Click here to load reader

ŽENE U CRVENOM - penzici.rijeka.hrpenzici.rijeka.hr/wp-content/uploads/2014/09/KNJIZICA.pdf · FRANKA PERKOVIĆ GAMULIN Filozofskom fakultetu te diplomirala Kazališnu režiju i

  • View
    219

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of ŽENE U CRVENOM - penzici.rijeka.hrpenzici.rijeka.hr/wp-content/uploads/2014/09/KNJIZICA.pdf ·...

  • ludensteatar.hr

    ENE U CRVENOM

    LADA BONACCIJELENA HADI-MANEVVERA ZIMA

  • *

    *

    REDATELJICA

    SCENOGRAF

    KOSTIMOGRAFKINJA

    AUTOR GLAZBE

    SCENSKI POKRET

    OBLIKOVATELJ SVJETLA

    IGRAJU:

    TAMARA

    NORA

    DINKA

    ANA

    IZVRNI PRODUCENT

    SURADNICA U PRODUKCIJI

    ODNOSI S JAVNOU

    VIZUALNI IDENTITET

    SNIMATELJ

    TEHNIKI SURADNICI

    PREMIJERA

    Franka Perkovi

    Ivo Knezovi

    Marita opo

    Mate Matii

    Pravdan Devlahovi

    Zdravko Stolnik

    Vera Zima

    Dubravka Ostoji

    Jelena Hadi-Manev

    Lada Bonacci

    Sven estak

    Olivia Bonjak

    Martina Matota

    Damjan Uzelac

    Jurica Jageti

    FOTOGRAF Toni Hanek

    Tomislav Jurenec

    Robert Stilin

    30.11.2013. Koprivnica

  • udne su podudarnosti na ovom malom svijetu. Nekako ba u vrijeme dok su Franka i cure poinjale s radom, pojavilo se razvaljujue geni-

    podravskog i hrvatskog pjesnika Mihovila Pavleka Mikinu, zago-vornika mnogih luzera i borca protiv terora, pohlepe i beutnosti. Od Mikininih oporih stihova kao da nije prolo skoro stotinu godina, kao da je juer opjevao muku prezrenih. Tranzicijski oivjeli u vokalu Gorana ivkovia ike ti nam ogoljeli songovi pre da: "Kruha nema / zarade nema / novaca nema ... / Ovrha se sprema!" (Bijeda) ili da je gramzivost novanog narkotika vjena: "Davno on svijetom vlada / udan je njegov zvuk / opija srce, duu / ovjek je esto vuk" (Pjesma meimurskog zlatara).

    Majka Tamara i njena jedinica Nora bez po muke bi se mogle nai u ne-kom punkoidno/blueserskom leleku slinom zapisu iz stare Mikinine biljenice. I bogme im je ivot sve samo ne bajka. Oko njihovih se jas-tuka uglavnom emer vue. Iako, gotovo pa svaki dan, jedna drugoj odvrte pravi mali repertoar kunog slapsticka i burleske. Tek toliko da ne zahraju. Tamara je nekad moda i imala glamurozan ivot, ali je grubo prizemljena na dno svih mravih ansi. Norina je infuzija iluzije bila jo kraa od majine. Moda je trajala koliko i onaj dan dok je san-jala o tome kako e pobjei s jedinim ovjekom kojega je ikada voljela. Na rubu drutva, beznaajne i suvine, one ivotinjare, a ne ive, vie glumei jedna drugoj da je srea mogua.

    Vani je dungla drutva u raspadu. Nora vie i ne izlazi iz stana, jer kronino pati od propuha. A najnunije mrvice namirnica po koje Tamara katkad mugne do propalog kvartovskog duana, jedva da bi se mogle nazvati izlaskom. Kad predatori dou po svoje, kad gramziv-ost pregazi i posljednju nit ljudskosti, u Tamari se budi uspavana nebeska letaica i spremna je na sve da obrani svoju slobodu (ma ko-liko njeni gabariti bili bijedni) i slobodu svoje keri. Iz vanjskoga svijeta u njihov svijet upadaju Dinka i Ana. Dinka je miljenica moi i kapitala. Ana je tek jo jedna luzerica, iako u uniformi policajke.

    U novom rasporedu odnosa, buknut e apsurdna talaka kriza, potezi oajnica izazvat e beskrupulozne vladare onog svijeta napolju. No,

    kako to ve biva, u jednoj dugoj noi koja e svaiju duu osvijetliti na drukiji nain, past e i posljednje maske, a sve etiri ene potrait e utjehu jedna u drugoj. Tamara, Nora, Dinka i Ana ene na rubu i ene u sreditu svijeta. Jako ih volim onako mudate. Spremne su na sve, ak i pravdu uzeti u svoje ruke, kad pravde ponestane. Tvre su nego to se ini. Pucaju i pjevaju, opakije od Nesalomljivih, ilavije od Otpisanih. Prije ili kasnije, one e proizvesti neku revoluciju, a onda nita vie nee biti isto.

    davor pii

  • DAVOR PIIje roen 1961. u Osijeku. Pisac zanatlija. Uvijek otvoren za dravne poticaje. Ne bi svoj zanat mijenjao ni za to na svijetu. Putuje stalno, bilo gdje, praen svojom ljubljenom Anitom. Nagraivan za drame i prozu, ali jo uvijek mu je najvea nagrada njen poljubac naveer prije

    sna. Ima jednu elju: da mu ona sklopi oi posljednji put, kad jednom doe taj dan. Dotad, jo je puno posla. Davor pii je dramatiar i prozaik.

    drame: Dobrodoli u rat! (1992., HNK u Osijeku), Rubnosti, Godina dobre berbe (1998., SKUC Osijek), Emilija nou, Kraljevi kraja, Mama Luna, Jug 2 (Nagrada Marin Dri za 2001. godinu, praizvedena 2003. u HNK Osijek), Dry Inn (prema prozi P. Brucknera), Kaue, Berlin, Charlie, Karaoke show (radijska praizvedba 2004. na Hrvatskom radiju), Medena.

    scenske igre za djecu: Badnjak u garai (1999., Djeje kazalite u Osijeku), Turbo beba (2004., Djeje kazalite u Osijeku), Misija:T (2005., Hrvatsko kazalite u Peuhu), Alabama (2010. Gradsko kazalite Gavella), Crne oi (2010. Gradsko kazalite Gavella).

    Drame su mu objavljene u knjigama Predigre, Raj bez fajrunta i Berlin, Charlie.

    prozna djela: Slavonska krv (u koautorstvu s D. Topiem), Svlaenje smrada, Trbuhozborci, horor prie Kuke za unke, roman Koljivo (VBZ-ova knjievna nagrada za najbolji neobjavljeni roman 2004).

    ivi i radi u Osijeku kao profesionalni pisac.

  • FRANKA PERKOVI GAMULIN

    Filozofskom fakultetu te diplomirala Kazalinu reiju i radiofoniju na ADU u Zagrebu.

    REIJE: M. Krlea: Adam i Eva, Tvornica Jedinstvo, Zagreb

    D. Mihanovi: Ma i Ta, DKD J.B.P. Moliere: Don Juan, HNK u Splitu ita, performance, Bogovieva ulica, Zagreb

    I. Sajko: Narana u oblacima, HNK u Osijeku D. Mihanovi: aba, Teatar &TD

    E. Humperdinck: Ivica i Marica, opera-bajka, DKD I. Sajko: Europa, ZeKaeM

    N. Mitrovi: Jebote, koliko nas ima, SK Kerempuh H. Sigurjonsson: Na deko, GK Gavella

    A. Ayckbourn: Normanovska osvajanja, Ludens Teatar Y. Reza: Bog masakra, Teatar Rugantino, Zagreb

    L.Hubner: Pitanje asti, GK Sisak M. Krlea, Barlow/Hitchcock: 39 stepenica, Ludens TeatarT. Zajec: Spaeni, Dubrovake ljetne igreD. Karaka: Snajper, ZeKaeM

    Balade Petrice Kerempuha, GK Gavella, Zagreb

    Docent na Odsjeku glume, ADU Zagreb.

  • VERA ZIMAStalna lanica ansambla ZKL-a. Snimila 30-ak

    Trenjevaki plac. Ovom predstavom slavi 40 godina umjetnikog rada.

    DUBRAVKA OSTOJIRoena u Zagrebu, diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti Sveuilita u Zagrebu. Od prve profesionalne predstave 1982. odigrala brojne uloge u raznim hrvatskim kazalitima, kazalinim grupama i na festivalima, a povre-

    lanica Zagrebakog GK Komedija.

    JELENA HADI-MANEVRoena je u Zagrebu gdje ivi i radi. Diplomira-la glumu na zagrebakoj ADU 2006.g. Do sada je suraivala s Histrionima, Malom scenom, GK ar-pticom, Smjekom, Merlinom te Projek-tom 12/2.televiziji. 2010. i 2011.g. kao asistent volonter sudjeluje na klasi Buljan/ari-Kukuljica na ADU. Od lipnja 2013.g. radi kao DJ na Total-nom FM-u. Jedna je od osnivaa Ludens teatra. Najvie voli kad stvari imaju smisla.

    LADA BONACCIRoena je 1982. u Splitu gdje zavrava os-novnu i srednju kolu. Deset godina lanica je dramskog studija Gradskog kazalita mladih Split. 2001.godine upisuje glumu na ADU u Zagrebu. Nakon diplomskog studija upisuje i

    londonskom sveuilitu pri koli Central School of Speech and Drama. ivi i radi u Zagrebu. Najvie voli provoditi vrijeme sa svojom pasi-com Suzi.

    IVO KNEZOVIOsnovnu i srednju kolu zavrio je u Metkoviu, a diplomirao je na zagrebakom Arhitektonskom fakultetu. Predstave: Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi, Terorizam, Krvava svadba, Ptiice, Sinovi umiru prvi, Ivanov, Majstor i Margarita, Elektra, ena bez tijela, Mrtva priroda u jarku, Dom Bernarde Albe...

    MARITA OPORadi u GDK Gavellamatinog teatra. Osmislila kostime za brojne hrvatske i inozemne predstave od kojih emo spomenuti: Kvetch, Turandot, Paravani,

    od nedjelje, Izbori, Od stoljea sedmog... Jedna je od najvjernijih suradnica Ludens teatra.

    ZDRAVKO STOLNIKRoeni Koprivnianac, ali kao i mnogi drugi na privremenom radu u Zagrebu. Zaposlen u GDK Gavella. Osvijetlio i arolijom ispunio te umjetniki obogatio mnoge velike predstave poput Sna Ivanjske

    Normanovska osvajanja, Nemre pobje od nedjelje, Izbori, Od stoljea sedmog i mnoge, mnoge druge. Odlian light designer, jo bolji prijatelj i veliki zaljubljenik u teatar. Svim srcem podrava projekt Ludens teatra.

    MATE MATIIRoen 1965. u Riicama kod Imotskog. Diplomirano pravo na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Glazbenik, dramski pisac, scenarist. Radio kao urednik u Dramskom programu Hrvatskog radija i

    . Zaposlen na ADU (odsjek dramaturgija).

    PRAVDAN DEVLAHOVI(1972). Jedan od osnivaa izvedbenog kolektiva BADco., u sklopu kojeg djeluje kao izvoa i koreograf. Kao izvoa surauje i sa ko-

    Selma Banich (OOUR). 1995. 1999. uzima satove Cunningham tehnike (Kilina Cremona). Pedagoki radi na ADU Zagreb kao asistent na katedri scenskog pokreta odsjeka glume.

  • NEXUS

    hvala sponzorima

    *

    Ludens teatar zahvaljuje na pomoi pri realizaciji predstave

    DOMU MLADIH KOPRIVNICAGDK GAVELLA ZAGREB

  • ludensteatar.hr

    ENE U CRVENOM

    LADA BONACCIJELENA HADI-MANEVVERA ZIMA