ZEMLJA-PLAVI PLANET

Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece

mr.sc. Mila Bulid

• kopnena i vodena polutka

• voda kruži u prirodi

• svojstva vode

• oceani, mora, kopnene vode

• dostupnost vode: 97%-slana, 3% (podzemne, ledenjaci, kopnene vode)

• Kada? Redovna nastava, dodatna nastava, projekti, obilježavanje važnih datuma….

ZEMLJA-PLAVI PLANET

KADA? KAKO? ISTRAŽIVAČKA NASTAVA PROBLEMSKA NASTAVA

UČENICI AKTIVNI SUDIONICI

NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRUŠTVO

NASTAVNA CJELINA / TEMA: Voda- uvjet života

NASTAVNA JEDINICA: Kruženje vode u prirodi

CILJ SATA: Razumjeti kruženje vode u prirodi

http://www.youtube.com/watch?v=StPobH5ODTw

Kruženje vode u prirodi Materijal i pribor: velika staklena zdjela, manja zdjelica,

prozirna folija, uteg ili kamenčić

1. Ulijte malo vode na dno velike zdjele. Dodajte žličicu soli i par

kapi plave prehrambene boje i promiješajte. Ta voda predstavlja

morsku vodu.

2. Stavite manju zdjelu (praznu!) u sredinu velike zdjele.

3. Prekrijte vrh velike zdjele plastičnom folijom.

4. Stavite uteg ili kamen na sredinu folije.

5. Stavite posudu na suncu i ostavite je nekoliko sati (ili zagrijte

svjetiljkom). Pogledajte i opišite što se događa.

6. Kušajte vodu u maloj zdjelici i utvrdite kakvog je okusa.

mala posuda

isparavanje

uteg ili kamen plastična folija

kondenzacija

Sunce zagrijava

plava, slana voda

Transpiracija

Materijal i pribor:

• plastična vrećica,

• biljka, elastične gumice

Ovaj eksperiment će vam pokazati koliko vode se oslobađa kroz lišće biljaka

jer i one sudjeluju u kruženju vode u prirodi. Pokušajte to s nekoliko različitih

biljaka pa ćete učiti različite rezultate.

• 1. Grančicu biljke stavite u plastičnu vrećicu koju trebate stisnuti pomoću

elastične trake.

• 2. Što uočavate na stjenkama plastične vrećice?

Objašnjenje:

• Biljke upijaju vodu svojim korijenom, voda putuje kroz žile u stabljici i diže

se sve do listova gdje je biljkama potrebna za proces fotosinteze. Višak

vode biljke izlučuju u obliku vodene pare kroz puči (sitni otvori s donje

strane lista) na listu procesom transpiracije.

OBORINE-izrada kišomjera

Materijal i pribor: nož (učitelj rukuje njime), • plastična boca, ljepljiva traka

1. Neka odrasla osoba odsječe vrh 1/3 prozirne plastične boce.

2. Stavite kamenčiće na dno boce, odsječeni vrh boce izokrenite i postavite u veliki dio boce prema slici (djeluje kao lijevak za sakupljanje kišnice).

3. Pričvrstite dva dijela boce zajedno pomoću ljepljive vrpce. To će spriječiti da ispadne i smanjiti će količinu prikupljene vode koja se gubi isparavanjem.

4. Na bocu izvana nalijepite jedno ravnalo, neka kreće nekoliko cm iznad tla. To će biti „0“ vrijednost kišomjera.

5. Napunite bocu vodom do '0 ' na dnu mjerne ljestvice. To postaje dno kišomjerna. Kad bude upadala kiša padat će od te vrijednosti i lako ćete je moći očitati.

6. Stavite kišomjer na otvorenom prostoru gdje je izložen kiši. Možete ga malo ukopati u tlo radi stabilnosti.

7. Očitavajte vrijednost oborina svakodnevno (ukoliko je bilo kiše), zapisujte vrijednosti u mm. Prikažite grafikonom količinu oborina izmjerenu u tjedan dana ili mjesečnu količinu.

Komentirajte kruženje vode u prirodi i padaline. Predviđajte učestalost padalina u pojedinom vremenskom razdoblju. Pogledajte meteorološku kartu i naučite kako je protumačiti.

ravnalo

kamenčići

lijevak

ISPARAVANJE VODE

Materijal i pribor: velika mjerna posuda,

sol, kreda, dvije posude

1. Nađite dva mjesta - na sunčanom području i sjenovito područje (beton)

2. U velikoj mjernoj posudi otopite malo soli u vodi

3. Ulijte jednaku količinu vode na beton formirajući dvije velike lokve jednu na suncu i

drugu u sjeni. Kredom iscrtajte liniju oko svake. Pratite liniju određeno vrijeme (ljeti par

minuta, zimi duže)

4. Otopite još malo soli u malo vode i ulijte jednaku količinu u svaku posudu te stavite

zdjelu slane vode do svake lokve.

5. Izmjerite radijus svake lokve i dubinu svake posude sa slanom vodom, koristite

ravnalo.

6. Vratite se na područje svaki sat (ljeti svako par minuta) i izmjerite lokve i vodu.

Možete nacrtati nove linije kredom svakih sat vremena oko lokve. Što se dogodilo s

vodom ? Što se dogodilo sa soli?

Objašnjenje: Sunce je zagrijavalo vodu i ona je isparavala. Sol nije isparavala te

je ostala na dnu posuda kao bijela naslaga.

VODA- TOPLINSKI KAPACITET

NAPOMENA: Ovaj pokus je potrebno

izvoditi pod nadzorom odrasle osobe.

Pribor i materijal: svijeća, šibice ili upaljač, dva

gumena balona, plastična šprica, voda

1. Napušite prvi balon, zavežite ga.

2. Ulijte vodu u drugi balon (pomoću šprice), tako da zauzima do ¼ volumena balona. Napušite ostatak, zavežite.

3. Upalite svijeću (ili upaljač).

4. Držite balon za traku u zraku iznad svijeće. Što se događa?

Držite balon u kojem je voda iznad svijeće, pazeći da plamen dotiče samo vodom napunjen dio dna balona.

Što se događa? Zašto?

GDJE SE LAKŠE PLIVA?

• Pomiješajte dosta soli (nekoliko žličica) u pola čaše vode.

• U drugu posudu stavite vodovodnu vodu (bez soli). Pažljivo spustite po jedno jaje u svaku posudu. Jaje pluta u slanoj vodi. Zašto?

To je zato što je jaje manje gustoće od slane vode pa na njoj pluta, ali gušće od vodovodne vode pa potone. Kako je slana voda gušća od kopnene vode, to je razlog lakšeg plivanja u moru nego u npr. rijeci.

Hvala na pažnji. bulic.mila@gmail.com