ŽIVOT BOSANSKIH MUSLIMANA U OSAMNSKOM

CARSTVU

Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu. Bosanski kralj Tvrtko II. nalazio se u teškim prilikama. Morao je plaćati Turcima godišnji danak od 1437. godine. Kako je zemlja bila u neprestanim ratovima, nije bilo novaca da se danak plaća redovno, zato je kralj umjesto danka Osmanlijskom carstvu morao prepustiti neke tvrđave na istoku zemlje. Time su Turci dobili dobar položaj iz kojeg su poduzimali navale i pljačke, a ujedno su i malo pomalo islamizirali bosansko plemstvo pa tako i narod.

Godine 1524. dolazi do najžešćega progona katolika u Bosni i Hercegovini. Te su godine srušeni franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Visokom, Fojnici, Kreševu i Konjicu, a nešto kasnije i u Mostaru. Drži se da je u takvim okolnostima 120.000-150.000 katolika prešlo na islam. Godine 1528. Turci su osvojili Jajce i Banju Luku.

Kuće su uvijek tako građene, da jedna drugoj ne zaklanja vidik. Pa i gdje ne dopuštaju mjesne prilike.Tu se lice kuće po mogućnosti okrene na ulicu i obično jedna veća soba u prvom katu iznese se malo na sokak, da žene mogu gledati na ulicu.

-Vole prostran zivot.-vecinu vremena provode u kuci i obitelji nego izvan nje.-Oko cijele kuće podignut je visok zid.-sprječavaju pogled prolaznika ka njihovoj kući.

Po avlijama između kamenja, posijano je razno cvijeće, osobito u avliji pred haremlukom, usred koje je mali rondel zasađen ružicama, karanfillima, minevšama, lalama, šembojima i dakako i rutom itd.

Kraj uličnih, a i drugih vrata nalazi se u zidu malen izbočen prozorčić (kapidžik) s mušepcima (rešetkama) za gledanje. Kraj tog kapidžika odigravaju se ljubavne idile

-Kuću obavija vinova loza.-Muslimanska se kuća po gradovima, a donekle i po selima gotovo uvijek radi na jedan kat. Materijal je ćerpić (na suncu sušene cigle od ilovače) i drvo. Zidovi su u prizemnom katu obično vrlo masivni i od samog ćerpića s jakim temeljom od kamena.

Halvati su, većim dijelom prostrane sobe sa visokim drvenim šišetom (stropom), a prema veličini sobe napravljeni su i prozori. Iz halvata vode redovito manja vratašca u halvatić, sobicu za žensku služinčad.