dvrsto zaStititi od kad5to neobidno snaZnog mehanidkorgutjecaja vode. Kod obala je dno morsko razli(ito, pjeskovitoili hridinasto, sundana je svjetlost obilna, kod obala utjede umore mnogo slatke vode - rijekama i potocima, pa je pre-ma tomu slanost i toplota tog okoli5a vrlo ,promJ'cnljiva. Kakotlakle vidimo, sve mogude razlidite fizikalne pojave, koje suuzrokom mnogim razlidnim Zivotnim uvjetima, a sve se to ra-zbira li jepo i u fauni obalnog morskog podrudja. Obalno mor-sko podrudje dobiva sa slatkom vodom s kopna obilno otop-ljenih hranila za morsko bilje a krutu hranu za iivotinje. Znase, da rijeke, kad se preliju, poplavljuju i natapaju okoli5nuzemlju, a na njoj poslije ostavljaju veliku mnoZinu rastvo,re-nih biljnih i Zivotinjskih destica ili detritusa, koji je bogat nahranljivim tvarima. Sa slatkom vodom pri,dolaze moru ne sa-mo nevidljive otopljene tvari, nego i drugi rastroSni proizvo-di kopnena iivota, Sto ih voda odnosi sa sobom. U obalnojrrodi nalazimo prema tomu obil,no nitrata, nitrita i amonijaka,koji biljkama plitkog morskog podrudja sluZe kao hranila. Sobalnim biljem morskim opet je u uskoj vezi i u tijesnom od-riose i veze nalazimo i ,na kopnu izmedju biljnog i Zivotinj-skog svijeta. Slatka voda djeluje na morsko dno i s te strane,sto s tekudicama, potocima i rijekama dolazi u more velikomnoStvo finoga pijeska, koji se taloZi na dnu mora i stvaranuljevito dno, koje o,buhvata najvedi ,dio jadranske kotline-

U obalnom podruiju mora ima pored biljno'g i Zivotinjskogsvijeta, Sto u vodi lebdi il i kako ga drugadije nazvasmo plan-ktona, takodjer priraslih il i sesilnih Zivotinja, a ima i oblika,koji aktivno plivaju protiv pokretanja vode i talasa, pa tako-ve Zivotinje zovemo nekton (mnoge ribe i morski sisavci).Kitove smatraju neki takodjer obalnim stvorovima, koji su

Page 28: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 3 6 -

hranom i drugim uvjetima vezani s obalom. Uz obalu morasusredemo i trome stanovnike, kao Sto su jeZevi, zmiiaie, zvi-jezde morske i trpovi, pa razli(ni crvi, mekuSci, raci i drugisvi jet .

Uz obalu mora desto se vidja u gustoj vegetaciji alga ci-nosu morsko Zivotinjstvo obale rbaS tako, kao 5to slidne o,d-stosira, na kojoj su pridvr56eni razlidni oblici polipa, pa ma-hovnjaci, plaStenjaci, a medju njenim ograncima skrivaiu semnoge obalne Zivotinje. Cistosira pripada, kako bismo u na-uct kazali, bentonijskoj flori, Sto ie vezana i prirasla za mor-sko dno, jer u moru ima biljdica, Sto lebde, pa sastavljajubiljni plankton (fitoplankton). Uz obale naSe nalazimo bujnotravnato zelenilo fforse biljke javnocvjetk'e, koju zovemo zo-stera. Zostera raste na plitkom morskom muljevitu il i pjesko-vitu dnu blizu obala, li56e joj je dugo i usko poput vrpce acvate u aprilu i maju cvatom, koji nalikuje na jedmeni klas.Na zosteri su s jedne strane prirasle razli(ne alge a s drugemnoge sesilne Zivotinje. U guStari njenog 1i56a skrivaju se ra-zlt6,ne iivotinje, koje se tamo i mrijeste. Kod dalekih na5iltostrva (Su5ac, Vis, Jabuka i PalagruZa) nalazimo na obalnomdnu bujnu i raznolidnu vegctaciju, koja se prema opaZaniunekih strudnjaka moZe da mjeri s vegetacijom oko pozirato,;,otoka flelgolanda. 'fu je nadi bujno razvite crvene alge ro'do-ficeje, a medju njima su preteZno zastupane vapnene alge,e ima tamo i zelenih alaga hloroiiceja i maslinastosmedjih fe-oficeja. Na vertikalnu i horizontalnu kvalitativno kvantitativ-nu razdiobu naSih alaga u moru uvelike utjede temperatura( S c h i l l e r ) .

O'balna flora i fauna ba5 ie zbog mehanidkog djelovanjamora i mlatanja talasa dvr5de gradjena. Zivotinie su plosnati-jega rasta i niske, ljuSture su im i mi5i6i snaZni a mnoge suprirasle. Valovi djeluju i na slobodno lebde6e organizme iliplankton, Sto se razabira ko,d uznemirena mora, pa se m,edu-ze i radiolariji spu5taju dublje i ne vidi ih se na povrSini, kadse jade zatalasa more. Snaga mlatanja "'nora znade biti kad-5to velika, pa za Sjeverno more radunaju ,da iznosi oko 15 to-na na 1 m', 5to znadi 1,5 kg na 1 cm'. Sila valova morskih jetako jaka, da kida Zivotinje s podloge ili ih razmrskava. Utom su podrudju mora, kako znarno, Zivotinje dvrste lju5tureili su za podlogu pridvrSdene, da se ne mogu tako lako otki-ttuti, kao Sto su to raci brurnbuljci il i su pako Zivotinje prisi-sane mi5idastom potplatastom nogom kao neki puZevi, prilje-

- 3 7 -

pak (Patella) i puzlatka (Haliotis) il i su Zivotinje prirasle dvr-stim koncim.a, Sto ih izluduju n:ke Zlijezde, kao kod da'snje.Morski se jeZevi tako za5tiduju kod obala, da se ubu5e u pe-,(inu a u mirnom podrudju mora to ne dine (H e s s e, 1924.).Tko nije vidio po kamenoj obali dvrsto prili jepljene puZeveprilje,pak (Fatella) u velikoj mnoZini, koji se tamo vide, kakoF-lo e r ick e zgodno opaia, kao da bi bi l i vel ik i davl i zabit iu obalnu hrid. Patella ima plosnu kudicu, kojom se tako jakopr il jubi za podlogu djelovanjem adhezije potplataste noge, daje od hridi moZemo otkinuti tek sa silom. Na mj'cstima, gdjeje mlatanje mora jade, kudice su na tim obalama niZe i deblje,negoli na mirnim mjestima. Adhezija je potplataste noge togapuZa tako jaka, da odgovara sili od 3,? kg na 1 cm' (M e n -k e), pa gdje je ,podloga neravna, tamo je i kudica na rubovi-

SI. 15. Riba babica (Blennius) sa 2 koZna privjeska na glavi.

nta vijugava, te se moZe ,posve dvrsto prili jepiti za kamenuobalu. Patella pad'e i bu5i udubinu ,na hridi il i mehanidki svo-jom nogom ili nekom jetkom izludinom, a moi,e da mijenja imjesto boravka, ali vrlo polagano. Tai ptZ odabire ponajviSekamenu obalu izme'dju plime i oseke, ali ne zalazi u pukotinet raspukline hri,dina, kamo ne dopire svijetlo i alge morske.patella ie pui, koji se moZe pokretati, pa ipak je izdbrao mi-ran nadin Zivota, te ga jedva katkada mijenja. Kad se morr:za oseke spusti, zadrii pod kuiicom ne5to vode a moZe i ne-koliko sati izdrZati na suhom. Priljepak je biljoZder, hranise algama i sitnim kremenja5icama, Sto mu ih more doplakujeili 5to se u ,prevlakama nalaze po stijenama i gre'benastoj ka-menoj obali.

U istom podrudju obale po hrapavim, izbu5eni,m i grebe-nasl.im stijenama i izvan vode skliZu se okretno medju pri-he'pcima oko 15 mm veliki plosni radidi babure (Ligia). U ve-likoj mnoZini plaze gotovo strelimice i nije mogute tu iivo-titl ju zbog njeZnosti ti jela Zivu i cijelu uloviti. Uz obale je na6i

Page 29: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 3 8 - -

u moru veliku bodljikavu kuglu do 15 cm promjera s kratkiut,debelim i ljubidastim bodljama, jeZa rnorskoga imenom Spha-erechi,nus, pa crnog jeLinca s dugadkim bod,ljama i Sirokimusnim poljem Arbacia i hridinastog lelinca (Paracentrotus)s dugadkim tamnim zelenkastosmedj im bodl jama i s malenimusnim poljem. .leZinci se hrane algama, pa je kad5to kamenjenjihovom nazodnoSdu posve ogoljcno. Na pjeskovitom dnui neobraslirn iistinama uz obalu ponajviSe su jeZinci natova-leni na gornjoj svojoj strani a kadSto i posve pokriti kamen-driiima, biljem i ljuSturama mekuSaca, koje d,rZe ivrsto sa svo-j im pr ionl j i r r im noZicama, pa se tako dini kao da se maskir ;r-

Sl. 16. Babura obalna (Ligia). St. 17. Liainka pridvr5CenogSkolikaSa, ostrige kamenice

(Ostrea), po Brehmu.

ju, da ih se nc vidi, a vjerojatno je, da se klone o,d svijeila.OpaZeno je na obalama Sredozemnog mora, da jeZevi imaduredovno za punog mjeseca u posve razvitim jajinjacima zrelirjaja, koja primo'rski puk rado traZi i j 'ede, ,pa je jeZincima i ci-jena na trgu u to doba veda. Kod morskih je Zivotinja opaZe-no, da postoji nel<a veza izmedju kosmiikih pojava i perijo-didnosti spolnog iivota.

Mnogi stanorrnici obalnog mora ,pokazuju velike slidno-sti s kop,renim Zivotinjama, pa se u tom podrudju i mijeSanio'rska fauna sa Zivotinjama slatke vode. Slatkovo,dne ribena primjer Stul:a i grged lako podnose i morsku vodu, a s dru_ge strane jegulja, kediga i d,epa (Alosa) putuju u rijeke ili izslatke vode u more. Plosnatica riba iverak (platessa)l tako-djer se lako privikne na slatku voclu pa zalazi duboko u rije-

_ 3 9 _

ke. Babica (Blennius ocellatus) paznala po krpastim roSdie'i-ma na glavi dolazi i u Tiberu, a u jednom se jezeru kod Pa-clove uzgajaju ved stoljeia lubini (Labrax lupus) i neke vrstecipala (Mugil), pa su u gospodarstvu od velihog znadenja. Ikod nas je poznato, da se ribe cipli (cievolo), koje Live uzplitku algama zaraslu o'balu, rado priviknu na razliditu slanostvode, pa ih mnoZina dolazi u naSim lukama i na u56u slatkihvoda, a hrane se biljnom hranom.

Slatka voda ulazedi u more mijeSa se s nji 'me na u56u te-kudica, 'pa se sada pita, Sto se zbiva sa lebdedim Zivim sitnirnbiiima ili s planktonorn, koji doitosi slatka voda u morre a stosa Zivim sitniZem iz mora u slatkoj vodi? DrZi se, da mor-ske Zivotinje lak5e podnose slatku vo'du, negoli slatkovodnemorsku vodu. OpaZanja su eokazala, da svako naglo mijeSa-Irje morske vode sa slatkom vodom gotovo potp'uno uniStavaslatkovodnu faunu. Za mnoge se opet morske Zivotinje, kaoito su raci i ribe znade, da lako podnose slatku vodu, padei neke meduze kao uhati klobuk (Aurelia) Zive u oslacljenojmorskoj il i brakidnoj vodi, samo je tada la m'edlza ponaivi5emalena rasta. Preteini dio lebdedeg Zivog sitniZa, dakleplanktona ,ponajvi5e su obalni oblici, koji uz obale u brakidnoivodi moraju da se priviknu i podnose vede promjene u slano-sti vode.

Samo se o,d sebe name6e, da na ovome mjestu ,napome-nemo zanimljivu ribu jegulju (bisatto, Anguilla vulgaris), koiaZivi jedan dio Zivota u moru a drugi dio u slatkoj vodi. Prvo-bitno bijaSe jegulja iskljudivo morska riba kao Sto su jo5 i da-ttas njene slasne srodnice gruj (Conger) i murena, u koje jeujed poigibeljan, bududi da ima u ustima otrovne llliezde. Je-gulja se eto ka,snije uputila na kopno, kamo joS i danas polazia da s morem nije nikad posvema prekinula veze i slatke us-pomene, jer ljubavni dio Zivota vr5i u morskim rlubljinama.Prije nego sc jegulje otpute u svrhe mrijestenja u more,opazi5e, da im se povedaju odi, pa se na taj nad,in pretvaraslatkovodni oblil< iz rasvijetljenog podrudja priro,de u dubo-komorshu Zivotinju, gdje vjedno vlada mrak. Pove6anje sejeguljina oka prij 'e ,polaslia u duboki ocean tumadi kao prila-godba na dubljinu mora s vrlo slabim ili gotovo nikakvirnsvijetlom. Medjutirn ustanovi5e naudnJaci ipak samo neko pri-vidno povedanje odne jabudice, pa se u novije doba drZi, clase oko jeguljino doista ne poveiava, nego da se tu radi o de-generacijama, koj,e nalazimo na spolno zrelim jeguljama. Po-

Page 30: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 40 -

veianje se jegulijlta oka, kalu, vjerojatno osniva samo naplo5irenju odne Supljine ili orbite.

Odrasle jegulje Futuju u jesen iz slatkih voda u more, pase u dubljinama od preko 1000 m mrijeste. Primjcrci jesulje,Sto ih nalazimo u rijekama, iezerima i ribnjacima i ako su ve-liki, ipak jo5 nisu zreli za rasplod, a daleko od morskih obalanalazima u slatkoj vocli ponajvr5e samo ianke. MuZjaci se za-cl,ri,avaju ponajviSe u blizi'ni mora iii u u5dima rijeka, pade i rrsamome moru, premda je u novije doba poznato ((i a n d o I -f i, 1923.), da jeguljini nuZjaci zalaze i cluboko u rijcke. Jegu-ljina Zenka moi,e da naraste u rijekama preko 1 metra i do5 kg te5ka, a nakorl dui,ega boravka u slathoj vodi postajc jojtrbuh svijetao, le,dja potamn'e i cijela poprimi neki kovni sjaj.Kad je jegulja dobila novo ruho i ovako se lijepo i svedanoopremila za Cagi put, putu'je sada prema uSdu rijeke a o,davleu dubljine morske. Po radunu nekih istraZivada traje jeguljinoputovanje 'do njenih mrijestili5ta u dubljinama oceana valjadai 8 mjeseci. Potpunu spolnu zrelost ,poluduju jegulje tek u mo-ru i tamo odlai,t jaja na muljevitu duboku dnu a tu sc vrSimrijestenje i oplodjivanje jaja. Iz oplodjenih jaja izmile lidin-ke, koje se razlikuju od odrasle jegulje, pa su ih u nauci prije<lrlali za ne'ku posebnu Zivotinjsku vrstu imenom Leptocerpha-lus. Te su lidinke Siroke i p,losne, nalikuju na vrbin list, a po-svema su prozirne, buduii da su in unutraSnji organi pa krvi Zud joSte bezborjni. Lidi,nkc se dugo preobrazuju u odrasluJrgulju i trebaju viSe razliditih stadija do potpuna razvoja apreo,brazulu6i smanjuju im se odi. Dugotraj,nim putovanjemvradaju se opet evropskim obalama polagano se preobraZa-vaju6'i u mlade staklene jeguljice (Glasaal). Konadno jeguljinelidinke dobivaju taman pigmenat u koLi, krv im se zacrveni,2u(, poi,uti i unutralnji im se organi tamno obojadi5u a ske-let irn postane ko5tan. Svc to vi5e postaju slidni o,drasloj je-Sulji, pa ih tada zovemo mont6e ili montata. Jeguljina lidinka!'reorbrazuje se i razvija u odrasli oblik ol<o l0 mjeseci, pa teribice kroz to vrijeme ni5ta ne jedu. Danskim istraZivadimaP e t e r s e n u i J o h . S c h m i d t u z a l ' r v a l j u j e m o m n o g e v a -Zne podatke za ovo vrlo zanimljivo pitanje o razvoju i nadi,nuiivota jeguljine lidinke. Danas se todno znade za,po1'edine sta-dije jeguljine lidinke, u kojem se pocl,rudju sjrevernih mora stal-no zadriavaju i u koje doba godine. Mlade se jeguljice, kakose dini jos du,go zad.rlavaiu kod obala, pa tek u petoj godiniiivota p'rodiru i zalaze u u56a rijeka, te nakon boravka od 5do

- 4 1 -

t godina u slatkoj vodi mosu jegulje biti stare 10-12 godina.Sada se sa rijednih izvora vradaju opet u more, gdje pogibajuiza mrijestenja.

Za nale sredozemne jegulje ne znamo sigurno, kamo putu-ju na mrijestenje, ali se zna, da polaze u veie morske dublji-ne, pa ih primjerice u tjesnacu kod jllesine diZu vertikalne

Sl.. 18. Razvoi i preobrazba Siroke prozirne iegulline lidinke {Leptocep=halus) u uski obl ik mlade iegul i ice (mont6e), (po Schmidu iz Hesse'a).

stru'je iz dubljine u velihoi mnoZini na ipovrSinu mora. G r a-s s i ,drZi, da se jegulja vjerojatno rasplodjuje i u Srcdozem-nom moru , a Schmid t j c mi5 l jen ja , da jegu l j ine l id inke do-laze k nama iskljudivo \z Atlantskog oceana, kamo putuju jc^gulje na mrijestenje. I sjeveroevropske jegulje ne ostaju u bli-zini svog du'gogodi5njeg bo,ravka, nego zbog ras,ploda putujuna zapad u atlantsku kotlinu zapadno od lrske, pade prava sujesuljina mrijestili5ta dalje na jugozapadu u podruiju Azora.

Page 31: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 4 2 -

Prema G r a s s i-u su jeguljine lidinl<e stanovnici dna duboko-s a r n o r a , d o k s d r u g e s t r a n e d r i e t l j o r t i J o h . S c h m i d t ,da te lidinke provode pelagijski Zivot. G r a s s i tvrdi, da je-guljine lidinke iive u velikoj mno,Zini zajedno, Sto dokazujetako 6esto njihov ,nalaz r Zelucu dubolromorske ribe bucanj:r(pesce luna, ,pesce bala, Orthagoriscus), koje li i inke tla surrjegova omiljela hrana. Bucanj se kadSto nalazi i na Dovr5inirnora, kamo ga kad5to dignu struie.

U jsgulje je nagon za putovanje tako jak, kao Sto je i koddrugih nekih riba na primjer lososa, pa putuju i ,prevaljuju du-gadki put i svladavaju mnoge zapreke, koje im d,olaze na pu-tu. .legulje zalaze u rijeke i prodiru do najmanjih ogranakateku6ica, potoka, pa u ribnjake i jezera, opiru se najjadoj stiru-ji vode, lrenju se uz hi:idine, prelaze i preko modvarna kopna,a kad stignu do najudaljenijih mjesta od mora, i,ive tadaosamljeno i pojedince. U Jadranu su po,znata jata mladih je-gulja na uSiu slatkih voda, poznata su nam nalazilta i u na-Sem hrvatshom primorju, a u knjiZevnosti se napominju jegu-Ijicc na u5du'Pada i u Iagunama o,d Comacchia. Kacla se jegu-Ije upute k moru okupljaju se opet u jata. U morskim dublji-nama iza naporna i dugotrajna putovanja ne pristupaju od-mah m,rijestenju, nego se odmaraju i dekaju na taj sveti dinjoS oko godinu dana, da se saduvaju u miaclom potomstvu.-Stare se jegulje t. j. roditelji nikada vi5e ne vradaju obalama,bududi da im fizidke istroSrcne sile ne dopu5taju ponovno dale-ko putovanjc a i rasplo,dom su posve iscrpljene, pa ne moguda 'poduzimaju povratak u daleke krajeve, nego iza mrijeste-nja napokon pogibaju u ,dubokome moru.

.Ieguljina je krv otrovna, u njenom se krvnom serumunalazi otrov ihtiotoksin, koji nalikuje na zmijin otrov. Akou5trcamo pol grama tog seruma u vratnu kucavicu psa, totai pogine za nekoliko minuta. Grijanjem se do 5go C taj otrovrastvara, te su pliredjene ribe s toga neslrodljive; kuhanjemsube jegulje otrovnost i mogu se jesti, kako svi znamo, a

-sa-

mo svjeZa ,njihova krrr uzrokuje otrovanje. Jegulje mogu po-l<variti probavilo dovjeka ne zbog otrova, nego jer s, rnu.n",Pa s toga te5ko probavljive.

Kamenitom obalnom po,clrudju ,pripada Skoljkar ostriga ka-menica (Ostrea), pr i rasla sa clebl jom l juSturom za hr id. NaSesl .kamenice clvospolci (hermafrocliti), spolno su zrele u pro_ljede, jedne go,Cine procluciraju jaja, a u drugoj spermije, paih je u ostriZi5tu jeclan dio sa muSkim, a drugi clio sa Zen_

- 4 3 -

skim spolnim stanicama. Odrasla kamenica preko Sest godina'stara daje oko milijun jaja, koja se oplodjuju i razvijaju ulrrostoru medju Skrgama kao i kod ,drugih Skoljkara. lz iaiase razvijaju plivajude lidinke, koje izadju iz matere, a pokreCuse vijencem trepavica i plivaju po povr5ini vode oko dva tjed-na; ta je lidinka modre boje i pridvr5duje se obidno lij:vomljuSturom. U holandijskim kulturama izradunaSe, cla se moraimati oko 25 milijuna starijeg legla, da se dobiie 3 milijunaostriga za trg, dakle 3--4 godine starih primjeraka. 11ns,plod

Sl. 19. Smedia vlasulia (Anemonia sulcata), pridvr56ena na hridi, a tracijoi dugadki oko 15 cm. lz Babit'Fink: Zivotinjstvo.

ostriga Dada u ljeto, bududi da toplota jako po'go,duje razvojuspolnih prorlukata. Kamenica sc nastanila na mnogim mjesti-ma naScga mora pod odredjenim fizikalnim uvjetima, a akaje hoi,emo uzg,ajati valia za njeno dobro uspdjevan-e i brzirast pripaziti na neke uvjete. f'reba izabrati mjesto, za nienuzgoj, gdje neSto slatke vode utjede u more, ta mjesta morajubiti zaklonjene uvale, gdjc je voda mirna i gdje nema velikihtalasa, ;r voria najmanj'c l-2 m duboka. U blizini ovakovogostriZiSta ne smije biti l judskih naselja, a joS manje tvornicaocla u morc utjed.u kanali, da sc voda nidim ne onedisti, budu-6i ,da postoji r"ogibelj, da u vodu dospiju dovjedje izmetine,.od kojih se ostrige mogu inficirati s opasnim nosiocima bole-

Page 32: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 4 4 -

sti. Sve je to desto bilo uzrokoin otrovanja i l i bolesti nakonuiitka Zivih ostriga. I lolest od ostriga mole da potjed.e i odat-le, ako se drZe i protlavaju u zanl.azanoj morskoj vodi. Jakoiazvedena a s labo nasel jena ohala Is t re i Dalmaci je , ve l iC o r i, pokazuje za urnjetno uzgajarnje ostr.isa mnogo povolj-nih uvjeta, a jadranska je ostriga ba5 tako dcbra i tedna kaoi inozemne.

Danas i ivu1, i obl ic i ost r iga mogu doZiv jet i s tarost oc l l0Sodina, ved sa dv i je godine postanu spolno zre le, a kacl imaduoko pet godina smatra ju se, da su izras le. Ostr ig ine l id inke,6m zaplivaju slobodno morem izgube se mnoge oclmah u ne-zasitnom Zciri jelu glaclnih okoli5nih sl:anovnil<a, clagnji, rna-hovnjaka, crvd, vlasulj i, hidroida, meduza, i l i pak padnu umulj na dno, gdje sc pogu5c. U borbi za opstanak preZivjelalidinka priraste se za porllogu, a,l i i medju njima mnose uliStcrazli lni neprijatelj i , raci i zvjezde, pa sc od tolikih mili junajaja razvijc u izrasle indiviclue tel< rnalen postotak. Ostriga scpreteZno hrani d iatomejama, kao i Skol jkar c la,gnja (Mvt i lLrs) .Za ostale sc morske Skolj l lare ,drZi, cla ne Zirru tako dugo,pa neki obl ic i kao pr imjer ice dagnja (Myt i lus) izrastu posve-ma u kra ic vr i jenre od jedne godine.

O eksis tenci j i ost r igA ovis i d i tarr krug rnnogih Ziv ih b,da.pa se u njihovoj blizini zadriavaiu lnnogi neprijatelj i , rnorskezvi jezde, rak Carc inus maenas, puZ vola l< (Murex) , a osobi tori 'ba lovrala, koja slasno jcde mlacle ostrige. .svojim jakirn zu-balom drobi tvrde l juSture tih Skoljkara. Ako ostriga svojonrnazoinoSdu priveZe uzil se jo5 i dru,ge organizme, lrrotozoe.alge, razli&te l idinke itd., onda na ovome jeclnom objektu vi_ciimo, koliho je razlidnih m.orshih bida 'eza,o zajcc.l ' . u je,clnrri ivotnu zajcdnicLr i l i b iocenozu.

Kamenice su dobrc za ie lo, kako znamo, pa ih u tu svrhui u'zgajaju. Ostrigu su vei Rirnljani smatrali slavorn i dikomstola (umcnsarum palma et gloria.), a i clanas nant je ona"kralj icom Skoljka5ao. Mekani Cio Zivoti,njc saclrZi puno bje-lankovine i lalio je probavlj iva: kaZu. da je neki car l<r.oz nizgodina Zivio gotovo samo od ostriga i Samrranjca, pa se osje_6ao vanredno zdrav i krepak. Ako ih se suvi5e tio5i, nesbliih se moZe umnaiati (tako je kod svakog neracionalnoga go_spodarstva) bit de ih sve manje, a s rj,nra i sr,ih clrugit uieu,Sto s ntima zajcCno Zivu i koja o nji ina ovise, pa ." p..*ntomu odnah mijcnja l<aral<ter jedne tal<r,e Ziyotne zajednice.

- 4 5 -

l)rirnjera za to itnademo u Zivo'j prirodi jal<o mnogo, a o tomposl i je .

Na ovom primjeru kamenice vidimo jo5 ne5to, da su na-irne odrasli individui pridvr5deni, a l idinke su im slobodne,gibanjem sc tre,pavica drZe na povrSini mora, struje ih sa so-llon nose, pri l-.adnici su ,dakle planktona, te 'm.o,qu tako da do-clju na najudaljenija mjesta. I druge prirasle Zivotinje u moruirnadn takve slobodne lidinke, kojc se ttaknadno sjednu napodlogu, pr i rastu i preobraze u odrastao obl ik s l idan rodi te-l j inra.

' l 'a l<r ' i su pr i ras l i ob l ic i u moru i kora l j i , medju koje ide

svimil l loznata crvcna vlasulja i l i tnoruz'gva (Actinia equina),koju nalazimo rta sti jenama i u l-.ukotinama izmedju plime ioseke, a vidi s'c l<ao mekana crvena grudica. Kad more pre-

l i jc tu crvenu m.oruzgvu, okruZe jo j se usta tankim t rac ima,patad nal i l<u je na cv i je t . Kod nas dolaz i ova v lasul ja u dv imodl ikarna, u crvenoj i ze lenoj . Crvetra jo j boja s luZi kako nektnrisle, kao aDsorpcijoni l i l tar za crvene suniane zrakc svijct-la , dakle za tople zrake spektra, pa je na ta l nadin za5t i6ena,da se za oseke Zivotinja prejako ttc ugrije. Zbrtg, toga i vidi-rno. da su koc', nas r1A jugu Dod udarom toploga sunca ove al<-t in i je preteZno crvene. U Sjevernom moru kod Helgolandaicdnal<o su dest i obl ic i crveui i ze leni .

Al<o na5u crveuu akt in i ju s tn jest i rno u akvar i j , ona seoclnrah priivrsti pocl povr5ittom vode, a L,'o staklonoj sti jentt;revali lr loz jedair dan put od pol metra i dugo zadrii na-v ike iz s lobodne pr i ;ode. Zaniml j ivo je , da i u a i rvar i ju zavr i jeme osel re vani u pr i rodi , zavude svoje lovke u sebe Istisne se, a kad je vani u priro'di plima, raSiri trake. Privik-nrrr,Si .c'o u prirodi promjenlj ivoj visini vode za plime i oseketa akt i r r i ja u akvar i ju sdje je voda uvi jek u is to j v is in i , iz laz iirtstinktivno na nekoliko sati na suho. Ako crvena aktitt i jao.stane na suhu u povodu oseke, to se od isuSenja na suncuir rarr i i t ime, da zadrLi u t i je lu vedu kol id i r lu vode.

Zrela jaja dospijevaju aktinij i u probavni p'rostor, tamosc oplodjuju i razvijaju, te prema tomu radja Zive mlade (u ak-r ari ju) koji s podetka imaclu samo 12 trakova, a veliki su kaogralak: istom kao razvita bita izlaze iz roditeljskoga ti jela,Dadnu na clno i tamo se ,pri l i jepe, ali kad5to putuju i dalje odlrrvobitnog mjesta pridvrsd'cnja. U sloboCnoj prirodi je oplod-n j a p c C a l g r e n u i z v a n m a t e r i n j e g t i j e l a .

Page 33: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 4 6 -

Aktinije Zive najdulje medju niZim organizmima, pa seza jedan primjerak zna, da je bio star oko 66 godina; o nji-hovu se ,dugotrajnom iivotu navodi vi5e primjera, a u iivotupokazuiu veliku otpornost i izdrZljivost, tc i u akvariju Zivepo viSe godina. Sve se aktinije redovno hran,e planktonom,ali lovkama love i veie Zivotinje.

U akvariju su zoologijske postaje u Napulju drZali jedno,gnroruzgvinog daljeg rodjaka imenom Cerianthus 33 godine(podaci seZu do maja 1915. god., a moicla Zivi jo5 i danas).Cerianthus membranaceus je takodjer mekani koraljni oblikod 20 cm visine (3 cm Sirok), ljubidastih bo,ja, bakrenosmedjili se prelijeva kovnozeleno, a iivi i kod nas na pjeskovitutre,duboku dnu uz obalu ispluZajudi okrunjeni gornji clio tij,elas tentakulima iz sluzave cijevi, Sto je nadini u finom pijesku.ItaSiriv5i svoje trake deka nepomid,no na svoju Zrtvu, infuso-t ije, male radide, li i inke, meduze, ribice, a uhvati li rubnitrak kakav plijen, stane se savijati i predaje Zrtvu usnimtracima, koje ju spuStaju u Zdrijelo. Uznemiri l i Sto ceri_antusa ili makar i okoli5nu vodu, on se brzo uvude u svoju,cijev, gdje ga nestaje pred na5im odi,ma.

Na rubu se usne plode kod crvene moruzgve nalaz'e jecl_nako veliki za5i,ljeni traci il i lovke (oko 192 na b,roju), a izvantog vijenca trakova niZu se azurnomodra puca, koja su prijet j rZa l i za o ( i . Bra ia Her tw ig u tv rd i5e , da su na t im mje-st ima mikroskopski maleni mjehuri i i , iz koj ih Zivol inja iStr-cava bistru jetku otrovnu tekudinu, koja na dovjedjoi koiiprouzrokuje Zarenie kao od ko,prive; takve mjehuride s jet-kom tekudinom zovemo u nauci i,amici il i knide. Ti iarnici{olaz'e i na tracima, pa ih ,na jednom traku nabroji5e do 4 mi-lijuna, a na svim tracima ih imade do 500 milijuna.

Bududi tla takve obrambene iarntke imadu pripadnicijedne velike Zivotinjske hrpe, zovemo ih Zarnjaci a to iu poli-_pi, meduze i koralji, pa bududi da im je funkcija zanimljiva,liazat C,emo o tim omamljuju6im organima nekoliko rijedi.Tarnici su ovalni mjehuriii ispunjeni iekudinom, a smjeStenisu u poselbnim stanicam.a na povr5ini pomenutih Zivotinja. Timjehuri6i na mehanidki il i kemidki ttodralai eksplodiraju. Kadtia neki Do'draiaj Zivotinje udje iz Zivotinjske okolice u ta-kav mjehurii voda, drhtalasti sadrZaj Zarnrka lako nabubrii _u povodu toga iskrcne i izbaci dugu finu cjevdicu, a icroz njuiStrca jetku otrovnu tekudinu, koia ieie i pali na koZi. Tko seza kupanja dotakao meduze ili je ronio nad moruzgvama, ja-

- 4 7 -

madno je rlotakav5i se tih Zivotinja odutio djelovanje tih or-gana na sebi. Manje su Zivotinje od tog otrova odmah uzeteili

"bij"r", a ima sludajeva, da je i dovjek oiei,en od meduze

poslije teSko obolio od upale i groznice. Tim se dakle organi-ma Zivotinja odito brani od neprijatelja il i omamljuje i ubijaplijen.

Lijepi 'goli Zivahno bojadisani 'puZevi nazvani Aeolidia,lto plaze po stabalcima hidroidnih 'polipa, hrane sc ipolipimai drugim Zivotinjama, koje imadu Zarnike. Na taj nadin do-

St. 20. Li ievo: hidroidno stabalce Cladonema (Statrr idium) radiatum sameduzama, (po Al lmanu)i u sredini: hidroidno stabalce gledano prostim

okom; desno: pol ip. pove6an, (po Hincksu).

spiju Zarnici s hranom poZderanih polipa u'puZa, ali tu joS neeksplodiraju. PuZevi imadu na ledjima duge izrasline, kad-Sto razgranjene, koje imadu fine po.re, koje su u vezi s kesi-com. Stijcnka te kesice sadrZi mnoge ditave i neeksplod,iraneZarnike, koji orramo dodjoSe s hranom t. j. od pojed,enih hi-ciroida. Ovo tudje orui,ie upotrebljava sada puZ set'i u obranu,osobito protiv malih ribica, koje rado posiZu za hrptenim r e-sicama tih puZiia, ,pa liada ribica ustima otkine resicu, tadaZarnici odapnu i rzbace jetku tekudinu. Ovdje vidimo ,pri'mjer,kako Zivotinja upotrebljava tuclje ortile za svoju obra,nu, a tosu u ovom sludaju i.arnici polipa, koji su doSli u tijelo puZa stijegovom hranorn.

Page 34: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 4 8 -

U moru Zivi mnogo razlidnih Zivotinjskih oblika sa iar-nicima, pa ih zbog toga i nazvasmo Zarnjaci (cnidaria), te de-mo jo,S 'na neke takve Zivotinje svratiti pai,nju. Ved u obal-nom podrudju na algi Ulva, koja nalikuje na zelenu salatu,dolaze pridvr5ieni maleni Doli,pi, koje zovemo Stauridium, zakoje se nije dugo znalo, da su u rodbinskom odnosu s medu-zom Cladonerna radiatum. Ti su po,lipi zakorjenjeni na pod-lozi hitinom omotanim korjendi-iem, oko usta imadu 4 glavidastatraka, a na osnovci polipa su 4nitasta traka. Izmedju ta dva vi-jenca trakova razvijaju se na ti-jelu polipa pupanjem meduzice(Cladonema) od najviSe pol centi-metra velidine. U akvariiu il i sta-klenci vidjeti je tu meduiicu, kakose pokreie, pa vrca amo tamo po-put slatkovodne vodenbuhe ili me-cluzica podiva na podlozi vrebajuii dugadkim iare1im tracimana plijen.

Neki drugi polipi izrastu dugadki po vi5e centimetara,kao na pr. Tubularia, koja imade ol<o usnog otvora civa vijcn-ca trakova, a medju njima nosi grozdaste spolne organe. Ima*de u moru drugih hidroidpolipa kao (Campanularia, Sertula-ria, Plumularia i dr.) kojima je usno polje s tracima opkoljenohitinskom daiLom, u koju se mogu posvc uvuii. Neke ,polipe(Sertularia i Plumularia), umjetno bojadiSu zeleno i upotreblja-vaju u trgovini za ures kao nameridku mahovinuu. Stabalcehidroidd Zivi oko 5 mjcseci, ali se kod nekih opazilo, da rno-gu i ,duZe iivieti regcneriranjem mladih pupova. Kod pri-dvr5ienih hidroidpolipa ustanoviSe geotropizam, t. j. da rastunormalno u vis, a njihovo >korjenjen okomito prema dolje, da-kle u smjeru teZe. S druge se opet strane znade, da se mnogepridvr5dene Zivotinje kao Sto i biljke, u povodu rasta okre6uprema svijetlu, pa tako se zna za meke hidroidpolipc, mnogecrve cjeva5e, Skoljka5e, mahovnjake, da se okred,u premasvijetlu, pa su dakle pozitivno fototropiEne Zivotinje, a takvupojavu kod Zivih bi(a zovemo fototropizam.

Mnoge su meduze u savezu s polipima, Zive slobodno pli-vajudi u moru, vei,inom su rastavljena spola, a iz njihovih seoplodjenih jaja ne razviiaju obidno opet meduze, nego za ka-kvu podlosu prid.rrS6eni polipi. Na tirn se polipima razvijaju

Sl. 21. Meduza Cladcnemaradiatum, po Hincksu,

- 4 9 -

ili pupanjem ili poprednim izrezavanjem (dijeljenjem) medu-ze, koje se otlridaju i dalje slobodno plivaju. Za meduze se na-vodi, da iive oko 2-3 mjeseca.

Krasne kolonije hidroidnih 111.ed11za, koje u nauci zovemosifonofori, plutaju morem kao plankton i uz obale naSe. a o

il;,2?. kliq i meduza Syncorynei (l) hidroidno stabalce u prirodnoj ve,ttctnrT (2) dva pol ipa iade uve6anai (3) pol ip sam,. a na dru{ome podrracrma pupaiu meduzei iedna (4) ie upravo dozrela, da se ot-kine i dazaprrva morem, kao Sto_ pliva _meduza (5). (Po Allmanu iz Boasa); llz

Fink: >Razvoi livih bi6a<).

ttjihovu demo Zivotu jo5 govoriti na drugom mjestu. Od scifo-meduza su kod nas obidnije: Chrysaora, Aurelia, Rhizostoma,Cotylorhiza i u juZnome jadranr pelagia. Rhizostorn.al;;;:5a najobidnija i najveda meduza (u pro*jeru ao cm)- u siever-nom Jadranu. Konc'em svibnja godine l9ll. plove6i put-Trsta

Page 35: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 5 0 -

vidio sam ih kod istarskoga rta Kamenjaka ditavo jato a bija-hu dosta velike; u deset dasaka plovedi paroplovom mogloih se nabrojiti oko broda preko 50 komada, a u pol ure i prekostotinu; u samome ,pak zalivu pre,d Trstom plivalo ih je mno-Stvo velikih primjeraka. Slidno se u jatima susrede sifonoforVelella u Srcdozernnom moru, pa da si predodimo gustodujata jedne ve6e plutajude Zivotinje uzima se da je takovo jatovrlo gusto, kada su individui mc'djusobom udaljeni po jedanmetar. Rhizostoma je meduza mlijedno bijele boje, a krpastoizrezani rub zvona je tamnomodar, kao Sto i kraci, Sto sa sre-<iiSta vise; to je modro mastilo cyanein. Pelagia je ljubidasta

Sl. 23. Meduza Chrvsaora.

od mastila 'pelageina. I Chrysaora je li jepo bojadisana, imadetamnosmedju zviiezdu na Zutom klobuku tijela, a Cotylorhi-za nosi Zute i l jr"lbidaste krakove, pa takvo obojenje smatrajukao,zastra5no sredstvou protiv neprijatelja.

Gotovo sve su meduze u sjevernom Jadranu izraziti Li'votinjski oblici hladne vodc, kojih nema u ljetu. Ponajvi5e sudakle zimski oblici ili su u to doba najrbrojniji, a isto o'pdenovrijedi za sifonofore i ktenofore. I ktenofori su lijepa i pro-zirna djeca planktona, te su neki oblici kod nas kao primje-rice Cydiptre veliki zatirali kopepodnih sitnih raka, a najpro-Zdrljiviji su rnedju ktenoforima svakako Beroidi, bududi dagutaju pade i ved,e svo'le vlastite rodjake (Eucharis), pa i obli-ke iste svoje vrste.

- 5 1 -

Katkada se u moru susredu nerazvite meduze i sitono-fori, koji jo6 nemaju potpun broj probavnih cijevi u tijelu nititrakorra, a ved su spolno zreli. Isto se tako znade za lii:inkeod ktenofora Eucharis i drusih oblika, da su rano spolnozrei' (Chun). Kad lidinke izbace oplodjena jaja, spolni im or.sani opet zakr5ljave i lidinke se tada dalje razvijaju i pretva-raju u odrastao oblik Zivotinje, koji po drugiput u odraslomestanju postane spolno zreo. Tn se dakle zbilo, da je jednatc ista Zirrotinja bila dvaput sposobna za rasplod, kao lidinkai kao odrastao oblilr. Takvu oojavu moi,emo tumaditi, da jenastala u ,interesu odti,anla vrste<, bududi da na taj nadindolazi do puno vetiega rbroja potomaka kod oblika morskepovrSine, koji su zbog njeLne gradje tijela ugroZeni od raznihnepogoda.

Mehanidki udarci osobito od jakih talasa raskomadajulako te njeZne Poseidonove stvorove, ali ie za nje sreda, Stotakodjer posjeduju mod re'generacije, te u tjedan dana zacijelepotpurro rane i nanovo izgrade svoje tijelo.

Na dubljim mjesti,ma na5ih obala nalazimo zataknut u pi-resku oblik Alcyonium, koraljnu zadrtgu, koja u podobi de,be-ia crvena stabalca od 10 cm visine nosi u sebi mnogobrojnal:r'rgava vapnena tjeleSca. Tvrdu roimu'razgranjenu os na-lazimo kod koraljnog oblika Eunicella, gdje se preko osi pre-vukla kora s vapnenim tjele5cima, iz koje tu i tamo proviru-ju mekani polipi kao cvjeti6i. Eunicella verrucosa jc ponajviSeuaraniaste ili crvene boje, a os joj se razgranjuje gotovo ujednoj ravnini braclavidavim ograncima. Sirokom se plodicompriivrstilo to stabalce na kamenju i hridinama u nevelikimclubljinama. Pojedini mali polipi nidu ,po stabalcu u dvoredo-vima. eesto na takvo stabalce sjedaju spuZve ili im se oko.srana ovijaju zmijade (Ophiuroidea) il i se rn njima penju ra--zlidni radi6i, a nerijetko im zapliOu medju grane roiane jajnedahure manji morski psi. U Jadranu Zivi i kamcni koralj.Cla-docora caespitosa, l<oji tvori grebenje, a moie se dugo uzga-jati i u akvariju.

Uz obalu u manjim dubljinama susredemo priraslu,roi,antssumpornoZutu spuZvu Aplysina adrophoba, koja se sastojipoput na5ih prsta od bradavidavih dugadkih cijevi, koje suizrasle iz zaiedni(ke osnovke. Svaka nje'na cijev nosi na svo-me vrhu okru'gao otvor izmetni. Drugo naud,no ime te spuZve,a€rophobau govori, cla se ova spuZva uboji< uzduha. Ako na-ime izvadimc ovu lijepu surnpornoZutu spuZvu iz mora, s po-

Page 36: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 5 2 -

detka 6e pozeleniti, pa pomodriti a konadno postane crnomo-dra; slidno je i u konservirajudoj tekudini.

Plitko dno naSih obala resi vrlo lijep crv SpirographigpridvrSden za dno koZnatom hiti'noznom cijevi od pol metraduiine, pa ako ga ne smetamo, ispruZi u mirnoj vodi iz te

St. 24. RoZnato koraljno stabalcc od.Eunicella,. mediu granama se nalazizapteteno iaie od morske madke,

-

cijevi prekrasnu perjanicu od spiralno smje5tenih Sarenihtrakova. U tracima se vidi ritmidko mijenjanje boja, koje po-tjede otuda, Sto krv tede periodidki u trake. Kroz tanku nji_hovu_koZicu prima kisik iz okoli5ne vode, pa traci prema to-mu sluZe u di5ne svrhe kao Skrge.

U moru ima ne samo mnogih i najdudnovatijih biljnih i Zi_voiinjskih forma, nego Ziva biea Zive najraznolidnijim Zivo-

_ 5 3 _

tom. Pored razlidnih oblika i boja u morskih je bida vrlo razli-,dan nadin Zivota. Pored tromog puZa priljepka i jeZinca skli-Zu se po obalnom stijenju brze babure, a u vodi vrcaju sitniradidi pa el'egantne i prozirne kozice, po orbali na Evrstimkoncima vise modroljubidaste dagnje, a po dnu plaze samciraci u puZevljim kudicama, ovdje lovrata drobi tvrde lju5ture,SkoUka5a, a tamo mirno isisava velika zvilezda dobro oklop-ljena Skoljka5a. A gdje je tek svijet pridvr5ienih najraznolid-nijih tipova Zivotinjskih na morskim algama i ,po dnu mora,pa iaja i lidinke svih mogudih Zivotinja? Nije stoga nikakovo

:Sl. 25. RoZnata spuZva Aplysina a€rophobaT svielaie sumpornoZuta.

,dudo, da nalazimo mnoge Zivotinje ubu5ene u tvrdoj obalnojJitici i za$ti6'ene od mnogih nepogoda. Na jednom mjestu bu5ispuZva (Vioa) i tamo se nastanila u najtvrdjem vapnencu ili ulju5turama ostrige kamenice, a na drugom mjestu smjestio seudobno u izbu5enim luknjama poznati nam hridinasti jeZinac{Paracentrotus lividus). Jelinac se ubu5i u kamenu obaludvrstim zubalom, a poslije se uvuEe u udubinu i vrti se dotle,dok ju ne pro5iri za sebe. U vapnencu se nastanjuju bu5ediluknje razlidni Skoljka5i: kamotod (Pholas), pa na zreo plod,datulje nalik prstid (Lithodomus lithophagus). Te Zivotinjeimadu vjerojatno neke Zlijezde, koje izluduju kiselinu a ta im'pomal,e kod buSenja tvrdog kamena. Skoljka5 brodotod (Te-tedo navalis) buSi sebi za stanovanje drvene stupove u morui sdme brodove, gdje stvara mnoge kanale, koje lijepi iznuttavasnenom prevlakom, Da moLe da podini velike Stete.

Page 37: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 5 4 -

Sl. 26. Sipa nese i liiepi svoia crna iaia na morsko bilie, a neke je priliiepila usredini na pridvrS6enog morskog crva Spirographis spallanzannii, koii ie ras'kr i l io svoju perianicuT l i levo i dol ie su dva spirografisa s uvudenim tracimarra lijevom spirografisu je s repom zakvaten rnuliak morskoga koniica, koii na

trbuhu nosi vredicu s iaiima; (kombinirano po Hesse'Dofleinu),

- 5 5 -

U Jadranu ima nekih puZeva (Murex, Dolium galea' Tri-

tonirim, Aplvsia), kojima slina sadrzi slobodne kiseline' sum-

o"r* ifi soinu ili asparaginovu kiselinu' Tom slinom ovi pu-

levi omamtjuju u prvom redu Zrtvu, iime joj mi5idje oslab-

ii;j;,;; ttfta na taj nadin postaie nemo6na' Kiseline u slini

tii i puZ.uo rastvaraju i vaptreni kostur plijena, a taj mogu

Sl, 27. Parasit i tki rak saccul ina u podobi kesice na trbuSnoi strani.pod,ztt t=

kom drugo{a raka kratkorepog, Carcinus. lz kesice paraslta..prodlru' xaKo

se vidi f ,or- ienaste izrasl ine "

O.#"lrdff ir l toi ima ga nametnrK rsrsava (po

bit i razl i ini bodl j ikasi, jeZinci i zvi i 'ezde, koj ima se ponlcrlut i

puzevi hrane.NaSi ribari bacaju uz pukotine po obali morskoj pra5ak

od nega5ena VnDfl?, da jetkim njsgovim djelovanjem istjerajniz zalll ltka sakritu hobotnicu (Octopus)' C o r i napominje' d3

hobotnicu kod nas izmamljuju iz skroviSta i pomodu zrcala' ko-je spuStaju na niti. tlobotnica razd.ralena izbacuje tamno ma-.stilo kao i drugi sroclnici glavonoSci. Flobo'tnica je veliki gra-

beZljivac, pa brzo svladava raziidne rake svoiim otrovnimujedbm. i{a muljevitu dnu prebiva hobotnid.in srodnik mrkaimuzgavac (Eledone), koji se razlikuje od hobotnic'e vee naprvi pogled, Sto mu kraci nose na sebi jedan red prianialki'

Page 38: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

_ 5 6 _

Na plosnim i pjeskovitim obalama skrivaju se mnogei,lvotinie i zakapaiu, da se za5tite od su5e za oseke, pa to di-ne razlilni crvi i raci. Na naSim demo pjeskoviti,m obala,mavrlo desto susresti oko 5 cm Sirokog kratkore,pog raka Car-cinus maenas, koii je i inade najde5di rak evropskih obala, paga u mulju kad za oseke padne voda moZemo na vrede nalo-viti. Primorci ga stuku u prah i upotre'bljavaju kao meku zaribolov. Ako tom raku prijeti pogi'bao, zakopa se rbrzo s|ral-rrjim nogama u mulj ili se zavude pod kamen, a to dini osobitoza oseke, kada ostaje na suhu po nekoliko sati. Ako tog raka(kao i mnoge druge mu srodnike) ulovirno za nogu, on je pre-lomi i odbacuje (autotomija), pa biehi dalje i skriva se. jzgu,b-lienu nogu poslile opet polagano regenerira, ona mu nanovoizraste kao Sto gu5terici odbadeni rep. Carcinus maenas dinise voli mrtvu ribu ili strvinu od Zive. Na donjoj unutraSnjojstrani njegova zatka nadi €emo desto (pa i kod nekih d,rugihkratkorepih raka), neku mekanu vre6icu, koju nauka porna podimenom Sacculina. Sakulina nije opet niSta drugo, nego jedanttametnik ili parasit, kog takodjer uhrajamo medju rake. Tre-ba da to'-q nametnika promotrimo iz blilega. lz iaia se saku-line razvije lidinka, koja je jednaka lidinki raka, koji slobodnou prirodi Zivu, pa i ona slobodno pliva morem, ali se trrzopretvara prollazeii razlid,ne stadije razvoia, te se nakon ne-koliko dana prihvati za mladog kratkorepog raka. Sada joj s:pod.ne mijenjati lik, koji rpostaje ovalan i iz nleg,a izraste nekidriak, koji probije mekanu koi;u izmedju kolutida kratkorepogdomadara. Dri,ak se sakuli,ne razgrani u domadarevu tijelii ispreplete poput Supljega korijenja sve unutra5nje onganenastanjenog raka, pa na taj na6in isisava pomenutim korjena-stim cjevdicama njegove hranljive sokove, pije mu goltovokrv i ubogi rak dalje vi5e ne raste, ne presvladi sc i ne ras-plodjuje se. Ovakovu potonju pojavu, da Zivotinja u povoduparasitidke infekciie postane neplodna, zovemou nauci )para-sitidka kastracija<, bududi da su u ,domadaru spolovi,la zakr-Sljaila, a jedino je kod takva stvora, da joS Zivi. Sakulina naradun svoga domadara raste, njena se vredica ili izvanjsiiidio njena tijela nadme, nakon nekoliko mjeseci postane na_metnik spol'no zteo i jaja mu dospiju u rnorsku vodu, a saku_lina otprilike nakon 3 i pol godine pogiha i otpada od doma-dara.

U mekanom mulju za oseke ne smijemo a da ne vidimomnoge luknje, koje mogu da potjedu od mekanog aucor6;c

- 5 7 -

i sivkastog radida, koji naraste oko 5 om, a zovemo ga rgam-bar ili medo (B r u s i n a), talijanski co,rbola, latinski Gebialitoralis. Noge su mu vrlo dlakave a sakrit je u luknji, pa gasabiru i uzimaju kao meku za ribolov. Zakupania ste jamadno

Sl. 28. Preobrazba nametnidkog raka Sacculina carcini.

l r l id inka naupl i j , a oko, 2) c ipr ls l i . lnka sa t lcalor za pr icvrBeenje 6, c l juska, 3){icinka prlEvrs.ena aa Ceklujom

" na kozu domadara d odbacivii dlo tijelh 8a no-

gama f, 4) na tom staduu odbacuie i lJusku c, 5) oEtatak tijela paraelta g je spreman.da prodre u tljelo domadara, 6) nametnlk 8e poalnie uvlacitl u domrdara ft krotcieveicu t, 7) odraEli nametnlk Stcculha I I donje strane zatka domadareva u po-,dobi vreclce, iz koj€ prodlru razgranjene mnoge cljeei F, kojima isisava domadara.'l ' i

su korjenasti ograncl crtanl samo lr UJevoj polovici slike, (Prema Delage-u ILeuckart-NitEche-u lz Hesse-a). Iz Fink:

"Razvoj Zivih blda".

vidjeli na pjeskovitim plidinama ,duguljaste puZevljeve kudice(Cerithium), ali u njoj mnogo puta nema mekanog e:uia,nego viri iz te kudice radid (Diogenes), samac, koji mekansvoj zadak drLi zataknut u praznoj puZevoj ku6ici. Radi6 ta-ko za5tiiuje svoj zadak pred lakomim ribicama, a i inade se

h.L-F'-ffi

IFtffil

//f/A\ilF{C1t

W5

Page 39: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 5 8 -

moZe uvuii u puZevlju kudicu. Ako je more tiho nadi demo naistim mjestima elegantne i Zivahne plivale opet iz carstvaradjega. Prozirni su to od nekoliko centimetara dugadki radidizvani kozica ili vukodlak (gamberetto, Leander), pa radozalaze i u slatku vodn, u potoke i u u56a rijeka. Kozice su da-

Sl. 29. Prozirn i dtrgorepi radi6 >kozica< (Leander) .

n je Z ivo t in je , a F loer icke pr ipov i jeda, da se u akvar i jupripitome i jedu iz ruke. Zanimljivo j'e gledati, veli Do f I e i n,kako ti raiiti i zabadaju fi,nu detkicu duboko medju Skrge, kojel<ao Sto i usne dijelove pomno iSdiste. Drugi im je par Stipalj-kastih nogu o,brastao dekinjama i sluZi za iiSienje.

U kasno proljede pribliZuju se obalama veliki, bodljikavipuZevi volak (Murex), koji inade ponajvi5e prebivaju na du-bljem mulj'evitu dnu, gdje se hrane strvinom. Po vi5e primje-raka iste vrste volka odla'z:t svoja jaja zajedno na kup i stva-raju ove6u gomilu medjusobno slijepljenih Zudkastih jajinjihd.ahura. Ovu jajnu hrpu diZu talasi i bacaju na ial morski, pa

St, 30. Rak samac u ku6ici puZa Cerithium,

- 5 9 -

ih je tamo iesto rladi na sultu. U svakoj roZanoj dahuri takve

irip. i*n po I'i5e iaia a iz njih se tazvilu lidinke, koje slobod-

no plivajtl, a poslije padaju na dno i rrretvaraiu se u odrastaol ik puZa iste vrste.

Iz dubljeg muljevitog dna dovude se u proliede do obal-nih plil ina sipa (Sepia), koja vieSa s\toja crna iaja na podmor-

sko bilje il i na cijevi nekih crva, pa i na druge predmete. Sva-ko nj'cno jaje ima debeo omot, koii za nekoliko tjedanir pro-

bije 1 centimetar velika ntlada sipica. Sipa moZe kao i liganj(kalimar, Loligo) oba ctugalka kraka ttvtt6i u posebne kesice

0,e

S l . 32 , Raz l i b i t e k ren te t t ei g l i ce od spuZve M ; ' x i l l arosacea Pod mikroskoPorr t ' '

po Babi6u.

i opet ih prema potrebi naglo ispruZiti. Na pro5irenim kraje-vima tih dvaju krakova snaZne su prianja'lke, koiima se pri-si5e za plijen, ribu ili raka, pa ih tada privuie ustima. U sipeje najjade razvil organ, koii stvara crnilo, pa kad je Zivotiniattadrilena ili je u pogibli, izbacuje iz kesice to crnilo krozprohod i zamuti okoli5, pa progonilca zastra5i i zavije u tamanoblak, a dotle se sipa u mutnome izgubi ili sakrije. To se si-Dino crnilo, kako znamo, upotrebljava tehnidki za pravlj 'enieboje (sepia). Sipu ie pripadnik Zivotinjske hrpe glavonoLaca,koja ima dugu povijest razvoja, pa je prema tomu taj Zivotini-ski tip vrlo star. U dubokim oceanima ima ElavonoZaca, koji

l)ilnSl. 31, Votak (Murex trunculus) '

Page 40: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 6 0 -

su prave nemani i goleme grdosije do 18 m duZine (Archite-uthis iz Atlantika).

Na muljevitu neduboku dnu ili bliZe kod obale na kame-niu leii desto najve€a na5a spuZva s promjerom od 40 cffi,svijetlosive i{i Zu6kaste boje, plosnata i krugljasta oblika, ne-ravne i naborane povr5ine. U nauci zovemo tu spuZvu Geo_dia gigas i,lj miilleri. Ako komadii od ove s,puZve ra5dupanr0ili je$ Sefis, ako od nje odreZemo tanak pterez zarezav$i spovr5ine prema unutra5njosti i taj komadid posmatramo podmikroskopom u glicerinu ili drugadije, vei kod slabijeg po-vedanja vidjet dcmo rnnogobrojne kremene kuglice, koje stva-raju koru ovoj spuZvi, a pod korom leZe razlilne dru,ge kre-mene iglice. JoS je bolje, ako takav prerez iz spuive drZimoneko vrijeme u tekudini Eau de Javelle (unterchlorigsauresKali) il i u kapljici od Liquor natrii hypochlorici, pa dc poslijekratkog vre,mena nestati mekanih dijelova spuZve, tkiva,

-a

.ostat de distc iglice. MoZemo isolovati kremene iglice i s po-modu razredjene i ugrijane solne kiseline. Ovakovu velikuspuZvu najlakSe je saduvati kao suh ,preparat, da se svjeZaspuZva metne u mnogo slafke vode, .da se izvude kuhinjskasol, 'bududi da inade upija vlagu pa doskora sag:njije, a tadaju valja brzo osu5iti.

U ove6im primje,rcima razlidnih spuZava, kad ih razrei,e_mo, nalazimo po njihovim Supljinama nebrojeno razlidnihmorskih Zivotinia, srva, zmiiada, raka i drugih, koje tamo na-.laze sigurnu za5titu a valjada i Sto drugo kao hranu, koja do_Iazi strujanjem u spuZvu. SpuZva ne moi,e da probavi ove ii_votinje, ier se hrani na drugadiji naEin. Kroz sitne otvore ilipore na spuZvinoj povr$ini struji neprestano voda, koja ulaziu kanale i Supljine u spuZvinoj unutrasnjosti i opet rz njih izla-zi na velike izmetne otvore na povr5ini napolje. S tom stru_jom vode ulazi u spuZvino tijelo kroz ,pore i sitna hrana. Zbogtoga spuZva ne sudjeluje aktivno kod traZenja ili hvatanjaltrane a niti imade zato kakve posebne organe, nego rnirnoi indiierentno lei,i na dnu mora i nema mod.i pokreianja. Nadno morsko, D? i na spuZvu dakle pada ki5a anorganstog pia_ha i Zivotinjskog i biljnog sitniZa, ponajvi5e u mrtvome ita_niu,.pa- sve to struii kroz mreZotinu kanala i cijevi u ipuZvi-nu tijelu. O'dredjene neke stanice primaju i prolbavljaju si,tnuhranu, a neprobavljeno opet izlazi sa strujorn kroz vldi otvoriz spulvina tijela. Neke dakle staniee u spuZvinu tijelu hva-

- 6 1 -

taju hranljiv sitniZ, koji ili odmah probav'ljaju ili predaju hra-nu dalje drugim stanicama, 'pa ove putujudi po tiielu prenosei dijele hranu ostalim unutra5njim diielovima tijela. Pose,banje to nadin hranjenja, u spuZvinu tijelu nema probavne Su,plji-ne ili probavila a niti probavnih sokova kao kod drugih Zivo-tinja, pa pojedine stanice primaju h'ranljive destice kao $toi kod iednostanidnih Zivotinja ili praLiva (Protozoa), gdie hra-na dolazi u hranidbene mjehuride ili vakuole u stanidnoj plas-mi. Takovo hranjenje i probavljanie zbiva se na slidan nadinl<ao Sto bijela krvna tjele5ca u naSoj krvi primaju i rastvaraiu

St, 33. SpuZva (Euspongia), liievo izrezana, Pa se vidi izmetni kanal, nakoii izlazi vodena struia, a desno pokazuiu {viie strelice, ftako voda ulazi

na pore, Iz: Babi6.Fink, Zivotinistvo,

bakterije i razlidan nepozvani Zivi sitniZ, koji prodre u naSetijelo. SpuZva treba za svoj ZivoI i opstanak obilno kisika,pa i taj neprestano ulazi vodom u njeno tijelo, istim dakle pu'iem kojim i hrana, dakle spuZvino tijelo diSe.

Kad uodimo pomenute Zivot'ne procese kod spuZve, nadinhranjenja i disanja kao i to, da ie gotovo svaki komadi'dspuZvina tiiela za se je'dna cjelina, koja bi mog'la dalje Zivjetiiumnai,ati se razbira s€, da je spuZva Zivo biie na vrlo jedno-stavnom stupnju gradie. SpuZva nema Livaca a pogotovu ne-ma centralno,g Zivdanog uredjenja, pa ne moi,e da reagi'rakao jedna cjelina na mehaniiki podraZaj, koii dolazi izvana'a podraZaj se prenosi j'edino na samo kratke udaljenosti, odstanice do stanice. Jedino je, Sto se kod spuZve opala od po-kretanja, a to je zalvaranie vedih ili izmetnih otvora, na koje

Page 41: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 6 2 -

spuzvino tijelo izbacuje upotrebljenu vodu i izmetine. Jaja se'oplodjuju sa spermijima unutar spuZvina tij 'ela, a tu se razvijai oplodjeno jaje u lidinku sve 'do dasa, kad ta lidinka moZesamostalno da ostavi roditeljsko tijelo. Lidinka izadie na iz-metni otvor i zaplovi slobodno pomodu trepavica, ali nakonkratkotrajne slobode spu5ta se na dno morsko, sjeda na ka-kvu podlogu i pretvara se u odrastao oblik spuZve.

NaSe more obiluje na mjestima spuZvom roZanom, kojuupotrebljavamo za pranje, a ime joj je obidna spuZva (Eus-pongia). Kostur je u te spuZve o'd mreZoliko isprepletenihelastid,nih vlakanaca roZnate organske tvari spongina. Po ke-tnizmu je spongin albuminoid kao Sto i svila, a sadrZi u sebida L4% joda. Ako komadid te spuZve roiane raSdupamo i na-topimo ksilolom, moi,emo ga uklo,piti u balsam, pa demo podnrikroskopom vidjeti mreZoliko roiano tkivo, koje nije uvijekdisto ,nego su kad5to u vlakancima uklopljeni komaciidi pijeska.U dalmatinskom moru poznata je odlika ove roi,ane spuZvelod imenom Euspongia officinalis adriatica. Oibidno je krug-ljasta oblika, a dolazi i izvan Jadrana po ditavom istcdnomSredozemnom moru i na sjevernoj obali Afrike zapa,dno do'funisa.

Ta spuZva Zivi u obalnom hridinastom podrudju i udubljinarna do rpreko 100 m, pre,dmetom je vadjenja iz morai izradjivanja za pranie. Naibolja trgovadka spuZva je finalevantska odtika (mollissima), a ponajvi5e ima udubljen oblikte i,ivi u istodnom podrudju S.redozemno,g mora uz si,rijskuobalu pa kod otoka Cipra i Krete. Pitat 6e tkogod, a koli;kogodina mogu da Zive spuZve? Morske spuZve Zive svakakopo nekoliko godina, osobito one vrste, koje izrastu do vedegaobujma.

U obalnom moru su mnoge variacije oblika i boja Zivihbida, a sve to ovisi o ve6oj ,promje'nljivosti Zivotnih prilika utome podrudju,mo'rskom. Stoga nas ne ie iznenaditi, da u ta-kvim prilikama ima Zivotinja, koje mogu mijenjati boju svojui priljubiti se okoli5u. Malen dusorep radid od 3-4 cm duZineVinbius, koji se dvrsto prihvata nogama obalnih alga, da gabijesno more ne izbaci, priljubljuje se bojom tijela okoli5u,pa je na zelenoj zosteri zelen, na florideji smedj il i crven, po-prima dakle boju podloge, na kojoj se nalazi. To mijenjanjeboje vrsi se aktivno. Radid posjeduje u koZi hromatofor:,tjelesca, koja sadrZe u sebi raznoboj,ne pigntrente, pa se odre_djenim pomicanjem i poredjajem mastila kao i njihovim kom-binacijama razlidito obojadi5e tijelo Zivotinje. Organ vida kao

- 6 3 -

i centralno Zivdevlje rukovode te funkcije boiadisanih tjele-jaca ili hromatofora kao Sto i pokretanje pigmenta' pa su no-

Zu iui pr imjerci tog radida iednako rnodre.boje (Doi lein) '

ilien. pojave opaZamo kod sipe i hobotnice, koje nadraZenenrijenjalu boju tijela, pa je sipa sad crnkasta a sad Zu6kasto-bijela. Na isti se nadin prilagodjuiu okolini i razlidne ri'be, naprimjer plosnatice na dnu mora' pa s boiom morskoga pijeska

irokazuju za5titnu slidnost, koia moZe da bude Zivotinii od ko-

risti.Iz nauke o Zivotu Livih bi(,a znamo za rnnoge primjere'

kako se Zivotinja ne izruduje nepriiatelju na milost i nemilost'

, / \v - r

i ',.il J, .\,

Tf P " \ " t , j ;

\ ,1. I r, i ,t""';1 ,.".,L,.

-.r,r /u'"-o^r-

/1$-***tr \\/ ',, i \ I.{

'v ' - ' ' / , '

\"Sl. 35, Do 2 cm dugi kratkorePirak Stenorhynchus sa dugim tan'kim nogama, a rado^ se. maskira

s algamar Po \.orl'u.

St. 34, Bodliikai Zmiia(a Ophio'thrix, Sto Zivahno sviia fiake i s

niima se pokre6e, po Cori.u.

pa ako je priroda nije obdarila brzinom ili lukavo56u, snaZnimoruZjem, dvrstim zubima i mi5idima, otrovo'm ili kakvim dru'gim korisnim svojstvom, onda se zavladi u pijesak i mulj' upukotine kamenja ili izluduje cijevi i lju$ture, a duli smo, da imijenja boju prema okoli5u. Neki se obalni raci pade i maski-raju, pa nose na sebi rekli bismo upravo uputujudu Sumuo ra-zlidnog bilja i rpriraslih Zivo'tinia. OLblici 12[2 pod imenornMaja, Pisa, Inachus, Stenorhynchus obrasli su rposve po ledji-ma i nogama mnogim algama. Alge, hidroicle, trriozoe, asci-diie i drugo zakvale ti raci za 'dvrste hitinske kukice, koje supoput udica posute 'na njihovim 'ledjima i udovima. Takavrak.otkida Stipaljkom alge i pomenute Zivo'tinje s po'dloge, paih pridvr5duj'e na svome oklo,pu. Bilie se na radiem oklopu

Page 42: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 6 4 -

zakorijeni i gusto obraste raka, te ga maskira upravo savrie-no. NajvaZnije je od toga i najzanimljivije, da rak odabire zasvoju masku bilje, kojeg u njegovoj okoli'ni ima najviSe, pa jemedju zelenim ulvama obraSten tom biljkom, a medju drugimas d,rugom. Dokazano je, da su odi u rakovice (Maja) vrloosjetljive za boje, pa se rak natovaruje s algama onakve bo-je, kakav mu je okoliS, pa ako je rakovica medju smedjimalgama, maskira se samo njima, a medju zelenima zclenim bi-l jem. F loer icke po tanko op isu je tovaren je a lga na led jaraka, pa treba da se opis te zanimljive ,pojave duje u cijelosti.>Postavimo li primjerice kratkorepog raka, rakovicu (Maja),koja je obrasla zelenim algama u akvarij, u kojem su samocrvenosmedje alge, odmah se ,rak dade na posao, pa svojudosada5nju masku ostruZe i drugom svjeZom zamiieni, da muboja odgovara okoli5u. U tom se poslu pokazuje rak nedosti-Zivim majstorom kao da je svijestan vaZnosti svoga maskira-nja. Nekim vrstama raka se u svrhumaskirania ledjne strane tijela pro-metnuo straZnji par nogu u t. zv.ledjne noge, koje su se podigle uvisnad ledjima. Rak uzme algu ili kakvostrano tijelo za maskiranje u svojeStipaljke, podigne predmet uvis i todnoga ispituje posmatrajuii ga sa svihstrana. Ne5to Sto mu se od toga nesvidja odbaci a izabrano nosi k ustima,ali ne ivaEe, nego samo pornide amo tamo dodavajuii k to-mu neku ljepivu tvar iz iliiezda u usnoj Supljini, koja se u vo-di ne topi. Sada rak pomodu Stipaljka ili ledjnih nogu postavipredmet na svoj hrpteni oklop i tu ga dvrsto zalijepi. Kodvedine se takvilr maskiranih morskih raka nalaze na ledjimaelastidne dekinje kao kvadice i za nie zakva(i bilje i drugo.Na oklopu se raka pored toga nalaze kvrge, izbodine i zubieia sprijeda na oklopu deona bodlja, a sve to olakSava iivotl-nji pridvr5denje tudjih predmeta. Rak se ne smiri prije, doklemu se ditava grba nije prometnula u bujan morski vrt, a mno-ge vrste nisu jo5 ni s time zadovoljne, pa natovare i maski-raju noge i Stipallke tako, da rak postaje i za najoltrlie okoposve nevidljiv. I nastanjeni kolonisti na ledjima raka (daklebilje i prirasle Zivotinje) imadu od pomidne podloge koristi,bududi da ih rak na taj nadin naoko,lo nosi u razlidne zakutke,gdje dolaze do obilne hrane, pa bujno dalje rastu i umnaZaju se<.

Sl 36. Skolikin duvar radi6Pinnotheres, mekan, do 2

cm vel ik.

- 6 5 -

Na neduboku muljevitu dnu morskom lzivi najve6i na5Skoljka5 periska (palastura, o5dura, Pinna) do 80 cm velidine,okomito je ubu5ena Siljatim krajem lju5tura u dno i ukorijenje-na du'perkom rolanih niti, ,da bude jo5 sigurnija. illedju njeninrlju5turama na6i d,emo nerijetko do 2 cm kruglastog, mekanogi smedjastog kratkorepog radida Pinnotheres, koji dolazi i u

Sl. 37. Dlakavica sredozemna (Antedon mediterranea); a badvidasta li-dinka sfobodno pliva; b pridvr5ieni razvoini oblik; c stariii razvojhi ob=lik (Pentacrinug; d odraslij.i..tl,l,T'1"j,;i;1,,""'" za podlogu; e isti

ostrigama. Kad periska otvori ljuSture vidjeti ga je, kako iz-nutra oprezno gleda, a kad mu se Sto ,pridini surnnjivirn, po-trdi radi6 naglo prema mekanom dijelu Skoljka5a i periskase odmah na poticaj tog malenog strai,ara zaklopi. Zbog togai zovu tog radida Skoljkinim duvarom.

Gotovo svaka ribarska mreZa, Sto su je vukli po dnu,donese na obalu ne samo iznutra, nego i izvana objesene i umreZi zakvadene mnogobrojne dlakavice (Antedon). eudno-vat je to bodljika5 s vrlo krhkim kracima, razlidite boje, Zut,smedj il i crven. Ako ga baciS natrag u more veselo odjuri

c

Page 43: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- r i 6 -

svijajurii krake. Zil'tavno ga je gledati u staklenki kako Li-

,ruhno svija dugadkc krake i njima ritmidki udara, a zna da

se i prihvati za morsko bilje il i kakvu 'drugu tanku podlogu'

Kraci mu se lako lome a izgubljeno opet naraste, bududi da

dlakavica ima veliku mod regeneracije. tlrani se razlidnim

Zivim ili uginulim sitniZem, koji poZudno love ra5ireni kraci

u svoje uzcluine brazde tta usttoj strani. Ovaj Zirrotinjski oblik

zanimljiv je stoga, Sto su rnu lidinke 'prirasle stapkom za neki

Dredmet u moru na isti nadin, kako to bijahu predji njeg-ovi

:r i danas joS najbliZi mu sroclnici u clnu clubokoga mora' Mla-

cli anteclon pako odbacuje taj driak i kao odrastao obliknijrc vi5e trajno priivrScen.

Jastog je stanovnik hr idinasta, obrasla bi l jem ka-

menita dtta i podntorsl<ih grebena do 20 metara dubljine'Velik je to rak a zovu ga kod nas i rarog, hlap, astic'e, carlo,

Sl.38j Mysis, prozitni radi6 oko l '5 cm dugi u unutarniem l istu s obie

il";; ..p;;'-f.i.". '..i "'siffi i:"fi::",tfja; uie zatvorena 6ahurica sa

llomarus, nalikuje na potodna raka i llaraste do pol metra';rli nije kod nas baS tako dest, llego gil itna vise rtz hridi-I taste obale Norveske i Skotske' Po danu ie u pukot ina-

rna a noeu kao pravi razbojnik izlazi iz skrovi5ta, da traLlbodljikaSe, puZeve, Skolika5e i ribe, a nitko Ziv nije pred tim

nezasitnikom siguran. Vel ik i mu je nepri jatel j ipak kod t tas

hobotuica, pa ako s njom u borbi i spasi glavu, izgubi destoputa snaZnu St ipal jku, koju dragovol jno o'dbaci, ako'druge ne-

ma i ako je u stisci, po'gotovu ako mu je Zivot u pogibli ' Lako

mu je, Sto oclbacuje uclove, koji mu u borbi smetaju' kad ih

moZe kod bududega presvladenja opet imati, jer mu narastu;tu pojavu u nauci o Zivotu zovemo regeneracija' PremaC o r i-u mijenjaiu kod nas vedi primjerci jastoga svoj okloDu razmaku od dviie godine, a u tom razdoblju naraste rakza I cm viSe. Mladi jastog presvladi se u kradem vremen-skom razmaku, a poslije u starosti traje takav razmak svedui,e. Zenka se totT raka ne presvladi u godini, kad nosi iaia'pa su prema tomu veliki primjerci (i ako rijetki gotovo uvi-

- 6 7 -

-iek muZjaci. Zenka nosi ll 'do 12 mjeseci po vi5e tisuia jajana ,donjoj strani zatka sve dotle, dok ne izadju iz njih mladi.Mlada lidinka jastoga vci od 6--€ cm velidine ima Stipalj-ke. Dri,i se, da jastog doZivi starost preko 30 go,dina. Od ja-stoga je puno Zivahniji takodjer veliki rak, koji naraste do 45cm i do 8 kg teZak crvenkastoljubidasti pru.g (ara':qosta, lan-gusta, Pal inurus), koj i je kod nas mnogo de5i i . Prug se tako-<J,jer zadriava u 'pukotinama hridinasta obrasla obalna dna.ldere osobito rado Skoljkaje, kojima drobi lju5ture snaZnirnprednjim nogama. Lidinke su mu plosne, tanke, Siroke kaolist i prozirne s modrim odima na dr5ku i s dusadkim tanki^n

Sl, 39 . Lubin (Labrax lupus). lz babic'i.'ink: Zivotinistvo.

nogama, pa je privrerneni stanovnik Sirokoga mora, dok jetakvoga oblika.

U gu5tarama zostere uz obalu vrzu se i penju po njenoml i5 iu dugul jast i radid i Mysis, pa kratkorepi paucima s l idn iraci Inachus i Stenorhynchus, zatim crvi lrao Spadella, Tur-bellaria i dr.). Medju tim uskim li5dem zostere skriva se ivreba na pli jen mrka sipa, a od riba oZivljuju to ,dno Sila(Syngnathus), koja nalikuje na drlal.o od pera i konjici (Hip-poacampus), koji se ponajvi3e nepomidno drZe li5da zostere i l ialga. Ribe Silo i konjic njeguju svoje mlado leglo, pa mtZjacinjihovi vr5e tu zadaeu i nose u trbu5noj kesici jaja i mlade ukasno ,proljede sve do vremena, dokle mladi ne ,potroje pri-iuvnu hranu il i i ,umaniak. Te se dudnovate ribice hrane sitni-ZcIn, ponajviSe malenim radi6ima veslonoScima, koje lovedugadkim uskim ri lcem. Blizu obale u Dlitkint vr-.dama obidno

Page 44: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 6 8 -

plivaju lubini (smudjut, brancin, Labrax)' Lubin naraste doznatne velidine, a cijeni se zbog tedna mesa. Rado zalazi i uu5ia rijeka, pade joS dublje daleko unutar u slatku vodu tra-ie(i crve, rake i manju rlbu. Za vrijem'e kiSa i oluja eto ti ga

k.od same obale, da tt mutnoj vodi lovi rake, koje pobjeSnjeloi ustalasano more baca prema obali. Na dnu kamenite obalenalazi se i kanjac ili kanj (Serranus) krasno obojena crvenka-stoZuta riba sa sedam Sirokih crnomodrih Doprednih pruga.

SI. 40. Kanjac (Serranus).

Kanjci se kao meso cijene a zanimljivi su i zbog toga, Stoimadu u sebi oba spolna organa, mu5ki i Zenski, pa su pre-ma tomu dvospolne ribe. Medju obalnim kamenjem vidjetij 'e debeloglave crne ili crvene Skrpine (Scorpaena), koje uborbi uspravljaju neke bodlie hrptene peraje a i drugdje, iz ko'jih pod nekim pritisko,m Zivotinje iscuri otrov u ranu na-padada, dime se Skrpina uspje5no brani. Kad Skrpinu ogu-limo i odreZemo joj oprezno otrovne bodlje rado ie vidjamona trgu, ier je tedna hrana. Uz obale naSe plivaju prekrasno iZivahno obojene ribice usnade (Labridae), lumbraci, smok\r'e,koje se provlade medju algama, pa se mogu i da prilagodjuju

- 6 9 -

bojom okoli5u. Boja i,m Fotjed.e od crvenih, Lutih i crnih pig-mentnih stanica i od nekog difusnog modrozelenog mastila.Izvrgnemo li tu ribu razliditom svijetlu, ona se prilogocli bojisvijetla tako, da se ra5ire odredjene obojene stanice a lno-rlrozeleno se mastilo umnoZi. Tu pojavu u ribi upravljaju odinjene, pa ako ribe oslijepimo, ne dolazi clo te pojave (p I a t e).

U istom s'c obalnom okoliSu nalaze i ribe u5ata, ,pic, ar-bun i bukva. Bukva (Box) se hrani morskim biljem, algamai zostelom, pa ,poradi toga ima dugadko probavilo kao 5to iclrugi biljoZderi medju Zivotinjama. Ovim se ribama prid.ruLl-iu kavala (Corvina), pa cipali (6iil i), mali gavuni i girice (At-hcr ina) u jat ima, a na dnu su glamodi (Gobius), babice (Ble-

SI. - l t . Figa (Labrus mixtus), po Brehmu; smedje crvenkasta sa krasnimmodrim uzdu?nim prugama, do 30 cm duga,

nnius) i tko bi do kraja izbroj io to ditavo ki i ,eno dru5tvo. Kaokral j ica kakva u pozladenoj odori dostojanstveno se kredetlo 40 cm velika lovrata (orada, Chryso,phrys aurata), sa zlat-nom pjegom na SkrZnome poklo,pcu, a izmedju odiju joj jena delu zlatan vez, pa sa zlatnim uzduintm prugama po tijelu.Lovrata se n'c samo istide prelijevanjem svojih sara, nego sei duje. Lovrata na plitkim mjestima vitla repom pijesak i is-kapa iz njega Skoljka5e, koje drobi zamjetljivim zvu,kom, aprije smo ved duli, da otkida prirasle SkoljkaSe snaZnim zu-balom od hridine. Isto dini i Spar (Sargus), koji 6vrstim zubi-ma svladava SkoljkaSe, puZeve i rake. Ovdje nam je jo5 na-pomenuti 8 cm veliku ribicu kao karmin crvene boje, kojutakodjer zovemo priljepak (Lepadogaster), bududi da za ose-ke ostajte na suhu i rado se prsnim i tr'bu5nim perajama prisi-5e na kamenje i druge predmete, pade i na naSu ruku, kad jeulovimo. Ribica priljepak se hrani malim radidima i s drugimZivim sitniZem.

Page 45: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 7 0 -

Vjernu sliku Zivota ua sultu suncem oi,ei,enu Zalu vjeStoopala i :prikazuje umjetnidko i strudnjadko oko na5ega pjes-

nika:

,Venu ispod sunca resine na ZaIu,A Skoljka se Zedna otvara naPolak,JeZu igle vise. Uv'jek teZe volakKamenu kudicu vude Prema valu.

Qak, Sto ledja ima travot-tt pokrivenal pauku slidi, na stijenu sjede.eeka. Na ustima sve mu cvrdi Piena',l mide nogama, ko da ne5to Preden.

( N a z o r )

V.

Stanovnici dubtjih slojeva rnora.

U dubljinama na5ega mora 30--.200 m, osobito juZno odDugog otoka, nailazimo na stijene, s kojih vise 'dolje crvenastabalca u velidini od 30 cm. To je crveni koralj (Coralliumrubrum), u kojem nalazimo tvrdu, vapnenu i crvenu os, pre-ko koje se prevukla crvena kora. Pod korastom prevlakomprovladi se mekan dio Zivotinje, koji ispruZa kroz luknjicekore pojedine individue jedne koraljne zadruge u podobi bije-lih cvjetiia s 8 perastih trakova. Osni se dio crvenog kora-lja izracljuje u uresne svrhe, pa ga zbog toga kidaju poseb-nim spravama i vade iz mora. Kod obradjivanja se crvenoglroralja za nakit ostruZe kora skupa sa Zivotinjama ili polipimaa osni se dio koralja brusi i polira, o'd dega se prave perle,koje se izbu5uju. Takav se nakitni koralj izradjuje ponajvi5eu Napulju, Livornu, Genovi, Parisu i Marseille-u, tamo bi tre-balo poslati nekoliko na5ih mladih liudi, da se upute i naudebrusiti i izradjivati, pa bi se sav taj posao mogao vr5itikod naSe kude, gdje bi naSi ljudi kod takvog posla na5li do-bru zarad.u. U Dalmaciji su se bavili preko 150 godina vadje-njem koralja, osobito Zlariniani kod Sibenika' pa se vadilokoralj za cijeloga ljeta, kad je more posve mirno. Nemar-no5du i nekim drugim nedadama prestao je gotovo kod nas

- 7 1

taj obrt, a lrogotovu se ne radi danas u ongur stilu, kako totraZi ta l i jepa grana narodnog.gospodarstva. NaS dalmatin-ski koralj je po distodi i svjeZosti boje odlidan, pa bi se na5enastojanje oko racionalnog vadjenja i izradjivanja crvenogkoralja uvelike is,platilo. Takva bi koraljna industrija moralahit i pod oblasnim nadzorom, da se posao vrSi ekotromski ra-cionalno, da se koralj kida sust;rvno i nekim redont, da se

?:! i : i : : t i ; ' :

. - . 1 ' . -

S1. 42. Korali crveni (Corallium rubrum), Po Pfurtschelleru.l ) povedana grandloa _crvenog horal ia sa neklm lspruZenim iDdlv ldulma, koi l poka-zuju osam perasr ih t rakova, a neki 6u indlv ldul uvutenl u mexanu koraatu pievlaku.sa de.sne strane Je--mekana horaodstraniena, da se vldi osni dio sleteta e irzduZnlnibrazdama na povrS ln i ; 2 ) je p l i varuda t r ipavas ta l ie lnka , ko ja 8e pos , i je s tedne i p r i -cv rs t l za p ' ,c l logu , l z ras tu io j t rac i I p re tvara se da l je u mlado kora l jno b ice ; 3 )ko le pupan lem s tvara razgran jeno s taba lce kora l ja ; 4 ) ie iedno vapneno t je le6ce, ko jado laze osob l to u don lem d t je lu t i i r la po l ipa , a med lusobDo s l i jep l i cna ta mlk ro-Ko jc pupan lem aryara razgran lcno s raDa lce xora t la ; 4 ) le leono vapneno t le lesce , ko lado laze osob l to u don lem d t je lu t i i r la po l ipa , a medtusobDo s l i jep l i cna ta mlk ro-

Skopska vapIena t t€ le ica s tvara iu tv rd i osn l she te t kora l ia ,Skopska vapIena t re le ica stvaraju tvrdi osnl shetet kotal ja,

traie nova nalaziita, a da opet ne dodje do prekomjernauni5tavanja. Crveni koralj poznat je samo iz podrudja Sredo-zemnoga mora i kod Kapverdskih otoka u Atlantiku.

Na mekanu muljevitu dnu u dubljini od 50-150 m obidnoZivi do 2O cm dugadki rak, kojeg prema talijanskom imenuDscampo( i mi zovemo skamp (Nephrops norvegicus). Po da-nu je skamp zakopan u mulju, a nodu izlazi da se hrani. Uhladnije doba godine trai,i manie dubljine, negoli l jeti. U glav-

Page 46: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 7 2 -

nom se rasplodjuje u travniu, svibniu i lipnju, a ptozirna li'dinka mu Zivi na otvorenoj ,pudini, pelagijski. Prije smo dri'ali,da je taj rak neki ostatak iz lsdena doba, pa da se kod nassaduvao samo na onom dnu, rgdje su osobite fizikalne prilike

i gdje je voda hladna a slanost mora manja u povodu pod-

zemnog pritjecanja slatke vod'e, dakle na 'dnu i okoli5u, kojibi odgovarao pojavama pomenutos doba. Danas se pako zna,da skimp clolazi kod nas u Jadranu ne samo on'dje, gdje su

rromenute prilike, nego i drugdje posvuda, ba5 tako na tali-janskoj obali kao i na naSoj istodnoj strani, a na1i ga ie kodAncone i Trsta, Rijeke i Rovinja, ko'd Senja, Cresa, Lo5inja'Zadra, kod Visa i Jabuke itd., gdjegod je dno muljevito.

SI. 43. Mlada grdobina (Lophius)' Iz >Prirodeu

Skamp je danas poznat i iz zapadnog dijela Sredozemnogamora, pa na mnogim mjestima svls'pskih obala Atlantskogaoceana. Po njegovim dana5niim nalaziStima dobiva se na tajnadin nroprekinuti lanac, koji ga spaja sa najsjevernijim nje-govirn prebivali5tem, pa se prema tom utvrdjenju mora napu-stiti mi5ljenje da je skamp nekaki ,glacialni ostatakn u Jadra-nu (P e s t d. Kako se skamp kao odlidna hrana uvelike po-trai,uie, lovi i s njime raduna u pomorskom ribarstvu, pazise na njegov iivot i proudavaju uvjeti njegova razvoia kaor nepo,gode, koje su tomu na putu. Prema tomu se udeSavai lov na neke vede ribe, koje su njegovi veliki neprijatelji, akoji takodjer iive na dnu mora kao Sto su razlldni oblici riba,koje naSi ribari zovu )pesce matton (raZe) i urospi< (grdobi-ne, Lophius). Nad istim muljevitim dnom prebiva drugi jedanovedi rak do 18 cm duZine imenovan vabid (cannocchia, Squi-lla mantis), koja s nekim nogama nalikuie na kukca bogomolj-ku. Slastan le to rak, ,pa ga zbog telna mesa i donose na trg.

_ 7 3 _

Vitka je i gipka tijela sa Sirokom repnom lepezom, pa okret-no, brzo i elegantno pliva i odvaZno navaljuje kao kaki ,ok-lopljeni vitez,< na svoju Zrtvu. Dru'gi par deljusnih nogu oso-bito mu je ubojito oruZie kao velika noga hvataljka, gdje suzadnia dva dlanka te noge produZena, pa je zadnji dlanaksabljasto svinut i oStro nazubljen, a dok miruje uklopljen je uZljebasti predzadnji dlanak, kao Sto je to kod di,ep,nos nola.Kad se rak spremi na borbu naglo otvori s.i 'oju o5tricu sablju,

SI. 44. Hudobina (rospo, Lophius) sa razvalienim ustima deka na pliien, a nadglavom ma5e sa krpicom na dugom traku i mami ribice u svoiu blizinu.

Iz >Prirode<.

navali njome i sijede pade i same ribe pomaZudi se pri tomi s ostalim trima slijededim i jednako gradj'cnim ali slabijimgrabljivim udovima.

u mulju zakwana vreba na plijen 60-180 cm velika ribagrdobina ili pomenuti rospo (hudobina, Lophius). Po njenimprostranim ustima na velikoj glavi i rpo o5trim zfibiffia na us-Itome rubu, koji su u dva reda izmjenidno nasadjeni vidi se,da imamo posla sa nezasitnim proZdrljivcem. Grdobina nepo-midno leii na morskome dnu i dodekuje ravnodu5no s otvo-renim ustima jata razliditih ribica, pa i u mreit ribarskuulovljena guta drugu ribu. Izmedju usta i odiju joj pokredu sedva traka hrptene peraje, pa je osobito prvi dugadak i na

Page 47: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 7 4 -

kraju se ra5iruje u rascijepanu krpicu, kojom mami ribe usvoju blizinu. Jaja omata u tvrdu dahuru, a mlade nisu niinaloslidne odrasloj grdobini, ier iive pelagijski, dakle na pudini.U muljevito dno uvude se i 3-4 m velika i do 200 kg teSkarombidna riba raZa kamenica (Raja clavata), koja naglo za-skodi na plijen, rake ili ribu, kad dodju u njenu blizinu. RaZisu jaja slidna jajima morske madke. Na raZama demo nadiprisisanu rilastu morsku pijavicu Pontobdella muricala, kojaima bradavidavu povrSinu tijela zelenkastosive boje i snaZneprianjalke, kojima se prisi3c za domadara. Ta je pijavica

Sl. 45. Dviie rilaste piiavice (Pontobdella muricata) prisisane pomo6ustraZnie prianjalke na podlozi, po Brehmu ne5to promijenjeno.

dakle riblj i parasit sa vanredno snaZnom rnuskulaturoffi, F?moZe dugo cla stoji vodoravno ispruZena i prisisana slrai-l jom prianjalkom za ribu.

,Morskoga dna drZi se i madka pjegava (Scyll ium stella-re), riba od 1 m velidine, hrani se ribom, racima i meku5cima,pa nanosi ribarstvu goleme Stete. Pjegava madka Zivi uz s"'eevropske obale i i ,enka joj kroz nekoliko mjeseci svakih 14dana snese po dva jaja, zaStidena provi'dnom, Zuikastom ro-danom dahuricom u velidini od nekoliko centimelara. eahu-rica ima na detiri ugla vit ice, kojima je zapletena na morsko-me bil ju i l i koralj ima. Cahurica nosi na dva kraja pukotinu,na koje ulazi voda i osvjeZuje mlade embrijone, koji izrastu,pa rastrgaju daliuricu i slobodno zaplivaju morem troSedi pri-duvnu hranu u Zumanjkastoj kesici. Kako pjegava madka iz-

- 7 5 -

nese u dahurici dobro zaiti6ena jaja i po vi5cput u godini, tosu te ribe vrlo rplodne i jako se razmnaialu. Za ribama, koieplove k i.alu zbog mrijestenja idu jata morskoga psa. kostelja(Acanthias vulgaris). Kostelj je riba o,d I m, meso mu jeclu,iz lelara vade ulje, a kolu upotrebljavaju za poliranie. Zenkamu je plodna, pa iznese najedamput 6J0 dobro razvitihrnladih. Kako vidimo i taj je morski pas obdarcn po prirodi,da ne propadne u borbi za opstanak, bududi da je pored velikeplodnost i takodjer oboruZan snaZnom obrambenom bodl iom

SI. 46. Morska madfta. StraZnii primjerak s trbuS4e strane, a s desnana nit ima nieno iaie. Iz Babi6.Fink: Zivotinistvo,

ispred hrptene peraje. Bodljomokretno savije oko neprijatelja,ako je napadnut.

lma riba, koje se brane od napaciada i otrovom. Zutulja(Try'gon oastinaca) ima lik rale, ali nema hrptenih peraja inosi na dugadkom bidastom repu jednu ili vise nazlbljenihbodlja, koje su otrovne. Kad j'e ulovljena ovije svoj gibak reuoko neprijatelja i zabode u njega otrovnu 'bodlju, koja je oso-.bito bolno orudje, dega se ribari vrlo boje. Zutulj a moi,e d,abude 1 m velika, ljeti ostavlja dublje dno i dolazi za ribama:i racima na plidine. Sa Zutuljom je u rodu golub kosir (mvti*obatis aquila), koji je vedi i bolji plivad, a takodjer nosi na re-uu ranljivu bodlju, 'pa ga na trgovima zabranjuju prodavatiS reip0m.

SE

dauspje5no brani i tako sega sigurno pogodi njome"

Page 48: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 7 6 -

U pijesku plitkih obalnih voda Zivu i listovi' koji u pro-

fieeelutuiu u dubljine, sdie mrijest". J.{.u im se diZu na po'

irr5inu a iz niih tt turuiiuju rrrozirne lidinke, koie Zivc pela-

gijski na povr5ini morstl -pu-din..

Poslije putuju obalama.. i

ip;Si"i; ie na plitko dno mora' Medju te plosnate ribe ide

#;;k"ip;;,tiu, pt"utonectes flesus)' koii prebiva u- nedubo-

kim obainim dubljinama, a duli smo, da zalazi i u slatku vo-

i".'fr." p"r"a odiaslu tu ribu zna, da su joj oba oka kod ve-

eine 'primie raka na desnoj strani glave a riedie na lijevoi'

fVffuAi su rplosnatice simetridno gradjene, plivaiu slobodno

morem, a i<asniie se spu5taiu na dno i rastu u Sirinu' a kaktl

leZe na dnu mora uvijek na iednoj strani tijela' daljim razvo-jem tijela pomide im se oko polagano s donje strane glave na

St.47. RaZa, dugadka n -,?l?[?,"1.,T;.,.ru,200 kg' Iz Babid'li ink:

goi'nju, koja je okrenuta svijetlu. Na taj nadin nalazimo kodpio.nuii.niiba oba oka sad na jednoi sad na drugoi strani gla-

v-e, a poloZai odiju karakterizira svakako pojedinu ribliu vr-

stu. Prle:azom tih riba u mladosti iz pelagiiskoga Zivota u ob-

iit Anu kacl odrastu, icle uporedo joS jedna promjena' Podinjenaime i obojenje njihove gornie strane tijela, a na donjoi se

r:at strani iigube pi'gmenti, pa im je donja strana bjelkasta'j". nu njoj uvijek podivaju i okrenuta ic od svijetla. Jaia su

iverka posve pro,zirna i ima ih na povriini mora u prosincu

i sijebniu u velikoi mnoZini, a tri dana iza o'plodnje izadiu iznjih posve simetrijski gradjene i kao staklo prozirne lidinke,koje plivaju na povr5ini vode dotle, dok ne potro5e sadrZajZumanjkaste kesice. Nakon ?-8 tjedana razvitka ptelaze

;La.-ribice polako u asim'ctrijski oblik odraslos iverka,gornja sviietlu okrenuta strana dobiva pigment i boju, i kod

- 7 7

ovoga oblika je to desna strana Zivotinje. Takova mlada ri-bica leZi ve6 na pjeskovitu morskome dnu, pa odrastao oblikiverka rijetko izraste vedi od 30 cm (G r a e f i e). Iverku jeslidan list (sfoio, Solea vulgaris) s oba oka na desnoj stranitij 'ela, naraste neSto veci i pripada obalama zapadne Evrope,ali dolazi ko.d nas i u Jadranu na pjeskovitu i muljevitu dnu.Kao Sto iverak tako i list prodire u rijeke, pa ga nalazimo.Lr mletadkim lagunama, Cdje je vrlo obidna rrba, a meso mu.se vrlo cijeni. Jednako je kod nas gradjen rumbac ili oblid'

Sl. 48. Kostel i , naraste do I m i teZak l0 kg. Iz_Babi6,Fink: Zivotinistvo.

(Rhombus), koji nosi oba oka na lijevoj strani glave, a osobitose cijeni zbog mesa i naraste do 1 m. U zimskim a osobltou proljetnim mjes'ccim.a donose ga ribari na trg, zimi mrijesti,pa mu tada nalazimo jaja pelagijski na otvorenu moru, gdjeflotiraju kao Sto i mladi u velidini od 2 cm. Mlade nalazimona pudini u oZujku i travnju, pa im. desno oko joS nije posvena lijevoj strani, a obje su strane tijela joS obojene.

Na dubljem muljevitom dnu Zivi pojedinadno kovad (san-piero, Zeus pungio), koji nam je bolie poznat zbog tednihodrezaka vedih primjeraka, jer izraste do 1 m. Kovad nijebogzna kako dobar plivad, ali ipak progoni jata srdjela a lovii sipe, mnoge mlade ribe i rake.

Zanimliiva je Zudkastobijela i njelna ribica strmorinac ili

Page 49: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 7 8 -

galiotto (Fierasfer, od 10-20 cm), koji Zivi sakrit i zaStiden uzadnjem crijevu blijedoga trpa (Sticho'pus regalis) na dnudublje vode. Strmorinac je zanimljiv i zbog toga, da mu mladi(koje u nauci zvahu Vexillifer) ne Zivu kao roditelji u proho-'clu trpa, nego na pudini slobodno, dakle pelagijski, pa ih strujenadaleko nose. Odrastao strmorinac boraveii u prohodu trpa'dobiva hranu sa strujom vode, koja ulazi u trpa kroz proltod

a sluZi trpr za disanje. Trpovi kao i njihovi rodjaci morskezviiezde rastu ,closta polagano, pa veliki oblici doZive vedustarost. Strmorinca nadjo5e i u drugim morskim Zivot i t l jama'

S1.49. Plosnatica r iba Pleuronectes ( l)r (2) primierak kad pl iva,.a podniom se vide u piiesku odi tre6eg primlerka (3), Sto se do odiiu zakoPao,

po Schmeilu iz Fink; >Razvoi Zivih bi6a<.

Skoljka5ima, morskim zviiezdama, u mcduzama' a u britan-skom muzeju u Londonu duvaju se primjerci strmorinca na-djeni u Skolika5u, pravoj biserttici.

Trilja (barbone, Mullus) poznata je riba odozgo crvcnaa dolje sre,brnasta, zadri,ava se nad rltuljevitim dnom mora,.gdje vreba na rake i SkoljkaSe, pa ne samo danas, nego sejo5 u rimsko doba vrlo cijenila zbog mesa. Vrlo obidna naSal1ba blizu morskoga rlna jest oslii i l i tovar (luc, merluzzo,Merlucius vulgaris), koji osobito progoni jata srdjela' pa mo-ze da naraste do 80 cm. U dubljoj vodi nai'i je kod nas vise.rrsta manjih riba otrovnica, pod imenom ranj il i Dauk (ragrto'

Trachinus), koje su do odiju zakopane u nrulju i napadaju ma-nje rake i ribe. A u dcmu se sastoji njihova otrovnost? Njiho-

_ 7 9 _

ve bodlje na prvoj hrptenoj peraji i na SkrZnome poklopcuu vezi su s otrovnim ili jezdama i pogibeljne su. Otrovna iz-ludina tede kroz cijev sa strana bodlje sve do njena Siljka,bistra je i kisela, a u zadanoj rani prouzrodi Zestoku upalu, ucitavom pak tijelu jake bolove i delirij. Kod dovjeka naposeuzrokuje taj otrov velike i neugodne bolove poput skorpijina

SI. 50. Preobrazba plosnatice r ibe. 1) mtada simetridna r ibica 6 dana stara;2) na tom se stadiiu poiinie premje5tati desno oko na liievu stranui kod3) isti proces napreduie, a kod 4) ie dovrien, (po A. Agasslzu iz Hesse'a).

Iz Fink: >Razvoi Zivih bi6a<,

uboda i ni je nikakovo du,do, da se t ih r iba r ibari vr lo boje,premda je meso njihovo tedno, pa ih stoga gotovo svaki danvidimo na ribarnici. Ranja 'dri'e i ,posmatraju u akvariju, papripovijedaju, netom se u blizini njegovoj r;ojavi raiid il i ribi-ca, odmah iskodi taj razbolnik iz rnulia, pa zgrabi i progutaZrtvu i tada se vrada prekrasnim i talasastim vijuganjem nadno brzo pokretajudi dugadke trbuSne peraje i rritlajudi okosebe pijesak, u koji se naskoro o'pet sakrije.

ffiabfu'*-

Page 50: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 8 0 -

Pojedince ili pak u jatima Zivi u dubokoj vodi riba Sirun'

sniu. icuiunx traihurusi, koji nalikuje na sku5u i prosoni iata

Orugift i iUu, srdiela, ati mu meso niie bai u ciieni' pa ga desto

opoTitUfiutuiu kao.meku za lov druge ribe ( na pr' na paran-

sal). Manji i mladi pii-i.t.i sniuralkoii.su veliki tek neko-

liko centimetara lmadu ""uif.u,"

cta se skuplitju 1 blizini , ili

;;a;fi ;rni* rrrouu.ima vedih medtza (Rhizostoma) i !u-mo za posibli nururl-"itiojatno zaStitu mediu rneduzinim

i;;"il"; koji su oboiuZani poznatim Zivotinjskim bateriiama

;;;bA; i navalu. Ako zulrabis iz vode takvu meduztr' ia-

ln"8no de5 s njima izvtei i mno5tvo tih ribica'

Ribari desto izvuk u mreiama sa muljevita dna naran-

iasta krugljasta tijela, koja poznamo u nauci pod imenom

SrU*ii"r'i ifmuncula, a ubrajamo ih u spuZve sa skeletonr

i.A"".l!"ifr-kiemenitr' glavidastih iglica. koie nalikuiu na isltt

;;;;;;t;. Ta spuzva obraste obidno puZevu kudicu debelo i

St, 51. Vexillifer ie mtada pela.giiska ribica F.ierasfer' koia u odtaslom

r","r i" 'zrt i-"-p.. t6i" trPa i tada nema zastavtce na t i ielu" po Coli 'u '

okolo sve do niena otvora, iz kojega redovno viri rak samac(Pagurus), koji se zavukaa i zaStitio u puZevoj kudici -zbor;;;;;i;"ii

""tuf. Jedan 'drusi crveni oblik spuzve Sube-

rites nastanjuje se na Skoljka5u Arca noae' koji je ̂ poznat i

inaeaian stanovnik lju5turnog pie5danog dna' Isti Suberite.s

sjeda raclo i na oveee-s-ti^tl-o.ip"g-raki Dromia (5-8 cm)'

pa mu pokriva posve ledja i moie da ga maskira' Rak Dro-

*i"." i sum tovari s tom srpuzvom ili kojom drugom, pa-ie

.iiZi gte."ito klijeStima zadnjih dvaiu pari ledjnih nosu' Ako

;; i"* raku oduzme spuZva, tada natovari na svoja ledja

;ic; il i 'bilo Sto druso i tada nalikuie..obraslom kamenu' Ima

i"?",'toii ie-maskiraju liu5turom Skoljka5a' a o'duzmete li im

;t;ih;t;";;itu, tuou ie uzruiavaiu, trde nemirno naokolo od

zdvoinosti, 'dok ne nadju kakav novi predmet za zaStitu(Floericke). Jak je u t ih Zivot inja morskih nason (rn-

stinkt) za maskiraniem.pomenuti primieri maskiranja i udruZivania razlilnlh zi-

votinia doveli su db njihova medjusobnog potpomaganja' ie-

dna Zivotinja dini usluge drugoj, a obie mogu da od takovog

- 8 1 -

zajednidkog iivota imadu koristi. SpuZva na primjer sakrivai zaStiiuje raka ispred svadijega pogleda, a rak nosi spuZvunaokolo, pa spuZva na taj nadin nep,restano dobiva novu isvjeZu vodu za disanje, hranjenje i rast a nije u pogibelji, da6e se zamuljiti na dnu morskom. Kod nekih drugih morskihi.ivotinia nalazimo joS aktivnije medjusobno podupiranje, a tar'ojava desto dovodi do zalednidkog Zivota, stalna udiuZenja

SI. 52. Pauk bilac riba >ragno<, Trachinus draco, (po Brehmu).

i prijateljstva izmedju dvije Zivotinje. Na kudici puZa volka(prpor, kravica, Murex) desto iemo na6i pridvrSdenu mo-luzgvu (Adamsia rondel,eti), a kad puZ ugine, useli se u tuDraznu kudicu rak samac, da zaStiti svoj mekan zadak. Sadanosi samac na ,puZevoj kudici moruzgvu i plazi s njome na-okolo, a aktinija tako dolazi u vocli do razlidne i obiinije hia-

Sl. 53, Morska naranda ili spuZva Suberites domuncula, Sto Zivi u sim-biozi s raftom samcem, koga ie posve obrasla, p;

-a;.il: - -'*

Ire. Moruzgva brani sebe i svoga prijatelja raka od svakoganapadada Zestokim baterijama i,arnika na svojim tracima,koji doista ;bolno oi,eZu neprijatelja. Dakle moiuzgva braniraka, a rak nju nosi naokoloi bolje joj je, nego da sjJdi negdjetua kamenu ili nepomidnu predmetu. Ovakovo medjusobnoDotp666g2nje izmedju dva Liva bi6a zovemo u nauci o Livo-tu ili biologiji simbiozom. Simbiozu nalazimo, kako primjeripokazuju i u Zivotinjstvu, a s tim imenom oznadujemo poja-vu, kada oba Zivotinjska partnera imadu korist od .uos ,u-jednidkog Zivota i udruZenja, oni se medju sobom potpoilaZu.

Page 51: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 8 2 -

Nekoje moruzgve sjedaju kad5to i direktno na raka' IYloruz-

gurl'ufutufje iu Zivotinie, koje inade Zive.pridvrSdeno' one su

irrifnu oieu, u s time, Sio sjedaju na pomiean predmet lpuLa'

i"f.", itO.l iolaze u pticoAu' cla mijeniaju miesto prebivanja'

ier ili rak nosi amo timo, a s time dobivaiu uvijek-svie-Zu 1o^-idu ,u disanje i boliu priliku, da nadju h-ranu' pace uz raKa

rnogu Ou p"Oiielt etijen OoUivajuii otpatke s obilna radjega

;;;f": S;t;i raci iii "paguridi drZe svoj- mekan zalak da ga

,u!tii.-pi.o lakomim;i6;il u puZevoi kucici' Samdev zadak

;;;i;" le naknadno mekan i izgubio je simetridnost racjesa

,uif.u-u"uA.sio se, da se moZe saviti u zavolima puZeve.kuci-

ce i postao nesimetriean, a ima sa strane neke privjeslrte'

[oi*i" i" lo5 bolie prihvati zavola puZeve kudice' Samci ra-

"i"aorris. tahav nesimetridan i zakrSljavljcli zaclak u povodu

pii[goa.itn:a i priroclnim probirom' ZakrSljavio im je zadak

,Uoe n"upotrebljavanja prilagodiv5i se promijenienim' novi n

Zivo-tnim prilikama, dakie prema stanovaniu u kudici puZa.'

Dok ;; simci mladi i dok !u u razvoju, tada im je rep jo5

pravitno razvit, pa i sve drugo je kao i kod drugih raka dese-

teronoZaca.Na cinu morsko m nalazi se mnogo praznih ku6ica od ugi-

nulih rruZcva, pa ipak na ku6icu, gdje se rak samac nasta-

rfo, sJeda neka moruzgva, pade uvijek ista vrsta moruzgve'

ii 8"i" slijedi, da se tu ne iadi o nekom sludaiu, neso ba5 o

"rj.Onietorn Zivotu medjusobnog potpomaganja, o pojavi'

toiu :. oboiici od koristi, premda ove Zivotinje mogu i same

, u " . " f r . s a m o s t a l n o j e d n a b e z d r u g e Z i v j e t i ' S a m c i r a c i p r i -f:"niS. ie tom nadinu iivota, na kudicu puZa' Prednji dio ti-j;i; 1* ie u tvrau oklopu kao i kod {rusih raka' a straZnji dio

.ie nesim"tri6na mekana vre6ica, na kojoj su zadnja dva para

iiogu p.o*.tnuta u kratke kukice, s kojima se rak tako dvrsto

iiZi zuuoiakudice, darga riietko kada moZemo ditavog i Zivog

iz stana izvudi. Kad je tom eremiti hudica pretijesna' on se-

ii potrazi,drugi stan, drugu puZevu ljusturu. pokusali su ra-

ku oduzeti ku6u i rak se tada najprije vrlo uznemirio, a zat\mje po5ao d,a traii drugu kudicu, rpa kad se na nju namieri'iada je prije opipava i ispituje Sti'paljkama, dali ie ptazna' pa

ako jl u nioj jo5 puZ, svakako ga nastoji da iznutra izvude ipojecie. Kad5to nosi rak na ku6ici po viSe moruzgva' koje odtakvos tiadina i,ivola imadu tu prednost, Sto participiraju kodotpadaka hrane svoga,druga i Sto neprestano dobivaju svjeZuvodu, koja im je potrebna za'disanje. Vrlo neprijatan ietki

- 8 3 -

sok, Sto ga Strcaju mnogobrojnre baterije na tracima motuz-sve i na brojnim dugadkim nitima ifi'uioncijima, koje izba-cuju kroz usta ili na posebne ;.";;;;'tij.iu, *uuto s nepozva-nos gosta drZc daleko od te druZb". R;k; ;;;;;; ;; ffi;;takve moruzsvine eksplozije il;;'niiiu. nut samao imaozbilina protivnika sipu ili t o,Uotnicu, iili, *" rprionljivim pu-cetima na kracima dvrsto Sdepaju i' lruuilu iz kudice, pa danije rnsluTgve, bilo bi desto t"r""U"g", radj,em eremiti vrlo,vruie<. Netom kakav elavonoja;-i.,-oi"Zi svoj vijugavi trakprema raku, odmah podinje ̂ orurg,ii' kao iz neke tvrdjave

SI' 54' Simbiozaizmediuraka Eupagurus prideauxi s aktiniiom Adamsia palri.ata, koia je posvema obrasla puZevu ftu6icu, (po Andresu iz Boasi),

sipati vatru i paliti iz svojih,baterija, pa bolno oi,ei,e i omamiglavonoSca, koji se tako- skoro n."li.i&rl. ponoviti napadaj.D o. f.t e.i n.pripovijedu, U, i-. j".O*ri"ni'uulilu hobotnica i na-stojala krakom izvuei..iz ,tuni i.Anog- iuku ,urn"u, ali je mo_ruzgva odmah otvorila svoje vatren. iopou" i stala pucatipomodu akoncija, pa. je mekanu koZu- hobotni.. tako Zestokooi,esla, da je taj razboinik oOrnuf,- e^iiolaka na miru.Tijesna upravo simbioza po.ioiilrrn.Aiu samca^iuou*u_rus prideauxi i plosne moruzgve Adamsia ,palfiata taL;;-T;se ov.e.d.vije zivotinje nikada ie naraie i-prirodi :r0"" oo'ari-ge odijejjeno, nego samo u ranoj mladosti, budu"dida;; il_luzg:va kao odrasla nikada samostalno ne Zivi. n"fi n"p"g"-

Page 52: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 8 4 -

rus pricleauxi nastava u manjim puzevim kudicama' te mu je

za5tiden samo njegov zad'ak a ostalim tijelom jc vani' pa mu

;;;;;;;;t;"jim vhJitim-tiielom obuhvati i tai nezasticeni

IiJ'ti ir]". u"ii.t su*o jedna moruzgva opkoli i obraste poput

piusi ipt .Oni idio puzeve-tuei. t , pade i preko otvora kudice"

pu ," eini kao da je rak utaknut u moruzsvi' 191dt-^di.:lu;il i" cijeli prednji dio raka. PoloZaj je te moruzgve na puze-

""iii"erci uuij.t staian, ona se smiesti tako' da joj vijenac'

uinit irot ova dolazi -u

6ti,iuu usnih udova niezina druga 13-

k;;^[6 ispoa rat<a a iza nlcsovih usta' Na tai nadin moZe

nilturguu Ou iudjeluje kod podjele zalogaia za vriicme sva'

tt goiU. raka samca. Ako se tom raku odstrani moruzgva'

t"d; ; on uznemiri i stane trallti drugu drugaricu moruz-

;il ;; rrna i. nadie, opi'pava je sve dotle' dok se ona ne'

odijeli ocl pocloge, a tad^a je prenesc na svoju kudicu' M'oru?-

gva ie kod tog prena5anja mirna i ne upotrebliava svoje

oruZie, nego paee porrrui" raka u nie'govu poslu' Kada rak

r "ii*.no*

,promijeni svoiu premalenu kudicu i nastani se u

".1"1, t"A" piemjesti na nju i svoju vjernu drugaricu moruz-

gvu.Potnettuta moruzgva Aclamsia palliata sadrZi u svojimr

obrambenim njehuridi"ma ili kako ih drugalije zovemo Lar.-

n i " i *uo t rov ,ko j i raz l id i tod je lu jenaraz | i ( i teZ ivo t in je ,pade.razlidito djeluje nu net. ,uti. Rt o taj otrov u5trcamo pod.

koZu kratkorepog raka Carcinus maenas' to ved u kolidini

od 0,03 ccm smrtonosno djeluje, a isto tako i na mnoge druge'

;"k;:"i"i;irov ipak ne dieluje otrovno na raka samca Eupa-

i".". piiatauxi, koji, kako znamo , - Livi. u zaiednici il i ti jes-

r'oj simbiozi s tom *o.urguo*' Takvo imunizovanie krvi od

,ut t ,urnau Eupagurus prideauxi pre,ma otrovu pomenute

*"i"rgtt dolaii vieroiat:ro, kako neki misle' putem same

hranidbe. usni se naime otvor moruzgve nalazi blizu usnog.

;;A;;dj; raka, koie je gotovo uvijek pokrito izbadenim ot-

iovnim nitima *oruigu". Moruzgvine otrovne niti dospiju

iili"'l'ftil-""* u Zeludac raka samca, budu6i da se mikrosko-

piiuni"m probavnog sadrZaia raka gotovo uviiek nadje mno-

;;;;i;; lksplodirine Zarnike u radiem probavilu'

- 8 5 -

VI.

U najvedim dubljinama Jadrana.U velikim je dubljinarna morskim Zivotinjstvo razmjerno

siroma5no i pone5to drugadije, nego u gornjim slojevima vo-de. u velike dubljine mora ne cro,piru zrake svijeila i topline,tamo n,ema razlike izmedju dana i nodi, pa izmedju zime iljeta, a toplomjer rpokazuje stalno nisku temperaturu. Mor-sko dno, koje je dublje od 4.500 m, vrlo je slabo napudeno, uvelikim dubljinama ima vrlo maro Zivotinjskih primjeraka ivrsta, kako nam pokazuju sprave clredZe, koje sc vuku po<lnu morskom i s kojima struZemo dno vode. Velika naudnaekspedicija s engleskim paroplovom uChallengero, koia Jegod. 1873-1876. oplovila sve oceane i istraZila njihove

" du-

llj in., ustanovila je, da u moru ima posvud a Ziiota, ,rraeeda ga ima i na dubol<om Cnu occana, ali je ta ekstteclicijau morskim slojevima od 180 m ulovila i ustanovila vise Zivo-tinjskih vrsta (dakle oko 4.400 vrsta), negoli u svim rlrugimvedim dubljinama skupa. Dakle velike morsk,e dubljine nisunipo5to mrtve, i ako su siroma5ne ba5 tako, kao Sio iu i tep-nene pustinie na Zemlji. Za Jadran valja oDet istadi, da lenjegova dubokomorska fauna jo5 mnogo siroma5nija, ,r.gotije u otvorenoj oceanskoj koilini.

.. S_vaka iivotinia ima neku srednju temperaturu, kod kojenajbolje uspijeva, pa mi tu toplotu zovemo >optimumu, aisto tako su vaZne joS dvije tem,p,erature, ispod koje ili 'po_vrh koje prestaje Zivot neke Zivotinje, pa te temperaturezovemo >minimumn i ,maksimum". Liva tvar organizma iliprotoplasma sadrZi u scbi mnogo vocle, :pa ie za mnoge iivo-tinje minimum kod lediSta. Ako temperatura tijela pidne is-pod 00 C, tada se u rrrotoplasmi obustavljaju oni kemidki pro-cesi, od kojih zavisi Zivot. protoplasma pako saclrZi *nogosoli, pa ie njeno ledi5te biti ispod t, a zbog toga nam je- irazumljivo, da Zivotinje duboka mora mogu iivleti kod tempe_rature iod- 2,5o, a takova temperatura u nekim dubljinamamorskim doista i postoji. Kod nas u Sredozemno, moru IJadranu vlada u dubljinama temperatura od 12-13" C, bu_dudi da plitki gibraltarski greben ne pu5ta hladnu OuUoto_morsku struju iz Atlantika u Sredozemno more. Gibraltarskitjesnac dubok jrc samo oko 400 fil, D? s0 u povodu jakos is_parivanja diZe slanost vode Sredozemnoga mora, a odavle ide

Page 53: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 8 6

dublja struja van u Atlantik. Dakle u Sredozemno more struii

atlantidka struja, pa u visini oko 400 m ima temperaturu ot-prilike P,q C tako, da hladnija voda ni fls moi'e udi unutar'ga zbog toga iznosi temperatura Sredozemnoga mora, Sto se

id" d"btie od 160 m pa do najdubljih slojeva (3'968 m), ne

niZe, nego l2,8go C (H e s s e, 1924.).Dubokomorske Zivotinj e iive svakako u posve drugom

milieu-u, na koji se prilagodi5e u velikom vremenskom raz-maku, aii vuku svoju lozu od Zivotinjskih oblika plidih i povr-

Snih podrudja morskih. U dubokom moru su konstantne tizi'kalne prilike; svijetlo, temperatura i gibanje mora nisu pro-

mjenljivi, pa su u tim dubljinama i 'posebni, specijalni Zivotniuvieti. Do-k su u obalnom podrudju, gdie mlataju valovi, Zi-votinje dvrSde gradje tijela, upravo robustni oblici sa Evrstimskeletom i snaZnim mi5i6ima, dotle nalazimo u dubokim sloie-vima mora njeZnije Zivotinjske oblike, a lju5ture im se lakolome, dro,be i na najmanji dodir raspadaju. Dubokomorskavoda otapa lak5e ugljidnokiselo vapno' od koiega se sastojiskelet mnogim Zivotinjama, koii im je u tom podrudju moramnogo njeZniji, negoli je vapneni kostur, Sto ga imadu njihovisrodnici u pli6im podrudjima mora. Prema tomu ie na dnu du-boka mora rjedje na6i prazne liu5ture i ku6ice meku5aca, bu-dudi da ih veia sadrZina ugliidne kiseline u toj dubokoj vodibrzo rastvara i otapa. Tako foraminiferi sa plieih podrudja

morskih imadu vrlo dvrste lju5ture a njihovi srodnici u dub-ljini tanke ku6ice. Slidno je utvrdjeno kod raka i riba, kojimasu dnbokomorski oblici nieina skeleta, koji je siromasan navapnu. Dubinske Zivotinje mogu unatod slaba skeleta da eksi-stiraju, bududi da su tamo takve prilike, koje dopu5taju njeZ-niju gradju tijela, a mir - ti5ina mora u velikim dubliinamadopu5ta i to, 'da se mnogi oblici Zivotinjski razvi5e upravo,do vrlo velikih likova - prema srodnicima njihovim u pli6irnslojevima vode. Istaknuta njeZnost i slaba dvrstoda duboko-morskih Zivotiniskih tipova odito je nastala u povodu razlili-tih uzroka, a kad je to svojstvo ve6 bilo razvito, moglo seic u dubljinama mora i dalie uzdri'ati zbog vrlo slabog me-hanidkog djelovanja dubokomorske vode.

Opdeno je poznato, da je u du'bljinama mora nesta5icasundane svjetlosti. Svijetlo u moru ne t,rodire dublje od 400,do 500 m, a sigurno se zna, da vidljive zrake svijetla ne pro-miru nigdje dublje od 800-1.000 m, a ako svijetlo i dubljeide od 400 m, ono je tako slabo, da je od vrlo malenoc utJc-

- 8 7 -

caia na tamoSnji Zivot. Sundano svijetlo se na vodenoj povr_Sini djelomice odbija il i reflektira, a djelomice prodire u vodu,koja ga tako iako guta, upija ili aps-orbira, du j. svijetlo udubljini od I m veO za polovicu siabije. Kos, ,rute

"ruij.flune prodiru tako duboko \ao okomitije zrake, pu ir loga" sii_jedi, da je mnoiina svijefla u nekoj dubljini i *rfieit" ?"U"dana ili sodine, \ao Sto i u razliditoj geografskoi Sliini

- ta_kodjer razliEita. sto se primidemo porovima svijeflo ,u" io

manje prodire duboko, buduii da tamo zrake svijetta-paaajuna povrSinu vode pod sve to manjim kutem. u- otvoienomoceanu kod 1.000 rn dubljine moZe se dokazati eo*oe"-"Lr_poniranih fotografskih proda, da svijeilo jos i dotle pioor.,

"nasuprot kod 1.700 m ostado5e takove ptoe. n.pidrii.,i.i"!iza dvosatne ekspozicije. (B. He ll a n d_H anr.

"1. ii i"-i"ii"

se zna, da sve zrake svijefla ne procliru jednako dudi;.Tako u dubljini od 100 m nalazimo^jo5 zrake .uif, loiu, pri*_da crvenih zraka im_a ve6 manje a viSe- zelenih, nuiuiir- pulmodrih i l jubidastih. U dubljinama od 500 m nema vee zerenirri crvenih zraka svijetla. Jaka apsorpcija crvenih zraka srri_jetla razja5njava nam, veli H e s s e, ,uSto s" ronilcu crveneZivotinje u dubljini od 30 m ukazuju crnima, pa u veiim du_bljinama crveno mastilo sluZi Zivoiinjama kao zaStitno-ired_stvo, jer tamo nema crvenih zraka svijetla. Na n,orrtor*dnu velikih dubljina vlada prema tomu vjedna noe, pu zlogtoga, jer tamo nema svijetla, nema nijedne zakorjenji;;

-tii;

kc. . U vedim dubljinama iztzev Ei latteiir:e nalazimo ;;; ;i_votinje i biia, koja se hrane kao Zivotinje. Kako samo ; ;i_Sim slojevima vode nalazimo zrake svijeila u dovoljnoi Loii_dini, koja je potrebna za asimilaciiu u bitinom tii"i","i"f. l_i bilje vezano samo xa gornje slojeve mora. U viSim sfoie_vima vode su te zrake dugoga vala, dakle ..u.na, -nu.uniu-

ste i Zute. IstraZivadima je dodu5e po5lo za rukom, Au Ao-kaZu svijetlo i u dubljini-od 1.500 ml buduei d; ; 6 a"urircspu5tene- vrlo osjetljive fotografske ploie pocrniSe. Kad ka_i,emo 'pak, da su vei i. manje dubljine mora >,bez ivijetta,.,tada 'ne mislimo na svijeflo u fizikalnom Dogledu, n.gb n,svjetlost u fizio,logijskom smislu. Tada rniitirno "i

Oi.f-""""i.svijetla, naime na slojeve vode, gdje ta pojava "iS.

n. aiJui.i le probudjuje asimilacione procese u- birjnom iii.ir.

'lri"

tako pazimo i na stupanj svleilosti, kada naime n. *J" "riljetlo vi5e da podraZuje Zivotinjsko oko (H e s s e)-

Ako isporedimo dubokomorske Zivotinje s onima iz ra-

Page 54: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 8 8 -

svijetljenih podrudja u prirodi, opazit demo neku oskudnost

u 6oiu*u tod Oubot<omorskih oblika, a ako boje dolaze, tada

su uvijek lrednostavne, 'pa preteZno susredemo samo crnu iliputpuinocivenu ili blijedoZutu boju. Pokusima je ustanov-ij.no, du je takovo o"'bojenje dubokomorskih Zivotinja puki

fiziologiiski poiav uvjetovan iizikalnim iaktorima, kao Sto su

svijetlo, a'donekle i toPlina.- Nema nikakove sumnie, da su sundane zrake od velike

vaZnosti za sva Liva bi6a i da se stanidna plasma za5ticuieprotiv iprevelikog utjecaja svijetla s time, Sto stvara i tmnaLapigmenat na povrSini tijela Zivotinjskoga pa i dublje unutra.'l ito na primjer znamo, da je kod nekih riba (plosnatica)

ona strana tijela bojadisana i pigmentirana, Sto !e okrenutak svijetlu, dakle gornja strana, a donia j'c strana njihova ti-

lela bezbojna, jer je okrenuta od svijetla. Plosnatice ribc'icoje leZe na dnu mora, imadu onu stranu tijela (bilo li jevubilo desnu), koiom su okrenute dnu, blijedu i bez pigmenta'

Svi se pako pigmenti ne umnaLafu na svijetlu, ier ih ima, koiesvijetlo razara, pa se vierojatno u prozirnom tijelu plankto-

nijskih biia stvaraju takovi pigmenti, koie svijetlo unistava.I ako su bi6a na povrSini mora pod udarom najiabega svi-jetla, ipak nisu tamno bojadisana, nego nasuprot su kaoitatlo prozirna. izuzevii neke unutra5nje organe tiiela, oso-bito spolovila, koia su bojadisana. Mnogi se rpigmenti sma-traju kao liltar za neke ztake svijetla.

U moru se opaZa veza izmedju djelovania sviietla i obo-jenja Zivotinje. Tako su mnogi stanovnici plitkog obalnogmora pod utjecajem jaka sundana svijetla razlidito i Zivo bo-jadisani, kao mnogi koralji, a nasuprot u vedim dubljinama'kamo svijetlo jedrza dopire ili nikako ne seZe, kod tamo5njihZivotinja opai,amo neku jednolidnost u boii. Ziva bi6a u plank-tonu dubljine su purpurnocrvena ili barSunastocrna, a obliciduboka dna su u povodu nesta5ice pigmenta blijede ili i 'ue'-kaste boje, kao Sto su spuZve, mjeSinci, crvi, meku5ci, racitl ribe, budu6i da iivu zakopano u muliu. Ako Zivotinje i ltplitkom moru Zive u mulju, pijesku ili kamenu, tada su bez-boine, dakle nemaju pigmenta. Da je tomu doista uzrok ne-sta5ica svi jet la, na'pominje Doi lein pr imjer iz Napul ja. Dag-nja velika i dagnja malena (Mvtilus galloprovincialis i M'minimus), koje Zive i kod nas u Jadranu, na svijetlu su tam-noljubidaste ili crne boje, ali ako se nastane u podmorskimpedinama, gidje nema svijetla, tada su takvi primjerci slabo

_ 8 9 _

pigmentirani. Isto vrijedi i za primjerke, Sto se nastani5e upodmorskim bazenima i vodovodnim cijevima zoologijsketrostaje u Napulju, a slidno pomanjkanje pigmenta opa1amoi kod drugih Zivotinja, na primjer kod kopnenih spiljskih Ipodzemnih Zivotinja, gdjegod nema sviletla.

D o f I e i n je ku5ao da pokusom razjasni postanak purpur_nog obojenja kod dubokomorskih raka. Postavio je za zad,aeu,dali je mogude stvoriti kod raka osvijeiljenih morskih slo-jeva takove Zivotne uvjete, ,da se pretvore bojorn u oblik,:duboka 'dna. Za takav je pokus odabrao malenog raka kozicu(Leander) i to primjerke od razliditih vrsta. Te jre pokusneobjekte izvrgao razliditim uvjetima dubokomorskog okoli5a,podvr'gao ih je tami i sniZenoj temperaturi. Iz pokusa je sli-jedilo, da se zeleni radi6 plitkog podrudja morskog pretvaradrZan u tami otprilike tri tjedna u posve crveni oblik. temodar pigment iSdezava a crveni se umnoZi. Boja naime ra-diia kozice, koji i ivi uz obalu ponajvi5e medju algama, po-tjede od mikroskopski malenih tjele5aca ili hromatofora, kojise vide u koZi kao todkice, a sadrZe u sebi razli(ita mastilaili pigmente, crvene, modre i i,ute boje tako; da sve tri bojernoZemo nadi u jednom hromatoforu, ali r,edovno uvijek pre-vladava jedna osnovna boja. Ako se sad kombiniraiu luto imodro mastilo, tada je radii zeleno obojen, a pomije5a li sek tome i crveno mastilo, dobije radi6 smedju ili maslinastuboju. Pravi crveni dubokomorski raci posjeduju hromatofore,dakle bojadisana tjele5ca u koZi, koja sadrZe sa*o crvenipigment. Iz pomenutih pokusa sc dade zakljuditi, da je obo-jenje tih radie,a pravi fiziologijski proces, sdje odluduje svi-jelo a djelomice i toplota. Ako za sve sludajeve obojenja du-lrokomorskih Zivotinja ne znamo niSta sigurno, drZimo ipaks nekim pravom, da se i njihovo obo:ienje na slidan nadinosn iva na f i z io log i j sko j po jav i . Mur ray i H jo r t , i s t raZ i -vadi na ekspediciji u sjevernom Aflantskom oceanu do5li sudo novog opaiania, da crveni radili za mladosti nastavaju upovr5nim slojevima mora, pa da tek kasnije dalnjim raste-njem putnju dublje i tamo ostaju trajno kao lebdedi stvorovi.Prema tomu drZe, da se i kod tih oblika podinje stvaranjepigmenta pod utjecajem svijetla, a poslije se u mradnim i tam-nim slojevima mora trajno zadrii samo crveni pigntent( D o f l e i n ) .

U dubljinama morskim ne pretrpe ,promjene samo boje uZivotinja, nego i njihove odi. Neke Zivotinje u dubljinama

Page 55: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 9 0 -

imadu velike odi, a drugima su odi zakr5liavile, pa se kodovih drugih, Sto izgubi5e odinji vid, razviSe neka druga osje-iala mnogo jade, a osobito su to organi za opip i miris. Koddubokomorskih raka je dokazano, da su samo oni oblici sli*iepi, koji se ne preobrai,avaiu dugo i kojima lidinke ne pli-

vaju daleko od duboka mora. Slijepi raci imadu malo jaja ita su im velika, pa se mladi raci izlegu na vrlo naprednomstupnju razvoia i ne udaljuju se nikada daleko od mjesta po-

rodjenja. Drugi pako raci, koji vide, imadu rnnogobrojna jaja

a lidinke su im s velikim i pigmentiranim odima, pa ih strujeple6atog mora na claleko nose. Ako dakle dubokomorski racimakar bilo kada u Zivotu svomu ili razvoju dolaze u osvije-tljene slojeve mora, tim oblicima odi nikada ne zakrSljave.Ako lidinke dubokomorskih Zivotinja slobodno plivaju u osvi-jetljenim morskim slojevima' nemaju zakr5ljavile odi kad od-rastu, i ako poslije Zive t tamnim dubljinama. Pone5to dud-.novata pojava, da raci u tamnim dubljinama imadu ipak odirazja5njava se time, Sto te Zivotinje za svoga razvoia ili bilokada u Livotu dolaZahu u svijetlom osvijetljeno podrudje'koje je utj'ecalo na nje i izvr5ilo podra,La!, da se odi razvi5eposve normalno. Slijepi se raci u svrhe parenja okupljaju i sa-staju pomodu dobro razvita mirisa na prednjim ticalima.

Pita se ipak, dali je duboko more apsolutno tamno?Imade li u velikim dubljinama kakav drugi izvor svjetlosti?Zamnoge se dubokomorske Zivotinje, kao rake, glavono5ce iribe znade, da imadu po tijelu svome organe, koji mogu daproizvode svijetlo. To je svijetlo slabo, a kod nekih Zivotinjasvijetledi organi das zasvijetle, a das se opet utrnu. Ako po-mi5ljamo, da je takovih svijetledih Zivotinja vi5e na okupu najednome mjestu duboka mora, tada bismo takvo podrudje du-bokomorsko mogli isporediti sa zvlezdanim nebom, gdie suzviiezde narijetko posijane. Takvo svijetlo svakako ne 6ebiti od velika znalenja po dubokomorski okoli5, jer se zna,da je B ra u e r dokazao, da ih medju ,poznatim dubokomor-skim ribama svijetli samo oko petina vrsta. B r a u e r jeupozorio i na to, da su svijetledi organi na tijelu dubokomor-skih riba poredjani u nekom odredjenom redu i da su kod po-jedinih vrsta razlidito veliki i. da razlidto sviietle tako, dasvaka riblja vrsta pokazuje karakteristidnu sliku svijetla,pa se ipo tom pojedine vrste Zivotinjske u tami duboka moralak5e medjusobno prepoznadu i lako se razlikuju. Vjerojatnimse drZi, da to isto mi5ljenje vrijedi i za dubokomorske rake

- 9 1 -

i glavnoSce. Svijetledi organi stvaraju na Zivotinjskom tijeluneku milovidnu sliku raznobojnoga svijetla, pa kako su daklekarakteristidni njihovi poredjaji kod pojedinih Zivotinjskihoblika, dini se, da sluZe kao Sto i boje dru'gih Zivotinja, Sto

Sl. 55 Spg?va C.ladorh.iza abys. Sl. 56, Spuzva Rhizaxinella pyfifen,sicola iz 200 m dubliine kod otoka iz dubljiie 200 m kod otokaj"buke,

Iabuke; po Babi€u. po Babi6u.

iive na svijetlu dana, za medjusobno prepoznavanje, a Stoje od nemale koristi za odri,anje vrste. Opazilo se i to, dasvijetle6e organe ponajvi5e imadu one dubokomorske ribe"koje u odraslom stanju Zive osamljeno i pojedince na nekonrvedem i prostranom podrudju dna. Zadrtine ribe sa dnamorskoga nemaju svijetledih organa. Mnoge ribe i glavono5cisa svijetledim organima Zive zapravo na granici izmedju osvi-

Page 56: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 9 2 -

jetljene i mradne Siroke pubine (H e s s e). Kad pomiSljamo

na s'/e te jadne stvorove duboka mora, koji Zive gotovo u

vjednoi tmini, gdje se tek tu i tamo zapali i zasvijetli po

koie siabo svijetlo, opominjem se utjeSnih rijedi, Sto ih je iz-

rekao Nans en za duge arkt idke nodin: uOh' svi jet lo je n9-

Sto krasna, a Livot je unatod svega oskudijevanja ipak lijep!"

Pomenuto svijetlo, Sto se stvara na tijelu razli(nih Zivo-

tinja sluZi u mnoge svrhe. J'edamput im treba, da iznenadnimosvijetlicnjem zastra5e neprijatelja a drugiput, da svijetiomprimame plij.n nu dohvat poZudnih razbojnidkih zubi. Razno-tojnim svijetlom se pripadnici iste vrste prepoznavaiu i sa-staiu, osobito im je to od potrebe kod nagonske brige zaoplodjivanje iala i za rasplod uop6e. To Zivotinjsko svijetlotreba Zivotinjama za bilo kakovu orijentaciju u tamnom ili

Sl. 57. Dubokomorska riba Stomias, (po Chunu),' sviietle6i organi su smie'Steni na trbuhu u 4 rcda, a iedan par ie pod okom.

mradnom prostoru, a kod razliditih je Zivotinja il i Zutozelenoili modroljubidasto ili crveno.

Ne samo dubokomorske Zivotinje, poznato ie i za mnoge,druge Zivotinj,e, da mo,gu svijetliti i uzrokovati prekrasnu i da-robnu pojavu svjetlucanja u moru. Tako vidimo nodu, da svi-jetli sitna Noctiluca, pa mnoge meduze, koralji, pirosomi idruge Zivotinie i to gotovo po cijelome tijelu, a kod duboko-morskih raka, riba i glavonoZaca svijetle samo'pojedina mie-sta na tijelu, bilo r: koii i l i su uz oko posebni krugljasti or-gani raznolidne gradje, pa mnogi svijetle6i organi nalikuju pogradji na Zliierde. Za mnoge je Zivotinje dokazano, a u no-vije se doba prema tomu i opdeno vzima, da samostalnrrsvijetljenje Zivotinia uop6e ne postoji i da sviietledu tvar nestvaraju Zivotinje same, nego da su tomu uzrokom neki sim-biontijski bakteriji, koji se nastaniSe na nekim odredjenimmjestima Zivotinjskoga tijela. Prema tomu miSljenju osnivase svijetljenje Zivotinja na simbiozi nekih sitnih bida (mikroor-ganizama, bakterija), koji Zive u Zivotinjama. O prirodi pakosamog svjetlucanja iivih bi6a jo5 uvijek todno ne znamo svei posve sigurno, kakvi su to rocesi, a jedino, Sto kod te po-

- 9 3 -

jave znamo je to, da se tu uvijtek vr5i neki proces oksidacije(izsarania).

Od dubokomorskih Zivotinja u Jadranu moi,emo spom,e-nuti kremenu spuZvu Qladorhiza abvssicola, koja nalikujeviSe suhoj biljci a poznata le iz dna kod otoka Jabuke. U Ja-dranu je nadjena i zviiezda Brisinga coronata u 900 m dublji-ne, a ima okruglu srediSnju plodu s postranim bodljikavimkracima i prekrasno svijetli. Od dubokomorskih riba poznatesu u Jadranu mnoge, a medju njima Stomias, Cyclothone,Paralepis, koji Zive ponajvi5e u sredini duboke jadranskekotlirte, okruZene dubljinskom krivuljom (isobatom) od 80Onr. U nodi se diZu ove ribe, osobito njihovi mladi primjerci upovr5ne slojeve mora (S t e u e r). Izmedju ulovljenih duboko-rnorskih riba u Jadranu s austrijskom uNajada-ekspedicijom..najde56e bijahu vrste Cyclothone signata i Argyropelecushemigymnus, a svi drugi oblici su rjedji. Ja,dranske duboko-rrrorske ribice su ponajviSe m.alene, od 32-40 mm. Najvediprimjerak ribe Argyropelecus iz dubljine od 1.000 m iznosi40 mm, a ribica Paralepis 35 mm. Ribica Cyclothone ulovljeireje u najvedim primjercima od 32 mm, ponajvi5e u dubljini ott1.000 m, gdje Zivi uvijek u jatima. Primjerci ove ribice ve6kod 25 mm duZine nose jaja (najviSe 175 na broju), pa ta ri-ba pripada oblicima s malim :brojem jaja, a poznate su nekeribe (tovari il i bakalari), da im Zenka nosi po viSe milijunaj a j a ( P i e t s c h m a n n ) .

Neke dubokomorske Zivotinje su opdeno malene premanjihovim srodnicima na povr5ini mora, a to da je valjada zbog.slabe hrane. Medjutim se opet s druge strane znade za veli-ke, baS )gorostasneo oblike u ve6im dubljinama prema njiho-vim srodnicima u plidim slojevima mora. Tu Dojavu tumadetako, da je nastala zbog niske temperature, koja vlada udubljinama i da te Zivotinje tamo kasno spolno dozrijevaju,pa ne trebaju da tro5e tjelesnu tvar na stvaranje i razvojspolnih ,produkata, nego sve upotrebljavaju za rast i izgradji-vanje svoga tijela i zbog toga dugo rastu i ,postanu velike.

Page 57: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 9 4 -

VII .

Stanovnici nestalna boravi5ta u Jadranu.

Neke ribe nemaiu stalna boravi5ta, pa se sele iz dubljinaprema obali i opet nestajtt.

'I'om seljenju je uzrok iedamputh.anu, buduii di slijede jata drugih riba, ali se ri'be sele izbog rasploda (mrijestenja), a mogu da tom seljenju 'budu i'drugi razlozi, lizikalne promjene u moru. U nekim zemljama'gdje se o seljenju korisnih riba vodi radun, markiraju se ribes markama kao i ptice selice, da se ustanovi smjer putova'

nia i druge neke pojave seljenja. Jaja ribama selicama slo-bodno plivaju u moru, a lidinke kad se iz njih izvale spu-.Staju se u dubljine.

Jedna takva naSa riba je skuSa (Scomber scomber) i ne-ito rjedji njezin srodnik lokarda (lanzardo, Scomber colias)'SkuSa ie vretenasta oblika i vjeSt plivai, koji Zivi zadru7nou brojnim jatima, a riba je, koja nema uzdu5nog mjehura'Sku5a voli hladna podrudja sjeverne polutke, pa je nalazimona ameridkoj strani Atlantika kao Sto i na evropskoj strani.sve do Kanarskih otoka. Prelazi u Sredozemno more i uCrno more. Sku5e se lieti polagano pribliZavaju obali, a uhladnim mjesecima zadriavalu 5s 'ponajvi5e u vedim dublji-nama, dakle rnijenjaju boravi5te, Sto valjada ovisi o hrani, oplanktijskim racima, mekuScima i mladim ribicama, bu'du6i da.je veliki razbojnik. U ljetnim miesecima se sku5a mrijesti ijaja joj plivaju pod povrSinom mora, a mriie5tili5ta su joj ublizini obala u dubokoj vodi. Kako ta riba dolazi u ditavomSredozemnom moru, pa u velikim jatima a tedna le mcsa,zbog toga je u ribarstvu od velike vaZnosti i lovi se na razli-.dne nadine.

Medju najvede ribe tedna rnesa ubrajamo tunia (tonno,-Thynnus

thynnus), koji naraste 'do 2 m i preko 300 kg tei,ak-U njega je bogato razvito mi5idje trupa, oblik mu ie tijelatakodjer vretenast i koi,a glatka, a sve su to obiljeZja izvrs-na plivada. Tunj Zivi u velikim jatima, a prava mu je domo-vina Sre,dozemno more. Neko se vrijeme zadriava u dublji-nama, a u doba se mrije5tenja pribliZava obali. To se puto-vanje vrSi odredjenim smi'crom. Sre'dinom lipnja vidjaju se.oba spola u vedoj uzbudienosti kod povrSine, pade i iskadu1z vode, pa u to doba pada i njihovo mrije5tenje' U srpnjuse susredu ved mladi, koji su u listoparlu gotovo 1 kg te5ki.

- 9 5 -

Tunj progoni i uni5tava jata ,po ribarstvo vrijednih sku5a,srdjela i drugih riba. eesto iemo na koZi tunja, pod pazuhomprsnih peraja nadi po nekoliko primjeraka pridvr5denih na-metnika, parasitidkih radiia, za koje ne biste rekli, da pripa-daju radiiima kopepodima, a veriki su oko z cm i u nuuci itrzovemo Brachiella, a same su to Zenke. Zbog, nu*"tnietogi,ivota izgubiSe ti parasitidki raci posvema radji oblik, pa I

Sl. 58. Parasitidkikopepodnirak Brachiella, (po Brianu),. ienka oko 22 mmsa iainim kesicama, parasitira na tunJu,

oblik dlankono5ca uopde. Neuki primorski svijet pripisuje na_zodnosti tog nametnika (koga smatra ,crvomu), di i"-urrr_kom ,putovanju tunja uz obalu, pa ,da tunj nastoji da odstranitog nametnika sa svojega tijela i da >struZeo po:obali jednom1fgryom tijela i zbog toga da putuje uz obalu nekim smjerom.Slidnih nametnika radjih imade i na mnogim drugim ,ib;;;-;i na samome tunju, na Skrgama i drugdie po tijelu.

U na5em moru Zivi u jatima srdjela (sardella, Clupea pil-

Page 58: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 9 6 -

chardus) i indun (sardon, Engraulis encra'sicholus)' pa u zim-

skim mjeseci*u *unil" u.sCpupatinka. (Cl' papalina' najviSe

10 cm vrelika). pru. Juii. ioti ' i i u toplo-doba sodine u 'bli-zini o,bala, rgdie ih t.-to'Ou uu"fiftt lovi' Kod srdjele je gubica

za5iUena, a donia i gotn]i?tiiutl eoto.vg. jednako duge' Srdiela

je gore modrozelen",'"'." ti i"na i dolie srebrnastobiiela' Sr-

i:.:f" :. -veeu

oO ineuna, naraste $o 25. cm' U KomiZi sam

jednom vidio sr'djelu,l;;li;g; -dugadka kao skuSa a teska

iilk;, l io l.-.uutuk;'ttj.tL;' sroieta niie samo riba selica'

nego u zimi i,ivi i poiedince na clnu, a u.orolieiu se sastaie u

jata, pa tako ostane do sredine ljeta' Toj su pojavi udruZiva-

Sl. 59. Gore: Srdlela (Clupea pilchardus' sardella);. dolie in6un (sardon'' - -'

Engiauli's entr"titholus); Po Btehmu'

nja pa putovania u odre'djenom smjeru uzrokom hrana i ras-

pi"Aiiti"i". Srdjeta tii i".ti u jesen a kad5to i puno priie' bu-

;;A;;;Anoga oota za lai posao nema' Po miSljeniu na5ih

j;;;;;iih ribarskih vjxtut* mriiesti srdiela kod nas-dvaput

ita^iS"i.l "

oZuitu i listopadu' U tu se svrhu pribliZi obali' pa

ako nije vriieme povolino odmah se udaliuie' 6im izmrijesti'

v;iiili'h; )u ostrir, ujltrouu uniste vedinu iaia, a posliedica

;;il;;t-i-ov stol.ru idudih so!\ta'-la Jadran se zna' da

u.jif.i Ai" na5ih riba uop6" dui" jaja, Sto lebde, t' i' ilotiraiu

u moru. Srdjela je vrlo proZdrljiva riba'- a hrani se samo lna'

i.;il i sitni* radidima^ i drugim sitniZem' U Zelucima iran-

"uitii tioi"t,a naaiole

-peridineie, u iednoi ribi iedamput ol<o

20 milijuna. laOranske srdjele iedu osobito sitne kopepodne

- 9 7 -

radiie, pa sagite i l idinke razlidnih vi5ih raka, sve, Sto sastav-lja plankton. Isto tako sluZe srdjelama za hranu lidinke rakaGebia litoralis, koje se u rojevima pojavljuju ljeti u plankto-nu. Srdjele jedu i riblja jaja, katkada i obalne rake, pa puLieei Skoljka5e, dakl'c prigodice i hranu s obalnog podrudja, akatkada se spuitaju na dno, pa taie hranu u mulju, medjuk.amenjem, pa je posve ispravno, kad se kaZe, ,da uriba jedeono, Sto ima".

Iniun je vitkiji od srdjele, donja d'cljust mu je kra6a odgornje, naraste'do 15 cm i trbuSni rub mu je gladak. In6un jegore smedjastomodar, a sa strana i dolje bi-jel. Iniun Zivi podev5i od Bergena u Sjever-nom moru, pa u lstodnom moru, u Biskajskomzatonu do Kanarskih otoka i po cijelom Sre-dozemnom moru, a ima ga i u Tihom oceanu.Iniuni se u ljetnim miesecima skupljaju u jatau svrhe mrijestenja, a ta se pojava ponajvi5eodigrava na otvorenu moru. Jaja su malenai ovalna, oko I milimetar velika i flotiraju napovrSini, pa iz njih izadju nakon 3-4 danamlade ribice, koje sada putuju k obali. U ziminestaje iniuna, jer se odsele u dubljine preko100 m, pa se poslije spu5taju jo5 dublje. U S,t.ry',I"ie,od,!n:svibnju eto ti ih opet na povr5ini i sada lmad.u

cuna (r'ngraurrs,'- - J _ - - - - . - - r - - . - - . . .

velidinu vei oko 12 cm, pa po prviput mri-velidinu vei oko 12 cm, pa po prviput mri-jeste. U jeseni ih nestaje, pa se u travnju opet pojavlju-ju ne5to veie u povrSnim slojevima vode i mrijeste podt'ugi,put. I-'r' imjerci, koji izadju iz jaja u jeseni, ne putuju udubljine, nego se zadriavaiu uz obalnu povrSinu i idudes ljetamrijeste. Iniuni su kao hrana dovjeka u ve6oj cijeni od sr-djela.

Od velikih riba kruZi pudinom morskom pas mo'druli(cagnizza, Carcharias glaucus), pa mu tada viri hrptena pe-raia iz vode i po tome znaku vidjeti ga je vel iz daljine kacSto i njegove drugc srodnike. Velika je to psina, naraste do7 m, a ubojiti zubi poredjani su mu u gornjoj deljusti u 4 kosareda. Osobito dobro vidi i oStro njuSi, pa o njegovoj nezasit-nosti i dobrome teku pune su knjige; jednom nadjoSe u nje-govu Zelucu pol Sunke, nekoliko ovdjih nogu, straZnji diosvinje, glavu i prednje noge psa buldoga, zatim dosta konj-skog mesa, komad vrede i spravu za stru,ganje broda(B r e h m). Morski psi probavljaju na polovicu samo progu-

Page 59: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 9 8 -

tanu hranu, pa im je zbog toga neprestano Zeludac ptazan i

"A"ift niifrova ptozdtlj.uoit. Olm se izlegu mladi' odmah su

sposobni da se sami hrane, ali neko vrijeme prate ipak mai-

ku. Psine morske i UroOov6 na pudini rado prati l i jepa i-sraZ-

no mi5iiava riba fanfan (Nauciates ductor)' koii je u -blizinipsine dobro zaSti0en oO ivutogo nepriiatelia' 6esto diieli .sniime i po koji dobar zalogaj od kakve obilne gozbe' a-ot-

pui.l i.fu s biodova Aomamtiuiu razlidnu ribu' kojom se fan-

fan hrani.-- Siiotu i debela pleda prostrana mora nose takodjer

preko 3 m veliku ribu jaglun (sablja, pesce spada' Xiphias

Sl.6l. Ustavica ili sliepetuSa (Echeneis),.5to se-.sa plod.om "" CliYi p::-t::

ii u"t" ribe i brodove; u Pozadini se vide te ribe prisisane.na rePu neKog

;;;tl; P*, (po btehtt' iz Finkt rRazvoi Zivih bi6aq)'

gladius), kojemu je gornja deljust :produZena u dugadak i sa

"iiunu'o5tai pogibeljni mad, pa u ustima nema ztbi' nego

il;; samo guta. Jaglun se broji medju nalbri'e ribe' ponaiviSe

iovi iazUene ribe i glavono5ce, srdan je i borben, pa vrlo

i"ab navariuie, za tihih i toplih dana mirno pliva na povrsini,

pade i iskadi iz vode, ali za vjetrovita i hladna vremena spu-

iiu ." dublje. Osobito rado navaliuie na iata tunjeva i drugih

riba, pa tada udara nemilice lijevo i desno sa svojim madem'

sijede u dvoje i baca se >ne na deset da utede, nego na dva'

au in .ii"e.". Ljuoi doiivleie i pretrpiese po koiiput od njega

i teSke nesreee, a zna da probu5i gdjekad ladjicu i polomi

- 9 9 -

svoj britki mad u brodu. Buduii d,a razdire i najjad.e mreZe,love ga ameridki sporta5i harpunom.

Na morske nemani i velike DSine, pn na brodove prisi5ese riba velika oko 25 cm imenom ustavica ili sljepetusa(Echeneis) vodoravnom plodom na slavi.

-fa ploda "iii

aiu_go, nego dio hrptene peraje, koji se prometnuo u prisisnuplodu, koja se produljila na glavi od nosnica pa nesto Oalie poledjima ribe. Rub te plode je gibak, a preko nje teku popre-dni fino nazubljeni pokretni nabori. Ustavica je slab plivad,te se zbog toga prisisana plodom i bez svog truda dade no-siti daleko, pa u dru5tvu sa proZdrljivim psinama lakSe do_dlc do slatkog zalogala. Ustavica se tako dvrsto prihvati zabrze ribe ili bro,dove, da se jo5 i mrtva za nle drZi. Neki jojjedu mesu.

I u Jadranu se vi5eput pokaZe na povr5ini preko Z metravelika i 300 kg te5ka krugljasta i sploStena riba bucanj (pe_sce luna, bala, Orthagoriscus mola), koju u velikim primjer-cima duva gotovo svaki primorski muzej. Bucanj je huboko-morska ri'ba tamno maslinastozelene boje, a struje ju iznesudo povr5ine, na kojoj kao ,da se nekako nevoljko snalazi, panemodno pliva i lako se dade uloviti. Ta dudnovata riba imamalena usta, koja nalikuju na kljun i obloZena su plodama,tjelesna koZa joj je debela i hrapava, a r:od njom je debeo slojmasti. Bucanj Zivi u svim toplij im morima, troma je Zivoti_ilja, a mozak mu je patuljast, jer iznosi l/?000 tjelesne teZi_ne. Hrani se dubokomorskim jednostavnijim Zivotinjama ibiljem, meso mu nije dobro, buduii da postaje kuhanjem ljeB-Ijivo.

Kroz debelo se more probijaju i velike Zivotinje, kojesvojim oblikom gotovo posve nalikuju na ribe, i ako su im posrodnosti mnogo bliZi detveronoZni sisavadki oblici kopna. ,ievelike morske sisavce zovemo kitovi, a medju njima jc kodnas najobidniji i najdeSdi dupin ili pliskavica (Delphinus). KaoSto vedina sisavaca tako i pliskavica radja Zive mlade, kojeienka nosi u sebi gotovo do potpuna razvoia, po prilici iOdo 12 mjeseci. Pliskavica radja obidno po jedno mlado, amajka mu Strca u usta gusto mlijeko, bududi da ta mladun8adne moZe da si5e u vodi, nego kod hranjenja turi mlado svojuSiljatu gubicu u udubinu ili pukotinu sa strana prohodnogotvora (anusa), gdje istjedu mlijedne ilijezde matere. pliskalvice i ostali kitovi pokazuju jasno, kako je Zivot u mekanukrilu duboke vode tako silno djelovao na oblik i graAiu tiG_

Page 60: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

-- 100 -

la. 'da se nj ihov l ik gotovo . lednako.laz.vi:-Iao i kod riba' oso-

hito kao korl morskitr';#;T;;'.n "9:ll* plivada' I ako su

ribe i morski sisavci i"io iu'rieiti Zivotinjski tipovi meolu

sobom, po krvi .u to utj"o "a"iit19

hrpe kralj'cSniaka' ipaK

imaclu pliskavice nu luu rt'ulu 'u'ilit1ol,,)t"t"nusto tiielo kao

svi dobri plivaii, ou"iirto *ogu Sto bolie i lakSe odolijevati

otporu vode kod ptivili riJino i* it peraia veoma vaz^l1

lokomotorni orsan' ;;i' ' im ia piivanja'd.obirra obilno vode 'u

p ovo clu v retena s ta il;i". k'6;t :-: ̂ o 1lj"::'=".,3t$$"1""fi""':i l ' i * -gtuuo bez vlala prelaz\ u-trup' ' 'qa

gu opirati vorti ' Gotoioiu'*oii ' f 'oZa im ie elatka' pa se time

znatna:;manlule oto#il":;; uotti ' t 'uauei da se dlake u

koZi izgubi5e i u razioj"' '"*t"Oos't' AI^o se dlake i zametnu

hod kitova' imadu ";il;;t;; '

r'alida osjedalnu zadaeu' nesorr

kod njihovil, .i 'uuueitii ' '"l"t" i kopnenih predaka' U tiiclu

se morskill ti'uuutu"]titou"J'iurt'pira obilna mast' dime im se

smanjuie specificna 'ti i inu

tiiela' pa su zbog toga lak5i' a ti-

ielo im zbos mnoso';;;ti iuttooi"t -n9.subi toliko toplinu' ier

ie masnim slojem ;"'l i;;"il;;; ocl hladne vodene okoline''l,redn:'c

no'g. kopn."ni'i ;;;J"d kod morskih se sisavaca

l': #l# "*",;'ff x i::,' mili iru: . : ff :11! i:fi Hko56ice sakrite ' tiupu' je' inr . straZnji udovi nc tretlaju'

StraZnja r .onu r" t i l " 'p i tut tr ' ie 'vaZnu t ; .Jacu pokrctatt la '

pa ie kod kitova ;;";;;;; poioZena (koci riba stoji verti-

kalno). Kocl kitova-";;; it rtpnoi 'peraii ' ko5tanog-ko^stura'

koia ie samo kozna;;;ild"' l i lt k3: i hrptena perara u

pl iskavica poouprtJ iamo vezivnim' tk ivom' Gubica ie u plr-

skavice kliunasto p'o"[uilttt^ i rasciiepana u Siroka usta' koia

su oboruZanu tno*JU"tiniry -e'nlutlim'zubima' a ti su prr-

kladni samo zaftt' ltun:t i drZanje glatke ribe' budu6i da sa-

m.o sutaju priien' ' i i i ' iu "

tifi *"titih sisavaca vrlo malene'

slu5ne u5ke iale, o-u"uiittt" vodi samo smetale' a i izvaniski

slu3ni otvor im ie taito malen i uzak' cla zvuk pod vodom

ulazi ,t sluSni organ tlit"il i;; 'troz kosti glave' Nozdrve se

pomakoSe kod Xitova gore na 1j"T9l a sluZe samo dihanju'

mosu se uutornu"lii;il;tiii u"1""t'4" kitovi kao i svi si'

savci diSu ptueu*i.'n? nn-*i mosu,.lihati s otvorenim usti-

ma u vocli, a oa se-ne uguie' nosna im Supljina direktno op6i

,' p- a,z " ni * u i'Jti'i. .s?iii 1 i 1',91"' ^,11, liSl i "-ilffi;: viil;iupljine u probavilo s obje strant "l"9uu:t::1,,il," #.;;1,l.' ;^';.pluda smjesttno '"''u"iitoi'u' rtuo Sto i uzdu5ni miehur u rt-

- l 0 l -

ba, daleko straga i pomaZu da trup leZi vodoravno u vodi.U pluda se dihanjem nagomila vclika mnoZina atmosierskoguzduha, pa kitovi mogu dugo roniti, a kada izadil na povr-!;inu mora, istisnu silom uzduh kroz nosnice iz pluea, Kitovine izbacuju vodu na nozdrve, jer im voda ne moZe nikuda,da prodre u nosnu Supljinu, a ono Sto izbacuju, to je istisnutiuzduh iz pluda, vani z,gusnuta vodena para. Pliskavica imakao i svi zubati kitovi samo jednu nozdrvu, jer se obje nos-nice spojiSe u jedan izvanjski nosni otvor sa zaklopcem, kojise pomodu mi5iia aktivno otvara. Kitovi su sisavci sa tjeles-rrom toplotom otl 35,50 C.

I brza razbojnidka plislravica ima svojih ljutih ncprijatelja,Lr prvome redu ju progone veliki morski psi, ali nam zato

St. 62. Pliskavica (Delphinus). lz Babit, 'Fink: Zivotinistvo.

pliskavica gdjegod moZe tamani ribe i glavonoSce. Ribari seboje pliskavice kao ljutos bida, jer njena nazodnost za rlbo-lova na ribe selice moie da bude upravo katastrofalna. Ne-tom spuste ribari mreZe, eto ti jato pliskavica pu5udi iz ve-like udaljcnosti do same plitke obale i Sto bi o dlan udarioza tih das izjedena je sva ulovljena riba, pa samo joS glavesrdjela strSe iz okanca mleie, u koliko su mreZe ostale di-tave i nerastrgane. Zataknute riblje glave u krpama od mre-ia mogu biti svjedoci o kolidini uni5tene ribe i o Steti, Sto juje za nekoliko dasaka podinio tai zlotvor pomorskoga ribar-stva. Pliskavice i kod ribolova na svijeiu znadu omastit ibradu sa sldjelama i drugom ribom, a Sto ne poZderu, torastjeraju svu svijetlom okupljenu ribu. Pliskavica doZivi sta-rost o'd 25-30 godina.

U Jadranu Zive stalno neki kitovi, a mnoge vrste tekkatkada samo zablude u nj. Stalan i najobidnij i stanovnik

Page 61: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 0 2 -

naSega mora je 'do 2 m velika pliskavica Drava (Delphinus'iliiiri'tr''r't*:'*,tl'i,k"iill'il"*::i*;X"^.1'1';1;qi;:i[,tJTtJi'T',,,1"' ";;d;;; .."Juilto oa ouuru' -staran !ejadranski oblik, kalio-" Eini' i glavata pliskavica (Grampus

griseus) takodier "*"

iL-"tiif 'u' u drugadiie d'olazi ta pliska-

v i c a i k o d r t a D o b r e N u . o . , p ^ u s j e v e r n o m P a c i f i k u . U J a -dranu je ulovljeno ;i;]tk; lpii*itiutu pliskavice glavate' a

jedan primi.rut, ,toi' i i"tn-ttol-7uOtu' duva se kao kostur u

zasrebad,. zoologiisror# t"")t'"' Ci"vna hrana te pliskavice su

glavono5ci. pristaviJa )aJr-#nu (ctoui"tphalus melas) crno ie

oboiena i do ? * "tiifto-u

Zivi u iatima od 10-20 pa i od

tisu6'e primjeraka, k;'jt;;;i;iari muziak' Ta vrsta ie doma

u Sjevernom ledenoni moru i sjeve-ruom Pacifiku ' all zna da

zadie i u Sr"oo,t*no^^;;;t i"-u Jadran' Lieti' godine 1920-

vidjeni su nekoliki ;;i*l;;;i "-Jadranu'

pa je iedan- T"'li,k;k;'; ';-d"zine ulo-vlien toa Jablanca u hrvatskom prr-

moriu. Nijedan .. tif ft*o .ka.iu',ne.nlsude tolikoputa' kao

baS taj oblik, a f,uA"gu'it*-utoui' oO ni"ea je velika I:lttl' .l::i"ei"ai .e oO iednog"primierka dobije tona ulia; meso I sla-

ninu pak jedu od t-"iJztt"' usoljenog ili osuSenog komada'

Za sviei,e m.so t uZri,-O" li utfo- tedno' ali se brzo kvari' a

f.JZu upotrubliavaiu za pravlienie r-emenia' . ,- :-.U Jadranu Zivi pripadnik iedne druge sisavadke hrpe' KoJu

zovemo peraiari' a ta vrsta se zove sredozemna medvjedica

iM;;;"h;; *tdittttuntus)' koja Zivi u Sredozemnom moru'

Egejskom moru i i*o*-titotn' a izuan ovih podrudja u At-

lantiiskom oceanu ;;";; muatit" i Kanarskih otoka' I pera-

jari su sisavci, xo:i se piiiiutist Zivotu u vodi' ali su pokriti

kratkom cllakom. P;:iil"; zvierad. prilagodjena moru' ti-

jelo im je vretenast"-if"'r'Ot oiitFano za plivanie' udovi

su ude5eni t uo p.tui", [iatti su i plosni i okrenuti natrag'

StraZnii udovi stvaialu t"pnu lepezu na kraiu tiiela' Kao pri-

lagodbu na vodeni okoli5 smatramo . zakrSliane slu5ne u5ke'

;";;; .u im u.t. i elastidne pukotine, koie se mosu. same

od sebe zalvotili, u'oi*oio se pomo6u mi5i6a kao i kod

kitova. Tulenii ili ioi;'tu u uoaf brzi i elesantni pliva'di' a

;;;;";;e "taa

i,uaiu-utt*a te5ko pokredu saviiaiudi na

mahove straZnji Ot tiitfu' Ti se morski sisavci hrane ribama'

racima i meku5cinia-u-*otu' a hvataju ih oStrim zubima'

i.;;il i"i i.an*ii rrarijetko poredjani. u Jadranu ie pome-

nuti iedini tuf.n: *Liuitditu ttt'dozemnadanasve6 dosta ri-

- 1 0 3 -

jetka Zivotinja, pone5to ju je tu i tamo susresti u juZnoj Dal-maciji, oko Dubrovnika i po obliZnjim otocima i grcbenima,pa kod otoka Hvara i jllljeta, a napominje se, da ju vidjeSei u sjevernom dijelu Jadrana kod otoka Paga.

VIII.

Morski plankton.

Zivotinie, koje u moru aktivno plivaju kao Sto su ribe, ,kitovi i t. d. mogu da se pokredu protiv svake struje i giba-nja vode, naudenjaci ih zajednidkim imenom oznaduju kao ,nekton, a neki kao nektonijski il i aktivno plivajudi plankton,za razliku od pravoga ili lebdedcg planktona, koji se pasivnopokrede, jer ga voda po volji sa sobom nosi. Pri,padnici pra-voga p lank tona i l i p lank ter i (Burckhard t ) mogu doduSeimati svoju vlastitu mod pokretanja, ali ta je tako slaba, dase ne moZe odupirati daleko jadoj sili vode. Pravi plankterne mora biti sitan, mogu to pade biti i vede Zivotinje, kao Stosu meduze, ali ie njihovo miSidje preslabo u jadem pokreta-nju vode, pa ih struje nose sa sobom, a ne mogu se oprijetiniti slabijem gibanju vode. Prema tomu moZe biti u planktonui velikih Zivih bi6a (makroplankton), malenih (mikroplank-ton) i najsitnijih planktera (nannoplankton), a to su najmanjeplanktijske biljdice.

Pored iivotinia, koje okom dobro vidimo i bez sprave zapovedanje, ima u planktonu malenih, pade vrlo sitnih biia,koir dobijemo, ako neko vrijeme vudemo kroz vodu gustumreiu za plankton, dakle ako vodu kroz takvu mreZu filtri_ramo. Na dnu se mrei,e u posebnoj posudici sakupi ka5a, kojanam pod mikroskopom daje sliku najraznolidnijega svijeta Zi-vih bida, kojih u moru ima u neizmjernoj kolidini. Plankterisu obidno maleni, ali ne moraju takovi uvijek biti, jer kakosmo duli, ima ih i velikih. Lidinke mnogih vodenih vedih Zi-votinja pripadaju planktonu, a kad one odrastu, razviiu sei pretvaraju u oblike Zivotinja, koje snasom svojih mi5i6asame sebi odredjuju smjer pokretanja. Lidinka vclikoga rakamorskog i zviiezde pliva u planktonu, a o'drastao rak i bod-ljika5 plaze po dnu morskom. Takvih primjera ima u prirodimorskoj nnogo i u razliditim variacijama

U strujama mora ili korentima ima mnogo svakovrsnog

Page 62: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 0 4 -

planktona, pa bucludi da je na rubovima struie brzina manja'

to se u tom podruciu itiuie sakuplja mnoLina Zivih bi6a ili

planktera, a tamo i. nlei-i *uge plutajude predmete'- kao.drv-

lje, liSde i clruso. U pi"ttto"""Lli'c iivotinjski i biljni oblici' a

jtHi; i Jtrii vrlo vaZni kao hrana veiih morskih stanov-

nika. Planktonom .t ft**"" 'opet tu" planktijske riblje lidin-

ke i mlade ribice, p"'iiJi"f" iazlidnih crva i bodljikaSa' pade

S t. 63. ) adranski pl ankton^p"^l :l[:.sl"f ilnh[i"/; ccra' u m

*,.';i,fi td;*i,q*i'[{t;+:i$q1;',.ii$l;"ql i"*riiii'irli,T,:itr*:illimi veliki usati kitovi love plankton na taj nadin' da nrocjgdiuiu

mot'sku vodu kroz iuiejiun* pfode ili. usi u ustima' Ribice

hvataju medju ptanxtlnom komad za komadom' a mnoge dru-

ge Zivotinje uuto*ui.ti i i ltriraju morsku vodu' kao na pr' tu-

nikati i ,drugi."'^^.^R;"i* lriro*, kad najradiie more miruie' naci je- na nie-

govoi povrsini *ntgl-piun[ionu'-pu.kao Sto je morska voda

bistra i p,rozirna, i " i*"

Ai t ta 'Siroke-pudine kao da su od

oiita triitala tako, oa im ditavu unutra5niost posve iasno-raz-

biraS. Ta su Ziva bd; k;dat; mekana drhtalin-a' pade katkada

gotovo sama voda sa l% organske tvar i ' IVLnogl su planK-

ieri bezbojni il i posve prozitni pa se pridinja' kao da se pri-

- 1 0 5 _

lagodiSe okolini zbog kakve zaStite, ali danas znamo, da jeprozirnost i bezbojnost 'pripadnika planktona u prvome reduposljedica fiziologijskih pojava, a tek u clrugome redu, da jeprobirom ta pojava moZda u sluZbi neke koristi i l i zaStite ne-kom Zivom bi6u. Ne postoji l i, veli D o f I e i n, moZda velikauzro(.na veza, koja sili uzduh, r'odu i Zivu tvar, da na odre-djeni nadin djeluju jedno na drugo, pa nije li moZda probitad-no za takove Zivotinje, Sto veriina sundanih zraka mora pro-ei kroz njihovo tijelo, a da se ne slome i ne reflektiraju, pa da

se ne prometnu u neke osobite ob-like energije ? Opaianja su poka-zala, da je prejako svijetlo na po-vr5ini vode za neke organizmeupravo pogubno. I s obzirom naboje Zivih biia u planktonu drZise opravdanim mi5ljenje, da pri-mjerice ljubidasto ili modro obo-jenje tih biia u prvome redu nijezbog zaStitnog priljubljivanja, negoda su te boje nastale u povodufiziologijskog procesa, koji je, kakose dini, ovisan od izvaniskih utje-caia. Za to govori pojava, Sto sudubokomorske lidinke Zivotinje Ve-lella crvene boje, a tek kad sedignu na povr5inu mora, tada po-primaju svoju tipidnu rnodru boju.

Izmedju planktijskih biia viso-koga mora i obalnih Zivotinia po-

stoje razl ike. U moru ima bi ia, kQja kroz ci je l i Zivot ikao odrasli i kao mladi razvojni oblici, provod'e Zivot lebdedii plutaju6i u moru. l-ako Zivi veliki dio diatomeja, peridineji,radiolariji, mnogi foraminiferi, meduzni oblici, koji se direktnorazviiaiu bez polipne generacije, pa sifonofori, ktenoiori,sagite, pteropodi, kopelati, salpe i pirosomi. U rnol rr ima sdruge strane Zivotinja, koje jedan dio iivota iive kaoplankton i pasivno plutaJu i lebde, a ostalo vrijeme Zivotabcrave na dnu mora, pa tamo plaze ili su :prirasli za dno ilikakovu drugu podlogul to su Zivotinje dna, benthos ili ben-thal. Tako Zive metagenetidke meduze s polipima u vezi, nekicrvi, pela'gijske lidinke hidroida i koralja, bodljikaia, meku-Saca, raka i pla5tenjaka, a mnogi su od ovih biia obalni sta-

Sl. 64. Lieinka morskoga ieZincaEchinocardium cordatum, poMortensenu; iz Fink: "Razvoi

Zivih bi6a<.

Page 63: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 0 6 -

novnici. Ako obalne stanovnilce odnese struja na otvorenupudinu, oni de tamo na6i svoj grob na isti nadin, kao Sto deponajvi5e propasti i poginuti njeZni oblici pudine, ako ihitruia il i vietar odnese i 'dotiera do obale. Ako vjetar duZevriieme duva u jednome pravcu, dospiju neke Zivotinje (Ve-

lella i druge) do same obale, pa ih poslije, kad se vjetar i oluiasti5aju, u velikim mnoLinama nalazimo badene na ialu, gdie

se njihovi leSevi rastvaraju i okuZuju uzduh. Kod nas je uJadranu opaZeno, da j'e plankton tr56anskoga zaliva obalan'a kod Rovinja ve6 sadrZi i oblike posve otvorena mora( S t e u e r ) .

Morska voda sadrZi 34% soli, Jadransko more todno3,3--3,85%, pa ie slatka voda za mnoge morske stanovnikeupravo po Zivot Stetna. Ali ni mnoZina soli u moru nije po-

svuda jednaka. U Sredozemno more uticde razmierno maloslatke iode, pa ie u zapadnom njegovu diielu preko 370/*(pro mille) soli, ko'd Krete 39,50/oo, na sirijskoj obali pade40oloo, a u Crvenom moru, kamo joS manje slatke vode pritje-

de, iznosi slanost mora 45-46,50/oo. g zapadnom dijelu Istodnogmora nasuprot iznosi slanost l/loo, a u Finskom zatonu samo0,60/oo. U otvorenom o'ccanu je sadrZaj na soli u dubljinamamorskim od 300 m stalan (as'i.).

U moru ima Zivotinja, koje se mogu prilagoditi svakojpromjeni u slanosti vode (eurihalini oblici), ali ima i takovih'koji su vrlo osjetlj ivi za svaku promjenu slanosti vode (ste-nohalini oblici), pa ako im se salinitet njihove okoline naglopromijeni, tada nastupa u povodu nagle promjene turgorasmrt, a u prvo'me redu nastaju tc promjene u koZi i Skrgattta.Prema tomu imamo' Zivotinje, koje Zive iskljudivo u moru,kao Sto su to politalamni foraminiferi, svi t adiolariji, vedi diospuZava i i,arnlaka, svi bodljikaSi, gotovo svi mnogodekinjaiicrvi, rglavono5ci i drugi. Sve vodene Zivotinje trebaju nekttodredjenu kolidinu soli u vo'di, pa je destiloyana voda (posvebez soli), za ledinu Zivotinja vrlo Stetna, bududi da se proce-som osmoze o'duzima njihovu tkivu odviSe soli, i smrt nastu-pa u povodlu brzog osmotidkog izjednadenja, ako Zivotinjunaglo premjestimo iz slatke vode u more i obratno.

Ved smo prije rekli, da ie morskim Zivotiniima (izuzev5ineke ribe ko5tunjade) tjelesna tekudina po gustodi svoga s3'dri,aja jednaka (isotonijska), okoli5noj vodi, pa su stoga mor'ske Zivotinje kad5to vrlo osjetlj ive na promjenu slanosti oko'li5ne vode. (Kada izmedju rastopina nema osmoze, dakle iso-

- 1 0 7 -

srnotidke rastopine, tada su one isotonijske, d e V r i es, 1888.)-Mnoge Zivotinje, kako smo ved duli, nisu baS tako osjetljivena promjenu slanosti vode (eurihalini oblici), pa mnoge mol-ske Zivotinje ulaze bez ikakove Stete za svoj Zivot u u56a ri-jeka, kao mnoge ribe, pa meduza Aurelia, itd., a neosjetlji',aje za promjenu slanosti vode i dagnja, rak Carcinus i drugi.

Sitna Ziva bida planktona oiivljavaju gotovo svaku kap\u,mora i po njima je to more Zivo tijelo, a bi6a su r'ekli bis,uo,krv< njegova. Nauka je doista utvrdila slidnost kemidkogasastava izmedju Zivotinjske krvi i morske vode. Iz toga nekiizvode zakllu(,ak, da se kopnene i slatkovodne Zivotinle raz-viSe iz morskih, pa nas naSa krv, veli S t e c h'c, odeviduoopominje doba, kada je stanice na5ih davnih predaka joS opia-kivala morska voda. U krvnoj tekudini ko,pnenih i slatkovod-nih Zivotinja nalaze se elementi i spojevi, kojih ima i u mor-skoj vodi, osobito NaCl, KCl, MgCb, i CaCb,, dakle krv je uneku ruku razredicna morska voda. Da se krv i morska vo-da mogu donekle nadomjestiti znamo iz medicinske nauiie.Kod velikog gubitka krvi je, kaiu, naibolje sredstvo kao nak-nad.a za izgubljenu krv razredjena morska voda, i da je jo5bolja od fiziologijske rastopine kuhinjske soli.

U plantkonu mora naii je gotovo sve Zivotinjske tipove,koje more na svojim dcbelim pledima lahko nosi. I troma kop-nena gujavica ima u planktonu mora svoje kao staklo prozlr-ne srodnike, koji na povrSini okretno plivaju, a ima tamo Irakd i meku5aca i mnogo drugoga. Mnogi organizmi, koje tususredemo veoma su ovisni o fizikalnim promjenama na po-vrSini mora, o suncu, nevremenu, buri i oluji, pa se prelilatim prilikama dii,u na povr5inu ili spuStaju dublje. Planktor:aima dakle na povr5ini, ali i u svim dubljinama, izuzevsi ve6prije pomenute iznimke, gdje je zbog nekih pojava iskljudengotovo svaki Zivot.

Pripadnici planktona ne putuju morskim strujama samo uhorizontalnom pravcu, nego se u povodu razlidnih fizikalnihpojava u moru vertikalno spu5taju u dubljine, a drugiput soopet diZu na povrSinu. Kad svi6e dan spu5ta se plankton, akad sunce zadje plankton se dii,e gore. Zna se, da lidinlce t:dnajjednostavnijeg kidmenjaka Amphioxus putuju dnevno go-re, pa ih je nodu nadi Dosve na povr5ini mora. Slidne se pro-mjene u planktonu zapaiaiu i kod promjene vremena, dim sepojavi vj'etar ili oluja, plankton ostavlja povrSinu. Sve te pr,t-mjene u Dutovanju planktona uzrokuju tizikalne prilike, oso-

Page 64: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 0 8 -

bito temperatura, pa slanost mora, struje, itd' U planktcnu

nastaiu prema tomu promjene u kolikoii, kakvodi i u rasp:c-

iituni.nju. Na terminskim istraZivanjima Jadranskog mora s

puroUtoio* uNajadao ustanoviSe, da je sjeverni dio Jadrana

do palagruSkog podmorskog praga na planktonu kvalitativ;ia

i kvantitativno bogatiii, negoli je iuZno morsko podrudje. cialie

od pomenute granice, gdje se ve1 opala karaktcr dubokog

-oiu. Bogato ie nalazi5ie planktona izmediu Istre i sjeverota-

iii"nitilr iatoka..ladransko duboko more je ispod 200 n1 uup-

de vrlo siromaSno na planktonu' a mnogo 'planktona ima ile-

Ouftto kopna duZ obale talijanske' Toliko ne5to op6eno o

pluntionu, a sad cla viclimo, kako se vladaju nel<i poiecint

plankteri i koliko ovise o fizikalnim pojavama'' -- jednostanidne kremenjaSice alge (Diatomeae) trajbulnij".

uspijevaju u hladnijim -ori*u, a sitni dvobidaSi (Pcridineae)

pripuOuiu toplij im podrudjima mora. Toi je pojavi uzrol\crn

iviietlo, toplini i hrana, pa ti iaktori uvelikc utjedu na njiho-

vo'umnaLinte. Diatorneje su dakle biljni plankteri (fitoplank-

tolr) ponajviie hladne vode, pa zimi kadSto stvaraju u trSdan-

.oln'ruriru (a katkada i ljeti) tako zvani nmonotoni planktono

i.-j. Ootor" u tako velikoj mnoZini, da clominiraju u plankto-

nu. ]'uj je diatomejski planktc'n Zu6kaste boje i pahuljav' pa

ga r ibir i zovu , l imonatan' Peridinej i se nasuprot kod nas u

.ladranu pojave u velikoj mnoZini ljeti u blizirri obale i uzro-kuju Utatno more (,marc sporco()r il i kako Hrvati oznaiujtttu pojavu, cla ,more cvjetan. Po r ibarstvo je ta pojava l t

moru od znatne Stete. treri'dinejA medjutim ima kod nas uplanktonu kroz ditavu godittu, kao Sto i u drugim juZnim mo-iima (S t e u e r'). e esto se javlia u planktonu juZnoga Ja'dra-na'a kadSto u ve6oj mnoZini i u sjevernoi njegovoj kotlini ku-glasta I rnilim,ctar velika jednostanidna Zivotinja Noctiluca'vrlo proZdrljivo inade bide, koje proZdire pelagijske biljdice,infusorije, malene kopepodne radi6e, planktijska jaia i l idinke.

Jadranski radiolariii (akantometridi) pokazuju prema ka-

lenclaru planktona naSega pravilno 'pojavljivanje, i '.a se prvi

njihovi oblici pojavljuju koncem svibnja ili najkasnije koncemlipnja, a t zimi il i rjedje podetkom sijednja podinje ih nesta-jiti iz planktona. Izmedju svih jednostanidnih Zivotinja il i pra-

Ziva (Proto76n) p2jbolj e znamo za rad.olarije, kako su u ver-tikalnom smjeru ra5ireni' Oblici akantometridi nastanjuiu sesamo u toplij im slojevima vode, obidno do 400 m dubljine' au Sredozemnom moru su nadieni i kod 1200 m 'dubljine, bu-

- 1 0 9 _

duii da je u dubljinama toga mora takodjer vocla toplija, ue-go u istim dubljinama otvorenog oceana, kako nam je vedpoznalo. Od radiolarija vrlo su ra5irena u Jadranu dva obli-ka: Acanthometron i Sticholonche. Acanthometron dolazlsamo za vrijeme toplih mjeseci u sjevernom dijelu Jadrana. au jes'cni je na jugu. Sticholonche se nalazi na sjeveru Jadra_na za jesenskih i zimskih mjeseci, IJa ga u toplo doba godinctano nikako nema, bududi da se ta,da zar)ri,ava u juZnom po_drudju na5ega rnora u duljinama otl ?0-300 nr. Sticholonchcboravi u dubokom moru juZnoga Jadrana preko ljeta, a Acan-thometron pako tamo prezimljuje. Njihov prenos od juga pre-rna sjeveru vrSe morske struje, pa na taj nadin uvijek s no-va naseljuju njima sjevernu jadranskomorsku kotlinu. Radiola-rii i su biia kratka Zivota, pa se za vrijeme tog polaganogputcrvanja i transporta s pomoiu struja od juga prema sjeve-ru naSega mora neprestano rasplodjuju, izmjenjuje se genera-ciia za generacijom, pa ih u odredjeno doba godine u plank-tonu sjeverne kot l ine nestaje; novo pr i t jecanje t ih bi6a rrplanktonu dolazi s juga. Iznenadno pojavljivanje nekogaplanktera kod nrSih obala tumadi se tako, ,da je strujonr done-scn s juZnoga dubokog podrudja morsko,g i ne ostaje kocl nasstalno kroz cijeiu Bodinu, nego ,ga struja opet pOvude Sa Su-bom vradajuii se duZ istodnc o,bale Apeninskoga poluotoka.

More i on,da, kad je na oko mirno, destice njegove su uneprestanom pokretanju, u vjednom gibanju, more struji uodredjenom pravcu u povodu nejednake to,plote razliditih slo-jeva ili u povodu vjetra. Vjetar je u Jadranu od velika utjc-caja na postanak struja. Bura ili sjeveroistodnjak na primjers velikom snagom udara s visina kopa i naglo nastaje, patjer a morsku vodu u povr5nim slojevima dalje od na5ih oba-la, a voda na dnu mora tede sada u protivnom smjeru, izotvorena mora prema obali, da nadomjesti ,gubitak vode.Da ta struja znatno utjede i na putovanje planktona u obal-nom podrudju mora lei,i na dlanu. Vjetar s kopna upliva naZivot u moru ne samo u mehanidkom F'ogledu, nego i u povo-du nagle promjene temperature. eim zadune prva jesenskabura iza toplih dana, ostavljaju ribe selice obalno podrudje.Pri tom vremenu nastaje mnogo hladnija dubokomorska sti -ja prema kopnu, dakle nagla razlika u tr:mperaturi obalnemorske vode, s.lakako mnogo ve(,a razlika u toploti, negolibija5e do tada. Ta je dubokomorska hladna struja s tim jada,Sto je jadi vjeier s kopna (bura), pa se riba zbos, toga izne'

Page 65: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 1 0 -

miruje i konadno otplovi dalje od obale. U povodu ovo'ga

*Iiuii":^ pribliZutu se i udaljuju ribe selice od obale, tako si'

djele, skuSe i ttr:rlgo.i*u u planktonu bida, kojih llema u Jadranu svake go-

dine, pa sc primjerice meduza' koju zovu kapa sv' Mir'rka(Pag,

-Cotvlorhiza) pojavljuje kod nas tek nakon viSe godi-

na. Isto tako su vedina ktenoiora stanovnici toplog poclru-

ija, pa je venerin pojas (Cestum veneris), koii naraste dot,S-m duZine znadalan oblik atlantijske i mediteranske toplevode. a u burnome Jadranu ga susredemo kadSto samo umanjim primjercima. S druge stran'c nalazimo lidinke bodlji-ka5a kroz ditavu godinu u planktonu. Kladocerni radidi Evad-ne spinifera i Ev. tergestina rrosve su tipidni obalni oblici na-

5l 65, Kladocerni ra6i6i, l i ievo; f;.u.s,.*,..Jtedius.

desno: Evadne spi'

Sega planktona, 'pa se prvi oblik dini, da je najde5di oblik iz-'medju kladocernih radi6a u Jadranu i nalazimo ga po ditavomjadranskom podrudju, pade u dubljinama od 500 m i dublie'Srodni se orblik radida Podon opdeno uz':vSi pojavljuje tlfi ladnije, a Evadne u toplije doba godine. Kod pelagijskih pla-

Stenjaka, kopelata, dadu se ostro luditi oblici toplih i hladnihmora, pa nijedna vrsta ne dolazi u oba podrudia, te primje-

rice Oikopleura preteZno pripada toploj vodi. Sve vrste pla-

itenjadkog ti,pa SalPa (izuzevii jedan samo oblik) pripadajutoploj vodi, a u Jadranu su poznate vrste: Salpa maxima, S'Iusiformis i S. mucronata. Salpa 'democratica-mucronata po-javlja se svake godine u Jadranu u velikoj mnoZini po danuna povr5ini. Zanimliivo je, da se .,pored mnoZine salpa opaZatada u planktonu vehko siromaStvo drugih planktera, pa i ra-'dida kopepoda, kojih gotovo uvijek ima u planktonu, nalazi'

_ l l t _

mo sada mnogo manje, jer su salpe veliki potroSadi najsitnije_ga planktona ili nanoplanktona, -kojega

,*utru*o prvotnonrhranom swga Zivoga u moru. O toj-prvotnoj hrani bit 6ejoS govora poslije.

I. riblja jaja su Dripsdn;.i planktona ili kako kra6e kaie_mo plankteri, Da su nonajvi5e ur"uni io-'ooalno po,Oiuii",l .podetka opdeno imadu specifidnu tezinu "oOe;

; f"j;j l;;a.; ;kadito su i lakSa od nje. Kad ie ; il.;; razviie embrijon,

Sl' 66' Ktenofor ooias ven^erin (cestum veneris)7 nieino prekrasno biie upodobi prozirn^ iraka 5.6:T u Sir inu, a do' i m u duZinuT treDavastirubovi mu iriziraiu u svim boianra. a"s;.'(p" tf,";; ;" -B;il;

; "p;tgi;;il;, ' ! )ugoslav. Akadem. Znanstv. a;ef" 'ra'"pCI iaobrazbu, knj iga 5).

specifidna se tcZina njegova poveia i takva se jaja spu5tajusa.da. dublje ispod povrSine. Mlade ,iUi"" takodjer ponajvi5eplivaju u sornjim slojevima ,,oOr, u A;Iil rastom postaju te-ie i padaiu dublje. Zivotinjski ";fi.il;;

spuste se konadnona svoje stalno prebivaliSte na dnu.U Jadranu mriieste ribe zimi, u prosincu do sijednja, paIjeti od srpnja do kolovoza. ziii iuf"-it o jaja kako peragij-ski Jlotiraju od papalinke (Cfupea oro"ii""l, meku5ica (GaAi-

|ae),_vedine plosnatica, Spara, a u u.ijufi i*amo mlade obliie(rumbace), listove, lastavice, eritiepke-llepadogaster, mi5),

Page 66: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- l l 2 -

grdobine (Lophius) pa nad zosterom blizu obale kavale (Cor-

iii"l."e"e.t[om topiiiegu aouu sodine' orl svibnia do lipnia

nalazimo mlade riuice"i-njura, cipalia' tovara i drugih pod 5i-

.Jtim-tiiefom velikih me iiza. U blizini obale susredemo mla-

;;';;;ili;iit.ti""ip" flotirajuda iaia riba' koie licti mri:este'

) i t i i od modrul ja (menola) i od obi ju Skrpina (Steuer) '

Ilalo bi se napomenuii pti.ittu jo5 viSe' a i ovo ie 'dovolino'

Ou'. . uiOi, kako se t to, goOinu pojavl juju pojedini Zivot ini-

ski oblici i opet nesta]u, o tittto njih dolu'" na pozornicu Li-

uotu d.ugi ,ui"zi. O;;i" se n'eki pravilan ritain u r;ojavljiva-

niu i nestajanju poiedinih biia u planktonu'

Opazilo se, da se meclju nekim planktijskim Zivotiniama l

razlidito cloba godine i"aouno poiavliuju nejednaki oblici ied-

n . i i . t . v r s t e u d v i j e i l i v i 5 e v a r i a c i j a . P r e m a t o m u s usitni radidi Evadne i-poOon podetkom godine vedi' negoli

iu prim:erci koncem ljeta. To su kod Zivotinia t' -'",-1t^T,p*1iofn" uutiu.ije il i perijodidke promjene oblika' pa o uzrocrma

tiii 'ooi"t" o .uut*'.tu3uiu ounut lo5 ne znarno mnogo' Neki

takove promjene Oovode i ,""u s unutra5njim trenjem vode'

n.f.i op.t s metcorologijskim promierama' a tre6i drZe' da.te

promjene nastaju u pouoOu mijene hrane ili nadina rasploda'

Za planktijsta uiea i*o tolufi, da ih voda nosi i da sami

ne mogu, da se opru gi'banju vode i da promijene mjesto na

n.f i t " lAuf i ine, svs da i imadu neku mod pokretanja, nego pa'

sivnim nadino'm putuju dalje. Sto je takovo bide planktona

pasivnije, tim je saviSenije kao plankter, jer mu je Zivottra

zadaea da lebdi u nekim slojevima mora' a njegova je gradja

lii.i" l i* savr5eniia, kad moZe da stvori zalreku protiv pa-

danja i protiv moenos utjecaia tele zemaliske (gravitacije)'

O tom u idudem Foglavlju.Ako joS icdamput ukratko ponovimo dosad redeno' slna-

tramo ptuui* planktonom Liva biea u vodi' koja se normal-

no ne dotidu tla niti kakove podloge, plankteri le'b'de' a daleko

ih pokrede gibanje mora, neki pade ne pokazuiu nikakova vla-

.ii iog pot..iania. ptant ieri su ili specifidno lakSi od vode'

kao Sto je to na pr. Velella, il i su gotovo jednako teSki kao

i okoliSna vocla, a to ie najvedi dio planktona' Neki su napose

ude5eni u svrhe lebdenja ili se aktivno pokredu da se uzdrZe

i ne ,r,adnu, pa zbog fsrg2 mogu da lebde u vodi' Mnogima iepovedana povr5ina tii"iu u s tirne i otpor trenja, pa su nekiplodasta oitit-u, kao neke diatomeje, radiolariji, sifonofor Por-

bitu, lidink" raiia (palinurus, Scyllarus), sitni radidi safirine i

- l l 3 _

drugi. Nekima je tijelo. produZeno u jednom smjeru kao,sagiti,nekim kopepodnim radidima ili imaldu po 1ii.tu razvite bodlje,iekinje (Chaetoceras) il i_ pako u tijelu

^*j.t rr. kao sifonofori,

a neki povedavaju povr5inu i otpoi t.;j;; da ne padaju stva-rajudi dugadke kolonije.i lance (diatome;i peridineji, radiola_riji i_salpe); Ianci su salpa desto do t mlira dugadki.Veoma je velika vaZnost planktona u ,gospodarstvu priro_

de. U planktonu se nalazi izvor hrane za sve stanovnike mo_ra. U planktonu su neizmjerne mnoZine mlkroskopski .ii"if.biia, gusto mnoStvo sitnih biljdica, jeclnostanienifL Oiatomeia,

S1.67. Gore: Sol i tarni obtik.salpa afr icana, dol ie: komad lanca iste vrste(S. maxima;, po Hesse=Dofleinu.

peridineja itd., 5to ih nalazimo na povr5ini mora. Ta su Ziva,bita izvor hrane za sve ostalo i,ivo u moru. pomenuta sitnaL'ida ili l i l jdlce pripravljaju s pomodu sundane energije prvotnurhranu (Urnahrung), o kojoj ovisi Zivot svih morskih Zivoti_nja, onih na Dovr5ini, koje se direktno hrane s tim biljakamakao Sto i onih, koje te Zivotinje jeclu. O prvotno,j hrani ovisei stanovnici dna morskoga, koji love i probavljaju sve, Sto im,pada u gladna i otvorena usta sa gornjih slojeva mora. O tot,prvotnoj hrani ovisi iivot i stanovnika plitkitr obala, jer kaomladi razvojni oblici iri ridinke takodjer iive obalni stanovnicina.Sirokoj pudini mora, gdje primaju prvotnu hranu, sitneDilJClCe.

Svaka mreia za plankton osvjedodava nas, da u monrimadc doista bezbro! najsitnijih biia i njeZnih sivoiova, -iioji_

ma je tijelo jedna stanica, u kojoj se nalaze zeleni il i Zuii hro-8

Page 67: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- r 1 4 -

mato,fori (tjeleSca s tim mastilima)' llromatofori su kao maleni

ffi;i;;ki iaboratoriii,";Ai; ;t istljueivo. vrse veoma vaini

kemijski rprocesi stvutJnja organske- tuati.iz anorganskih spo-

;;'; ;;; pod utjecajem svijetla' U.tim,laboratoriiima stvara

se sav ugljik, Xoii se nalazi u otgunskoj tvari svih Zivih bi6a'

Zivotinja i bilja. Nii.Onu Zivotin[ nt moi.e da izvude tai naj-

uuZniii".t.*enat svoga tiiela iz neLive pridode' nego ga mora

;;ffii t""*-u-"'ik" ;;;;;;ke tvari' koia se stvara u.tilj-

nom tiielu. Takovo'g bilja ima u moru u.neizmiernim kolidina-

#",'"^'i.nhi-rtao pruttki;;i l imo kazali;da toga imade kad'

stJ'tlrit" u ,notu, Oo ga 'zimute

i pretvore u 'neprozirnu' Zu-

i" ift l.f.tiu, pu i tfu,-uuu *usu' Zelene su bilidice u plankto-

;;;;;;;;; hrana svih ostalih morskih stanovnika' a u prvomr3

St. 68. Kremeniasica (diatom:'?r:f*"""T3',fr.,[1t"'ti'' udesena za !eb=

redu ih Zderu planktijske Zivotinjice' kojima se opet hrane ioS

vede i jaEe Zivotinie prema onoj narodnoj >velika- riba' jed:

malenuu. Organsku i""i'J"fi""iu Outtt Zivotinje iskljudivo od

ililk;'U;iit arUtiin" mora'.otprilike..ispod 1000 m' ne prc-

cliru, kako znafno, zrake sundanog svijetla' dakle nitt ..9n';;"1i.,^ s;; ,[.*iiti.i

-ai.iuiu' pa zboc loga u takvim dubliiiia-

ma ne rastu vi5e uifii"' Ziuotinje' lioie..Zive u tim dutiliinama

ponaivi5e su stoga iu'toinici, oi navaliuiu na druge- zivotinje

iti;;;;d ;j;dn; kis; Zivotinjskih I biljnih leseva' Sto nepre-

stano padaju sa povr5inskih slojeva u dubljinu'

Da shvatim" zi;;t ; moru zanima.nas odgovor na pita-

n:., iJtulo iove zivoiinie'tai sitniZ, koii zovemo planktonom

i koiim se hrane ,ir1ieii" livotinje-' pade i one pridvr56ene'

painaiveCi .tunouri"i *ora, neki kitovi? Planktijske jednc'

stanidne Zivotinje, itiitii (i'rotozoa) ispruZaiu svolg tt31t11t.,. i";t"-piu.*uttli. ni|l iz svog sluzavog tiiela' pa se za te

niti hvataiu .itni oteuniTmi' biljdice' Sto lebde naokolo u vodi'

- 1 1 5 -

PraZivi uvlade te niti u svoje tijelo i probavljaju sve, Sto seorganskog prili jepilo na niti. Meduze, sifonofori i ktenoforihvataju sitne radi6e, lidinke i drugo mnogim svojiin tracima ililovkama, koje su oboruiane otr&nim

-i,trrnicima lti tiepl:ivimpucima. Rebra5i il i ktenofori njci,na su i prozirna niei,-kojase na najmanji dodir raspadaju u ,vodun, pa ipak ,u n.r*o_ljivi razbojnici i napadadi ne samo sitnih iadida I sagita, negoi meduza, pa salpa i puZeua,-uvelike proZdlr, ,llfiu l"j",

"rf-"_de .ribice, pade i svoje rodjake. plijen hvataju s pomodu dvatraka kao povrazom ili tunjom, na -kojori

umjesto udica do,razibezbroj ljepljivih niti. Rebra5 irna uv-u-dene trake, ali kad ih ustreba ispruZiih i preko I metra daleko, a kad se

SL 69. Ceratium u koloniiikao lanac.

ie nanovo opet stvar.a. Pokretanjem repida stvara Oi_lrutikularna izludina Zivotinje, koja je perlodidki oOUacuie, paje nanovo opet stvara. pokretanjem repida stvari' i i-kopleura u svojoj kudici struju, koju sluZi Zivotinii z,adisanje, ali joj donosi i sitnu hranu sa sobom. Na

"gor_

njoj strani kuiice sprijeda nalaze se dva otvora, zatvorena re_setkom od osobito finih niti i kroz tu finu resetku ulazivoda u kudicu, a s vo'dom samo najsitnija bida kao: baktcri-ji, sitne diatomeje, flagelati, rizopodi i sve Zivo, Sto moZe diprodje kroz ta sitna okanca najfinijega sita. Kad se oikopleu_rina kudica prepuni i onedisti s iplanktonom, Zivotinj4 .i;d-nostavno odbaci kudicu i za jedan sat izludi novu, Oikopleuiaodbacuje tu svoju kudicu i onda, kadgod joj je u pogilii Zi_

na. nje prili jepi Zrtva, pritegne brzotrak k ustima i oblizne ga.. Plankton se dade loviti uspje5noi u. veioj kolidini fi ltriranjem uod., nuisti nadin, kako postupamo sa mre-zarna za plankton. Mnoge Zivotinjeimadu naprave i organe 2a filtriranieplanktona, pa voda odstruji dalje,

-a

sav sitniZ zadrZe na sebi takovi- or-gani. Neki planktijski puZevi imadu uustima napose ude5en organ, trenicuili radulu, koja im sluZi ia procjedji-vanje mora. Neke Zivotinje kao pela-gijski plaStenjaci, Oikopleura, imadutakav aparat, da mcgu hvatati naj-sitniji plankton t. zv. nanoplankton.

Page 68: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- i 1 6 -

vot pred kakvim neprijateljem'.ola.l,lapr,9sto pobiegne iz ku-

iice, koju posliie nunouo -iiuoii '

I ' ibt' koie se hrane plank-

tonom, imadu uoese# ;"t*";';;'o;bcieoiivanie ""9:' llTi:tlukovi oboruZani su tim tibutu dugadkim i na gusto nanrza'

nim bodljikurnu tun'Jii ;;;;i i;; ';;k" koie sc izlijeva voda

strujanjem iz usne sitiit. tiJf i-*t f; toi resetki zadr-

Zava se sve, Sto voda iaarzi i tim se sitniZem riba hrani'

Takove sprave zu riit'iiunie imaclu- mnoge ribe' koie iive na

clebeloj pudini *o'u,'u-inuic pripadaiu najraznolidnfti l l l:^-ma ribljim. Aparat za proc:ediivanje. rnorske vode ima pstna

gorostasna (.qelache *"*itl l ' golemi morski f, 'as od 10 m du-

Zine. koji se hrani .i;ffi '; l""li l iq, a kad5to zabludi i u Ja-

i;;. 'trii; '"" sr.'*"*u-i;;d; srdjele',skuse' isle' 6ipli ' a

planktonom .. rtruni*i' i ieinka'grdobine-.(Lophius)' koja iiv\

pelasiiski, pa zbos;;; i; si;ge za iiltrirarti 'c' odrasla sr-

ilobina iivi na d"u ;;;u;';;";i-; ribama' pa nem.a. takove

uredbe kao njezini mlacli ' Pa zar ne procjedjuju velike mno-

;i;;;;";;k. voae i'neti kitovi' koji nose u ustima na nepcu

mnogobroj'n e rozune"ia^Jeirtunt 'proee

ili usi' na koie se hvata

;i;;kil,"k"jim se ti kitovi hrane?

Opstanak je svih morskih stvoror''a' malettih' vedih i naj"

ve6ih, kako se i, ntiif-t ptimjera razbira' uvelike ovisan o

onim sitnim planr<tiiskim tltjto*n' u.kojima stvara Sunce onu

izvor-hranu,'pa da ;;; ffi; ' biio b.i more tek mrtvo tijelo'

Kod budnoc i su.noiil"o-iu' iittogu iezera \ brzlca rijeka na-

lazimoodgovore nt iuu pitanja o pojavama i fazama' o izvo-

ru, kolaniu i propuou"niti L,ii it^' pu 69Lo zavrsiti s Pindarom:

,rAriston men hl 'dorn, najbol ia Je voual

IX.

Pokretanie Zivih biCa u (noru'

Ziva tvar Zivih bi6a i l i kako ju nazivaino plasma polle-

Sto je teZa ocl vooe 6oJ"iiien^ teZina ioi iznosi oko 1'04)' pa

ipak mnogi orguni'"mii"-uOt ' i du se .nikako sami ne pokredu

u vodi. Kod leuoelih 'frieu-uO.S.na,,ie.ditava

gradja njihova'

li iela tako, aa im sle"sriutii pitttg (Uebersewicht) nad okolil

Snom voclom. Mecluze pritnjerice prtmaju u sebe do 98% uo-

de, pa klobuk ,h";iA;;lia aurita)r da podiieli svoi pretes

- t t 7 -

na vedu mnoiinu vode u specifidno lak$oj vodi Istodnoga mo-la, ima u sebi vi5e vode, negoli u Sjevernom moru ili u joSslanijem i teiem Jadranskom mortr, a stoga Aurelia ima uIstodnom moru 97,9% vode u s,ebi, a u Jadranu manje, 95,3da 95,7% vode.

Mi smo ve6 kazali, da je tekuii sadrZaj u tijelu morskihZivotinja s morskom vodom isotonidan, da imade dakle istusustodu, pa Zivotinje mogu bez ikakove Stete ,primati u seb:okoli5nu morsku vodu, jer se slanost protoplasme u stanicamaZivotinjskoga tijela ne 6e smanjiti. U povodu nakupljanja vo-de u tijelu mnogih morskih Zivotinja na Sirokoj pudini postajeim tkivo prozirno i drhtalasto, pa kod nekih pelagijskih Zivo-tinja sadlZi i do 99% vode. Prozirno je tkivo kod meduza,kfenofora, pelagijskih mekuSaca (plitvidara i batrlj idara), koclsifonofora, saEita, a zanimat de diaoca, da je jedan sipin ro-djak, Grimaldotheutis richardi tako proziran, ,da se kroz nje-ga ditati moZe, kako J o u b in kai,e.

Ima Zivotinja, koje mogu prema prilikama promijenitikolidinu vode u sebi. Tako neki radiolariji, akantometridi mogumnoZinu vode u sebi po volji sad poveiati sad smanjiti, pa sena taj nadin mogu, kao i neki drugi plankteri, prema Zivotnojpotrebi, sad spustiti pod povrSinu vode, a sad opet dignuti napovrSinu. Neki radiolariji imadu u izvanjskom dijelu kugla-sta tijela sitne mjehuride ispunjene tekudinom, koja sadrZi ma-nje soli i prema tomu je specifidno lakSa od morske vode, alido difusionih struja medju njima ne dolazi, jer su tekudina umjehuriiima radiolarija i morska voda, kako se kaZe. ekvi-mol'ckularne, t. j. imadu isti osmotidki pritisak. Ako se nekimjehuriii u radiolariju sada isprazne, moZe radiolarij udeda-vati teZinu svoga tijela prema Zivotnoj potrebi, pa dim se sa-mo malo ustalasa povr5ina mora, tijelo je radiolarija mehani-,dki podraZeno, radiolarij naglo uvude svoje mekane plasmat-ske niti, pomenute mjehuride stegne i isprazni, i Zivotinja po-dne padati u dubljinu. Kad se more opet smiri, tanke se nitiradiolarijeva tijela opet ispruZe, mjehuridi se ra5ire i napunelahkom tekuiinom i radiolarij se diZe u vis, Pored te uredbeposjeduju radiolariji i kapljice masti u sebi, a sve to pomaile,da im bude Sto lakSi fini kremeni kostur, koji im za5tidujenjeZno tijelo. Svako pokretanje vode, napose struje u moru,nose sa sobom plankton, koji kod tog transporta gotovo ni-Sta ne sudjeluje, a iiva se ,bi6a ipak pasivno rasprostranjujnpo dalekim i razlidnim podrudjima mora. Uspostavlja se na

Page 69: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 1 8 -

taj nadirr potre'bna ravnotela izmedju Zivih bida' .a sve to ie

;; ;;;; vaLno's bionomiiskog znadenia u vodi' Ziva bi6a se

il'nu iutouom nadiriu Livota lebdenja u moru na razli(ite na-

iine pritagodi5e, pa ie doSlo kod njih do mnogih ude5avanja

u -gruAii

njihouu iij.lu, 'du zaprijede i zaustave, kad treba'

iu6i. puOunje u vodi. Kod lebdedih bida ide sve za tim' da im

se imanji specifidna telina, pa u tu svrhu sadrZe u sebi puuo

voO., tito' Io nalazimo kod radiolarija, koji Zive u kolonija-

*u, pu u meduzama, ktenoforima, lidinkama bodljika5a' kodp.tugii.Litt crva i ptttr*va. Pored pomenutih postoje kod ne--t<itr

Zi"otinla i neki drugi urediaii u tiielu, s pomodu kojilr

Sl. 70. Radiol ari i iz Hesse'Doflein po Schewiakoffu' Li jevo-:.s uvuienimdrhtalast im ovoikonr,. mi5i6ne nit i su popusti le. Lresno: mtslcne nrl l Kon'

hirane, drhtalasto se tiielo nadulo, a ovoiak napeo'

mogu leb,cliti, ali i po volji se spuStati i dizati u moru. Radio-lariji tipa Acantharia mogu kadgod hode povedati obujam di'tavoga svoga tiiela il i ga opet smaniiti. Takav radiolarij je

mikroskopska kuglica s bodljama od stroncijeva sulfata, i te'se bodlje sastaju u sredi5tu kuglice' a izlaze iz tiiela u odre-djenom poredjaju i poloZaiu. Izmedju svake bodlje i periieriieradiolarijskoga tijela pri'peli su se njeZni snopidi misicnih vla-kanaca ili fibrila. S pomodu tih elastidnih fibrila na obodu jed-

nostanidnog kuglastog tijela moZe radiolarij svoj obujam po-vedati, kacl se miSidni s'nopidi stegnu. U povo'du to'ga istegnes€ stanidna membrana radiolarijskog tiiela rnediu 'bodljama inastane neki prazan prostor, koji se napuni vodom, koja od'mah prodir e kroz stanidnu metrranu. Ta membrana imadesvoistvo, da propuSta samo distu i lak5u vodu, pa radiolarij

- 1 1 9 -

postane tada specifidno iakSi, sa mnoZinom se vode u tijelupoveeava obujam Zivotinje i povisuje njen otpor, pa se radio-larij diZe u vodi. Kada mi5idi omlohave i popuste, opet sadavoda izadje kroz membranu tijela napolje, radiolarij je speci-fidno teZi i spu5ta se dublje, mi kaZemo tada, da tijelo pada.

U tijelu se nekih Zivotinja planktona stvaraju iahketvari, koje stavljaju Zivotinjsku plasmu u ravnoteZu sokoli5nom vodom. Sifonoiorna kolonija nosi na vrhu svo-me mjehurid ispunjen uzduhom, koji moZe izad kroz si-tan otvo'r zalvoren kruZnim rni5i6em. Taj mjehur dini, da

;:::..-*

l i

Sl. 7r. Radiolatii se dite'":i:Ti {r?lji.u,l*il'.hurica,i

finih plasmatskih

sifonofor lebdi na povriini mora, pa kad vjetar rzne-miri povr5inu vode, istisne se u'zduh kroz pomenuti otvorna mjehuridu i sifonofor stane padati. Da se ta iivotinia uz-mogne opet didi na povr5inu, izluduju stijenke uzduinog mje-hura s pomodu nekih iliiezdica neku plinovitu tvar, koja is;puni mjehur i sifonofornu zadrugu digne na povrSinu. SliEnrlhidrostatidku spravu imadu ribe u uzduSnom mjehuru, medjx:tim o tom poslije. Neki pripadnici'planktona olak5avaju svo-je tijelo i s uljem, koje nalazimo ved u planktijskim jajimamnogih riba, pa o mnolini ulja kad5to ovisi, u kojem morskomsloju todno treba da lebdi jaje. Kapljice ulja sadrZe jaja odsrdjele, sku5e, lastavice i l istova. I sifonofori neki, pa raci idrugi sadrZe u tijelu kapljice ulja u tu istu svrhu, da budu uvodi lakSi. Mnogi veslono5ci radidi imadu u sebi lagane kap-ljice ulja, koje potjedu od biljnog planktona, kojim se ti radi6ihrane. Istu svrhu poluduju mnoge morske Zivotinje s pomo-6u masti, pa koliko le nalazimo nagomilano u tijelu veiikih

Page 70: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 2 0 -

morskih sisavaca, tulenja i kitova! Kitove i perajare (tule-nie) zaYfieuje ta mast pod koZom i od ohladjivania, jer je mastlo5 vodid topline, dakle mast sluZi ovdje kao termidki isola-tor. Ovim morskim toplokrvnim stanovnicima mora sltZe zaolak5anje plivanja na Sirokoj pudini takodjer uzduhom ispu-njena velika pluda, dakle ovdje imaju zadaet kao Sto je imauzdu5ni mjehur kod riba. Pa i za uzduSni mjehur riblji zna-mo, da moZe pored hidrostatidke funkcije imati i di5nu zadadu.

Sl. 73. Sifonofor imade ulienukapljicu (n) zalebd,cnie u vodi;

po 'W'olterecku.

Velika riba bucanj ima pod koZom debeo sloj masti, kojim sedrZi na povr5ini vode, jer to katkada 6ini, premda bucanj po-sjeduje i uzdu5ni mjehur. Globigerine (foraminiferi), Sto lebdena pudini, a da budu lak5e, imadu ku6icu (lju5turu) od tankihstijena, a pelagijski raci imaju oklop sa vrlo malo ili niStavapna. Drugi pako foraminiferi i raci, koji Zive na morskomdnu, imadu mnog,o vedi postotak te5kih rudni tvari u svojimlju5turama. Norveski rak ili skamp, koji Zivi na dnu imaprema kemijskoj analizi preko 33% rudnih tvari u sebi, a

- 1 2 t _

kratkorepi obalni rak Carci,nus, izvrgnut bijesnom mlatanjumorajma paEe 41,91% mineralnih ostataka ili pepela, ;;;;;;9d..3% masti. Neki pak pelagijski .u.i, toi.- fiufia' mltl,iokrilo majke prirode, imadu oko- I% p*p.lu i preko- Sn niiii{I1-9tse, 1924.). Sipa Zivi ponajvi5e nu Onu mora i nosi po,dlediima vapnenadku ljusku, a lignjr,-to:i ptiuuiu *or.-,-irnu-du usku, nieinu, roi,anu i laganu fi"rtu.

-

74. Planktijski radid veslonolac; Hemicalanus filigerus, sa dladicama natijelu moZe da lebdi u vodi,

Da neko Zivo bide moZe lebditi, ne smanjuje mu se samospecifiina teZina, nego moZe i pove6ati relativnu povr5i,nutijela, kako smo ved i duli kod nekih primjera u planitonu. Upovodu svega toga smanjuje se brzina ,pada, a to se daklepostizava i pove6anjem otpora nekoga predrneta. Drhtalastatvar kod meduza i drugih bida nabubri u vodi, pu pou"euuulpglam tijrela Zivotinje, kao sto mosu to da izvrse i bodlje ra-diolarija, koje drugadije sluZe kao potpo,ra i zaifita *.kunutijelu Zivotinje, a ovako i u svrhu lebdenja u vodi. U istu susvrhu kod mladih i odraslih nekih raka mnogi privjesci i dlake

Page 71: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 2 2 -

po tijelu, dime se povedava projekciona ploha, pa se i duga-dka ticala i noge u Zivotinja mogu na Siroko ispruZiti, dimese povedava obujam tijela. Neke Zivotinje smanjuju brzinuF"ada u vodi aktivnim pokretanjem trepavica i mi5i6a. Takveprimjere nalazimo osobitokod razvojnih oblika morskih Zivo-tinja, crva, bodljikaSa, pui,eva, Skoljka5a, pla5tenjaka, ma-hovnjaka, hidroida i drugih, pa im se lidinke diiu na povr-Sinu pokretanjem trepavica na njihovu tijelu, a s druge su

Sf, 75. Kopepodni ra6_id (Calocalanus pavo) ude5en za lebdenie pove6a,njem povr5ine t i jela,. lz Babii : >Poglgd;u7 fugoslav. Akad., Znanstvena

diela za op6u naobrazbu, hniiga 5.

strane mnogi plankti jski raci zbog jadeg aktivnog pokretanjajako mi5i6avi. Lidinke ;bodljika5a su prilasodjene lebdenju uvodi badvidastim i valjkastim tijelom, oko kojega teku trepa-vasti nizovi. Lidinka (Ophiopluteus) bodljika5a zmiia(e imadugadke postrane krakove, koji je drZe u ravnoteZi, a lidinkenekih riba imadu zbog lebdenja Siroke perajice (Lophius, Zeus,Trigla), postrance su splostene lidinke plosnatica (plaiessa),zatim mlade jeguljice, pa lidinke ribe Trachyterus, i druge., . Kod lebdenja Zivih bita u moru do\azi u obzir i unutra-Snje trenje viskoznost vode. pod unutraSnjim trenjem vode

- 1 2 3 -

raztmijevamo otpor, koji d.ine vodene destice svome istisnu-iu povodom padanja tjelesa. eim je veda relativna povr5inatijela u nckoga bida, s tim vedi je pomenuti otpor vode. pre-

S1 76. Pelagijskom Zivotu priliublieni puL prozirna sa peraiastomr

i

povrSinorn,zmijada du*

nogom pliva, po Volterecku.

ma tomu lebde i sitna bida sa relativno velikomDa zbog toga posjeduju pomenute Pluteus-lidinkegadke nastavke na svome tiielu, aradjg_ Porcellana-lidinke i druge, -*-\_.pa lidinke kolutiiavih crva (Anne-lida), kao Sto i mnoge odrasle Zi-votinje, nose na tijelu razlidne iz-rasline za poveianje povr5ine svo-

S1 77. Mladi Kovad .(Zeuspungio, po Stiasny,u.

1 l

II

Sl. 78, Rak Setella gracilis ude.Sen za lebdenje, po Giesbrechtir.

jesa tijela i da im se smanji brzina pada u vodi. Nosivostje vode za lebde(,e organizrne u glavnom uvjetovana unu-tra5njim trenjem vode ili ,otporom vo,denih destica niiho-vu istisnudu. Taj je otpor tim vedi, sto je voda hradnija i 'sia-nija, pa zbog slabije nosivosti vode povedavaju ptanttij it<a

Page 72: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- t 2 4 -

bida povr5inu svoga tijela, a s time se ,povedava otpor trenjau vodi. Unutra5nje treni'e vode ovisi dakle u prvome redu otemBeraturi i slanosti vode, pa hladna i slanija voda pokazu-je vede unutraSnje trenje, koje je na pr. kod 25' za polovicumanje, nego kod 0o (H e s s e). Iz ove fizikalne pojave slijedi,da su naprave za lebdenje divih bi(,a ili pako njihova velidinatijela kod pripadnika istoga tipa gradje u razlidnim morskimpodrridjima ili razlidnim dubljinama razlidite i nejednake. ZaSagite smo to vei duli, da su nejednake velidine u razliditimdubljinama, a za ratile neke znamo, da se u razlidito dobagodine pojavljuju variacije u velidini. Isto tako oblici plankto-na imenom Ceratium imadu pod razliditim fizikalnim prilika-ma razlilrto dugadke rogljaste nastavke na tijelu i Sto jevoda toplija i siroma5nija na soli, roglji su im duZi. U hlad-noj i vrlo slanoj vodi ima Ceratium kratke roglje.

Sl. 79, Pelagijska lidinka raka Porcellana sa dugim nastavcima zalebdenie.

lz liztke nam je poznato, da tijelo ,pada, ako je teZe odmnoiine vode, kodu istisne kad ,potpuno uroni, pa tada kai'e-mo, da tijelo imade preteg. Tiielo pliva 'na vodi, ako mu jeleiina manja od teZine istisnute vode, a tijelo lebdi u vo'di,ako vaZe baS toliko, koliko istisnuta voda i tada kaZemo, daje tijelo u ravnoteZi. Velidina otpora u vodi ovisi o formitijela, l-.a s,a zbog toga zovemo otporom oblika, a taj de otporbiti s tim ve6i, Sto je veda projekcija tijela na vodoravnuravninu. Kod pokretanja tijela u vodi stvaraju istisnute vo-dene destice otpore trenja, a to je unutra5nje trenje. Otporse trenja smanjuje sa rastudom temperaturom, a unutraSniese trenje pojadava rastu6im sadrZajem soli u vodi. Brzina pa-da u vodi je upravno razmierna pretegu padajudega tijela, aobrnuto razmjerna otporu oblika tijela i unutra5njem trenjuvode.lzrai,eno u formuli bilo bi to ovako:

pretegbrzina pada:

otpor oblika X unutra5nje trenje vode

- 1 2 5 -

Ako je ovaj kvocijent jednak ni5tici, tada de tijelo le,b-diti u vodi, ako je vedi od ni5tice, tijelo 6e pasti na dno, a akoje manji od ni5tice, tijelo ie se dizati, pa ako ga uronimo uvodu, opet ee izroniti, tijelo ie dakle plivati na povr5ini. Kad'tijelo lebdi, brzina pada lednaka mu je ni5tici. Tijelo padabrZe, Sto je vedi njegov preteg prema istisnutoj vodi il i padapolaganije, Sto je ve6i njegov otpor o lika, koji nastaje kodpada u povodu trenja na vodenim dcsticama. Sposobnost leb-denja dobiva tijelo dakle u povodu smanjenja pretega nadvodom i poveianjem svoga otpora.

Temperatura znatno utjede na razdiobu planktijskih bi-(a, pa to se razbira iz pojave, da su ta bida u hladnijim no-6ima na povr5ini vo'de, a po danu se spuStaju, jer se vodaugrije. Grijanjem se vode oslabljuje unutra5nic trenje ili vi-skoznost vode, organizmi ne mogu tada lebditi u gornji,m slo-jevima i padaju dublje, dok se o,pet ne obnavlja ravnotela i nepojada unutraSnje trenje vode ohladjivanjem njenim. Takovose periodidno padanje i dizanje opaia i kod na5ih sifonofora,.koji su zimi i u proljedu u gornjim slojevima vode, a ljeti senalaze dublj'e.

Mno,ge lidinke Zivotinja spu5taju se ili diZu u moru na po-draiai svijetla. Lidinka zanimljivog pelagijskog raka phro-nima aktivno putuje u dubljinu, a tom je puto,vanju uzroksvijetlo, jer su ta biia negativno fototaktidna t. j., odvradaju.se od svijetla. Zenka toga raka iivi u staklastom i praznomovoju pirosoma ili sifonofora ili salpe. Ovoi izgrize iznutra,pa od svega toga ostane samo staklenasta badvica i u njojse Phronima nastani. Phronima se s jedne strane hrani piro-somama i pomenutim Zivotinjama, a s dru'ge ih strane upo-trebljava, kad treba da uzgoji svoje leglo. U takovoj bad-vici ude5enoj od tudje Zivotinje stanuje Zenka fronime i poja-vi se zimi na povrSini mora. Spolno dozrijeva i,enka tog ra-ka kod nas u proljedu, ,pa se sada na povr5ini mora pojavlju-ju i muZjaci (bez kuiioc), koji samo za vrijeme rasplodaostavljaju dubljine morske, te se na povr5ini mora izvr5ioplodnja. lz tih oplodjenih jaja razviialu se mladi, koje majkau badvici briino duva, ali mladi nakon kratkog vremenaostavljaju materinju za5titu i putuju brzo u tamnu dubljinumorsku. To se zbiva u ljetu, spu5taju se u dubljine, gdje serazviiaiu oba spola. Kad mlade Zenke ponesto odrastu, po-traie pomenute pelagijske Zivotinje, koje iznutra poZderu inastane se u takovoj badvici, pa se na taj nadin za5tideni

Page 73: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

_ 1 2 6 -

dignu zimi na povr5inu mora. I kod ovoga primiera vi'dimo,di ie Zenka bolje zaStiiena od muZiaka, 5to se u prirodi Zivojdesio moZe da utvrdi, a sve zbog toga, Sto je i mnogo vred-nija od muliaka za pozfio potomstvo.

IVlnoga bida u plantktonu imadu za odrZanie ravnoteZeodredjenog poloi,aja svoga tijela posebne regulatore ili osje-"dala, koja izravnaiu svako poremedenje, pa davaju poticai' iako na neznatna pokretanja Zivotinje. Tako meduze i kte-nofori. Tahva osjedala sluZe Zivotinji za orijentaciju il i u nekimsludajevima za izravnanje ravnoteZe, kuglasta su oblika, asmje5tena su na odredjenim mjestima Zivotinjskoga tijela. Sa-stoje se od osjedalnih stanica s dlakom, te od jednog ili I ' i5ete5kih tjeleSaca ili statolita, koji pritiSdu na te 'dladice. Kod

SL 80. Rak Phronima (lenka) u prozirnoi baivici, po 'Woiterecku,

meduza i ktenofora su ovakovi organi na povriini ti jela. Ka-mendid ili statolit pritiSde teZinom svoiom okomito prema do-lje, bududi da na nj djteluje teia i tako podraZuje osjedalnedladice u tom istom smjeru. Okretanjem Zivotinje pada ka-mendid, sad na jednu, sad na'drugu stranu, i s time izvodi pod-raZaj na osjedalne stanice. Kada Zivotinja promijeni poloZaj,tada opet priti5de na dru'ge dladice, pa Zivotinja tbude o tojplomjeni obavijeStena, i,ivotinia prcma tomu osjeda svakuDromjenu svoga polo,Zaja, a sve to putem tog statidkog osje-'iala. Qazumije se, da Zivotinja reagira na svaku takvu pro-mjenu odgovarajudim refleksnim pokretanjima lokomotorniitorgana, pa opet uspostavlja svoj 'normalan poloZai. Meduzaima na rubu klobuka takvih osjedalnih organa osam ili umno-iak od osam, a kod rebra5a ili ktenofora je samo icdan takavstatidki orsan na gornjoj strani tijela u sredini. Kod nekihmeduza sluZe statidki organi kao sredi5ta za pokretanje, oniprenose podraZaje na mi5i6je zvonolika tijela, te reguliraju,suzivanje i raSirivanje zvonolikog tijela. Premda ba5 nemamo

* 1 2 7 _

dokaza za statidku zad,a(,u rubnih osjedala kod meduza, ipakta tjeleSca sluZe u svrhu pokretanja Zivotinje, upravljajuritmidkim kontrakcijama mi5idja, sluZe ukratk o' za izdri,inienormalnih, snaZnih i trajnih kontrakcija. Ako se meduzi od_strane rubna tjele5ca, oslabljuje se, a moZe biti i posve u,ni-jtava sposobnost spontanih njezinih pokretanja, u- .irOno i._dino ru,bno tjele5ce dovoljno je, da uzdrii ritmidke

-kontrak_

cije, kako su pokusi pokazali. Meduza s pomo6u statocisteclaje kod svake kontrakcije pobudu za novi udarac i stezanjeklobuka. Kod ktenofora utjede statidki organ na ritmiku tre_pavastih plodica, a nalazimo ga na polu u grabici, koja je pro-

A

Sl.8l. Statolitni organi meduzA: Cunina, 47 Rhopalonema, g i ktenoforauarlranira. C; I statolit,,

?.fj*:j$$ce;,3 za3titna opnar po Hertwigu

tivno od ustiju, gdje jedan veliki statolit nose detiri dekinje.Statolit se kod ktenofora sastoji iz mnogo zrnaca, koji su sii=jepljeni nekim orsanskim ljepilom. (GteOaj sl. g1.).

Kod blateralno sirnetridkih Zivotinja paran je broj tako-vih osjedala. Statidko osjedalo ima oblik mjehurida (statocy-sta), a stijenke tog mjehurida izluduju statolite, koji mogu bitiod razlidite tvari. Kod nekih Zivotinja sastoje se statoliti odugljidnokisela vapna i organske tvari u sredini, kod nekihmeduza (Rhizostoma) od sumporokiselog vapna (sadra) i odne5to fosforokiselog vapna, statoliti u repu radida Mysis sa-stoje se od organske iezgre, a oko ove je dahurica od fluor_kalcija. Deseteronolci raci im.adu statolite od kamendida iliztnaca pijeska, koja rak iza svakog presvladenja svojim iti-paljkama nanovo izvana donosi, budu6i da stare kamendide

Page 74: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

. - r 2 8 -

izbacuje kocl svakog presvladenja- U akvariju se moZe gle-

J"ti fr"f." radidi kozice (Leander) i drugi iza presvladenja

tiizo t" Sti'paljkama po tlu kamendi6e i prenose ih u osjedalne

mjehuride, u otvorene grabice na osnovci prednjih il i unutra-Snjih ticala. S pomodu tih osjedala drZe se iivi raci u ravno-

teii, a kad su mrtvi, Iada leie na lediima'

Riba moZe da dobro pliva i da se s uspjehom aktivnoopire ,gibanju vode, :pa ipak ima ude5eno svoie tijelo, da semoZe uzdrlati bez vedega napora u odre'dienoj visini vode'

Riba moZe smanjiti brzinu pada, dakle svoj preteg' U tu sesvrhu kod mnogih riba razvio uzdu5ni mjehur, premda ga sveribe nemaju. Uzclu5ni je mjehur kod riba izbodina pre'dnjega

crijeva, pa kad5to ostaje sa jednjakom doZivotno u otvore-noi vezi J to .u fisostomne ribe, il i se ta veza potpuno preki-

n., to su fisoklisti. Kod fisostomnih riba spaja kanal uzdusnimjeirur sa pretlnjiin crijevom, a fisoklistima je uzduSni ntje-hur posve zatvoren. Ima opet riba, kao morski psi i druge'koje nemaju uzduSnog mjehura. UzduSni mjehur leZi ponaj-

viSe na lecljnoj strani ribe, odmah pod bubrezima i pod hrpte-nicom, a sluZi ribama kao hicirostatidka sprava, s pomodu kojemogu ribe u svakoj dubljini izjednaiiti svoju specifidnu teZinuprema okoliSu. Ako nekim ribama opdi uz'duSni mjehur saprednjim clijelom probavila kroz cjevasti rrzdultovo'd, takveiib" mogu kroz usta ispraZnjivati mjehur i lako otlredjivativelidinu njegovu prema izvaniskom pritisku. Takove fiso-stomne ribe su: sledjevi, sr'd3ele, lososi (pastrve), Stuka, 5a-rani, somovi i jegulje. Uzduhovoda na mjehuru nemaju ribeiisoklisti, a to su: kanjac, igla, bucanj, bakalari itd. Uzdu5nogmjehura uopde netnaju: morskipsi, skude, tunj, mnogi stanov-nici dna, dikle, plosnatice (Pleuronecticlae'), pa bezmek (Ura-

noscopus), ranj (Trachinus), babica (Blennius), Skrpine. Za-nimljivo je, da plosnatice ribe za mladosti imadu tazvit uz-cluSni mjehur, bududi da tada joS Zive pelagijski, ali dim sespuste na clno i Zive novim nadinom Zivola, na tlnu mora, ta-cla im mjehur nestane. Neki je istraZivalac nadinio pokus, pa je

u dobro zatvorentt staklenku postavio Sarana kao zastupnikafisostomnih riba (sa uzduhovodom), zatim grgeda pripadnikafisoklista (bez uzduhovoda) i ribu peSa, koji ie bez uzduSnosmjelrura. Ako se sada si5e uzduh nad vodom pomo6u zra(nesisalike, tada ribe dospiju pod smanjeni pritisak. PeS, koji jebez mjehura uzdusnog, ne pokazuje se ni najmanje smetan ivlada se, kao da se nije niSta dogodilo. Druge dvije ribice

_ 1 2 5 _

povedaju svoj obujam, jer se plin u njima pod smanjenim spo-lja5njim pritiskom rastegnuo, pa te dvije Zivotinje clodjoSe napovr5inu vode. Saran kao fisosto,mna riba prilagodio je oclmahsvoj obujam novome stanju pritiska, ,pa is,pusti kroz uzduho,-vod nekoliko mjehuriia uzduha na usta. Grged bez tzduho-voda odmah izleti na povr5inu vode i tamo ostane lei,ati postrani, pa ako nastavimo sa razredjivanjem uzduha, tada eei poginuti. Ako sada pustimo da uzduh struji u posudu sa tirnlibama, grged se oporavlja i dalje pliva, a Saran se spu5ta na,dno.

U uzdu5nom mjehuru se nalazi plinovit sadrZaj, a tai iz-Iuduje stijenka mjehura, gdje je mreZotina krvnih kipilarnica.

Sl, 82, Kaniac Serranus cabrilla iz fadranskoga mora,!fik_ll"^n-n{!lquLg j1.rtbu,.kad ie tz dubliine. tz_vudemo r hako ioj u povodu sma_nJenog okol iBnogpr i t lska uzduha izvan vode lskoci le ludac na usia i i l fevo re s iauegledgna od spriieda (s otvorenlm usilma), a dcsno !e ci!ela riba, koioj imo

'oaTtralnirl ikrzni pbklopac' oo

" o"U:.#fl

l'r5lt"",n::;i'lo u ushoj'l'upriiril. -a,iio-

'faj se plin po sastavu razlikuje od atmosferskog uzduha,

bududi da u njemu ima mnogo viSe kisika. Na jo5 neizja5njennadin moZe da u ribljoj krvi 'postane kisik cusdi i da dospijeu uzdu5ni mjehur. S pomodu uzduinog mjehura mole rlba iz_jednaditi gustodu svojega tijcla s onom okoli5ne vo,de, te se,natajnadin moi,e riba dabez misiinog napora uzdrLi u nekojvisini vode. Riba se polagano prilagodjuje vedem ili manjem.pritisku u vodi. Kad je riba u dublje u vodi, tada je pod velimpritiskom vode, a taj pritisde i uzdu5ni mjehur, koji se sti5de,obujam se ribe smanjuje, a isfo tako i mnolina istisnute vode,preteg se povedava i ti jelo pada. Rastezaniem uzdu5nog mje_hura povedava se obujam tijela, kao Sto i mnoZina istisnutsvodc, preteg se smanji i riba se diZe. Ako ribu, pogotovu onu,koja nema uzduhovoda, naglo izvudemo iz vete dubljine na

I

Page 75: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

-- 130 -

povr5inu mora, rastegne joj se uzdu5ni. mjehur tako jako' da

p"f."t, pa istisne na usta p'ro'bavilo, a kad5to se rastrga sva

Inuiiusi-tiott ribe, po'red uzduSnog mjehura i probavila' pade

i *utf.rfutura. lko je kada na ve6oj dubliini lovio kanice'

irr"" :" piirike vidjeii, da ti kanici dodiu na povr5inu sa mle-

f,ururto izbodenim i iskrenutim prednjim diielom probavila u

;;ifi": Kaniac ie, kako znarno iisoklist, t' j' uzduSni mjehlr

mu je posve zatvoren i nema uzduhovoda' pa ne moZe riba

iioa *ugf" promjene izvanisko'g pritiska tako brzo udeslti unu-

t*"ii-p.itisak u mjehutu. No pour5ini mora je manji pritisak,

p" "ip.ii

.iehur kanjcu pukne, probavilo se rastrga' a i'elt-

iu. i.f.oel na usta. Vedi primjerci kanjca vrste Serranus ca-

Uiiftu-i^ue.ni iz dubljesa Ona potazuju tu poiavu (sl' 82)' a

;;;ii;;i;i"ici utovtieni u maniim dubliinama nemaju izbo6en

;;i;A;;;ttima. Mnoea riba moZe medjuti'm razlike izmedju

Luu"irtog pritiska i obuima uzduSnog mjehura regulirati i iz-

i.O""ti""Ti s pomodu misiea u stijeni mjehura samoga tako'

ia se miettur kod smanjenog izvaniskog pritiska ipak odvi5e

"" po".d", pa se riba s pomodu uzduSnog miehura lako prila-

sodjrj. iadem ili slabijem pritisku vode'

Sve u prirodi ide za tim, da se pokre6'c' pa iista prid'vrS-

d e n a b i d a " r n o r u Z i v u u m l a d o s t i k a o s l o b o d n e l i d i n k e ' U p o -vodu fizikalnih'promje'na i more ne miruje, pa pokrede mno-

ga lziva bi6a i onamo, ku1no zbog tizi(ke slabosti ne bi nikada

mogli do6i.

Smrt i pobjeda.

Na na5im su dalmatinskim otocima poznati mnogi oblici

eu5tsra, ri t oi. je K amm e r e r utvrdio,'da nisu nastali pro-

tiro, iii selekcijom, nego izvanjskim Zivotnim uvjetima. I ba5

nu-naimaniim otocima rlastadole,najjasnije variaciie t' ?'',crne gusterice(, ponajvise su nadjene na otocima Brusniku'

Kamiku i Jabuci. Isto tako ie utvrdjeno, da ie maleni macaklin(HemiOactvtus turcicus, velik oko 10 cm) na nekim otodidimakao na velom Barjaku i na Brusniku tamniie oboien, negolina kopnu ili na veiim otodidima, pade na Velom Barjaku seprometnuo iz nodne Zivotinje u danju, a lo zato, 5to na tom

- l 3 l -

otoku nema drugih Bu5tera, koji bi mu ma kako konkuriralii smetali ga u Zivotu. Iz ovoga slijedi, da na otrgnutim i odi-jeljenim dijelovima kopna u povo,du promijenjenih prilika iuvjeta iivota mogu nastati novi i drugad.iji oblici od onih tipo-va, iz kojih se ti oblici razvi5e. Pade te promjene ne pogadjalutada sarno oblik Zivotinje neEo i njezin nadin Zivota, a s timeu vezi i sve drugo, Sto o tome ovisi.

Primjeri nam na nekim osamljenim oceanskim otocimajoS jasnije pokazuju, kako takove promjene kod Zivih bida ne-l<oga podrudja mogu pos\tc promijeniti karakter Zivotinjstvai bilja, pa tada kaiemo,,da se promijenila Zivotna zaiednicaili biocenoza. Neka ne bude na odmet, da uBremo prstom najcdan svjetski primjer, Sto ga navodi Doflein. U Atlantskomoceanu je malen otok Sv. tlelena, a poznat nam je najbolje poton, Sto su Englezi na njemu dri,ali zato(enog Napoleona I.]'aj je otok velik samo oko 120 q km, a najvi5i su mu vrhunci<io 700 m. Taj otok bijaSe otkriven po svoj prilici godine 1500.r Portugiz,i dovcdoSe na nj 1513. god. prve koze, koj,e se za 75'godina tako umnoZiSe, ,da ih je bilo na hiljade. Posljedica togabija5e, da je taj otok i danas bez Sume i gol, pade na mjestimaprava pustinja, i ako je u 16. stoljedu bio obra5ten gustomi visokom Sumom. Koze, kaZu, nisu ,poj'eleu Sumu, ali su za-prijedile pomladjivanje, bududi da su poZderale sve zelene ra-sline, obrstile grmlje i mlado drvede, te uniStile biljevni po-krov, koji zadri,ava humus na strmim obroncima. Tropske ki-5e isprale su pokretno tlo, pa je ostalo samo golo stijenje.Suma je polagano nestajala, godine 1?09. i 1510. guvernerijavljaju, da treba ukloniti koze, jer su posve uni5tile Sumu. SaSumom je pomalo nestalo i drugog domadeg bilja, a istodobnoje skupa s flo'rom decimirana bila i fauna. Tako se ncstali svlkukci, koji bijahu ovisni o nekom bilju, a zbog ovih i mnogeptice, koje se hrane s tim kukcima i koje trebaju Sumu, da unioj gnijezde. Nestali su i puZevi, koji trebaju sjenatu i vlaZnuSumu i mno5tvo drugih Zivotinja, koje bi bilc vrijedne za na-uku, a koje dovjek vi5e nikada ne ie vidjeti, bududi da je taiosamljeni oceanski otok imao velik broj Zivotinjskih i biljnihvrsta, koje su samo tamo Zivjele i nigdje drugdje. IVltjesto tihnestalih Zivotinja i bilja naseli5e se na tom otoku druge, kojeje sa sobom doveo i donio dovick, pa je na mjesto stare bio-cenoze do5la neka druga posve promijenjena zaiednica Zivthbida, pojavilo se posve drugo bilje, nastanile se importiraneptice, pa od drugud poznati leptiri i drugi kukci. I kod te je

Page 76: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- r 3 2 -

nove faune nastala borba i porcmedenje izmedju Zivih bi6a'

a posljedica je toga uspostavljanje ravnoteZe, koiu poreme-

Eui. ruufri novi import drugoga bilja i Zivotinia' Kao Sto tu'

iut o n..utnjivo nastaju slidne promjene izmedju Zivih biia

i drugdje u prirodi, a poznate su i u moru.: U na5em Jadranu opai,ene su takove promjene u fauni i

flori, pa ih mogoSe ustanoviti salno u blizini naudnih zoolo-giirfiifi postaja, gdie su strudnjaci imali prilike podrobniie se

iinimati za prirodne prilike i gdje su se vrSila i bilicZila opa-

i,anla. U povo'du zasipavanja luke kod Trsta u sjevernomJadianu, gaje Ountjine nisu vede od 30 m, pa zbog nedisto6emorske vocle od mnogih tvornica, promijenilo se lice to'g mor-

skog podrudja, j 'cr nestadoSe mnoge alge i Zivotinje' Danas

nema ni traga mnogim mo'rskim organizmima, napose obal-

nim oblicima, koji tamo Zivljahu jos u osamdesetim godinamap.oslogu stoijeda. Tamo bijahu upravo guste Sume razlidnihmoruzgva i drugih koralja (Cerianthus), koie su naudnjaci tre-

bali zi svoj stuclij, pa i mnoge 'druge za nauku dragocjene Zi-votinie, a danas ih tamo nema, kao <la ih nikada nije bilo'Tr5dansko tvornidarstvo je nepovoljno uplivalo i na prakti-

dno ribarstvo, pa se uzgoj ostriga lnorao napustiti u zalivu odMile, bududi da je raiinerija petroleja otrovala tamoSnju mor-sku vodu, i malo je smije5no redi, da su Zitelji grada Trstajeli ostrige iz njernadkih sjevernih mora. Slidna sudbina ie za-tekla i istarskog jastoga. koii je zbog prekomjerna lova, pade

ve6 i na nekim mjestima Dalmacije danas mnogo rjedji, astatistika tr5danskog ribljeg triiita (priie rata) pokazuje ode-vidan nazadak. Poznati naS SkolikaS, kvrgavi kopitniak (gai-

dero, Spondvlus gae'deropus) bija5e dosta dest za osamdesetihgodina u vodama velikih dalmatinskih otoka, kao i u trSian-skom zalivu, ali ne5to prije rata opazi5e na tiin istim mjesti-ma samo prazne njegove lju5ture. Ovi nas mnogi primiertupuduju, da treba prikloniti pai,niu ditavom na5em moru i nje-Eovu Zivotu, treba upoznati prilike pod kojima dobro uspije-vaju osobito dovieku korisne Zivotinje, a dovoljno smo mje-stimice naglasili, kako ekzistenciia neke Zivotinje ovisi o mno-gim drugim pojavama i kako kadSto jedna promjcna uzrokujeditav niz promjena, pade moZe da se proinijeni posve lice Li-vota nekoga podrudja ili njegova Livotna zaie'dnica. Treba ikod nas ozbiljnije uznastojati oko uzgoja mnogih korisniltmorskih proizvoda. oko kulture velikih raka, riba i Skoljka-5a, bududi da je na5a obala na mjestima vrlo prikladna, da

_ 1 3 3 -

se u zatonima osnuju takova uzgajaliSta, a more de nam s;ukazati njivom, koju ne treba orati, sijati i zalilevati.

U Jadranu se s druge strane opazilo, da su na nekimmjestima bile neke Zivotinje rijetke, a danas ih tamo nala-zimo u velikom broju, odito u povodu kakve promjenc u Zi-votnoj zajednici toga podrudja. NaSa jadranska kvrgava zvi_jezda ili kriZali (Asterias glacialis) na nekim se mjestiina vrloumnoZila i naselila. Pred mnogo godina ne bija5e opaZen usjevernom Jadranu crni jcZinac (Arbacia), a sada ga tamoima, i dini se da polagano istiskuje doma6i oblik hridinasti(Paracentrotus lividus). Ima primjera iSdeznuda nekih Zivo-tinja u pojedinim podrudjima Jadrana i vi5e, ali ne demo ih.dalje izbrajati, uglavljeno je svakako to, da zamueena i nedi-sta voda uzrokuje nestajanje mnogih alga i iivotinja.

IstraZivanja su pokazala, da fizikalne promjene morskevode djeluju i na samo lice mor.skih iivotinla, pa se za mno-'ee Zivotinje oko na5ih Skol:,cva zna, da su u distoj vodi kra.-sne crvene boje, kao Sto je to oblik naie zvijezde Echina-ster, p2 neki plaStenjaci (sinascidiji), moruzgve i Alcyonium.neke spuZve i drugo. U lukama je vo,da zamuljena i mutna odnedistode, pa zrake svijetla n'c mogu dublje da prodru i Zi-votinje su bljedjih boja. Poznato je i to, ,da su opet s clrugestrane nestala mnoga biia u sjevernom Jadranu, Sto ljube di-stu vodu, a povedao se broj onih, koji vole zamazanu vodu.De gustibus non est disputandum! Lice pojedinih mjesta umoru nije uvijek jednako i stalno s obzirom na i)vot, ono semijenja dim iz takove zajednice ne5to, ispadrrc.

Mijeni su podvrgnute i velidine Zivih biia. Uzgajano biljeu malenim posudama i ribice u akvariju ne izrastu toliko, ko-liko u velikoj posudi il i pak na slobodi, a slidne razlike po-znate su i kod drugih Zivotinja. O uzrocima te pojav,c ne sla-Zu se mi5ljenja strudnjaka. Me.duza Aurelia il i uhati klobukima r"l Botnidkom zatonu samo 6 cm promjeral a u otvorenommoru 10--40 cm. Zatimje opaZeno, da su Zivotinje hladnih po-larnih mora i u dubljinama vede, negoli njihovi srodnici utoplij im ili plidim slojevima mora, pa se dini, da je u mnogosludajeva temperatura od velikoga utjecaja na velidinu mno-gih morskih Zivotinia. Zivotinje Sredozemnoga mora i Jaclra-na mnogo su manje, negoli nordijski oblici, a poznate su ve6eZivotinje u dubljinama, nego blizu povr5ine. Takove smo ra-zlike u obujmu sagita u razlidnim dubljinama vei, prij,e spo-menuli. NaSa jadranska srdjela je u debelom moru pudine

Page 77: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 3 4 -

veda od primjeraka u na5im kanalima i u tr5danskom zalivu'

P;;;; jednostavnim kemidkim zakonima pospje5uie toplina

Zivotne procese, a ovi poZuruju spolnu zrelost, pa se stoga

drZi, d,u u povoclu niske temperature zaka5njava spolna zre-

lost Zivotinje i plodnost se njezina umanjuie. Prema tomu se

iivotna tvar Zivotinje u potoniem sludaiu ne upotrebliava za

Aor.ijevanj" spolovila, nego za rast Zivotinjskoga tijela' Upouoiu razlidite templcrature nastaju u Zivotinjskom tijelu i

neke druge promjene, pa se u povo'du niske temperature kod

mnogih iiba povedava broj kraljeZaka. Nejednakoi velidiniZivotinja ne mora biti uzrokom uvijek temperatttra'

Sl. 83, Osl i6 (Merluccius vulgaris). Iz Babi6'Fink: Zivotinistvo'

Kao 5to eksperimentator moZc u svom laboratoriju mije-njati svojstva bilja i Zivotinja, a duli smo, da dovjedje djelo-vanje makar i nehotice moie da uzrokuie promjene u iauninekoga kraia, dade se razumnim nastoianjem i radom utje-cati na ncke poiave, koje bi bile od koristi u rpraktidnom ri-barstvu. Na na5em morskom dnu Zive ri'be, neke morske psi-ne i raZe, koje zovu ribari 'pesce mattou, pa dvije gr'do'bineLophius budegassa i rjedii oblik L. piscatorius, koje zovu)rospi(. RaZe i morske psine rastu relativno polagano, a nitise ne umnaLaiu brzo, bududi da radjaju samo jednom nasodinu malen broj Zivih mladih ili pak odlaLu velika jaja naneke predmete u moru. Ako se te ribe odvi5e lovi, moZe imse brzo i znatno smanjiti broj primjeraka, a pogotovu i zbogtoga, Sto su to trome Zivotinje, pa im prirast izvana iz otvo-

- 1 3 5 -

renoga mora polagano pridolazi. Godine 1918. opazilo se(G a s t), da se u Qijedkom zalivu kao i u gornjem dijelukanala od Selaca do Senja previ5e lovilo, pa je odmah na-stalo siroma5tvo na ribi pesce matto. U juZnom dijelu istogaPlaninskoga kanala lovilo se manje, kao sto i u I(varnerolu,koji prima prirast te ribe izvana, pa se opazilo obilje iste ri-be. Sa praktidne strane je 'dobro, Sto je te ribe manjre, veliG a s t, pade to je povoljna pojava :uople za ribarstvo, bu-du6i da su te ribe najveii razbojnici i proZdrljivci t. zv. pl'e-

S.l. 84. .Lijevo i tanka kost BkrZnog poklopca (lnteroperculum), a desno:slu3na ko5tica (otolit) ribe (po Heincke=u iz Korscheit: Lebenjdauer, AI.tern u. Tod, 1922). Na tim se destima skeleta vide crte periodi6kos".""t"

i to u na3em sludaju od sedmogodi5nje plosnatice ribe.

menite ribe i omiljelog raka norveSkoga (skamp); dakle ,poZ-derano vrijedno meso pretvara se u manje vrijednou! U ri-barstvu je od ulovljene ribe pesce matto, kako vidimo, pri-lidno mal'cna gospodarska korist, pogotovu ako se uzme uobzir, da se od te ribe, rai,a i morskih psina baca preko de-tvrtina tijela (glava, peraje i rep), jer se ne moZe upotrijebiti.Razumno ribarstvo ne smije pustiti, da se takva manje vri-jedna riba prekomjerno umnoZi i da ugrozi opstanak plemeni-tijih Zivotinja u dovjedjem gospodarstvu. Grdobine (Lophius)ili rospi progone i tamane takodjer rakove i mnoge vrijedneribe, osli6e, rpi5molje, kovade i tril je, pa je jo5 pored toga i tanevolja, Sto se rospi brzo umnaiaiu, a jedino je dobro, Sto je

Page 78: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

r36

veii oblik grdobine (Lophius piscatorius) kod nas rjedji, pa

nam ne moZe podiniti vede Stete. Od korisnih i t. zv. pleme-

niiiriua vriiedno je, da se napomenu ove: tovar il i oslid (asi-

n'ello, Merluccius), zatim pi5molji (moli, Gadus merlangus i

C. minutus), kovad (sanpiero, Zeus pungio), te tril ie (barboni,

Mullus barbatus i M. surmuletus). DrZi se, da oslidi ponajviSe

kod nas ne mrijeste, pa kao mladi primjerci dolaze k nama lzotvorena mora, kod nas provode razbojnidki Llvot, a poslije

nakon nekoliko godina valjada opet odlaze kao odrasle ribei ,posve izrastu tek u otvorenom moru, gdje ih lovc i zovu,merluzzin. Irilje i kovadi iive bliie obali, a i mladi im serazviiaiu takodjer u Plidoj vodi.

Na ribljim ljuskama ili tankim koStanim plodama SkrZno-ga poklo,pca iti pako na sluSnim kamendidima (otolitima)

itviraju se kolobari il i godiSnji 'prsteni, kao Sto se to slidnovidi i na deblima drveta, pa se po takvim rgodi5njim koioba-rima sa velikom sigurnoSdu dade ustanoviti, kako je riba sta-ra. Na tim dijelovima riblj 'cga kostura ili na nekim drugimtvrdjim tvorinama tijela razbira se po pomenutim kolobarimaperiodidki rast, buduii da se u proljedu i ljetu stvaraiu noviilojevi kostura, a u jeseni i zimi nema toga rasta. MedjaSnacrta izmedju svake dvije godine rasta oznaduje perijod po-,dink:a u rastu. Na temelju dugogocliSnjih studija (H e i n c k ei dru,ci) imademo za neke ribe todnija opaZanja, pa bi bilo

Dotrebno, da se i kod nas na pitanje rasta, velii ine i staro-sti pojedinih riba svra6a paZnia, ne samo zbog ttaudne strane,nego i poradi praktidne svrhe.

* * a

17 mnsgih iznesenih pogleda i primjera vidimo, da je mo-re zbog svojih pojava i variacija veoma zanimljivo' More Zi-vi, ono nije mrtvo, kroz niega struji Zivot, a Liva tvar kao upravilnu krvotoku donosi neprestano novu gradju za odri,a'nje tog Zivota;

> . . . more. Struje po niegovu t ' je lu,Kao po grudima grdna 'gorostasa Zivotne Zile,One rijeke, a modri talasi pjevaju svedjerPjesme sad njeZne ko i pjev djeve, Sto liubi'Sad stra5ne ko lAvovd rika, sad skladne ko molitva svetaU tihu hramu, ta bezbrli du5a kroz valove diSeu'

( N a z o r ) .

- 1 3 7 _

Medju tim ,bezbrojem du5an postoji uzajmidna veza, pajedni Zive na radun drugih. U moru ima u gornjim slojevimaneizmjerna kolidina jednostanidnih sitnih Zivih bi6a i u tijeluse njihovu stvara iz otopljene hrane u vodi i ugljidne kiselinejednostavna iiva tvar il i plasma. Ta bi6a asimiluju na nadinbiljaka, preradjuju ugljidnu kiselinu u ugljikovodike uz nazo!nost sundana svijetla. Veliki Norveianin i neustraSivi istraZi-

'

v a l a c l e d e n i h k r a j e v a F r i d t j o f N a n s e n u s v o m n a j n o v i -jem djelu (,Unter Robben und Eisbiiren", 1926.) kaZe, da uunutraSnjosti polarnoga mora, koje je posve pokrito ledom.nema baS osobito biljnoga svijeta, jcr debeli led apsorbiranajvedi dio sundana svijetla prije, negoli ono moZe da dospijeu vodu, a bez sundane svjetlosti nema biljnoga Zivota, bez bi-lja nema Zivotinja! Prva Ziva tvar, temeljna je i prvotna hra-na, hranidbeni izvor za sve stanovnike u vodi. Ti su izvorihrane biljni sitan plankton jednostanidnih biia, koja poznamopod imenom kokolitoforida, hloroficeja, diatomeja i 'peridine-ja. Sa tom Zivom hranom mijeSa se kod obala organidki de-tritus ili raspadnuta tjelesa bilja i Zivotinja, a tomu se priklj,u-rluju i ekskrementi svih biia mora i s kopna, Sto donose urnore rijeke i vjetar. Sitnu biljnu hranu Zderu, probavljaju ipreradjuju manje planktijske Zivotinje, u prvome redu tako-djer sitni kopepodni radiii, koji Zive u istoj okolini zajedno sajednostanidnim biljdicama, pa u ekskrerncntima tih radida na-lazimo kao dokaz doista skelete najsitnijih alga. Ima kope-podnih radiia ne samo na povr5ini mora, nego i u velikim<iubljinama, pade i nad samim dnom mora, pa tu jedu mrtvcbiljdice, koje lagano padaju kao ki5a na dno. Sitne kopepodehvataju i njima se obilno goste vede Zivotinje pudine kao:meduze, sifonotori, planktijski meku5ci, mlade i odrasle ribe,koje u jatima slijede dete tih radiia. I golemi kitovi ne-prestano procjedtuju mor sku vodu kroz deSljaste ruboverol,anih ploda ili usi u ustima, gutajudi velike kolidine sitni-jeg planktona, koji se zaustavio na usima. Jata riba nestajuopet u Zdrijelu nezasitnih ribljih razbojnika i glavonoZaca, aove nemilice zatiru odvai,ni ztbati kitovi, brze pliskavice.Ziva evo tvar prelazi iz je,dnoga u drugo Zivo bide.

Iz svega vidimo, da se prvotna hrana ili i,iva tvar jedno-

stanidnih bida pretvara i .prelazi iz jedne Zivotinje u drugioblik tjel'esne gradje, a konadno le5eve i najvedih ZivotinjatroSe najmanja bida ili bakteriji, koji ih rastvaraju u elemen-te i povraiaju ponovno u stanje, od kojega su proiza5li. Ti

Page 79: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

_ 1 3 8 _

elementi opet dolaze natrag u vrtlog novoga i-ivota, vraiajuse vjednom kolanju tvari u prirodi, da se upotrijebe za noveoblike i nova rpokoljenja Zivih bi6a. "Zivot

je stvoren od ii-vota; sve, Sto Zivi, i,ivi na radun drugog(, rede R. de Go-u r m o n t .

Svako morsko podrudje ima svoje Zivotinjske tipove,koji ba5 u njemu najbolje uspijevaju, rasplodjuju se i mnoZe,pa je oditi znak, da neka ti,a veza mora da postoji izmedjuZivih bita i njihove okoline, o kojoj su ovisni. Ziva se bitamogu i promijeniti i ona se doista mij'enjaju, kad se promi-jene izvanjski realizirajuii faktori, koji na nje uplivaju.Izmie-dju okoli5a i Livih bi6a postoji takav o,dnos, da promjena ii-votnih uvjeta ponajvi5e izazivlie neku promjenu na Zivom bi-du. Ako primjerice ostrigu kamenicu prenesemo iz Sjev'erno-ga mora u Sredozemno more, dobit de na lju5turi dugadkebodlje, a ako se oplodjeno jaje morskoga iela razvija u vodisiroma5noj na vapnu, iz tog se jaja izvali l idinka bez rpotpor-nog kostura. Dogadja se medjutim, da neke promjene, nastaleu organizmu, mogu mu biti od Stete ili mu pako nikako nesluZ,e u njegovu Zivotu, pade mu smetaju. Dakle p,romjenemogu biti ba5 tako korisne, kao Sto i Skodljive nekome bi6u.Svaki je organizam dedo okoli5nih prilika i svoje okoline, skojom se nalazi u nekoj nestalnoj il i labilnoj ravnoteZi, kako.R o s e n zgodno istide. Promijene li se izvanjski uvjeti Zivo-ta, poremedrrje se ta ravnotei,a, pa preostaju samo dva puta.Ako Zivo bide ne moZe naglo nastalu promjenu i razlikuuvjeta izdriat\ ono de propasti, a u protivnom sludaju ie sepriljubljivati i mijenjati sve ,dotle, dok se opet, ma bilo i ulpoznijim pokoljenjima ne stvori ravnotei,a, neko izmirenje isporazum s okoli5nim faktorima izvan nie'ga. ,Kako je dugomoralo trajati vrijeme gladovanja, da je posve polaganostvori lo taj r lng25L1 i i rat in vratu (Schi l l ings). Kod orga-nizma tada nastaje neko promij'enjeno, novo stanje, dakle no-vi oblik, zapravo neka nago'dba ili izravnanje s promijenje-nim okoli5nim prilikama. lzmedil divoga bi6a i njegove oko-line bije se ljut i krvav boj na Zivot i smrt, pa de se pobje-dom organizma o'dri,a|i novo nastali oblik na Zivotu. a akone bude mogao snositi.promjene okoliSnih uvjeta, tada de utoj borbi podledi. Priroda je nesmiljena, grozna i stralna,ona pobjedjuje ma bilo s koje strane. Posljedica je takve bor-be u svakon sludaju konadno ncko izmirenje izmedju pri.ro.d-nih sila unutra organizma i izvan njega, te poslije juegu nu-

- 1 3 9 -

staje (prem a zakonu izjednadenja) ipak mir i sklad kroz ne-ko vrijeme. U priro'di neprestano postoji mijena izmedju po*reme6enja i uspostavljanja ravnoteZe u pojavama, koje se rle-minovno sukobljuju, pa harmonija nastaje iza svakog izrav-nanja, ali i nakon svake trajne pobjede nad protivnikom. Ukasnijim se pokoljenjima ipak razbiru tragovi te borbe, a pri-.roda s'e skrbi vi5e za odri,anie vrste, negoli za individuulne,.kojise moraju i,rtvovati i propasti za to odri,anje. "Zivot

jeborba, veli u svojim zanimljivim putopisnim pripovijestimakroz Orient K a r 1o M a y, Zivi5, da se boriS, a umireS daFobijediSo, a hrvatski pjesnik uNa barikadi,, kaZe:

' >Brai,o, mi mremo.Al, eto, idudih dana andjeo nad nama lebdiI nekom sretnijem v'jeku okrenuvSi svijetlo liceNa nas kazuie prstomo.

Page 80: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

Tumad struEnih izriLaia.

a b i s i ( , k a z o n a ( g r i . i t b y s s o s : b e z d a n ) o b u h v a t avelike dubljine mora, a Zivotinje, Sto u tim slojevima plivaju il iZive na ctnu tih dubljina, zoverno abisalna fauna (abvssal).

a m b u l a k r a l n e n o i i c e ( l a t . a m b u l a r e = h o d a t iamo tamo; ambulacrum) su mje5inasti, miSidasti izdanci am-bulakralnog ili vodoZilnog sustava kod bodljikala, te izlazekroz pore, izvan iivotinjskoga tijela, a sluZe u prvome redupokretanju. Te se noZice mogu vodom napuniti i ispruZiti, astezanjem stijenkinih mi5i0a opet skratiti. Na svojoj je os-novci unutar tijela Zivotinje svaka noZica u svezi sa mjehu-ridem (arnpulla), koji joj sluZi kao vodeni reservoir. NoZiceredovno zavrSuju prianjalkama, koje se mogu za podlogu pri-hvatiti. Ako se Zivotinja hode krenuti u nekom smjeru, ispruZisvoje noZice u istom pravcu, prihvati se njima za podlo'gu iskradujurii noZice povude tijelo.

a u t o t o m i j a ( g r d . a u t 6 s : s a m , t o m 6 = o b r e z ) , j e

"svojevoljnou osakarienje samoga sebe u sludaju kakve I'ivot-ne pogibli, posve mehanidki automatidki refleksni proces,kako ga desto vidimo kod gu5tera, kad odbacuju rep. Istotako ponajvi5e odbacuju raci svoje noge refleksnim djelova-njem u t cvodu jakog podrai,aja, a to se odbacivanie uvijekvrSi na iodno odredjenom mjestu, kod rakova na drugom.ilanku uda blizu zcloba 5 prvim dlankom, gdje hitin nijevapnen. Na tom je mjestu takva anatomijska uredba, kojaprijedi krvarenje, bududi da se na krSljetku noge grievitostisnu miSidi. Ovdje u neku ruku nastaie odmah neki >Pllp<<,k'oji preuzme oblik izgubljeno,g uda (vidi: r e g e n e r a c i ja!)

a u t o t r o f n i o r g a n i z m i ( c r d . a u t 6 s : s a m , t r 6 f e i n= hraniti) ishranjuju svoje tijelo (protoplasmu) anonganskimhranilima; oni upotrebljavaju samo vodu, ugljidnu kiselinu im.ineralne soli, te prema tomu ovakva biia sirma izgradjujusvoju plasmu, naime organske njene komponente sintezom izanorganskog matc r i ja la . Hetero t ro f n i ob l i c i nasupro t

- l 4 l -

upotrebljavaju kao hranu (za dogradjivanje svoga tijela) or-ganidke spojeve samo iz sastavnih dijelova organizama uslobodnoj prirodi; ovamo idu Zivotinje, Sto se razbojnidkihrane Zivim Zivotinjama, sa bakterijima, biljem, strvinom,truhleZem i parasiti.

azoi(ko ;podrudje pokazuje potpuno pomanjkanje Zi-vota, ono ie bez i.ivota (grd. a = ne, bez; z6on : Zivotinja).

b a t i p e l a g i j s k i ( g r i . b a t h f s = d u b o k , p 6 l a g o s :otvoreno more), Sto pripada dubokom slobodnom moru.

b e n t h o s i l i b e n t h a l ( g r d . b 6 n t h o s = d u b l j i n a , m o r -ska dubljina) su organizmi (i,ivotinje i biljke donekle vezaniuz morsko dno (podlogu), te se ili pokreiu po dnu (va'gilnibentos) il i su prirasli za dno (sesilni bentos).

b ioce noza (b iocoenos is , ' l t rd . b i6o : L iv im, ko in6s :zajednidki) je stalan zajednidki Zivot od vi5e Zivotinjskihoblika ili od Zivotinja i bilina.

b i o l o g i j a ( g r d . b i o s : Z i v o t , l 6 g o s = n a u k a ) j e n a u -dno podrudje o Zivim bidima uopie, a obuhvata: zoologiju,botaniku i antropologiju.

b ionomi ja (g rd . b ios : i i vo t , n6mos = zakon) je na-udno podrudje o nadinu i,ivota Zivotinja (prije su to podrudjezvali ubiologija u uZem smisluo); u bionomijsko podrudje iduodnosi Zivotinja medju sobom i prema okoli5u, nadin Zivota inavike Zivotne (Zivotne manifestacije), hranidba, stan, poro-didni Zivot, njega mladih, ra5irenje bidA na Zemlii, utjecaj kli-me i tla na geografsko ra5irenje organizama i promjene, kojenastaju u gradji i nadinu iivota zbog utiecaia razlidnih fizikal-nih faktora. Bionomija prema tomu obuhvata: ekolo'giju (viditamo) i Zivotinjsku psihologiju (nauka o duhovnim manifesta-cijama Zivotinja).

brakidna voda (engl. brackish : pone5to slano). jeneodredjeno slabo slana morska voda na u5du rijekd u more.

byssus (g16. b-y'ssos : fino tkivo) izluduje byssus-Zli-jezda, koja se nalazi u nogi ikoljka5d, a izlu(uie ljepljivu, slu-zavu, oteiliivu tvar, koja se u vodi brzo skrutne; tako na-staju svilenaste niti, kojima s,e neki Skoljka5i pridvr5iuju zapodlogu.

c e n t r i f u g i r a n j e m o r s k e v o d e . T a m e t o d a i s t r a Z i -vanja planktona pot jede zapravo od Lohmanna, a sastoj ise u tom, da se dobije potpuni sadrZaj mora na planktonu*

Page 81: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 4 2 -

rMnoga i najsitniia bi6a, koja su od najvede vaZnosti za lvar-nu izmjenu u moru, prolaze kroz najfiniju planktijsku mre-iu, a'da se to ne dogodi, upotrebljava se poboljSana metodaupotrebljavajudi spravu centrifugu, kojom se dobiju svi plank-teri u vodi, pa i oni, Sto se drugadije kroz mreLu izgube.

de t r i tus ( la t . de terere = sa t r t i ) su Z ivo t in jsk i i b i l jn iprodukti rastvaranja (raspadnuta tkiva).

d v o spo I a c , v id i hermaf rod i t .e k o l o g i j a ( o e c o l o g i a , g r d . o i k o s : k u 6 a , k u d a n s t v o ;

ftigos : nauka) je naudno podrudje o mjestu stanovanja bi6d,o njihovim odnosima prema izvanjskom svijetu.

e u r iha l in e Z ivo t in je , v id i s tenoha l ine .f a c i e s (lat. facies = lice), oznaka uzeta iz gcologije, a

oznadujemo njome iivotne zajednice organizama vezane zaneko tlo. Zivotinie su tla ovisne o 'njemu, pa u moru na pr.imamo facies hridi,nasta tla, pijeska, mulja, 'dubokomorskog:nulja. Mogu i organizmi karakterizovati neki iacies (biologij-ski): facies algA, koraljnih srebena, Skoljka5A, itd. RazliditiZivotinjski oblici dobivaju pod uplivom faciesa neku slidnost;razlidni raci na algama imadu na nogama organe za prihva-tanje i penjanje.

f i t o p l a n k t o n ( p h y t o p l a n c t o n , ' g r d . p h v t 6 n = b i l j k a ) ,biljni plankton (vidi plankton).

l i z io lo g i i a (g rd . phv ' ' s is = ,p r i roda, l6gos : nauka) '- gleda na pojave iivota i funkcije ot',gani na tijelu Zivih bi-4a: ona je kemija i lizika organizma.

f o t o t a k t i d n o s t ( p h o t o t a x i s , g r d . p h o s , p h o t 6 s =svijetlo, tdxis -- poloZaj) pokazuju organizmi, da na podra-Zaj svijetla pokredu tijelo.

f o t o t r opiz a m (phototropismus), vidi heliotropizan.genet ika (g rd . g6nes is = pos tanak) i sp i tu ie por i je t lo

organizama (vrste, roda, porodice itd.).g e o t a k t i d n o s t ( g r d E E a = z e m l i a , t 6 x i s : p o l o Z a j ) ,

je poloZaj slobodno pokretnih Zivotinja sprain smjera teZe.g e o t r opiz a m (geotropismus, grd. gda : zemlia, tr6-

lein = okretati), okretanje organizanta (priraslih), njihovarasta ili poloZaia organd, protivno od smjera teZe ili preinasredi5tu Zemlie.

h e l i o l r op izam (grd . hd l ios - surce , t rdpe i r =okrenuti) kod pridvr5denilr olgauizrma zna(i, da njihovi dr;e-

- 1 4 3 _

lovi tijela imadu odredjen poloiai prema smjeru svijeila, akod slobodnih biia znadi okretanje ili putovanje prema svi-jetlu il i od svijetla (positivni il i negativni heliotropizam)..

h e r m a f r o d i t ( s r d . h e r m a p h r 6 d i t o s = s i n A f r o d i t e iHermesa) il i dvospolac jest individuum, koji ,posjeduje muSkei Zenske spolne stanice.

horo log i ja (choro log ia , g rd . hora = pros tor , m jes to ,zemlia; l6gos : nauka) je nauka o geograiskom i topograf-skom raSirenju organizama na Zemlji.

h r o m a t o f o r i ( g r d . c h r o m a : , b o j a , p h o r 6 o : n o s i m ) ,nosioci mastila (loja), stanice s pigmentom u koLi mnogih Zi-votinja. Zivtevlie regulira pokretanja stanidne plasme s masti-lom, pa Livotinia moZe mijenjati boju koZe (glavono5ci). Kodalga i jednostanidnih organizama su hromatofori redovno ze-lena ili Zuta tjele5ca u stanici.

h rono log i ja (chrono log ia , g rd . h r6nos = v r i jeme,trajanje; 16995 = nauk) je nauka o vremenskom nastupanju(zivth biea na Zemtji).

i sobate ( ' c rd . i sos : jednak , ba th fs = dubok) c r te , s tospajaju todke (mjesta) iednake dubljine.

kas t rac i ja ( la t . cas t ra re = u ja l ,ov i t i , S t ro j i t i ; c rd .kathar6s - dist); odstranjenje spolnih ilijezda. >parasitidkakastracija< je jalovost u povodu oduzimanja Zivotnih sokovapo parasitu

kn ide , v id i Zarn ic i .k o s m i d k e p o j a v e ( g r d . k 6 s r n o s = r € d , s v e m i r ) s u

pojave izva,n na5e krugle zemaljske, a djeluju i na Zivoti-nje.

m a k r o p I a nk ton, v idi plankton.metamor f oza (g r1 . metam6rphos is : p re tvaran je u

jedan drugi lik) zovemo razvo!, kada od oplodjena jajeta dospolno razvite Zivotinje vodi neki drugadiji oblik, lidinka, saposebnim organima, koji poslije t. j. prije pretvorbe u o,dra-stao oblik Zivotinje opet nestaju.

migraci ja ( lat . migrare - putovat i) , Dutovanje i l i se-ljenje bida.

m i k r o pl a nk to n, v idi plankton.mor f o log i ja (g rd . morphd : ob l i k , l6gos - nauka)

posmatra oblik bi6d (oblik, velidinu, ,boju, proporcije dijelo-Iva).

Page 82: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 4 4 -

, n a n n o p l a n k t o n ( g r d . n 6 n n o s = p a t u l j a k ) , s i t a n , p a -

tuljasti plankton; vidi Plankton.'-'"..; ; k a o n (grd. nekt6s od n6hesthai - plivati), bida,. Sto u

vodi aktivno plivaju i posjeduju vedu samostalnost pokreta-

nja protiv gibanja vo'de (kitovi, zmile, ribe, glavono5ci)'- on to , ,qen i ja (g rd 6n ta = pos to jede s tvar i , b i6a ; ge-

ned - Dorod, porijetlo), povijest razvoia (klice) neke Zivoti-

nje (individuuma) od jaja do spolne zrelosti.o r g a n i z m i a u t o t r o f n i , v i d i a u t o t r o f n i o 'o s c u I a (lat. osculum, oscula = mala usta), vedi otvori

na spuZvinu tijelu, koji sluZe kao izmetni otvori kod odvodje-nja vodene struje s izntetinama iz tiiela.

o s rn o z a, izjednadenje koncentracije izmedju dviju te-kudina prodiranjem kroz membranu.

otbt i t i (grd. ous, ot6s - uho, l i thos - kamen), s lu5nikamendidi. zrnca iz ugljidno kisela vapna, Sto ih izluduju po-

sebne stanice ili kao kod raka, da dospiju izvana la zrnca pi-jeska (rak ih Stipaljkama tamo postavi), a sluZe vjerojatnoosjedanju za ravnoteiu (isporedi statoliti).

paras i t (g rd . pards i tos = nametn ik , paras i tdo : jes t i

s kim,) a mi tim imenom oznadujemo bida, Sto drugom Zi-vom bi6u (domadaru) oduzimaju Zivu tvar il i hranidbene. so-kove, te makar na koji nadin o5teduju svoga domadara (vicliparasitidka kastracija).

pe lag i ja l (g rd . pd lagos - o tvorena pud ina morska) 'su sva iiva 'bi6a, koja Zive neodvisno od dna vode, u tazlif'nim slojevima visoka i duboka mora; pelagijal obuhvatanek-ton i plankton (vidi tamo); pelagiiska su sva slobodna bi6a uvodi bez obzira na to, dali se pokredu aktivno ili pasivno' paje oznaka plankton samo uZi pojam od pelagijala.

p igment i ( la t . p igmentum : bo ja ) , Z ivo t in jsko ma-stilo, desto u obliku zrnia t plasmi nekih stanica. Takove pig-mentne stanice nalazimo naide5de t koLi pod epidermom.

p lank ton (g16. ,p ldzo = b lud i t i , p lank t6s - lu ta ju i i ) ;to ime po t jede od V ik to ra Hensena ( t88?. ) f i z io losa uKielu. a u nauci se njime oznaduje sve or'ganizme, Sto putujttu vodi bez svoje volje il i lebde, dakle pasivno plutaju nosenivjetrovima, valovima, strujama, a pojedina bi6a, 5to su tlplanktonu, nazivamo plankteri (Burckhardt). Plankteri (engl.:plankter, fr. plankt0re) mogu da budu Zivotinje (zooplankton)ili biljke (phytoplankton); u planktonu mcZe biti ve6ih bidamakroplankton), srednjih velidina (mesoplankton), malenih

- 1 4 5 -

(mik rop lank ton) i ,na jman j ih (nannop lank ton , Lohmannt911.) ; najsitnije planktijske biljdice; nanoplankton su takositni organizmi, da prodlu kroz najfiniju mreZu za plankton, adobijemo ih, ako centrifugiramo morsku vodu (vidi tarno)-

p l a n k t o n p a t u l j a s t i , v i d i n a n n o p l a n k t o n i p l a n k *ton.

p r o t o p l a s m a ( g r d . p r o t o s - D r V i , p l d s s o = t v o r i m )ili krade plasma je koloidalna iiva tvar stanice, koja lako na-bubri, u vodi se ne topi, a sastoji se iz razlidnih bjelanjko-vina, vode i soli; kemidki sastav joj nije todno poznat.

p s e u d o p o d i j ( g r d . p s e u d o s - p r i j e v a r a , p 6 ' d i o n :noiica), laina nolica, protoplasmatski trak iz stanidna tijela,.koji se moZe i uvudi, a sluZi za ltokretanje i primanje (hva-tanje) hrane.

r e g e n e r a c i j a ( l a t . r e g e n e r a r e : o p e t p r o i z v e s t i ) j e 'pojava, Sto ju pokazuju organizmi, da nanovo stvore izgub-.ljene dijelove (organe) svoga tijela.

se iekc i ja ( la t . se lec t io : i zb i ran je , b i ran je ) , u b io lo - .g i j i zovemo i p rob i r ( i zbor ' i , a mo i ,e nas ta t i p r i rodn im.putem u povodu borbe za opstanak (D a r w i n), ili ga mole-.mo izazvat i umje tn im nad inom, kad ku l t i va to r i odred jene,oblike organizama medjusobno rasplodjuju.

s e s i l n e i i v o t i n j e ( l a t . s e d e r e : s j e d i t i z a s j e s t i , .zataknuti se), pridvr56ene Zivotinje na podlozi.

s imb ioza (symbiosa, g rd . s fn = sa , za jedno; b ios - 'Zivot; svmbiosis = zajednidki Zivot), udruZenje izmedit raz-.lidnih bida u svrhu medjusobnog potpomaganja ili koristi. Or-.ganizmi, Sto tako zajednidki Live, zovl se simbionti.

s i s a l i k a z a p l a n k t o n s l u Z i z a s i s a n j e o d r e d j e n o g -vertikalnog stupca vode, koja se tada procjedjuje kroz gust.filtar i dobije se gotovo potpun sadrZaj na planktonu; ovalmetoda sa sisaljkom ne moi,e se upotrebljavati kod velikedubljine, kao i u jakim strujama, za oluja i jako uzburkana.mora.

s ta t idk i o rgan (g rd . s ta t i kd : nauka o ravnote l i ) , ,sluli za ravnoteiu, a upozoruje i obavje5duje Zivotinju o po-.loi,aiu tijela, te u povodu poremedenja ravno.teZe Zivotinjauspostavlja normalan poloiai.

s ta to l i t i ( s rd s ta t i k6 = nauka o ravnoteZ i . l i thos : ,kamen), prije ih zvahu otoliti (vidi tamo): to su kamendrli za

1 0

Page 83: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 4 6 -

odri,anje ravnoteie, bududi da izvode prema poloZaiu tijelarazlIdilI pritisak na odredjene Zivdane elemente, te prema to-mu sluZe tijelu' da se opet postavi u ravnoteZu.

s t e n o h a l i n a b i 6 a ( g r d . s t e n 6 s = t i j e s a n , u z a k , h d l s: sol), su jako osjetljiva i za naimanfu razhkrt u slanostivode; to su oni rplankteri, koji podnaSaju male samo razlike uslanosti mora, pa su zbog toga vezani na usko podrudje mor-sho, Zive ponajvi5e na pudini, gdje se tako lako ne mijenjasalinitet vode (mnogi radiolariii, pelagijska jaja ribA). Morskabiia pako, Sto su malo osjetljiva i Sto bez Stete za sebe pod-nose i vede razlike u slanosti, zovu se u nauci eurihalina (grd.eurfs - Sirok, prostran; hdls = soli to su ponajvi5e obal-ni oblici s promjenljivom prirodom okoline.

t e r m o t a k t i d k a g i b a n j a ( g r d . t h € r m e = t o p l i n a ,t6xis - poloiail, thermotaxis, promjena poloi.aia tijela upovodu podraiaia toplote.

t u r rg o r (lat. turgere = nabreknuti), pritisak stanidnasadriaja na elastidnu njenu membranu.

u s i (njem. Barten), velike (do 4 m) duge roZnate i naunutarnjoj strani resaste plode u ustima nekih kitova; usi viseu ,dva reda (po vi5e stotina) s gornje deljusti, a sluZe kao re-Seto, kroz koje se procjedjuje morska voda, pa na resamaostaju maleni ong,anizmi, Sto su takvom kitu hrana.

Zar n i c i, mali eksplozivni mjehuridi, Sto Zare poput ko-prive, a Zivotinjama slule za obranu i omamljivanje (ubijanje)plijena. Zarnici nastaju u posebnim stanicama, koje na vrhuimadu osjetljiv Siljak (knidocil), pa na njesov podrai,ai (napr. dodirom), iskrene se naglo iz mjehurida Supalj nit, koji seprihvati i,rtve i kroz njega iscuri teku6i sadrZaj, Sto bija5e udahurici (Zarniku), a pali, i,ei,e i i,ari. Zarnike zovemo i kni-dama (grd. knide : kopriva), a posetrnu hrpu Zivotinja saiar nicima zovemo Cnidaria.

----=

Kazalo,sl . : s l ika.

Acantharia 20, ll8.-, skelet 20.

Acanthias vulgaris i5.Acanthometron 109.Actinia equina 45.Adamsia palliata 83 sl. 54.Adamsia rondelet i 81.Aeol ida 4?.Aequorea 21.afotiiko podrudje 16.akantometr idi 108, 117.akonciji 83.aktinija, crvena boja 45.aktinije 6.Alcyonium 51, 133.alge vat'nene 35.Alc'sa 38.ambulakralne noiice 5, 12.ameridka mahovina 48.Amphioxus. l id inke 10?.Anemo,nia sulcata 43 s]. ll.Anguilla vulgaris 39.Annelida, lebdenje 123,Antedon mediterranea 65 si .

Aplysla 55.Ap lys ina adrophoha 51 , 53

sl. 25.aragosta 67.Albacia 38, 133.arbun 69.

Arca noae 2, 80.Architeuthis 60.Argyro,pelecus hemigynr-

nus 93.ascidi j i 2 sl . 1, 4, S, 18.asinello 136.Asterias, kao napadad 6, 8.Aster ias slacial is 5, 9 sl . 3,

133.ast ice 66.Asl,ropecten 5.Atherina 69, 172.atmosfera, pritisak 27.Atr opis rupestr is 34.Aurel ia 39, 49, 107, 116,

r33.aulotomija 56.autotrofni arganizni 27,

Babica (riba) az sl. t5, 69,128.

t ,abula (rak' ; 2,3?, 38 sl . 16.babuSlra 5.bakalar 93, 128.bakteriji 27, 28, 87, lJ?-

-, anadrobni 31.-, kao hrana 137.--, simb,iontijski, svijet-lienie 92.

barbare5ka 21.barbone 78, l3G.

Page 84: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 4 8 -

batr i j idai i i 1T'benthal 34, 105.bcnthos 105.krentonijska flora 36.Berod 8 ,11 , 12 s l . 5 , 50 .bezmel< 34,128.biocenoza 20, 44, 13I.bisatto 39.Blennius 3? sl. 15, 69, lZ8'Blennius ocel latus 38.boCljikaSi 5, 12, 32.

-, lidinke, lebdenje 122.boja mora 15.Box 69.Brachiella 95 sl. 58.brahiopodi 32.brancin 68.Brassica cazzae 34.Bris inga coronata 93.hroclotod 53.brumbuljci raci 35.bucanj 42, 99, 120, 126.bukva (riba) 69.bulirga 21.byssus 2.

Qas,nizza 9i,Calanus f iurnarchicus 14 sl .

6, 15.Callianira (osjeiaio) 127 sl.

8 1 .Calocalanus pavo 122 sl.

Campanularia 48.cannochia 8, ?2.Caranx trachurus 80.Carcharias glaucLrs 97.Carcinus n-iaenas 44, 55 sl.

2i, 56, 84, rci, 1f21.Caretta caretta 31.carlo' 66.cclenterat i 6.

Centaurea crithmifolia 33.- f r ider ic i 34.- jabukensis 33.-- lungensis 34.

centritugiranje vode 27.Ceratium 124.Cerianthus membranaceus

46, t32.Cerithium 57, 58 sl. 30.Cestum veneris 110, 111 sl .

66.Chaetoceras 113, ll4 sl. 53.Chiton 5.Chrysaora 49, 50 sL.23.Chrysophrys aurata 69.cievolo 39.cipal 39, 69.Cistosira 30, 36.Cladocora caespitosa 51.Cladonema radiatum 47 sl .

20, 48 si . 21.Cladorhrza abyssicola 91,

sl. 55, 93.Clupea papal ina 95, 111.

- pi lchardus 95, 96 sl .59,Cnidaria 43.Conger 39.Colallium rubrriln ?0, ?1 sl.

42.corbola 57.Ccrvina 69, l l2.Coty lo rh iza 49 , 110.clvi cjevaSi 5.

'-, kolutidavi, lebdenp123.

Cunina (osjedalo) 127 sl . 81.cyanein 50.Cyclothone signata 9J.Cydippe 50.

x v .uanclca 5.depa 38.

il de5ljada 5, 12.iuvar Skoljkin

ctfli 69, 1t6.

Dagnja 3 sL.2,dagnja rcala 2,

- velika 88.

44, 88, 10i .86.

Delphinus 31, 99, 101 sl. 62..detritus 9, 70, 16, 13-r.diatomeje 20, 105, 108.

-, kao hrana l3i .- , lebdenje 105, 113.

Diogenes 5?.dlakavica sredozemna 6J sr'.

. f l .

Dolium galea 55.dredZa 85.Dromia 80.dubljine u Jadranu 24 si. i0.dupin 31, 99.dupin pravi 102

---- veliki l0?.

Echeneis 98 sl. 61, 99.Echinaster 133.Echinocardium, lidinka 105.ehinodermati 133.

---- lidinke 122.Eledone 55.Eunicella verrucosa 51, 52

96 sl. 59.Eucharis 6, 11 sl . 4, 50.Eunicella ce,rrucosa 51, 52

sl. 24.Eupagurus prideauxi 83 sl.

54.curihalina bida 105.Euspongia 31, 6l s l . 33,62.

- mollissima 62.- officinalis adriatica 62.

64.

- 149 -

Evadne spinifera 110 sl. 65.* tergest ina 110.

Fanfan 98.feoficeje 36.Fierasier 78.figa (riba) 69 sl. 4i.fisoklisti (ribe) tz8.fisostomne ribe 128.f6ka 10, 31,102.fondi dur i 1.foraminiferi 31, 86, 105, 120.

*, politalamni 106.formol za konserviranie 22.fototakt idnost I9, 125.fototropizam 5, 48.

Gad id i 111.Gadus merlangus 136.

__ minutus 136.gaidero 132.galiotto 78.gambar 5T.gamberetto 58.gaun (gavun) 69.Gebia litoralis 57, 97.Geodia miilleri (gigas) 60.geotaktidnost 19.geotropizam 48.girica 69.slamod 69.glavono5ci 5, 10.

-*, dubokomorski 92.Globicephalus melas 102.glob;gerine 20, 120.Gobius 69.golub kosir (otrovne bod-

lje) ?s.Grampus griseus 102.gravi l :aci ja 112.grdobina (mlada) 72 s1. 4J,

116.

Page 85: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 5 0

grsed 38, 128.Grirnalclotheutis richardi

ni.gruj 39.

I la l iot is 30 sl . 13,37.hel iotropizam 19.

Hemicalanus fil igerus IZIsl. 74.

tlemidactylus 33, 130.hidroldi 48.hidromeduze 11.Hippocampus 67.hlap 56.hloroficeje 36, 737.hobotnica 5, 12, 55.Homarus 66.hromatofori 62, 89, ll3.hu.dobina 5, ?3, sl. 44.

Igla (riba) 116, 128.ihtiotoksin 42.lnacltus 63, 67.iniun 95, 96 sl. 59, 97.

-, iaje 9? sl. 60.isobate 24 sl . 10,93.isotonijske pojave 2, 705.ivcrak 38, ?6.

Jaglun 98.Janthina 8.jastog 66,132.jegulja 12, 38, 39, 128.

-, (mlada) 41 sl. 18, IZz'.-, :ikrZni otvor 13.

jeZevi obalni 32, 35, 37.-, maskirani 5, 38,

ieZinac hridinasti 38.

Kalimar 59.kamenica raia 74.kamotod 53.

kanjac (kanr) sl 68. 40' 129sl. 82.-, uzdu5tti mjehur 128,130.

kapa sv . Marka l l0 .kapica 5.kastraci ja parasitidl<a 56.

k.avala 69.kedige 33.kitovi 6, ;, 35, 99, l0O, 119.

- , l t t ana l3 i .+, r€D 10.-, usi 137.- , Z U D A | I I ' l J l .

klobuk (nr.eduza) 39, 116,133.

knrde 46.kokol i tofor idi 2; . l3 i .konjic 5.1 sl. 26, 67.konselviranie iivotinia 22.kopelat i 105, 110.kopepod i 110, 113, 122,137.

-, parasitiiki 94, 95.kopitnjak kvrgavi 132.koral j crveni 31, ?0 sl . 42-koral j i 4, 10, 32, 88.

-, svijetljenie 92.korent i 103.kostel j 75, 77 sl . 48.koStunjade ribe 106.kovad i i , 123 sl . 77, 136.k.ozica (rak) 58 sl. 29, 89,

r28.kravica (puZ) 8t.kremenja5ice 20, 108.klinoi,di 32.kriZalj 133.ktenofor i 18, 31, 35, 50, l0 i ,

I 15.- , l jepl j iv i orsani 21.-, hvatanje hrane 21,1 15.

- t 5 l -

-, osjedalo 4, 126, 127,sl . 81.- , pokretanje 11.

Labrax lupus 39, 67 sl. 39.labridi 31, 68.Labrus mixtus 69 sl . 41.Lacerta fiumana 33.

.- serpa 33.langusta 67.lanzardo 94.lastavice (ribe) 5.

- , ja ja 119.Leander 58 sl. 89, 128.

*, plgmenti 89.Lepadogaster 69, 111.Leptocephalus 40, 4l sl. 18.Lidinke morskih Zivotinja,

gibanje 122 i dalie.liganj 5, 59, l2l.Lisia 2,37, 38 sl. 16.tist (riba) 77.listovi 34, i6.

- , ja ja 119.-, kolobari starosti 135sl. 84.

Lithodomus lithophagus 5J.lokarda 94.Loligo 59.Lophius 72 sl. 44, llZ.

-, lidinka 116, l2Z.Lophius budegassa I34.

---- piscatorius 134.losos 128.lovrata 69.lubin 39, 6? sl. 39.luc ?8.lumbrac 68.

Macaklin 33, 130.Madka (riba) 74, 75 sl. 40.mahovnlaci 4, 10, 18

Maja 63.makroplankton 10.1.mare sporco 108.medo (rak) 57.meduze 6, 18, 31.

-, hvatanje hrane 21,I 15.-, rnfioZina vode u tijelu121.-, osjedala 4, 126, 727,s i 81 .-, pokretattie 10, 17.*, svijetlienie 92.

meclvjedica sredozemnat02.

:rrckudci 6, 88.- . plankt i jski l l?, 137.

meno la I12 .Merluccius ?8, 134, sl . '81,

136.merluzzo ?8, 136.mikroorganizmi, svijetljenje

92.mikroplankton 28, 10.3.miS ( r iba) 111.IVlitraria 17 sl. 7.mjesedina rnorska 20.mje5inci 6, 88.modra boia mora 15, 3C.modrul ja (r iba) 112.mol i 136.Monachus 31, lA2.montde (montata) 40.mole cvjeta 108.moruzgva 6, 7,81, 82, 133.

mrei,a zatvoriva (Schliess-netz) 22.

mrKac J , Jc .Mugil 39.Mullus 78.

Page 86: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

_- barbatus 136.- surmuletus 136.

murena 39.Murex 44, 55, 58, 81.

----. trunculus 59 sl. 3I.mussolo 2.muzgavac 55.Myliobatis aquila ?5.Mysis 66 sl. 38.Mytilus galloprovincialis 3

sl. 2, 88.- minimus 2, 88.

Myxilla rosacea (iglice) Sqsl. 32.

Nannoplankton 27, 103, 111,1 15.

naranda morska (spuZva)81 sl. 53.

Naucrates ductor 98.nekton 35, 103.Nephrops norvegicus ?1.Noctiluca 8, 108.

-, svijetlienie 92.

oblie 77.Octopus 55.Oikopleura 110, 115.Ophiopluteus, lebdenje 122.Ophiothrix 63 sl. 3:1.Ophiuroidea 51.orada 69.organizmi autotrofni Z?.Orthagoriscus 42, 99.oslid ?8, 734, lJ6.osmoza 106, l1T.Ostrea 38,42.ostr iga 42,132.

-, lidinka 38 sl. 1?.-, promjena ljuSture I3g,

ostriZi5ta 8, 42.

- 1 5 2 -

o56ura 85.otoliti 135 sl. 84, 136.

Paguridi 81, 82.Pa,gurus 80.palastura 65.Pal inurus 67.

-, l id inka 112.,pap,al inka 95, 111.Paracentrotus 38, 53, 133.Paralepis 93.parasitidka kastracija 56.pas modrul j 97.passera ?6.pastrva 128.Patella 2, 30 sl. 14, 37.pauk (r iba otrovnica) 78, 81,

S l . 5 : .

Pecten 12.pedicelar. j i 6.pelagein 50.Pelagia 49.pelagial 34.

I

perajar i 6, 10, 119.peri'dineji 2?, 105, 108.

-, kao hrana 137.-, lanci 113.

periska 65.pesce bala 42,99.

- Iuna 42.- matto 72, 134..- spada 98.

pes 128.Ffeifferova tekueina 22.Phallusiopsis mammillata Z

sl . 1.Phoca caspica 31.Pholas 53.L-'hronima 19, 1ZS, 126, sl-

80.physoclisti 128.physostomi 128.

- 1 5 3 -

pic 69.pigmcnti 62, i6, 83, 89.p i jav ica r i lasta 74 s l . 45.p ingvi t t i 10.Pinna 65.Pinnothercs 63, 64, s l . 36, 65.t . ; i tosorr t i 5 , 105, 125.

*, svijetl jenie 92.Fisa 63.r-' iSmolj 1,lf i .p lankter i 103.plankti jska mreia 22 sl. 9.plankti jska sisaljka 22.Dlankton, konserv i ranje 22.

- , lebdedi 14, 35, 103.-, monotoni 108.-, nektonijshi 10.1.- , pa ' iu l j : ,s t i 2?.- , r 'azdioba 15.- , vcr t ika lno putoval t je16.

p la5tenjac i 5, 32, l l0 , 115.-, lebdcnje 122.

Platessa 38, 122.Pleuronectes i6, 78 sl. 49.Pleuronektidi 20, 128.pliskavica 31, 99, 101 sl. 6a,

- giavata 102.- zad.ruina 102.

pl i tv i iar i 117.plosnat ica r iba lE,20, 7E, sl .

49, 89, 122, 12E.-, preobrazba 79 si. 80.

Plumularia 4E.Pluteus, lidinka, lebdenje

t23.Podon 110 s I .65 .pojas venerin 110,

66.Pontobdella muricata 74 sl.

45.

Porcellana, lidinka, Iebdenje123, 124 sl. 79.

Porpita 29, 1lZ.Posi'donia Z, 30.prai,ivi 20, 108, ll4.priljepak \pui) 2, 7, 30 st-

14, 35.- (riUa) 6q.

Protozoa 20, 108, 114.proz i rnos t mo la 15 .prpor 81.prug 6T.psi morski ?, l lb, 128, 134.pterc,po'di 4, 105.puzlatka 30 sl. 13, 37.puZevi, lebdenje 123.

-, pelagijsl<i I23 sl. ?6.-, planktijski, organ zaprocjedj ivanje vode 115-

Rac i 6 ,88 .-, dubokomorshi 90, 92,--, dugorepi 10.- , lebdenje 119.-, l id inke 1lQ.-, planktijski 720, 121sl. T4.--, statoliti 66 sl. 38.

radiolar i r i 20, 31, l l2.-- , bodl je 118, 121._--- kolonije 113.-, lebdenje 105, 11?, i18.sl . 70, 119 sl . 71.--, skelet 20.-, vertil<alna razdioba umoru 32,

Raja clavata ?4.rak samac 58 sl. 30, 82.'ranj (ragno) 34, 78, 81 sl-

52, l2g.rarog 66.

s l .

Page 87: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

rai,a 76 sl. 47.ra ie 7 ,72 , 134.rebra5i 115.

- statidhi organ 127 sl.8 1 .- pokretanje 11.

Rhizaxinella pyrifera 91 . sl.56.

Qhizostoma 21 sl. 8, 49, 80,127.

Rhbmbus 77.Rhopalonema (osjedalo) 12?

sl. 81.riba, bodni organ 7.

-, dubokomorska 91, 92.-, odi 5.-, pokretanje 10, 17.-, sluh 6.-, svijetljenje 90.-, uzduSni mjehur 7, llg,120, 128.

rodoficeje 36.rospi 72, 134.rumbac 77, 1ll.

Sablja (riba) q8.Sacculina 55 sl. 27, 56.

-, preobrazba 57 sl. 2E.safirine 112.sagite 28, 713, ll7.

-, lebdenje 105.'-, proZdrljivost 28.

Saeitta 28, 124.Salpa l l0, 113, sl . 6?.salpe 5, 10,17, lZ5,

-, lanci 113.-, lebdenje 105.

samac rak 57, 80, 81,82.sanpiero i7, 136.sardella 95.sardon 95, 96.Sargassum 15, 30.

- 1 5 4 - - 1 5 5 -

Sargus 69.Schliessnetz 22.scifome.duze 49.Scomber 94.Scorpaena 66.Scyl larus 112.Scyllium ?4.Secchi-jeva ploda 15.Selache maxima, SkrZni fil-

ta r 116.Sepia 59.Sepiola rondeleti 5.Serranus 68 sl. 40.

- cabrilla lD sl. 82,130.-, uzduSni mjehur 130.

Sertularia 48.sesilne Zivotinje 4, 10, 35,

82.Setella gracilis 123 sl. ?8.sfoio 77.sifonofori 4,. 18, 31, 49, 50,

Il7, 125.-, hvatanje hrane Zl,I 15.- , lebdenje 105, 113, 119,120 sl. 72 1 73.

simbioza 81.sinascidiji 133.sipa 5, 12, 54 sl . 25,59, l2 l .sisavci rrorski 6.skan:r.p (scampo) 71, i2,

r20.skuSa 94, 116, ln.

- , ja ja 119.sledj 12, 128.sljepetu5a 98 sl. 61.sm.okva (riba) 68.smudjut 68.5 0 l e a / r .som 128.Spadella 28 sl. 11, 67.

II!d

Sphaerechinus 38.Spirographis spallanzanii

52, 54 sl.26.Spondylus gaederopus 132.spongin 62.spuZve 20 ,60 ,88 .Squilla 8, 72.srdjela 95,128, 133.

*, jaja 119.-. SkrZni filtar 116.

statidki organ 127 sl. 81.statoliti 1Z sl. 81.Stauridium 47 sl. 20.stenohalini oblici 105.Stenorhynchus 63 sl. 35,67.Sticholonche 109.Stichopus 2, 78.Stomjas 92 sl. 5?, 93.strmorinac 77, 78.Suberites domuncula 80, 81.

sl. 53.Syncoryne 49'sl. 22.Syngnathus 67.

Saran 128.srolla I t.Silo 67.Sirun 80.Skoljka5i 12.

-, lidinkc, lebdenle 172.ikrpina 68, ll2,128.Snjur 80.Spar 31, 69, ll l.ituka 38. 128.

Teredo 53.termotaktidna pokretanja 19.tei,a 112.Thynnus 94.tonno 94.tovar ?8, 93, 136.Trachinus ?8, 81 sI.52, lZ8.

Trachy'pterus, lidinka 122.'rlava morska Z.Trisla 122.

-, lidinka l2Z.trilja 34, ?8, 136.Tritonium'55.trohofora 1? sl. 7.trpovi 32, 36,78.Trygon, otrovne bodlje, 75.Tubularia 48.tulenj 31, 102, ll9.tunikati 5, 32, 104.

--, pelagijski 5.tuni 94, 128.Turbellaria 67.turgor 106.Tursiops tursio lLz.

Uranoscopus 128.usat i k i tovi 7.104.u.si 104, 137.usnade (r'ibe), 31, 68.ustavica 98 sl. 61.u5ata 69.

Yabie 8, 72.Velella 18, 28, lM, ll2.

-, ontogenijska migraci-ja 19.-, 'pluta na vodi 29 sl.12.

Vexillifer (mladi Fierasfer)78, 80 sl. 51.

Vioa 53.Virbius 62.viskoznost, unutra5nje tre-

n je vode 17 ,122.vlasulja crvena 45.

- smedja 43 sl. 19.vlasulje 32, 81, 82.volak 44,58, 59 sl. 31.vukodlak 58.

Page 88: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

- 1 5 6 -

Xiphias gladius 98.

Zeus pungio Ti, 122, 123 sl.7 7 , 1 3 6 .

zmiiala 5, 12, 36, 51, 63 sl.34, 122.

zookorenti 4,Zostera .10, 36.

zviiezda kvrgava 5, 9 sl. ,i.133.

zviiezde morske 5, 32, 36.zubati kitovi ?.

Zarnici 46,81.iarniaci 46.iutulia i5.

Page 89: Život Jadranskoga mora (1928) - Krunoslav Babić

\

NaJsarrrSenfle

l|llru ln triuuliniulun rn [[ulufidN|lu dililr u|l|tuun ililillnllluuod Schr0der-Kulla. FormatS6/106cm, uvi5eboja sa svimbio-lo5ktun oanakama kod svake Zivotinje. eitav Zivot jedne Zi-

votinje moZe dak sa ove slike lako oditati.1. Domadamadka. z.Vuk. B. Kuna4. SiSmiS. E. Krtica.6,

Jet. 1. Vjeverica. 8. Stakori. 9. Vodni Stakori. 10. Zee. il.Divlja sviru'a. 12. Govedo. 13. Srna. 14. Koni. 15. Kukavica.16. Jastreb. 17. Jastrijeb miSar. 18. Sumska sova. 19. Yelikienjetao. 20. Zeba.Zl. Sjenica. 72. Ptiee pjevaEice. 23, Cvo-rak. 24. Vrana i gavran. 25. Lastavica. 26. Domati solub. ??.Koko5i. 28. Roda. S.Divlia ipatka.30. OuSteri.31. Bjelou$ka.32. Zabe i razvoi tabe.33, Salamanderi. 34. Stuka. 35. Saran.36. Haringa. 3?. flru5t i razvoj hruSta.3E. Leptir kupu5njak39. Gusjenice. 40. Muhe. 41. Pdela- 42. Mravi.43. Pauci. 4{.Rak potoEni. 45. PaL.46. Slatkovodna Skoljka. 4?. Trakavica.48. Crvi. 49. Pijavice. 50. Ridjovka. St. Orang-utan. Sa Hi-iena. 53. Smedji rnedvjed. 54. Vidra. 55. Tulenj. 56. Jxzavas57. Indijski slon. 58. Nilski konj. 59. Zirafa. 60. Mravozub.61. Lisica. 62. Dabar.63. Jelen. 64. Deva. 65. Klokan. 6. I.e-ma 67. Divokoza. 68. Bison. 69. Nosorog. ?0. Lijenivac. 72.Kit grenladskl.

Svaka slika nenapeia Din 55. Na platnu sa Stapovima Din 80.

Irurulnr illlf, -I[. [RE$lllll 'tnfllnruZasreb,Ilica 65. Tel. ?3-33.

Zastupstvo tvornice udila Koehler u. Volckmar A- G. u. Qo.LeiMg.

Obavlja sve nabavke uEila. Zastrallte cijenike.Nabavlja sve strudne knjige i Iasopise svlh iezika uz orlgl-

' nalne cijene.