9
ŽENE U CRVENOM LADA BONACCI JELENA HADŽI-MANEV VERA ZIMA

ŽENE U CRVENOM - penzici.rijeka.hrpenzici.rijeka.hr/wp-content/uploads/2014/09/KNJIZICA.pdf · FRANKA PERKOVIĆ GAMULIN Filozofskom fakultetu te diplomirala Kazališnu režiju i

  • Upload
    lykiet

  • View
    225

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

ludensteatar.hr

ŽENE U CRVENOM

LADA BONACCIJELENA HADŽI-MANEVVERA ZIMA

*

*

REDATELJICA

SCENOGRAF

KOSTIMOGRAFKINJA

AUTOR GLAZBE

SCENSKI POKRET

OBLIKOVATELJ SVJETLA

IGRAJU:

TAMARA

NORA

DINKA

ANĐA

IZVRŠNI PRODUCENT

SURADNICA U PRODUKCIJI

ODNOSI S JAVNOŠĆU

VIZUALNI IDENTITET

SNIMATELJ

TEHNIČKI SURADNICI

PREMIJERA

Franka Perković

Ivo Knezović

Marita Ćopo

Mate Matišić

Pravdan Devlahović

Zdravko Stolnik

Vera Zima

Dubravka Ostojić

Jelena Hadži-Manev

Lada Bonacci

Sven Šestak

Olivia Bošnjak

Martina Matota

Damjan Uzelac

Jurica Jagetić

FOTOGRAF Toni Hanžek

Tomislav Jurenec

Robert Stilin

30.11.2013. Koprivnica

Čudne su podudarnosti na ovom malom svijetu. Nekako baš u vrijeme dok su Franka i cure počinjale s radom, pojavilo se razvaljujuće geni-

podravskog i hrvatskog pjesnika Mihovila Pavleka Miškinu, zago-vornika mnogih luzera i borca protiv terora, pohlepe i bešćutnosti. Od Miškininih oporih stihova kao da nije prošlo skoro stotinu godina, kao da je jučer opjevao muku prezrenih. Tranzicijski oživjeli u vokalu Gorana Živkovića Žike ti nam ogoljeli songovi prže da: "Kruha nema / zarade nema / novaca nema ... / Ovrha se sprema!" (Bijeda) ili da je gramzivost novčanog narkotika vječna: "Davno on svijetom vlada / čudan je njegov zvuk / opija srce, dušu / čovjek je često vuk" (Pjesma međimurskog zlatara).

Majka Tamara i njena jedinica Nora bez po muke bi se mogle naći u ne-kom punkoidno/blueserskom leleku sličnom zapisu iz stare Miškinine bilježnice. I bogme im je život sve samo ne bajka. Oko njihovih se jas-tuka uglavnom čemer vuče. Iako, gotovo pa svaki dan, jedna drugoj odvrte pravi mali repertoar kućnog slapsticka i burleske. Tek toliko da ne zahrđaju. Tamara je nekad možda i imala glamurozan život, ali je grubo prizemljena na dno svih mršavih šansi. Norina je infuzija iluzije bila još kraća od majčine. Možda je trajala koliko i onaj dan dok je san-jala o tome kako će pobjeći s jedinim čovjekom kojega je ikada voljela. Na rubu društva, beznačajne i suvišne, one životinjare, a ne žive, više glumeći jedna drugoj da je sreća moguća.

Vani je džungla društva u raspadu. Nora više i ne izlazi iz stana, jer kronično pati od propuha. A najnužnije mrvice namirnica po koje Tamara katkad šmugne do propalog kvartovskog dućana, jedva da bi se mogle nazvati izlaskom. Kad predatori dođu po svoje, kad gramziv-ost pregazi i posljednju nit ljudskosti, u Tamari se budi uspavana nebeska letačica i spremna je na sve da obrani svoju slobodu (ma ko-liko njeni gabariti bili bijedni) i slobodu svoje kćeri. Iz vanjskoga svijeta u njihov svijet upadaju Dinka i Anđa. Dinka je miljenica moći i kapitala. Anđa je tek još jedna luzerica, iako u uniformi policajke.

U novom rasporedu odnosa, buknut će apsurdna talačka kriza, potezi očajnica izazvat će beskrupulozne vladare onog svijeta napolju. No,

kako to već biva, u jednoj dugoj noći koja će svačiju dušu osvijetliti na drukčiji način, past će i posljednje maske, a sve četiri žene potražit će utjehu jedna u drugoj. Tamara, Nora, Dinka i Anđa – žene na rubu i žene u središtu svijeta. Jako ih volim onako mudate. Spremne su na sve, čak i pravdu uzeti u svoje ruke, kad pravde ponestane. Tvrđe su nego što se čini. Pucaju i pjevaju, opakije od Nesalomljivih, žilavije od Otpisanih. Prije ili kasnije, one će proizvesti neku revoluciju, a onda ništa više neće biti isto.

— davor špišić

DAVOR ŠPIŠIĆje rođen 1961. u Osijeku. Pisac zanatlija. Uvijek otvoren za državne poticaje. Ne bi svoj zanat mijenjao ni za što na svijetu. Putuje stalno, bilo gdje, praćen svojom ljubljenom Anitom. Nagrađivan za drame i prozu, ali još uvijek mu je najveća nagrada njen poljubac navečer prije

sna. Ima jednu želju: da mu ona sklopi oči posljednji put, kad jednom dođe taj dan. Dotad, još je puno posla. Davor Špišić je dramatičar i prozaik.

drame: Dobrodošli u rat! (1992., HNK u Osijeku), Rubnosti, Godina dobre berbe (1998., SKUC Osijek), Emilija noću, Kraljevi kraja, Mama Luna, Jug 2 (Nagrada “Marin Držić” za 2001. godinu, praizvedena 2003. u HNK Osijek), Dry Inn (prema prozi P. Brucknera), Kaćuše, Berlin, Charlie, Karaoke show (radijska praizvedba 2004. na Hrvatskom radiju), Medena.

scenske igre za djecu: Badnjak u garaži (1999., Dječje kazalište u Osijeku), Turbo beba (2004., Dječje kazalište u Osijeku), Misija:T (2005., Hrvatsko kazalište u Pečuhu), Alabama (2010. Gradsko kazalište Gavella), Crne oči (2010. Gradsko kazalište Gavella).

Drame su mu objavljene u knjigama Predigre, Raj bez fajrunta i Berlin, Charlie.

prozna djela: Slavonska krv (u koautorstvu s D. Topićem), Svlačenje smrada, Trbuhozborci, horor priče Kuke za šunke, roman Koljivo (VBZ-ova književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman 2004).

Živi i radi u Osijeku kao profesionalni pisac. •

FRANKA PERKOVIĆ GAMULIN

Filozofskom fakultetu te diplomirala Kazališnu režiju i radiofoniju na ADU u Zagrebu.

REŽIJE: M. Krleža: Adam i Eva, Tvornica Jedinstvo, Zagreb

D. Mihanović: Ma i Ta, DKD J.B.P. Moliere: Don Juan, HNK u Splitu Čitač, performance, Bogovićeva ulica, Zagreb

I. Sajko: Naranča u oblacima, HNK u Osijeku D. Mihanović: Žaba, Teatar &TD

E. Humperdinck: Ivica i Marica, opera-bajka, DKD I. Sajko: Europa, ZeKaeM

N. Mitrović: Jebote, koliko nas ima, SK Kerempuh H. Sigurjonsson: Naš dečko, GK Gavella

A. Ayckbourn: Normanovska osvajanja, Ludens Teatar Y. Reza: Bog masakra, Teatar Rugantino, Zagreb

L.Hubner: Pitanje časti, GK Sisak M. Krleža, Barlow/Hitchcock: 39 stepenica, Ludens TeatarT. Zajec: Spašeni, Dubrovačke ljetne igreD. Karakaš: Snajper, ZeKaeM

Balade Petrice Kerempuha, GK Gavella, Zagreb

Docent na Odsjeku glume, ADU Zagreb. •

VERA ZIMAStalna članica ansambla ZKL-a. Snimila 30-ak

Trešnjevački plac. Ovom predstavom slavi 40 godina umjetničkog rada. •

DUBRAVKA OSTOJIĆRođena u Zagrebu, diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od prve profesionalne predstave 1982. odigrala brojne uloge u raznim hrvatskim kazalištima, kazališnim grupama i na festivalima, a povre-

članica Zagrebačkog GK Komedija. •

JELENA HADŽI-MANEVRođena je u Zagrebu gdje živi i radi. Diplomira-la glumu na zagrebačkoj ADU 2006.g. Do sada je surađivala s Histrionima, Malom scenom, GK Žar-pticom, Smješkom, Merlinom te Projek-tom 12/2.televiziji. 2010. i 2011.g. kao asistent volonter sudjeluje na klasi Buljan/Šarić-Kukuljica na ADU. Od lipnja 2013.g. radi kao DJ na Total-nom FM-u. Jedna je od osnivača Ludens teatra. Najviše voli kad stvari imaju smisla. •

LADA BONACCIRođena je 1982. u Splitu gdje završava os-novnu i srednju školu. Deset godina članica je dramskog studija Gradskog kazališta mladih Split. 2001.godine upisuje glumu na ADU u Zagrebu. Nakon diplomskog studija upisuje i

londonskom sveučilištu pri školi Central School of Speech and Drama. Živi i radi u Zagrebu. Najviše voli provoditi vrijeme sa svojom “pasi-com” Suzi. •

IVO KNEZOVIĆOsnovnu i srednju školu završio je u Metkoviću, a diplomirao je na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. Predstave: Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi, Terorizam, Krvava svadba, Ptičice, Sinovi umiru prvi, Ivanov, Majstor i Margarita, Elektra, Žena bez tijela, Mrtva priroda u jarku, Dom Bernarde Albe... •

MARITA ĆOPORadi u GDK Gavellamatičnog teatra. Osmislila kostime za brojne hrvatske i inozemne predstave od kojih ćemo spomenuti: Kvetch, Turandot, Paravani,

od nedjelje, Izbori, Od stoljeća sedmog... Jedna je od najvjernijih suradnica Ludens teatra. •

ZDRAVKO STOLNIKRođeni Koprivničanac, ali kao i mnogi drugi na privremenom radu u Zagrebu. Zaposlen u GDK Gavella. Osvijetlio i čarolijom ispunio te umjetnički obogatio mnoge velike predstave poput Sna Ivanjske

Normanovska osvajanja, Nemreš pobjeć od nedjelje, Izbori, Od stoljeća sedmog i mnoge, mnoge druge. Odličan light designer, još bolji prijatelj i veliki zaljubljenik u teatar. Svim srcem podržava projekt Ludens teatra. •

MATE MATIŠIĆRođen 1965. u Ričicama kod Imotskog. Diplomirano pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Glazbenik, dramski pisac, scenarist. Radio kao urednik u Dramskom programu Hrvatskog radija i

. Zaposlen na ADU (odsjek dramaturgija). •

PRAVDAN DEVLAHOVIĆ(1972). Jedan od osnivača izvedbenog kolektiva BADco., u sklopu kojeg djeluje kao izvođač i koreograf. Kao izvođač surađuje i sa ko-

Selma Banich (OOUR). 1995. – 1999. uzima satove Cunningham tehnike (Kilina Cremona). Pedagoški radi na ADU Zagreb kao asistent na katedri scenskog pokreta odsjeka glume. •

NEXUS

— hvala sponzorima —

*

Ludens teatar zahvaljuje na pomoći pri realizaciji predstave

DOMU MLADIH KOPRIVNICAGDK »GAVELLA« ZAGREB

ludensteatar.hr

ŽENE U CRVENOM

LADA BONACCIJELENA HADŽI-MANEVVERA ZIMA