zdrave vijestiiM A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O T A

Molekularna Molekularna biologija promijenit biologija promijenit će mnoge bolestiće mnoge bolesti

BESPLATNI PRIMJERAK ● BROJ 33 LIPANJ 2012. ● GODINA IV.

NUTRIJENTINUTRIJENTI

Dr. Ivan Damjanov

UV zaštita iz namirnica

ZNANOST

Zašto smo takvi kakvi jesmo

Andropauza i kako je

prevladati

MUŠKO MUŠKO ZDRAVLJEZDRAVLJESALMONELA

Voli vrućinuODNOSI

Zlostavljane ženeŽENSKO ZDRAVLJE

Kandidijaza

Naslovnica_A.indd 1Naslovnica_A.indd 1 6/18/12 4:36:44 PM6/18/12 4:36:44 PM

02-03 pbz.indd 202-03 pbz.indd 2 6/18/12 4:41:03 PM6/18/12 4:41:03 PM

02-03 pbz.indd 302-03 pbz.indd 3 6/18/12 4:41:04 PM6/18/12 4:41:04 PM

4 Zdrave vijesti

IZDAVAČ: Intermedia komunikacije d.o.o.,Amruševa 15, Zagreb,tel. 01 4812 848; fax: 01 4812 849; imk@imk.hr; zdrave.vijesti@imk.hr; DIREKTOR: Krešimir Buljan;GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković, mirna.ljubkovic@imk.hr;LEKTURA: Ksenija Ćosović;MARKETING: Kristina Vujičić, tel. 099 7040 915, kristina.vujicic@imk.hr;DIZAJN I GRAFIČKA PRIPREMA: InMedia/Dalibor Žunić, design.inmedia@gmail.com;FOTOGRAFIJA: shutterstock;TISAK: GZH d.o.o

zdrave vijesti

I još...40 Djeca • 44 Ljepota • 54 Prehrana • 62 vitamini.hr • 64 ZV test • 65 Križaljka • 66 Humor

14 Krvne žileProširene vene i/ili kapilare

16 OzljedePonovno bezbolan pokret

22 KandidijazaPrepoznati, spriječiti i liječiti

24 Zabavite seŠto je što?

25 Sindrom iritabilnog crijeva Prirodno rješenje protiv tegoba

28 AktualnoOd čega bolujemo

29 Muško zdravljeAndropauza i kako je prevladati

30 Smetnje govoraKad komunikacija postane nemoguća

33 Tegobe i rješenjaKad oku nedostaje suza

34 ZnanostZašto smo takvi kakvi jesmo

36 OdnosiZlostavljane žene

41 OdrastanjeStrah od vode

42 ObiteljNovorođenče prvi dan kod kuće

48 KožaSmirite crvenilo

50 Lak za nokteNeodoljivi sjaj i boja, ali...

52 TijeloKreme za mršavljenje, što doista mogu?

56 NutrijentiUV zaštita iza namirnica

58 VodaZašto, kada i koliko piti?

60 Na dijetiDva tjedna za vitko tijelo

sadržaj

6 Zamke ljetaSalmonela voli vrućinu

7 DermatologijaKoža treba sigurnu UV zaštitu

8 Hrvatski znanstveniciDr. Ivan Damjanov: Molekularna biologija promijenit će mnoge bolesti

11 Zdravlje iz prirodeNeven, obavezan u svakoj kućnoj ljekarni

12 Alergije na nikalNikal i/ili hrana?

04 sadrzaj.indd 404 sadrzaj.indd 4 6/18/12 4:47:41 PM6/18/12 4:47:41 PM

5Zdrave vijesti

05 velesajam.indd 505 velesajam.indd 5 6/18/12 4:48:14 PM6/18/12 4:48:14 PM

Higijenski uvjeti su bolji, bolja je i in-formiranost, a česta su i upozore-nja, pa ipak svake godine infekcija salmonelom pogađa otprilike jed-

nak broj ljudi. Infekcije su češće ljeti kad je, zbog vrućine, namirnice teže održati svježi-ma, a nekima je, opet zbog vrućine, rok traj-nosti skraćen. U Hrvatskoj se tijekom ljetnih godišnjih odmora bilježi više tisuća zara-ženih. Najčešća su masovna trovanja, kad više ljudi konzumira istu hranu ili namirnicu. Salmonela je naime neprimjetna i odlikuje se velikom brzinom razmnožavanja.

Porast slučajeva salmoneloze bilježi se i u zemljama s najvišim higijenskim stan-dardima, a stručnjaci tu činjenicu objašnja-vaju povećanom potrošnjom industrijski pripremljenih namirnica. Naime, u indu-strijskoj preradi hrane koriste se namirnice životinjskog porijekla, odnosno miješaju se dijelovi različitih životinja. Ako je samo jed-na životinja zaražena, u gotovoj namirnici lako će se naći salmonela.

Salmonela ima 2200 vrsta, a raširene su među životinjama. Iako je zaraza moguća izravnim kontaktom sa životinjom, ipak se na čovjeka prenose najčešće namirnicama životinjskog porijekla - mesom, jajima, mli-

jekom. Kako je riječ o namirnicama koje se često konzumiraju i često se koriste u pri-premi različitih jela, lako je shvatiti zašto su salmoneloze tako učestale. No osim hranom salmonela se prenosi i stolicom zaražene osobe, što objašnjava pojavu sal-moneloze u domovima, rodilištima i sl.

Kako prepoznati i izbjeći zarazuZaraza salmonelom može se očitovati na tri načina:● gastroenteritis● salmonela groznica● septikemija

Gastroenteritis je najčešći oblik in-fekcije, a javlja se obično 12 sati nakon ulaska bakterije u organizam. Prvi simptomi jesu mučnina, grčevi u trbu-hu i vrtoglavica, potom se javlja pro-ljev, povišena tjelesna temperatura i povraćanje. Nakon prvih simptoma javlja se opća slabost, umor i žeđ.

Gastroenteristis uzrokuju Salmo-nella enteritidis i Salmonela typ-himirium, dok salmonela groznicu uzrokuje Salmonella paratyphi A, C ili B.

Iako se očituje vrlo neugodnim i iscrplju-jućim simptomima, jednom preboljena salmoneloza nema za posljedicu dulje kli-conoštvo, ono taje od jednog ili dva tjedna pa do dva mjeseca.

U prirodi je bakterije salmonele praktički nemoguće eliminirati, stoga je prevencija jedini način za izbjegavanje zaraze. Ona se sastoji u pravilnoj osobnoj higijeni i pra-vilnom rukovanju namirnicama. To znači dostatnu termičku obradu, čuvanje hrane u hladnjaku, zaštitu hrane od insekata.

Puretina, piletina, kao i mljeveno meso, posebno su opasni, ali ništa manje nisu opasne kreme i kolači sa sirovim jajima i mlijekom. ■

Bakterija se prenosi hranom, razmnožava vrlo brzo, prilagođava se probavnom traktu. Kako izbjeći zarazu?

U ljetnim U ljetnim mjesecima mjesecima izbjegavajte izbjegavajte kolače s kolače s

kremama, ne kremama, ne konzumirajte konzumirajte jela sa sirovim jela sa sirovim

jajimajajima

Salmonela voli vrućinuzamke ljeta

n-on rvi u-o-a i

mama

o-o-oop-p-pcuu A,

op■

opasne kremlijekom. ■

Podsjetnik✔ Ne kupujte namirnice u trgovinama sa slabim hladnjacima.✔ Kupujte u čistim i urednim trgovinama gdje isti prodavač ne rukuje novcem i namirnicama.✔ Kupljene namirnice čim prije spremite u hladnjak.✔ Provjeravajte rok valjanosti.✔ Ribu i meso čuvajte u najhladnijem dijelu hladnjaka i odvojite od ostalih namirnica.✔ Dobro operite pribor kojim ste pripremali sirove namirnice.✔ Izbjegavajte jela sa sirovim jajima.✔ Jednom odmrznutu hranu ne zamrzavajte ponovno.

6 Zdrave vijesti

06 salmonela.indd 606 salmonela.indd 6 6/18/12 4:48:33 PM6/18/12 4:48:33 PM

7Zdrave vijesti

dermatologija

Piše: mr. Klaudija Šebetić, dr. med. spec. dermatovenerologijePoliklinika Šebetić d.o.o. za dermatovenerologiju i kardiologijuTrg Kralja Petra Krešimira IV 14, Zagreb, tel. 01 455 30 33, www.poliklinika-sebetic.hr

Ultraljubičasto (UV) zračenje dijeli-mo na:- UVB zrake koje čine 5 % sunčeva zračenja, a uzrokuju crvenilo, ope-

kline, oštećenja i nastanak tumora kože.- UVA zrake koje čine 95% sunčeva zra-čenja, prodiru u kožu i uzrokuju oštećenja, alergijske reakcije, pigmentacije i prijevre-meno starenje.

UVA i UVB zrake mogu na kožu djelovati trenutno i kumulativno. Intenzitet UV zra-čenja mijenja se ovisno o godišnjem dobu, dijelu dana, geografskoj širini, nadmorskoj visini, o oblačnosti i čistoći zraka.

Da bismo se zaštitili i spriječili oštećenja u koži, koristimo sredstva koja sadrže za-štitne faktore od sunca, odnosno sredstva koja kožu štite od štetnih djelovanja UV zraka. Zaštitna sredstva razlikuju se prema zaštitnom faktoru, vodootpornosti i fo-tostabilnosti.

SPF je kratica (sun protection factor) za obilježavanje faktora zaštite. Broj uz tu kraticu pokazuje stupanj zaštite kože od opeklina. Primjerice sa zaštitnim faktorom 15 suncu se možemo izlagati 15 puta dulje nego što bismo mogli bez zaštite. Znači, ako bez ikakve zaštite na suncu možemo izdržati pola sata a da ne „izgorimo“, koristeći proizvod s faktorom 15 to vrijeme množimo s 15.

Na nekim preparatima nalazimo oznaku “sun block” - to je zaštita koja maksimalno sprečava prodor sunčevih

zraka do kože. Ti preparati sadrže titan-di-oksid i cink-oksid, tvari čije čestice odbijaju zrake sunca poput zrcala.

Dvije vrste fi ltaraDanas u preparatima koji nas štite od sunca razlikujemo fi zikalne i kemijske fi l-tre. Fizikalni fi ltri su anorganske tvari (mi-neralni pigmenti, npr. titan-oksid) koje odbijaju UV zrake od kože. Kemijski fi ltri su organske tvari koje upijaju UV zrake i neutraliziraju ih u koži. Zbog takva me-hanizma djelovanja sredstva s kemijskim zaštitnim faktorima moraju se nanijeti od pola sata do sat prije sunčanja kako bi se aktivirala i upila u kožu, dok se mineralna mogu nanijeti neposredno prije sunčanja.Kemijski zaštitni faktori ne preporučuju se djeci, trudnicama, osobama s reaktivnom kožom i kožom alergičnom na kozmetiku.

Za svaku kožu postoji faktorPreparate sa zaštitnim faktorom treba iza-brati u skladu s tipom kože, odnosno sa svoj-stvima kože i načinom na koji ona reagira na

sunce. Upravo radi mogućnosti primjerene zaštite za svaki tip kože postoje sredstva s niskim (SPF 6 i 10), srednjim (SPF 15, 20 i 25), visokim (SPF 30 i 50) i vrlo visokim (SPF 50+) zaštitnim faktorom.

Prema reakciji kože na djelovanje sunca razlikuje se šest fototipova kože.Fototip 1 - izrazito svijetla put, svijetloplava ili crvena kosa, plave ili zelene oči. Na neza-štićenoj koži izloženoj jakom suncu opekline se pojavljuju nakon 5-10 minuta. Pod djelo-vanjem sunca koža nikad ne tamni već samo pocrveni. Potrebno je izbjegavati sunce i koristiti sredstva za sunčanje s vrlo visokim zaštitnim faktorom - SPF 50+.Fototip 2 - svijetla put, plava ili svijetlosme-đa kosa, sive, plave ili zelene oči. Koža vrlo teško i slabo tamni te najčešće ostaje crve-na. Potrebno je koristiti sredstva za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom - SPF 50.Fototip 3 - tamnija put, tamnija kosa, sive ili smeđe oči. Koža uvijek dobro tamni, no smeđoj boji ponekad prethodi crvenilo. Prvih dana sunčanja potrebno je koristiti sredstva s visokim zaštitnim faktorom - SPF 30, a za-tim sa srednjim zaštitnim faktorom - SPF 15.Fototip 4 - tamna put, tamna kosa, ta-mnosmeđe ili crne oči. Koža brzo i jako ta-mni i nikad ne pocrveni. U početku sunčanja potrebno je koristiti sredstva sa srednjim zaštitnim faktorom - SPF 20, a kasnije niži

zaštitni faktor, najmanje SPF 10. Fototip 5 i 6 - kože crne rase.

Ne zaboraviteSredstva za zaštitu od sunca morala bi biti i vodootporna, ali moramo imati na umu da ponavljanjem kupanja, brisanjem ručnikom i trenjem odstranjujemo zaštit-na sredstva i stoga moramo ponavljati nanošenje. Važno je i to da su sredstva fotostabilna, tj. da se njihova svojstva ne mijenjaju pod utjecajem sunca i topline.

Tehnologija izrade, kvaliteta i podnošlji-vost preparata sa zaštitnim faktorom od sunca usavršava se i poboljšava iz godine u godinu, pa imamo sve kvalitetnije proi-zvode. No usprkos tome najbolja fotoza-štita je boravak u hladovini, izbjegavanje sunca od 10 do 17 sati, nošenje odjeće s UV zaštitom, nošenje kape, šešira i naočala sa UV zaštitom. ■

Koža treba sigurnu zaštitu od suncaKako bismo zaštitili kožu od sunca, ljeti vrlo često posežemo za kremama koje sadrže zaštitne faktore od sunca. Pri tome je vrlo važno znati odabrati sredstvo koje nam odgovara i koje će nam pružiti zadovoljavajuću zaštitu

Za veću otpornost Da bismo pomogli koži da što lakše prebrodi ljetne mjesece, preporučuje se uzimanje tableta koje sadrže ekstrakt paprati Leucoto-mas polypodium, astaksantin ili beta-karoten.

koza sunce.indd 7koza sunce.indd 7 6/18/12 4:50:22 PM6/18/12 4:50:22 PM

8 Zdrave vijesti

hrvatski znanstvenici

Piše: Tanja Rudež

Klinika Mayo jedna je od vodećih medicinskih institucija u SAD-u i poznata diljem svijeta. Nije stoga čudno da je Seminar iz kirurške pa-

tologije privukao oko 160 liječnika iz SAD-a, Kanade, Australije, Južnoafričke Republike, zemalja zapadne Europe te Bliskoga istoka.

Među predavačima bio je i dr. Ivan Da-mjanov (71). Rođen u Subotici, klasičnu gi-mnaziju završio je u Zagrebu, gdje je 1964. godine diplomirao, a 1971. godine doktorirao na Medicinskom fakultetu. Već 40 godina živi u SAD-u, a objavio je preko 300 radova, koje pokriva baza Current Contents, citira-nih gotovo 8000 puta.

- Ovogodišnji seminar Klinike Mayo iz ki-rurške patologije bio je 19. po redu. Ovi seminari se održa-vaju svake godine u drugoj državi kako bi sudionici na-učili ne samo novosti iz svoje struke već i upoznali druge di-jelove svijeta. Organizatorima je zapalo u oči da je Hrvatska poželjno turističko odredište, pa su tako odlučili da ovogo-dišnji simpozij organiziraju u Zagrebu. Na seminaru sam odr-

žao tri predavanja te bio zadužen za uspo-stavljanje veze sa zagrebačkim patolozima i vodstvom Medicinskog fakulteta - rekao je na početku razgovora prof. Damjanov.

Jedan ste od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, a vaša je specijalnost patologija. Zašto ste izabrali tu disciplinu?- Kad sam upisao studij medicine, mislio sam da ću postati psihijatar. No od te sam specijalizacije odustao nakon završenog turnusa iz psihijatrije na četvrtoj godini stu-dija. Onda sam se počeo baviti mišlju da postanem internist. Po uzoru na mnoge ču-vene njemačke i francuske liječnike s počet-ka dvadesetog stoljeća mislio sam provesti

godinu-dvije na patologiji kako bih bolje upoznao promjene do kojih dolazi u bole-snom tijelu. Istovremeno, počeo sam raditi u laboratoriju profesora Nikole Škreba, koji je bio predstojnik Zavoda za biologiju. Na kraju sam odustao od interne medici-ne, a patologija mi se učinila kao idealno “utočište” za medicinara koji se želi baviti temeljnim istraživanjima, a ipak namjerava ostati u kontaktu s klinikom. Nisam se nikad pokajao. Patologija mi je omogućila da na-stavim temeljna istraživanja u laboratoriju i da u isto vrijeme ostanem kliničar koji su-djeluje u svakodnevnom radu bolnice.

Profesor ste na Sveučilištu Kansas. Što vam je danas draže: rad sa studentima ili rad kliničkog patologa?

- Ne mogu vam odgovoriti. Podjednako volim dijagno-stičku patologiju kao i nastavu s mojim studentima i specija-lizantima. Često sam se pitao da li bih bio bolji dijagnostičar da se nisam bavio nastavom, i obrnuto da li bih bio bolji na-stavnik da sam se samo bavio nastavom. Zaključio sam da mojoj ličnosti odgovara ovakvo balansiranje između te dvije dje-

promijenit će mnogim boles

U Zagrebu je nedavno održan seminar Klinike Mayo iz kirurške patologije, a među pozvanim predavačima bio je i ugledni hrvatski znanstvenik dr. Ivan Damjanov, profesor patologije na Sveučilištu Kansas

MOLEKULARBIOLOGIJA

hrvatski znanstvenici.indd 8hrvatski znanstvenici.indd 8 6/18/12 4:51:28 PM6/18/12 4:51:28 PM

9Zdrave vijesti

latnosti. Ne mogu zamisliti praksu medici-ne bez podučavanja. Čak sam sebe uvjerio da sam postao bolji dijagnostičar jer držim predavanja, pišem knjige za studente te stalno pratim struku i znanost.

Koliko se danas u rutinskoj patologiji primjenjuje molekularna biologija?- Sve više i više. Molekularna biologija se kori-sti u dijagnostici, ali i za određivanje najučin-kovitijeg liječenja mnogih bolesti. Vjerujem da će molekularna biologija uskoro promije-niti naš cjelokupni pristup nekim bolestima. Primjerice, danas se prevencija karcinoma vrata maternice bazira na citološkom Pa-pa-testu. Taj test će u bliskoj budućnosti u cijelosti zamijeniti molekularno-biološki test kojim se otkriva humani papiloma virus, uzročnik zloćudne bolesti vrata maternice. Neke zemlje zapadne Europe, primjerice Ni-zozemska, već su spremne zamijeniti Papa-test molekularno-biološkim testovima.

Kakva je uloga patologije u dijagnostici tumora? - Patološka je dijagnoza bitna za liječenje tumora. U većine bolesnika klinički podaci ukazuju na to je li tumor benigan ili mali-gan. U takvim slučajevima patolog ima lak posao jer samo mora potvrditi kliničku dija-gnozu. Osim toga, nakon operacije patolog će mikroskopski pregledati tkiva oko tu-mora i ustanoviti je li se tumor proširio i je li odstranjen u cijelosti. Ovisno o vrsti tumora, tj. konačne patološke dijagnoze, donosi se odluka o dodatnom liječenju i indikacijama

za kemoterapiju i radioterapiju. Točna se pa-tološka dijagnoza može postaviti u otprilike 95 posto primarnih tumora. U preostalih pet posto slučajeva patolozi se ne mogu u cijelosti dogovoriti o kakvom je tumoru riječ dok se on ne proširi ili pokažu simptomi te nalazi koji ukazuju na njegovu stvarnu priro-du. U tih pet posto tumora spadaju i oni koji se liječe pod krivom dijagnozom.

Što se radi s tumorima koji su metastazirali, a ne može se ustanoviti primarno mjesto iz kojeg su potekli?- Maligni tumori koji se prvotno očituju me-tastazama u limfnim čvorovima, jetri ili plu-ćima predstavljaju poseban dijagnostički problem. Takve je tumore jako teško ispravno dijagnosticirati. Otprilike 20 posto uznapre-dovanih malignih novotvorina spada u ovu kategoriju ‘malignih tumora nepoznatog pri-marnog porijekla’. Čak i uz primjenu moleku-larne biologije, u većini slučajeva se ne može ustanoviti mjesto primarnog tumora. Takvi

se tumori liječe prema posebnim protokoli-ma, no uglavnom neuspješno. Sumnjam da bi se ishod bitno promijenio da čak i sazna-mo primarno mjesto tih malignih tumora.

Je li patološka dijagnoza konačna ili se i dijagnoza može promijeniti?- Konačna? Mora da se šalite! Malo je stvari koje su na ovom svijetu konačne, pa to pravi-lo vrijedi i za patološke dijagnoze. Evo jednog primjera iz osobnog iskustva. Kad sam se ‘oz-biljno’ počeo baviti patologijom prije nekih 40 godina, odlučio sam stavljati na stranu mi-kroskopske preparate slučajeva koji su mi bili problematični. Skupljao sam ‘fenomenalne dijagnoze’ mojih profesora i stručnjaka koji su držali seminare o pojedinim problemima. S vremena na vrijeme izvadim te mikroskop-ske preparate iz mojih kutija, kojih se skupilo na stotine u mome podrumu, pa ih ponovo pogledam. Svaki put se zaprepastim kad spoznam koliko smo krivih ili djelomično ne-točnih dijagnoza bili postavili. Vjerojat-

e pristup estima

ARNA

➜

hrvatski znanstvenici.indd 9hrvatski znanstvenici.indd 9 6/18/12 4:51:31 PM6/18/12 4:51:31 PM

10 Zdrave vijesti

hrvatski znanstvenici

no sam i ja postao bolji dijagnostičar tijekom ovih godina, vjerojatno se medicinski pristup tim bolestima promijenio, a vjerojatno smo i naučili više, pa su nam se i koncepti pojedinih bolesti promijenili. Da ne govorim o novim metodama koje su u cijelosti promijenile naš pristup dijagnostici brojnih tumora. Važno je spomenuti da za neke tumore nismo ni znali da postoje, a da su mnogi otkriveni tijekom moga profesionalnog života.

Koliko je u SAD-u važno drugo mišljenje u dijagnostici?- Jako važno. Jedno od odličja američke me-dicine je timski rad i stalna provjera podata-ka. Na našem odjelu u Kansasu imamo pra-vilo da se niti jedan maligni tumor ne smije patološki dijagnosticirati, ili što mi kažemo u žargonu ‘ispisati’, a da ga nisu pregledala barem dva patologa specijalista i ‘supotpi-sala’ dijagnozu. Mnoge tumore pogledamo svi koji smo toga dana na poslu, a ako se ne možemo dogovoriti, onda se takvi sluča-jevi pošalju u neki drugi medicinski centar nekom poznatom stručnjaku koji se bavi tim problemom. Američka osiguravajuća društva priznaju ovakvu vrstu konzultacije, tzv. ‘second opinion’, kao legitimni trošak i redovito plaćaju za dodatni pregled. Cijena se kreće od 150 do 300 dolara.

Kako ste otišli u Ameriku?- Vjerojatno ste čuli izreku da je važno biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Pomisao da odem u Ameriku pala mi je na pamet jednog dana dok sam kao student četvrte godine u Zagrebu bio vodič skupini američkih liječnika s Havaja. Naime, preko studentskog servisa sam povremeno radio kao turistički vodič ka-ko bih zaradio džeparac. Jedan od tih liječnika mi je dao svoju poslovnu karticu napome-nuvši kako bi mi mogao naći posao u SAD-u.

Tijekom svog zadnjeg posjeta Zagrebu prof. Damjanov sastao se s Vilmom Dembitz, glavnom urednicom studentskog časopisa Medicinar, i njenim suradnicima iz uredništva.

» Zahvaljujući nizu američkih i britanskih kriminalističkih serija danas je u svijetu popularna forenzička patologija. Gledate li te serije i smatrate li

da su one pridonijele popularizaciji patologije među studentima?- Serije o forenzičkim patolozima ne gledam izuzev kad mi dođu u posjet moje kćerke ili unuci. Te serije su jako popularne u Americi i dosta su potakle zanimanje za forenziku među običnim ljudima. No relativno malo su doprinijele popularizaciji patologije među studentima medicine. U SAD-u svake godine medicinu diplomira oko 18.000 do 19.000 mladih ljudi, od kojih svega jedan do dva posto izaberu patologiju kao svoju specija-lizaciju. Potražnju za patolozima Amerikanci nadoknađuju uvozom mladih liječnika iz inozemstva. No ni u drugim dijelovima svijeta nema dovoljno patologa, a taj manjak se najviše osjeća u zemljama zapadne Europe. U Irskoj, primjerice, nema dovoljno pato-loga pa zbog toga većinu ginekoloških Papa-testova šalju jumbo-avionima u SAD na pregled. U SAD-u patolozi spadaju među bolje plaćene liječnike, što znači da problem nije fi nancijske prirode. Ipak, nije poznato zašto manjka patologa.

U Ameriku sam otišao 1967. godine, no nisam ostao dulje od dvije godine. Vratio sam se, pa ponovo otišao i tek nakon trećeg odlaska 1974. konačno sam odlučio ostati za stalno.

Kakve su vaše veze s hrvatskim znanstvenicima?- Surađujem s hrvatskim kolegama, u pr-vom redu na području nastave. Devedese-tih godina prošlog stoljeća pomogao sam uvesti kompjutersku nastavu patologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Nakon toga sam s kolegama iz sva četiri hrvatska sveučilišna centra izdao suvremeni udžbe-nik patologije za studente medicine. Mislim da je dobar udžbenik pridonio popularnosti patologije među hrvatskim studentima. Na Medicinskom fakultetu u Splitu, gdje se re-dovno provode ankete među studentima, patologija je stalno najpopularniji predmet

ili jedan od najpopularnijih. Laskam sam sebi da sam, direktno ili indirektno, ipak ne-što učinio za patologiju u Hrvatskoj.

Jeste li ikad zažalili što ste otišli u SAD i razmišljate li o tome da se jednog dana trajno vratite?- Nije mi lako bilo donijeti odluku za odla-zak u SAD, no nakon što sam otišao, nisam zažalio. Što iz sentimentalizma i nostalgi-je ili možete reći nekog domoljublja ostao sam u dosta jakoj vezi s domovinom, do koje mi je očito stalo više no što sam spre-man samom sebi priznati. S druge strane, neupitno je da sam tijekom ovih 40 godina zavolio i Ameriku i da sam se dosta ameri-kanizirao. Možda se jednog dana i vratim u domovinu, no za sada još uvijek mislim da sam korisniji hrvatskoj patologiji iz Kansasa, nego da sam u Zagrebu ili Splitu. ■

hrvatski znanstvenici.indd 10hrvatski znanstvenici.indd 10 6/18/12 4:51:33 PM6/18/12 4:51:33 PM

zdravlje iz prirode

11Zdrave vijesti

Naziv Calendula neven je dobio od latin-ske riječi ‘kalendae’ (prvi dan u mjesecu), možda zbog toga što se cvjetovi otvaraju s izlaskom sunca, a zatvaraju s njegovim zalaskom. Inače, u narodu je neven poznat i kao barometar: ako su cvjetovi nevena ujutro zatvoreni, u nastavku dana sigurno će pasti kiša! Neven, čija je domovina južna Europa, uspijeva posvuda u područjima s umjerenom klimom, uzgaja se u vrtovima, ali ga nalazimo i kao samoniklu biljku uz putove i plotove. Srodan je s tratinčicom.

Zašto je ljekovit?Zahvaljujući bogatom sadržaju fl avonoida, karotenoida, saponina, polisaharida i eterič-nih ulja, neven se smatra gotovo univerzal-nim sredstvom za rješavanje kožnih proble-ma. Za pripremu ljekovitih napitaka i melema obično se koriste latice jer obiluju eteričnim uljima, taninom, šećerom, likopenom, pro-teinima, kalendulinom, gorkim supstan-cijama, mineralima, kalijem i sumporom.Opravdano se naziva “biljka kože” jer teško je naći neku kožnu bolest u čijem liječenju

neven ne bi pomogao, bez obzira na to ko-risti li se u vanjskoj ili unutarnjoj primjeni. Neven se koristi u liječenju akni, bradavica, cista, čireva, ekcema, psorijaze i seboreje, hemoroida, herpesa zoster, fi stula, impe-tiga, kožnih upala, ljuštenja kože, masne kože lica, mastitisa, ope-klina, osipa, raznih infek-cija kože, urtikarije, rana (gnojnih rana), rana koje teško zarastaju, ugriza i uboda insekata itd.

Macerat nevena (do-biven maceriranjem u nekom hladno prešanom nerafi niranom biljnom ulju kao što je ulje sezama, maslinovo ili makadamiji-no ulje) je potpuno prirod-no kozmetičko sredstvo koje štiti i njeguje, kako mladu, tako i zrelu kožu. Omekšava, tonizira i vlaži kožu, zbog čega je vrlo čest i vrlo važan sastojak preparata za njegu kože tijela i ruku.U narodu je neven još poznat kao lijek - pročišćivač - jer pospješuje znojenje i tako pomaže u otklanjanju štetnih tvari iz organizma. To djelovanje nevena posebno je korisno kod bolesti bubrega, prehlada, gripe... Osim toga neven je odličan diuretik, pomaže u slučaju problema s mokraćnim traktom. ■

Neven obavezan u svakoj kućnoj ljekarni

j p

Cvijet koji se otvara s izlaskom sunca, a zatvara pri njegovu zalasku, zbog svog višestrukog ljekovitog djelovanja opravdano nosi naziv “čarobna biljka”

Piše: Mr. pharm. Šeila Balić Svalina

Zbog svog ljekovitog djelovanja ne-ven je bio poznat u svim antičkim kulturama. Koristio se za liječenje bolesti kože, probavnih organa,

upalnih i infektivnih bolesti, u liječenju žu-tice i kuge te nekih lakših bolesti, ali i kao začin. Ljekovita svojstva donijela su mu naziv “čarobna biljka”.

Neven pomaže u liječenju brojnih

bolesti, ali i za pročišćavanje

tijela, u liječenju rana

i različitih kožnih bolestiU vanjskoj i

unutarnjoj primjeni» pospješuje znojenje » pojačava izlučivanje mokraće » umiruje grčeve (crijeva, želuca i glatkih mišića) »

uravnotežuje menstruacijski ciklus » liječi bolesti živaca » liječi bolesti unutarnjih organa (želuca, jetre i žuči) » koristi se za ispiranja, izvana i iznutra, pri povredama, upalama i infekcijama, dekubitusu i modricama » pomaže u liječenju bolesti vena » djeluje antikancerozno

Zdravlje iz prirode.indd 11Zdravlje iz prirode.indd 11 6/18/12 4:52:47 PM6/18/12 4:52:47 PM

12 Zdrave vijesti12121212121212222 ZdZdZdZdZdZdZdZdZdZdZdrarararararararraavevevevevevevevvve v v vvvvvvvijijiijijijijesesesesestitttt

alergije

Alergije na nikal veliki su europski, ali i svjetski problem, to je najčešća alergija na metale. Može li se izbjeći?

Nikali/ili hranai/ili hrana?

Alergiju na nikal sa sigurnošću

može potvrditi tek “patch” test

12-13 alergija na nikal.indd 1212-13 alergija na nikal.indd 12 6/18/12 4:54:00 PM6/18/12 4:54:00 PM

13Zdrave vijesti

Sa 32, 1 posto osoba alergičnih na nikal Italija se svrstava na prvo mjesto europskih zemalja, dok je na posljednjem mjestu Danska sa

9,7 posto slučajeva alergija na taj metal. Te podatke objavila je europska komisija za-dužena za praćenje i kontrolu kontaktnog dermatitisa nakon ispitivanja provedenog u 31 dermatološkom centru u 11 zemalja Europe.

Osim toga istraživanje je pokazalo kako žene u usporedbi s muškarcima znatno više pate od te vrste alergije, 25 posto u odnosu na 7,4 posto, te da se problemi kontaktnog dermatitisa javljaju već od desete godine života.

Posvuda oko nasNikal je vrlo raširen metal, najčešće se na-lazi u legurama s bakrom, kromom, želje-zom i cinkom. Ima ga u nakitu, bižuteriji, ukrasima koji se koriste za piercing, ali i u deterdžen-tima, kozmetici (sjenilima, maskarama, ruževima, te-kućim puderima), kremama i sredstvima za čišćenje lica i tijela, ima ga i u kovanica-ma.

Kad je riječ o kozmetičkim sredstvima kao što su kreme ili sredstva za čišćenje, nepotrebno je nikal tražiti na po-pisu sastojaka jer on u proizvod dospijeva posredno ili naknadno: ● u neispitanim sirovinama,● onečišćenjem tijekom postupka proi-zvodnje,● čuvanjem proizvoda u metalnim posu-dama.

No upravo se prisutnošću nikla u kozme-tičkim proizvodima objašnjava učestalija pojavnost alergija na taj metal u žena. Osim toga žene češće nose nakit i bižuteriju.

O kontaktnom dermatitisu govorimo ako:

● postoji obiteljska predispozicija,● dođe do izravnog i/ili ponovljenog kon-takta s većom količinom nikla,● postoje ozljede na koži koje oštećuju za-štitnu barijeru kože i alergenu olakšavaju prolaz u kožu,● dolazi do pojačanog znojenja ili vlažno-sti kože, što olakšava apsorpciju kemijskih supstancija.

Liječenje i prevencijaU osobe alergične na nikal može se razviti dermatitis na dijelu tijela koji je došao u do-dir s metalom, ali i na udaljenim dijelovima tijela. Crvenilo, mjehurići, svrbež, a potom u kroničnom stadiju suhoća i zadebljavanje kože tipični su znaci dermatitisa.

Lokalna, sistematska ili simptomatska terapija može ublažiti znakove i simptome dermatitisa, no za sprečavanje reakcije i recidiva neophodno je izbjegavati kontakt

s niklom. Za prevenciju je potrebno promijeniti navike i posebno pažnju obratiti na predmete s kojima se dolazi u dodir.

Europska zajednica propi-sala je dopuštenu količinu i otpuštanje nikla u predmeti-ma koji dolaze u direktan do-

dir s kožom i koji su u produljenom kontak-tu s kožom. Prema tim propisima najveća dopuštena količina nikla u legurama iznosi 0,05 posto ukupne težine, a otpuštena količina u otopini koja sastavom dogovara ljudskom znoju ne smije prelaziti količinu od 0,5 mcg/cm²/ tjedan. Osim toga pre-ma europskim propisima iz 2006. godine zabranjena je uporaba metala u kozme-tičkim proizvodima, no još uvijek se veliki broj proizvođača kozmetike ne pridržava tog propisa.

Oznake „nichel tested“ ili „nichel free“ (testirano na nikal ili bez nikla) ne pokazu-

ju nam da proizvod ne sadrži nikal jer takva proizvoda nema, već jamče da je količina nikla u određenom proizvodu provjerena, odnosno da je bezopasna što se tiče kože i da neće izazvati reakciju.

Alergijske reakcije na ušnim školjkama do prije nekoliko godina pripisivale su se isključivo naušnicama, no utvrđeno je da ih mogu izazvati i mobiteli, dok sviranje nekih instrumenata, primjerice violine ili trube, može izazvati reakcije na prstima.

I sluznica usne šupljine može biti sjedi-šte alergijske reakcije na nikal, sadrže ga naime zubne proteze. Upravo zbog toga preporuka je koristiti druge legure kao što su inoks, titan ili titan obložen zlatom, te keramiku i polikarbonat.

Prehrambena alergija i nikalIako u vrlo malom broju slučajeva, alergija na nikal iz hrane ipak je moguća. U osoba koje su alergične na nikal simptomi i opća slabost mogu se javiti nakon konzumiranje nekih namirnica. Riječ je o određenom obli-ku prehrambene alergije, odnosno intoksi-kacije hranom. Tim osobama savjetuje se izbjegavanje namirnica koje sadrže poveće količine nikla: raž, zob, proso, kakao, čo-kolada, čaj, želatina, kvasac u prahu, so-jine prerađevine, crveni grah, mahunarke (grašak, leća, kikiriki, soja...), sušeno voće, konzervirana hrana, sladić i neki dodaci prehrani. ■

Navodimo samo neke od namirnice koje se najčešće konzumiraju:

Više od 0,5 mg/kgDagnje, čokolada za kuhanje, kakao u prahu, lješnjaci, bademi, pistacije, orasi, sjemenke alfa alfa, grah, soja

Od 0,1 do 0,5 mg/kgGljive, kamenice, mliječna čokolada, jaja, maline, crni ribiz, peršin, češnjak, ječam, riža

Manje od 0,1 mg/kgMeso, pršut, kobasice, piletina, jetrica, krastavac, sir, mlijeko, jogurt, špinat, luk, kukuruz, zelena salata, mrkva, krumpir, riba, jabuka, kruška, jagode

Koliko ga ima u hrani

sjemenke alfa alfa, grah, soja

Pitali stePitali steAko je kozmetički proizvod označen kao “hipoalergen“, znači li to da ne sadrži nikal?Ne. Ta oznaka pokazuje da neki proizvod ne sadrži ostale, poznate alergene te da je proizvod pogodan i za reaktivnu i osjetljivu kožu. No oznaka ne znači da proizvod ne sadrži nikal. Nema proizvoda koji ne sadrži nikal, razlika je samo u količini koju sadrži, a ona može biti povećana, tj. izazvati reakcije, ili minimalna, tj. nedovoljna da bi izazvala kožnu reakciju.

Jedno istraživanje pokazalo je da

kovanice od 1 i 2 eura sadrže više nikla nego što je

dopušteno

12-13 alergija na nikal.indd 1312-13 alergija na nikal.indd 13 6/18/12 4:54:12 PM6/18/12 4:54:12 PM

krvne žile

14 Zdrave vijesti

Mrežica crvenih, tamnoplavih ili ljubičastih žilica, nalik paukovoj mreži, koja svrbi, mijenja boju, širi se, posebno na vrućini. Tako

izgledaju teleangiektazije - proširene ka-pilare, odnosno proširene sitne površinske krvne žile čije se stijenke stanjuju i slabe te one postaju vidljive na površini kože.

Prijeti li i vašim nogama ta ružna mreža kapilara, u kakvu su stanju vaše krvne žile? Odgovorite na pitanja iz testa i dobit ćete odgovor.

Što ih uzrokujeUzroci pojave teleangiektazija nisu po-znati u potpunosti, no neki stručnjaci smatraju da je problem povezan sa žen-skim hormonima. Tu tvrdnju potkrepljuje činjenica da se javljaju samo u žena te da vidljive i proširene kapilare postaju bolne uoči menstruacije. No proširene kapilare nisu samo estetski problem, one mogu uzrokovati (ili biti početak) težih bolesti krvnih žila, primjerice varikoziteta i fl ebiti-sa, upale vena, a to je razlog za što raniji početak liječenja.

Kako se liječeViše je metoda kojima se prevladava pro-blem proširenih kapilara, no najčešće se primjenjuju:

- Laserski tretman - snop svjetla usmje-rava se na problematičan dio gdje koaguli-

1. Vaša mama na nogama:a. ima izraženu mrežu kapilarab. ima nekoliko jače vidljivih kapilarac. uopće nema vidljivih kapilara

2. Od problema slabe cirkulacije u nogama u vašoj obitelji pate:a. više od dvije osobeb. samo jedna osobac. nitko

Proširene vene i/ili kapilLako je prepoznati predispoziciju za proširene vene i kapilare, izbjeći tegobe i spriječiti pogoršanje

ra stijenke krvnih žila. Osim što je važno da tretman laserom izvodi stručan i iskusan liječnik, izuzetno je važno pridržavati se sa-vjeta liječnika nakon zahvata.

- Sklerozacija - izvodi se ubrizgavanjem sklerozirajućeg sredstva koje izaziva upalni proces kapilare, pa se njene stijenke slje-pljuju i u njoj se krv više ne zadržava. ■

Je li moguće spriječiti?Neka pravila ponašanja pomoći će spriječiti stvaranje teleangiektazija, odnosno slabljenje stijenke krvnih žila:- koristite dodatke prehrani koji zaštitno djeluju na stijenke krvnih žila (preparati na bazi borovnice),- nosite elastične kompresijske čarape,- izbjegavajte dugo držanje tijela u istom položaju,- redovito se bavite nekom tjelesnom aktivnošću: hodajte, plivajte ili vozite bicikl, tako ćete potaknuti povratni tok krvi (od stopala prema srcu),- održavajte redovitu stolicu,- kontracepcijske pilule nisu prijatelj krvnih žila, prije uzimanje posavjetujte se s liječnikom,- izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu.

Vene i kapilare.indd 14Vene i kapilare.indd 14 6/18/12 4:55:03 PM6/18/12 4:55:03 PM

15Zdrave vijesti

ilare3. Svaku večer vaše su noge:a. otečene i osjećate umorb. teže nego ujutroc. gotovo jednake kao ujutro

4. Sunčate li se?a. da, mnogob. umjerenoc. vrlo malo, na suncu se ne osjećam

ugodno

5. Nosite li elastične kompresijske čarape?a. da, više od pola godineb. da, mjesec ili dva godišnjec. da, ali samo par tjedana

6. Posljednjih godina vaša je tjelesna težina bila:a. znatno veća od uobičajeneb. samo nekoliko kilograma veća od

uobičajenec. uglavnom uobičajena

7. Kontracepcijsku pilulu koristili ste:a. više od 8 godinab. otprilike 3 - 7 godinac. manje od 3 godine

8. Liječnik opće prakse preporučio vam je:a. ultrazvučni dopler nogub. nošenje elastičnih kompresivnih

čarapac. ništa od navedenog

9. Odlazite li u saunu?a. da, jednom tjednob. da, jednom mjesečnoc. nekoliko puta godišnje

10. Pušite i konzumirate alkohol:a. previšeb. umjerenoc. rijetko

11. Jeste li koristili lijekove za krvne žile?a. da, čestob. da, povremenoc. ne, nikad

12. Provodite li zbog posla dugo vremena stojeći?a. da, čestob. da, ponekadc. ne

13. Na svom licu opažate:a. mnogo proširenih kapilarab. nekoliko proširenih kapilarac. nemate proširenih kapilara na licu

14. Jeste li bili na operaciji krvnih žila?a. da, više od jednomb. da, jednomc. ne, nikada

15. Jeste li bili trudni?a. da, imam dvoje ili više djeceb. da, jednomc. ne, nikada

Način života od presudne

je važnosti za stanje kapilara i krvnih žila, ali

veliku ulogu ima i obiteljsko

naslijeđe

RezultatiSvakom odgovoru A dodajte po 1 bod, svaki odgovor B vrijedi 2 boda, a svaki odgovor C vrijedi 3 boda. Zbrojite bodove i pročitajte odgovore.

Do 21 bod: Prijeti vam povećan rizikSkloni ste pojavi proširenih kapilara i vena, odnosno lako je moguće da već patite od tog problema. Uzroci mogu biti različiti: nasljedni, pušenje, nedovoljno kretanje. Nemojte očajavati već potražite liječnika, proširene kapilare danas se uspješno liječe.

22 - 37 bodova: Umjereni rizikAko danas nemate taj problem, velika je vjerojatnost da ćete ga u budućnosti imati. Najugroženiji dijelovi tijela jesu potkoljenice, unutrašnja strana koljena i bedara te stražnja strana koljena i bedara. Što je zbroj vaših bodova bliži broju 22, to je veći i rizik kojem ste izloženi. Specijalistički pregled dermatovenerologa mogao bi vam pomoći.

Više od 38 bodova: Mali rizikVjerojatnost pojave teleangiektazija kod vas je izuzetno mala. No pokoja proširena kapilara mogla bi se pojaviti na nogama, posebno u periodima povećanog opterećenja, primjerice u trudnoći. Kapilare se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, pa i nakon 45. godine u žena koje nikad nisu imale taj problem.

Vene i kapilare.indd 15Vene i kapilare.indd 15 6/18/12 4:55:11 PM6/18/12 4:55:11 PM

16 Zdrave vijesti

Više vremena na otvorenom znači i veću opasnost od ozljeda. Poseb-no to vrijedi za one koji većinu dana provode sjedeći i zaboravljaju da

je za svaku aktivnost, a posebno sportsku, potrebna priprema. Želja za gibanjem na otvorenom zraku za svaku je pohvalu, ali bez pripreme naše je tijelo laka meta za hematome, uganuća zglobova, upale miši-ća, istegnuća mišića i tetiva… Takve ozljede moguće su tijekom cijele godine, no ljeto im je „sezona“.

Ponovnobezbolan pokret

Pravilno i pravovremeno zbrinuta ozljeda brže će cijeliti i neće ostaviti posljedice

ozljede

Najvažnije je čim prije reagirati jer pra-vilno zbrinjavanje ozljede u prvih nekoliko sati uvelike skraćuje duljinu oporavka.

Akutne ozljede treba hladiti, posebno one popraćene oteklinom. Hladnoća sma-njuje osjet bola i ograničava cirkulaciju krvi na ozlijeđenom mjestu te time pomaže smanjiti oteklinu. Korisni su oblozi s ledom, hladni jastučići, ali i gelovi i/ili sprejevi za lokalno hlađenje. Takvi pripravci olakšat će kretanje i ublažiti bolove.

Akutne ozljede nemojte zagrijavati jer će

pod djelovanjem topline oteklina biti još veća.

Odmor i hlađenjeNakon ozljeđivanja treba primijeniti OLKE postupak (od engleskog RICE, kratice za riječi rest = odmor, ice = led, compression = kompresija i elevation = elevacija). Odmah nakon ozljeđivanja potreban je odmor kako se ozljeda ne bi zakomplicirala i po-goršala te kako bi se tijelo oporavilo i lakše prevladalo ozljedu.

Led ublažava bol, ali nikad ga izravno ne stavljajte na kožu. Ledeni oblog stavite na gazu ili presavinutu platnenu krpu i nikad ga ne držite dulje od 20 minuta.

Kopresija (bandažiranje) također ublaža-va bol i smanjuje rast otekline, no ne smije biti prejak. Previše stegnut zavoj onemogu-ćit će cirkulaciju i stvoriti nove probleme.

Elevacija (povišen položaj) služi kao poštedni položaj ozlijeđenom dijelu tije-la. Idealno je ozlijeđeni dio tijela postaviti tako da bude iznad razine srca.

Ne žurite seZa potpuno ozdravljenje treba vremena. Već nakon dva dana, ako su pravilno zbri-nuti, otekline, uganuća i hematomi počinu cijeliti, a taj se napredak i osjeti i vidi. Ipak, strpljenje je neophodno jer za potpuno izlječenje treba vremena. Izlječenje nakon splašnjavanja otekline uvelike ovisi o pra-vilnoj cirkulaciji.

Cijeljenje nije moguće požuriti, ali je mo-guće usporiti ga i zakomplicirati ako prera-no opteretite ozlijeđeni dio tijela. Sve dok osjećate bol i u stanju mirovanja, dok se odmarate, ne vraćajte se sportskim aktiv-nostima. Tek kada bol potpuno nestane, možete početi vježbati ili raditi samo ma-nje zahtjevne vježbe, one koje ne optere-ćuju ozlijeđeni dio tijela. Osjetite li bol pri vježbanju, prekinite i odmorite se. Inten-zitet vježbanja pojačavajte postupno, tek kad više ne osjećate bol.

Koliko vremena trebaVrijeme cijeljenja neke ozljede ovisi o vrsti i intenzitetu ozljede, stanju organizma, ži-votnoj dobi, tjelesnoj težini i pokretljivosti, eventualnim bolestima, o tretmanu ozlje-de. Ipak, postoji općenita procjena prema kojoj je za osobu prosječne tjelesne visine i težine potrebno:● srednje jako nagnječenje: 5 dana,● istegnuće mišića: od 5 dana do nekoliko

16-17 ozljede.indd 1616-17 ozljede.indd 16 6/18/12 8:29:17 PM6/18/12 8:29:17 PM

17Zdrave vijesti

Spriječite ozljedeSpriječite ozljedeNeke mjere opreza pomoći će vam da smanjite mogućnost ozljeđivanja:● Vježbanje ne započinjite bez zagrijavanja brzim hodanjem, jednostavnim vježbama, laganim trčanjem - najmanje 15 minuta.● Intenzitet vježbanja postupno povećavajte, počnite s laganim vježbama, ne više od tri puta tjedno po 20 minuta.● Prije vježbanja nemojte obilno jesti, ali nemojte ni gladovati. Dva sata prije treninga pojedite malo voća ili jogurt.● Ako za vrijeme vježbanja osjetite slabost, bol ili vrtoglavicu, odmah prekinite s vježbanjem. U tim stanjima izlažete se povećanoj opasnosti od ozljeđi-vanja.

tjedana, ovisno o težini ozljede i dijelu tijela koji je ozlijeđen,● uganuće gležnja: od 3 do 6 tjedana,● iščašenje ramena (srednje jako): od 7 do 14 dana,● prijelom prsta ili palca: od 3 do 5 tjedana.

Sportašima i tjelesno aktivnim osobama ozljede brže prolaze, a razlog tome je bo-lja cirkulacija krvi. Ozljede sporije prolaze u kroničnih bolesnika, osoba koje veći dio dana provode sjedeći te u pušača.

Kada se obratiti liječnikuIako je većinu blažih ozljeda moguće zbrinu-ti po sistemu „sam svoj majstor“, u slučaju nekih ozljeda neizbježan je posjet liječniku:● ako bol u zglobu ili kosti traje dulje od dva tjedna,● ako osjećate bol na dodir ili pritisak,● ako osjećate da se bol širi na drugi dio tijela,● ako je ozljeda zgloba popraćena velikom oteklinom,● ako osjećate trnce, umrtvljenost ili sla-bost na ozlijeđenom dijelu tijela te ako taj dio tijela ne možete pomaknuti,● ako ozljeda ne zacijeli za tri tjedna,● ako se pojavi crvenilo, gnojna infekcija, crvene pruge na koži, povišena tjelesna temperatura, oteklina limfnih čvorova. ■

16-17 ozljede.indd 1716-17 ozljede.indd 17 6/18/12 8:29:20 PM6/18/12 8:29:20 PM

18 Zdrave vijesti

vijestirave av INFO

Recite NE alergijama!■ Znate li kakvih sve alergija ima? Alergija na prašinu, grinje, pelud, ambroziju... ili one o kojima se rjeđe govori kao što su alergija na pojedine fi zikalne agense npr. toplinu, hladnoću i sl. Početak ljeta vrijeme je kada zbog alergije na pelud intenzivnije razmišljamo o tome kako joj se oduprijeti, a za one koji imaju i alergiju na sunce pravo je vrijeme da se počnu štititi od njegova neželjenog djelovanja. Šumeće tablete Kalcij + C osiguravaju optimalnu dozu kalcija i vitamina C koja je našem organizmu neophodna u zaštiti od alergija. Kalcij + C možete uzeti za prevenciju, ali i kad se alergija već javi. Osnažite svoj organizam i oduprite se alergijama uz Kalcij + C šumeće tablete iz Dietpharma!

Sajam MYSTIC - vrijeme je za promjene■ Treći međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti ove je godine osnažen novim projektom Zagreb Yoga Fest - 1. Conference & Show, a održat će se 21.- 23. rujna. Uz vježbe, stručna, edukativna i izložbena predstavljanja raznih škola, stilova joge i meditacijskih tehnika

uz sudjelovanje priznatih domaćih i međunarodnih učitelja, bit će to prilika vježbati ili naučiti nešto

više o raznim vrstama joge: ashtanga, kundalini, terapijska, om, divya, zen…Poseban gost Mystica i Zagreb Yoga Festa je Sri Ravi Shankar, duhovni učitelj, vođa i osnivač fondacije Art of Living. U suradnji s partnerom sajma Hrvatskim udruženjem za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu održat će se i 1. Svjetski duhovni summit - „Mir-tolerancija-duhovnost“, koji će prvi put na jednom mjestu okupiti najveće duhovne vođe svijeta čija je misija izravno i javno promicanje duhovne obnove, napretka, druženja i duhovnog ozdravljenja. Za više informacija kliknite na: http://www.zv.hr/default.aspx?id=3098

Zašto nastaje tumor■ Kvaliteta života i zdravlje čovjeka ovise o pravilnom i skladnom funkcioniranju stanica od kojih se većina neprestano obnavlja. Svake sekunde u našem tijelu odumire otprilike 50 milijuna stanica, jednako toliko nastaje novih koje zamjenjuju odumrle stanice. Da nema tog prirodnog procesa obnavljanja, ljudsko tijelo doslovce bi nestalo u svega dva mjeseca. Procesi obnavljanja odvijaju se pod kontrolom vrlo složenih mehanizama koji su naravno podložni po-remećajima. A upravo ako i kad dođe do određene vrste poremeća-ja, javlja se tumor, odnosno autonomna tvorba koja se bez kontrole organizma razvija unutar nekog tkiva.

Prevladajte teškoće■ Bolni događaji popraćeni negativnim osjećajima naša su svakodnevica, a da bismo mogli funkcionirati, pokušavamo ih potisnuti. Kroz neko vrijeme osjećamo manju teškoću i mislimo da smo ih riješili. Međutim oni u obliku trauma i dalje djeluju u podsvijesti. Ener-getske nakupine trauma nalaze se na putu našeg zdravlja, odnosa, uspjeha. Toga nismo svjesni, ali smo bolesni, teško nam ide u životu, a odnosi s okolinom se pogoršavaju. Vrlo jednostavnom tehnikom opraštanja moguće je očistiti traume, vratiti energiju, time poboljšati zdravlje, omogućiti nama odgovarajuće odnose i postići uspjeh u poslu. Tu jednostavnu tehniku podučava prof. Ivan Modrušan. Nazovite na broj 095 919 28 11 i znatno unaprijedite kvalite-tu života u svakom pogledu.

ZV info 2.indd 18ZV info 2.indd 18 6/18/12 5:32:30 PM6/18/12 5:32:30 PM

19Zdrave vijesti

Od prvih koraka pa do duboke sta-rosti naša stopala nose teret cije-log našeg tijela. Ipak, često ih za-nemarujemo. Bol, natisci, žuljevi,

ali i bol u leđima i glavobolja, samo su dio tegoba kojima nas naša stopala podsjeća-ju da smo loše odabrali obuću. Osim što su temelj našeg sustava za kretanje, na sto-palima se nalaze akupunkturne točke koje su povezane sa svim unutrašnjim organima tijela. Stanje i zdravlje stopala utječe dakle na cijelo naše tijelo. A za zdravlje stopala možemo učiniti puno, u prvom redu odabi-rom kvalitetne i udobne obuće.

Neudobna cipela, osim što će spriječiti da dobro hodamo i dobro se osjećamo, može uzrokovati bolove u stopalima i le-đima, probleme cirkulacije i glavobolju te potaknuti gljivična oboljenja. Produljeno nošenje nekvalitetne obuće s previsokim i tankim potpeticama, uske i tijesne obuće,

ili pak obuće od nekvalitetnih materijala, može uzrokovati razne deformacije stopa-la, ali i kralježnice.

Na što obratiti pozornostPri odabiru obuće za svakodnevne izlaske, za kuću i za rad ili za šetnju, važno je „osluh-nuti“ kako se naša stopala osjećaju u njoj. Uz estetiku važna je i funkcionalnost, a danas taj spoj omogućuju suvremene tehnologije izrade obuće. Na što obratiti pozornost:- materijal od kojeg je izrađen potplat

mora osigurati amortiziranje udarca sto-pala o pod, ne smije biti premekan, ali ni previše krut i tvrd,- gornji dio cipele mora biti izrađen od ma-terijala koji ne zadržava zrak kako bi koža mogla „disati“, u protivnom znoj se zadrža-va unutar cipele i stvaraju se uvjeti pogodni za razmnožavanje gljivica i drugih štetnih mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolesti kože i/ili noktiju,- oblik cipele mora odgovarati obliku sto-pala, stopalo ne smije stiskati sa strana, ali ni odozgo, mora omogućiti lako gibanje stopala pri koračanju,- visina, širina i oblik potpetice moraju sto-palu osigurati udoban oslonac, potpetica ne bi smjela biti viša od 4-5cm. ■

Zdrav i udoban korakPravilno odabrana obuća prvi je korak prema zdravlju

ZV promo

Moda u službi zdravljaNositi zdravu i udobnu obuću ne znači nositi „staromodne cipele“. Moda je danas stavljena u službu zdravlja, dakle za zdravlje stopala nije neophodno žrtvovati dobar izgled.

Obuću za slobodno vrijeme, za rad i za trenutke odmora Kopitarna izađuje po suvremenim tehnologijama na temelju iskustva duljeg od 100 godina. Udobna, izrađena od prirodnih materijala (drva, kože i pluta) pravi je melem za stopala. Široka paleta boja i modela Kopitarna zadovoljava i one najzahtjevnije, a zadovoljava i stroge europske propise.Svaki model Kopitarna zamišljen je tako da štiti stopalo, osigura udoban i siguran korak.

Obuću Kopitarna potražite u sljedećim prodavaonicama:Alpina • Borovo • Peko • Panda • Benefi t • Obuća Rijeka

19 Kopitarna.indd 1919 Kopitarna.indd 19 6/18/12 5:34:55 PM6/18/12 5:34:55 PM

20 Zdrave vijesti

zdravevijestiraveav INFO

Igre za mozak■ Tko kaže da usporedo s godinama sve teže usvajamo nova znanja? Prema jednom istraživanju stvarnost je upravo su-protna. I nakon 50. godine mozak se „razvija“, dovoljno je tre-nirati ga. Kako? Čitanjem, zadovoljavanjem vlastitih interesa ili s malo mašte. Tijekom istraživanja ispitanici su morali naučiti i prakticirati natjecateljske igre. Nakon tri mjeseca u svih koji su prak-ticirali te igre uočen je razvoj hipokam-pusa, dijela mozga koji je zadužen za učenje.

60 mjeseci za sreću■ Vrijeme liječi sve rane, izreka je koju potvrđuje iskustvo, ali i jedno njemačko istraživanje koje je trajalo 20 godina. Deset tisuća ispitanika u dobi od 16 do 80 godina sudjelovalo je u međunarodnom istraživanju koje su provodili psiho-lozi i ekonomisti. Utvrđeno je da svatko sreću proživljava i doživljava drugačije, ali od trenutka kad doživimo neki teški i bolni trenutak, u svima se pokreće unutarnji „termostat“ koji upravlja raspoloženjem, odnosno koji pokušava popraviti raspoloženje. Za potpuno prevladavanje tuge ili razočaranja potrebno nam je otprilike pet godina.

ZVinfo.indd 20ZVinfo.indd 20 6/18/12 5:40:20 PM6/18/12 5:40:20 PM

21Zdrave vijesti

Zapitajte se za zdravlje i donesite zdravu odluku!■ Čak 75 posto pacije-nata u Hrvatskoj htjelo bi manje odlaziti liječniku te brigu o vlastitom zdravlju uzeti u svoje ruke. Pri tome njih čak 64 posto svoje ljekarnike doživ-ljava kao savjetnike za blaže bolesti, pokazalo je istraživanje koje je za

Hrvatsku udrugu proizvođača bezreceptnih lijekova (HUPBR/CASI) proveo Centar za istraživanje GfK, a koji su predstavljeni na okruglom stolu u organizaciji te udruge. Kako bi građane potaknuli da doista done-su konkretnu odluku o poboljšanju svoga zdravlja Udruga CASI 15. lipnja u Zagrebu je organizirala aktivnost Zid zdravih od-luka na kojemu su građani mogli zapisati svoju zdravu odluku te se time pridružiti svima onima koje je kampanja „Zapitaj se za zdravlje!“ potaknula na veću brigu i odgovornost za vlastito zdravlje.Kampanju su podržati i ljekarnici u svim ljekarnama Hrvatske koji su zainteresiranim građanima pružili sve informacije o unapređe-nju zdravlja i mogućnostima samoliječenja blažih bolesti. Korisni savjeti o zdravim odlukama kojima se može znatno poboljšati zdravlje u ljekarnama su dostupni i putem letaka Udruge HUPBR/CASI.

Za bezbrižno ljeto■ Svrbež, peckanje i nadraženost mogu se javiti u bilo kojem život-nom razdoblju, no za mnoge žene nerijetko su upravo vrući ljetni dani povezani s tim neugodnim simptomima. Intimne tegobe javljaju se ponajviše kao rezultat izmijenjene mikrobne fl ore, do čega dolazi zbog promjene kiselosti intimne sluznice uslijed pojačanog znojenja, kupa-

nja u moru, jezeru ili bazenu, putovanja i promjene sredine, korištenje sapuna i krema, kao reakcija na stres i sl. Stoga je za održanje zdrave mikrobne fl ore, i na putu i kod kuće, vrlo važno osigurati odgovarajuću vlažnost i kiselost (pH) intimnog područja. Ako su i vaši ljetni dani praćeni svrbežom i drugim intimnim tegobama, krenite u akciju na vrijeme i preduhitrite javljanje gljivičnih i bakterijskih upala. U tome nezamjenjivu pomoć pruža Femigel® - najprodavaniji gel s prirodnim antiseptičkim uljem čajevca na europskom tržištu. Pripravak sadrži opti-malnu koncentraciju ulja čajevca (Melaleuca Alter-nifolia) dokazane protubakterijske, protugljivične i protuvirusne aktivnosti. Femigel će pomoći da intimnu fl oru održite zdravom, spriječite razmnoža-vanje štetnih mikroorganizama i uživate u ljetnim radostima bez problema s intimnim zdravljem. Femigel je u bezreceptnoj prodaji u ljekarnama.

ZVinfo.indd 21ZVinfo.indd 21 6/18/12 5:40:24 PM6/18/12 5:40:24 PM

22 Zdrave vijesti

žensko zdravlje

Tople ljetne dane prati pojačano znojenje, pa dok mislimo da su vlažni krugovi ispod pazuha ili ne-ugodan miris najgore njegove po-

sljedice koje bi nas mogle zaskočiti ma kako spremni bili, zaboravljamo da se pojačano znoje i naši intimni dijelovi, zbog čega duže vrijeme možemo biti u vlažnom donjem rublju. Najgore od svega, ugodno topla i vlažna sredina idealna je za prekomjerno razmnožavanje gljivica, pa se mnoge žene upravo ljeti susreću s kandidijazom, geni-talnom infekcijom gljivicom Candida albi-cans. To je relativno bezopasno stanje koje može izazvati neugodne simptome kao što su svrbež, pojačan iscjedak, peckanje i ža-renje, ali se srećom može prevenirati.

Lako je spriječitiProcjenjuje se da 75% žena barem jed-nom u životu iskusi simptome kandidijaze, mnoge od njih tijekom života susrest će se i boriti s recidivnom infekcijom, dok će oko 10% žena jednaki simptomi mučiti i više puta u godinu dana. Problem je u tome što je kandida i u zdravim uvjetima prisutna u ljudskom tijelu, pa i u spolovilu, a kad joj se stvore idealni uvjeti za razmnožavanje, ona to i iskoristi te se kao posljedica javljaju simptomi kandidijaze - dokaz da je iz ne-kog razloga došlo do promjene u fi ziološkoj fl ori te da su se gljivice stoga namnožile.

Zato treba uvijek imati na umu što gljivi-ce vole, a to je topla i vlažna sredina slabe zakiseljenosti te puno šećera. Uskratite li im sve to, držat ćete njihov broj u grani-

cama koje zdrav organizam može tolerirati. Slijedeći nekoliko jednostav-nih savjeta na vrijeme preduhitrite javljanje gljivičnih upala i prove-dite ljeto bez problema s intimnim zdravljem: ● Intimne dijelove održa-vajte čistima i suhima. ● Nakon kupanja odmah se presvucite i ne zadrža-vajte se u mokrom kupaćem kostimu. ● Svoj ručnik i kupaći kostim nemojte ni s kim dijeliti. ● Nosite pamučno rublje koje se može iskuhavati, a izbje-gavajte ono od likre i najlo-na, ili barem koristite rublje koje ima unutarnji pa-mučni uložak. Tijesno ru-blje, kao i ono načinjeno od umjetnih materijala, sprečava prozračivanje, čime stvara idealnu klimu za rast gljivica. ● Ne odijevajte hlače ne noseći donje rublje ili noseći tange.● Spavajte bez nošenja gaćica. ● Dajte prednost tuširanju, a ne ku-panju u kadi.● Izbjegavajte korištenje mirisnih toaletnih papira i vlažnih intimnih maramica kao i mi-

Ljeto nam se vratilo, a s njim i brojne neugodnosti: od ugriza insekata i nesnosnih vrućina do alergija na sunce i povratka gljivičnih infekcija. Dolazak ljeta za nemali broj žena znači i povratak intimnih tegoba

Kandidijaza prepoznati, spriječiti i liječiti

75%75% žena barem žena barem jednom u životu iskusi jednom u životu iskusi simptome kandidijazesimptome kandidijaze

22-23 ljetne infekcije.indd 2222-23 ljetne infekcije.indd 22 6/18/12 5:42:34 PM6/18/12 5:42:34 PM

23Zdrave vijesti

Kako se liječi KANDIDIJAZA?Za liječenje genitalne kandidijaze koriste se lijekovi, kreme, gelovi i vaginalete s protugljivičnim djelovanjem. Za neke je potreban liječnički recept, no većina je dostupna u bezreceptnoj prodaji. Sve je više žena koje se odlučuju za prirodne metode liječenja sredstvima koje učinkovito pomažu i povoljno utječu na opće zdravlje genitalne fl ore kao što su specijalni preparati s probioticima, pripravci s fi ziološkim bakterijama rodnice te preparati s uljem australijskog čajevca, koji dokazano sprečava razmnožavanje štetnih mikroorganizama. Ipak, prije no što se odlučite za bilo koji oblik liječenja, budite sigurni da prepozna-jete simptome i da niste u riziku od neke spolno prenosive bolesti. Mnogi simptomi kandidijaze naime nalikuju simptomima nekih spolno prenosivih bolesti.

risnih intimnih sprejeva, dezodoransa i sl. ● Nakon sportske aktivnosti ili vrućeg dana tijekom koje ste se pojačano znojili odjenite suho i svježe donje rublje.

Anti-kandida dijetaIako ‘anti-kandida’ dijeta nije znanstveno potvrđena, i sami je liječnici sve više pre-poručuju, a deseci tisuća žena uvjerile su se u korisnost takva načina prehrane i pre-poručuju ga jedna drugoj. Riječ je zapravo o zdravoj prehrani koja reducira konzumaciju

šećera, fermentiranih proizvoda i ugljikohidrata, odnosno

ukraćuje gljivicama hranu koju najviše vole. Osim toga, ova se dijeta pre-poručuje kao pomoćno sredstvo protugljivičnim

lijekovima. Uz nju bi glji-vice trebale biti brže istre-

bljene, a gastrointestinalni sustav brže oporavljen. Da

biste to postigli, slijedite četiri jednostavna pravila.

1 Eliminacija Na samom početku odlučno

izbacite sve što dijeta zabranjuje: ● sve što je slatko: šećer, med, me-lasa, javorov sirup, rižin slad, dže-movi i pekmezi, čokolada, bom-boni, žvakaće gume, keksi, puding, sladoled, svi ‘skriveni’ šećeri u svježoj i prerađenoj hrani: lakto-za, dekstroza, fruktoza, manitol,

sorbitol, mohosaharidi, polisa-haridi,● voće u svim oblicima: sve

vrste voća, svježe, sušeno ili kandirano, voćni sokovi, sirupi i kompoti; limun, limeta, grejp i avokado dopušteni su u malim količinama, i tek povre-meno zelena jabuka,● mliječni proizvodi: mli-

ječni napitci, frape, sla-doled, sirutka i mlaćenica,

svježi sir, mlijeko tek u ma-lim količinama, što znači da

ga možete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju (podnosite

li kozje mlijeko, koristite ga umjesto kravljeg),

● sve što sadrži škrob: kukuruz, bijelo i kukuruzno brašno, rafi nirane žitarice i proi-

zvodi od njih (gris, brašno, kukuruzne i pše-nične pahuljice), krekeri i slane grickalice (slani štapići i pereci, čips), grah, grašak i krumpir tek u drugoj fazi i u umjerenim ko-ličinama,● gljive i sve što sadrži kvasac: sve vrste gljiva, sušene ili sirove ili ukiseljene, kvasac, vitaminski dodaci koji sadrže kvasce (čitaj-te etikete), kruh i tijesto s kvascem; gljive i prepečeni kruh mogu se povremeno jesti u malim količinama i konzumirani vrući,● zakiseljena hrana: po-vremeno jesti u malim količinama i konzumirani vruće,● alkohol: sva alkoholna pića, a posebno pivo i slatki likeri,● mesne prerađevine: dimljeno meso i prerađevine: salame, hrenovke, paštete, mesni naresci,● ostalo: kikiriki i sve što sadrži kikiriki, pi-stacije, gotova hrana, podgrijana jela, sor-bitol i proizvodi koji sadrže sorbitol (čitajte etikete).

2 Čišćenje i izbor jelaPijte puno vode kako biste pomogli

organizmu da se očisti, a dan započnite sa

75% žena barem jednom u životu iskusi simptome kandidijaze

šalicom mlake vode u koju ste iscijedili pola limuna.

Tijekom dana jedite puno salata od svje-žeg povrća, a može i od kuhanog. U vašoj salati neka se uvijek nađe neko od povrća koje gljivice ne vole: luk, kupus, brokula, repa, celer, paprika. Hranu začinite češnja-kom, origanom i ružmarinom - sve troje ima antimikrobno djelovanje. Tijelo opskrbljuj-te proteinima jedući ribu i perad, a crveno meso umjereno, a u svakom obroku dodaj-te zdrava hladno prešana ulja.

Nemojte dulje vrijeme biti praznog želu-ca. Jednako tako izbjegavajte hranu koja se predugo zadržava u probavnom traktu. Je-dite više manjih obroka, dobro prožvačite svaki zalogaj jer dobra probava započinje u ustima.

3 RekolonizacijaHrani dodajte probiotična sredstva

kako biste crijeva ponovno kolonizirali dobrom bak-terijskom fl orom. Za svaki doručak pomiješajte pri-rodni jogurt, bez voća i še-ćera, s dvije žlice usitnjenih sjemenki lana. One će sa stijenki vaših crijeva ‘ostru-gati’ kojekakve ostatke.

4 Uvođenje namirnicaNakon što postignete rezultate, po-

lako počnite ponovnim uvođenjem do-tad zabranjenih namirnica u prehranu. Svakog tjedna proširite svoj jelovnik za jednu namirnicu i pratite učinak. Ako vam namirnica ne odgovara, odnosno osjeti-te da narušava uspostavljenu ravnotežu, izbacite je iz jelovnika. Jela od rafi niranog šećera posljednja uvodite u prehranu, i to u minimalnim količinama, trudeći se da tako i ostane. ■

U suradnji s Nacionalnom udrugom

za planiranje obitelji, spolno i reproduktivno zdravlje i prava Plan A

Oko 10% žena simptomi gljivične

infekcije muče više puta tijekom

godine

22-23 ljetne infekcije.indd 2322-23 ljetne infekcije.indd 23 6/18/12 5:42:58 PM6/18/12 5:42:58 PM

24 Zdrave vijesti

zabavite se

ŠTO JE ŠTO?Priroda ili

ljudsko tijelo? Zabavite se i pokušajte otkriti što prikazuje

svaka fotografi ja

Odgovori: 2 a, 3 b, 4 c, 5 b

a. presjek kostib. unutrašnjost aortec. presjek grane velikog stablad. presjek kamena plovućca

a. dentin (dio zuba između pulpe i cakline)

b. unutrašnjost malog mozgac. spore gljivad. koža žabe

a. neuron pod mikroskopom

b. oštećena vlasc. ljuska zmijske kožed. glava crva

a. bijela krvna zrncab. masne stanicec. jaja kornjačed. zrnca peluda

a. sluznica tankog crijevab. mišićno tkivoc. morska algad. prašnici cvijeta

1

23

4

524 Sto je sto.indd 2424 Sto je sto.indd 24 6/18/12 5:44:27 PM6/18/12 5:44:27 PM

ZV promo

25Zdrave vijesti

Dr. sc. Darija Vranešić Bender KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka d.o.o.

Sindrom iritabilnog crijeva zahvaća tanko i debelo crijevo. Dijagnosticira se ako bolovi u trbuhu i promjene ritma pražnjenja crijeva potraju naj-

manje tri mjeseca. Točan uzrok nije poznat, no pretpostavlja se da nastanku sindroma pogoduju upale i infekcije, stres, poremećaj ravnoteže neurotransmitera i sl. Razvoju bo-lesti i pogoršanju stanja pridonose i preosjet-ljivost na hranu, neravnoteža crijevne mikro-fl ore, pretjeran unos masnoća, prejedanje, neredovito i prebrzo konzumiranje hrane te prevelik unos alkohola, kave i gaziranih pića.

Prehrana pomaže ublažiti simptomeIako ne postoji univerzalna prehrana za sve koji pate od sindroma iritabilnog crijeva, ipak, bez obzira na uzroke bolesti, promjena prehrambenih navika od velike je pomoći.

Preporučuje se izbjegavati masnu hranu, alkohol, kavu i gazirana pića, potom ne oguljeno voće, mahunarke i cjelovite žitarice, jake i agresivne začine, mekinje, zaprške i poha-nu hranu kao i općenito neredo-vito i prebrzo konzumiranje hrane. Prehrana siromašna od -ređenim prirodnim šećerima ublažava osjećaj nadutosti, smanjuje količinu plinova, olak-šava bol u trbuhu te druge simp-tome. U tu svrhu iz prehrane tre-ba izbaciti raž, pšenicu, češnjak, luk, artičoke, gljive, cvjetaču, grah, slanutak, leću, mliječne proizvo-de izuzev tvrdog sira, med, jabu-ke, kruške, lubenicu, mango.

Takva je prehrana prilično slo-žena, a da bi ostala nutritivno uravnotežena, potrebno ju je

provoditi uz nadzor liječnika ili nutricionista. Oboljelima se preporučuju fermentirani mli-ječni proizvodi (posebice oni s probioticima), kuhane žitarice, dvopek i kukuruzni kruh, hra-na bogata topljivim vlaknima (zob, mljeveni lan, perad i riba pripremljena kuhanjem na pari ili blagim pirjanjem, kuhano i sirovo po-vrće osim kupusnjača i mahunarki). Treba piti dosta tekućine, najbolje izvorske vode i blagih biljnih čajeva, a preporučuje se i redovita tje-lesna aktivnost. Jesti treba polako, redovito i umjereno te individualno birati namirnice koje ne izazivaju simptome. Od koristi može biti i uzimanje dodataka prehrani - poglavito ulja paprene metvice, probiotika, prebiotika i aminokiseline triptofan.

Selektivni enterosorbent (Enterosgel®) u terapiji iritabilnog crijevaOsim promjene prehrambenih navika, pre-poručuje se selektivni enterosorbent (En-terosgel®) čiji je pozitivan učinak dokazan u slučaju poremećaja probavnog sustava.

Selektivni enterosorbent u dnevnoj dozi

od 45 g već nakon prvog tjedna primjene normalizira peristaltiku crijeva i potiče op-timalno formiranje stolice te smanjuje bol vezanu uz brojne bolesti probavnog su-stava. Uz to smanjuje nadutost - samo 1g selektivnog enterosorbenta apsorbira više od 1014 patogenih bakterija bez utjecaja na normalnu crijevnu mikrofl oru, dapače povećava razinu poželjnih bifi dobakterija i laktobacila te smanjuje broj oportunističkih bakterija (u čak 98 % pacijenata). Entero-sorbenti podižu antioksidacijske obrambe-ne sposobnosti crijeva “upijanjem” i odstra-njivanjem produkata oksidacijskog stresa te pomažu u opskrbi organizma prirodnim antioksidansima (vitaminom A, E i C). Osim toga djeluju protuupalno ubrzavajući ob-navljanje i oporavak sluznice.

Posebno formulirani selektivni entero-sorbent pokazao se kao visoko učinkovit pripravak bez negativnih nuspojava i nepo-voljnog učinka na status vitamina, minera-la, enzima i drugih tvari te, uz standardnu terapiju, može olakšati tegobe osobama sa sindromom iritabilnog kolona. ■

Sindrom iritabilnog crijeva prirodno rješenje protiv tegobaSindrom iritabilnog crijeva pogađa 10-15% odraslih osoba, najčešće žena, ubraja se među najučestalije poremećaje s kojima se susreću specijalisti gastroenterolozi i liječnici obiteljske medicine

masnu hranu,a, potom

e i ne a-o-je d -

ma sti, ak-

mp-re-ak,ah,vo-bu-

slo-vno

je

Selektiv

Kada koristiti Enterosgel®

Preporučuje se pri stanjima i bolestima koje su uvjetovane poremećajima probavnog trakta, u liječenju:

zaraznih bolesti - virusni i bakterijski enteritis, enterokolitis i gastroenteritis različitog tipa (salmoneloza, dizenterija, rotavirusni gastroenteritis), virusni hepatitis,

alergijskih i dermatoloških bolesti - bronhijalna astma, alergijske upale nosne sluznice, alergije na hranu, atopijski dermatitis (neurodermitis), psorijaza, akutna i kronična urtikarija,

gastroenteroloških bolesti - peptički i duodenalni ulkus, sindrom iritabilnog cri jeva, upalne bolesti crijeva, sindrom ma lapsorpcije, virusni hepatitis, patološka

stanja popraćena neravnotežom crijevne mikrofl ore,

uroloških bolesti - akutna i kronična bubrežna insufi cijencija, nefropatija,

trovanja - hranom, alkoholom, kemi-kalijama, aromatskim ugljikovodicima i njihovim derivatima, solima teških metala,

uz terapiju antibioticima ili nakon nje - za oporavak prirodne mikrofl ore crijeva,

za vrijeme liječenja onkoloških bolesti - za detoksikaciju, preventivu i terapiju proljeva tijekom kemoterapije i radioterapije, posebno u pacijenata zračenih u predjelu trbušne šupljine.

25 Enterosgel.indd 2525 Enterosgel.indd 25 6/18/12 5:45:28 PM6/18/12 5:45:28 PM

zdravevijestiraveav INFO

ZV preporuka■ Dom za starije i nemoćne osobe “Doma-ni” u Zagrebu nalazi se nasuprot bolnice Rebro. Lakše i teže bolesnim, polupokret-nim, nepokretnim i pokretnim osobama u domu „Domani“ osigurana je visoka kvaliteta medicinske skrbi, kao i usluge njege i smještaja. 24-satni nadzor ljubaznog i stručnog medicinskog osoblja (njegovate-lji, medicinske sestre, fi zioterapeut i liječnik), domaća hrana i obiteljska atmosfera dodatne su odlike doma „Domani“.Za više informacija: Dom Domani, Jordanovac 97, tel: 01/2348783, 095/8955544

Otkriven protein koji bi mogao pomoći u borbi protiv melanoma■ Znanstvenici s Katoličkog univerziteta Sacro Cuore iz Rima s američkim kolegama iz Centra za istraživa-nje raka Univerziteta Columbia iz New Yorka otkrili su protein HINT1 koji bi mogao pomoći u borbi protiv melanoma.

Istraživanja su pokazala da se taj protein „gasi“ - nestaje ili postaje neaktivan - u osoba koje boluju od melanoma. Aktiviranjem tog proteina, tvrde znanstve-nici, moglo bi se zaustaviti napredovanje te zloćudne bolesti. Rezultate istraživanja objavljuje časopis Cell Cycle, a prema dosadašnjim saznanjima disfunkcija HINT1 proteina mogla bi biti uključena u 40% slučaje-va melanoma.

HINT1 protein ima antikancerogena svojstva, sprečava maligne transformacije normalnih stanica, a navedenim istraživanjem pokušalo se i uspjelo dokaza-ti kako je taj protein moguće držati pod nadzorom.

Mini spremnici s lijekovima za aterosklerozu■ U skoroj budućnosti mogli bi nam biti dostupni super inteligentni lijekovi protiv ateroskleroze. Djelovat će poput mini tempiranih „bombi“ koje se aktiviraju samo kako bi proširile suženu krvnu žilu začepljenu plakom, čime će se izbjeći neželjeni učinci kakve danas imaju vazodilatatori.

Novi lijekovi širit će krvne žile snižavajući krvni tlak, a u nekim slučajevima kontrolirat će i dotok kisika u srce. Skupina sveučilišnih znanstvenika u Ženevi i Baselu pronašla je osebujan način prepoznavanja suženih krvnih žila.

- Ne postoje specifi čni biološki markeri ateroskleroze koji bi precizno otkrili koje su žile sužene ili otvrdnule, ali postoji jedan fi zički fenomen, tipičan za područja stenoza - „shear stress“ ili tangencijalni tlak, paralelni tlak u oboljelim žilama. Namjerna nam je stvoriti mini spremnike s lijekovima koji će lijek ispuštati samo kad se nađu pod pritiskom „shear stre-ssa“ - objašnjavaju znanstvenici. Pokaže li se taj sistem djelotvornim, mogao bi se koristiti i u liječenju začepljenih koronarnih žila nakon srčanog udara.

Manji broj upala uha■ Nakon uvođenja cijepljenja protiv pneumokoka u dječji program imuniza-cije 2006. godine u Norveškoj je uočeno smanjenje slučajeva akutne upale srednjeg uha i infekcija donjih dišnih putevau djece. Statistika obrađena na Uuniverzitetu u Oslu i u Američkom nacionalnom institutu za zdravlje poka-zali su bolju otpornost i manji broj slučajeva upale uha kao i infekcija dišnih puteva u djece koja su do 12. mjeseca života primila tri ili više cjepiva.

ZV info 4.indd 26ZV info 4.indd 26 6/18/12 7:49:06 PM6/18/12 7:49:06 PM

Gel Deep Relief™ trenutačno smanjuje bol i djeluje satima!■ Deep Re-lief™ je jedini preparat na tržištu koji je kombinacija nesteroidnog protuupalnog lijeka i levomentola. Zahvaljujući upravo takvu sastavu, osigurava brz i dugotra-jan učinak. Deep Relief™ u obliku gela ne masti i nije ga potrebno umasirati. Može se kombinirati s peroralnim obli-cima. Klinički je dokazano da redovita uporaba gela Deep Relief™ smanjuje dnevnu dozu tableta za ublažavanje bolova. Dokazana je i njegova učinkovitost primjenom u fi zikalnoj medicini (uz terapijski UZV).

Indikacije za primjenu jesu akutna bolna stanja, primjerice ozljede uslijed padova, udaraca, istegnuća i uganuća zglobova, sportske ozljede, ali i kronične bolesti u osoba koje boluju od degenerativnih bolesti zglobova ili pak reumatskih tegoba. U svim tim bolnim stanjima gel Deep Relief™ može biti glavno terapijsko sredstvo ili pomoć drugim oblicima terapije.

tola.ravo

i b i d t

Udruga "Joga u svakodnevnom životu" Zagreb

UUUUUUUUUdddddddddrrrrrrruuuuuuggggggggggaaaaaaaaa """""JJJJJJJJooooooggggggggggaaaaaaaaa uuuuuu sssssssssvvvvvvaaaaaaaaakkkkkkkkkkkoooooddddddddddnnnnnnneeeeeeevvvvvvvnnnnnnooooommmmmmmmžžžžžžžžžiiiiiiiivvvvvvoooooottttttttuuuuuuu"""""" ZZZZZZZZZaaaaaaggggggggggrrrrreeeeeebbbbbbbbbbb

Udruga "Joga u svakodnevnom životu" Zagreb

Jurišićeva 3/IV, 10 000 ZagrebTel. 01/481-2624; faks: 01/481-3527

zagreb@yogaindailylife.org; www.yoga-in-daily-life.hr

design.inmedia@gmail.com

MAGAZIN ZDRAVE VIJESTI

DIZAJNIRAN I PRELOMLJEN

JE U GRAFIČKOM STUDIJU

semper dea.indd 27semper dea.indd 27 6/18/12 8:20:45 PM6/18/12 8:20:45 PM

aktualno

28 Zdrave vijesti

Napredak medicine donosi nam nove mogućnosti liječenja, djelo-tvornije lijekove i cjepiva. Neke od nekad smrtonosnih bolesti gotovo

su iščezle zahvaljujući probiru, cjepivima i novim terapijama, a ljudski vijek znatno je duži nego prije pola stoljeća ili više. Logičan bi zaključak bio: živimo kvalitetnije i dulje. No iako logičan, takav je zaključak u najma-nju ruku brzoplet i površan. Istina je da živi-mo dulje, no živimo li doista kvalitetnije?

Suvremeni način života sa sobom nosi i neke nove navike, a one pogoduju razvoju različitih vrsta bolesti. Danas se manje se krećemo nastojeći obaviti čim više u vreme-nu kojim raspolažemo i kojega nam kronič-no nedostaje, hodanje smo zamijenili vo-žnjom, opet zbog nedostatka vremena, od ukupne količine hrane koju pojedemo ve-ćina je industrijski pripremljena i osigurava nam potrebne kalorije, ali ne i nutrijente. Uz to smo izloženi različitim vrstama onečišće-nja, a neizvjesnost sutrašnjice pridružuje se dugačkom nizu uzroka stresa. Takav način života ne može proći bez posljedica, pove-ćava rizik za razvoj kroničnih bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne, cerebralne i maligne bolesti te razni oblici duševnih poremećaja. Ispravno je stoga zaključiti da se medicina razvija, ali razvija se i niz novih

Od čega bolujemoSuvremen način života donosi nove navike i nove bolesti. U razvijenom svijetu najviše se obolijeva od cerebralnih i kardiovaskularnih bolesti te malignih bolesti i dijabetesa

Vodeći čimbenici rizika za razvoj

kroničnih bolesti u nas su:

PUŠENJE

HIPERTENZIJA

POVIŠENI KOLESTEROL

ALKOHOL

DEBLJINA

TJELESNA NEAKTIVNOST NEPRAVILNA

PREHRANA

17,3 % ukupnog broja stanovnika.Prema podacima o mortalitetu iz 2010. u

Hrvatskoj su, kao i diljem svijeta, na prvom mjestu kardiovaskularne bolesti, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti.

Najčešće skupine utvrđenih bolesti i stanja u starijih osoba jednake su kao i prethodne 2009. godine, a to su bolesti cirkulacijskog sustava (s udjelom od 21,9 %), bolesti mišić-no-koštanog sustava i vezivnog tkiva (12,1 %) te bolesti diš-nog sustava (7,9 %).*

Vodeće skupine bo-lesti kao uzrok hos-pitalizacija starijih ljudi jesu: bolesti cirkulacijskog su-stava, novotvori-

ne, bolesti probavnog sustava, bolesti oka i očnih adneksa i bolesti dišnog sustava.

U 2010. godini umrlo je 41.670 osoba u dobi od 65 i više godina, a stopa smrtnosti za tu dob iznosi 54,7/1000. U dobnoj skupini 65 i više godina najviše ljudi umire od cirku-lacijskih bolesti, na drugom mjestu uzroka smrti nalaze se novotvorine, zatim slijede bolesti dišnog sustava te bolesti probavnog sustava.

Više od polovice svih smrti nastalih ne-sretnim slučajem uzrokovano je padom. U 2010. godini zbog pada umrla je 931 osoba.

Među prvih deset uzroka smrti u muška-raca najčešće su četiri vrste raka: rak pluća, debelog crijeva, prostate i želuca. Potom sli-jede kronične bolesti jetre i dijabetes. I u žena u Hrvatskoj vodeći su uzrok smrti cerebrova-

skularne bolesti srca. Među ženama je insufi cijencija srca na trećem

mjestu uzroka smrtnosti, rak dojke je na četvrtom, rak

debelog crijeva na sed-mom, a rak pluća na devetom mjestu. ■

* prema podacima HZJZ-a

bolesti koje prate suvremeni način života.Prema podacima Svjetske zdravstvene

organizacije u cijelom svijetu posljednjih de-setljeća bilježi se porast broja oboljelih od kroničnih bolesti. Taj porast objašnjava se upravo duljim životnim vijekom i starenjem stanovništva, ali i životnim navikama (ne-pravilna prehrana, pušenje, konzumiranje alkohola, nedostatak tjelesne aktivnosti), urbanizacijom i utjecajem nezdravih čimbe-nika iz okoliša.

Hrvatska nije izuzetakKao i u većini svjetskih i europskih zemalja hrvatsko stanovništvo sve je starije. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredi-nom 2010. godine Hrvatska je imala 762.290 stanovnika u dobi od 65 i više godina, što čini

Na svijetu danas najviše ljudi umire od

kardiovaskularnih bolesti, potom od malignih bolesti, bolesti dišnog

sustava i dijabetesa. U Europi su vodeći uzrok smrtnosti ishemijske bolesti srca,

cerebrovaskularne bolesti, rak pluća, infekcije donjih dišnih puteva i kronična

opstruktivna bolest pluća.

28 Od cega bolujemo.indd 2828 Od cega bolujemo.indd 28 6/18/12 5:49:35 PM6/18/12 5:49:35 PM

muško zdravlje

29Zdrave vijesti

Piše: Sanja Toljan, dr. med.“Poliklinika Orlando” ZagrebTel 01 48 26 175www.poliklinika-orlando.hr

Kad se spomene hormonsko nadomje-sno liječenje, najčešće se pomisli na žensku menopauzu, uglavnom zbog neinformiranosti, a ponajviše zbog

neinformiranosti muške populacije Mnogi muškarci naime prihvaćaju andropauzu i njene simptome kao nešto što se mora izdr-žati, ili kao neizbježne pokazatelje i pratitelje starenja, ne znajući pritom da se i za njihove posustale hormone može mnogošto učiniti.

Što se mijenjaAndropauza je stanje uzrokovano hormon-skim promjenama do kojih prirodno dolazi s

estradiol, ženski spolni hormon. Visoki es-tradiol u odnosu na testosteron kod muš-karaca dovodi do hipertrofi je prostate koja uzrokuje probleme s mokrenjem. Jednako tako dolazi do gubitka koštane i mišićne mase, poremećenih masnoća u krvi, pove-ćane sklonosti šećernoj bolesti ili ateroskle-rozi. U muškom tijelu postoji enzim koji pre-tvara testosteron u estradiol, aromataza, i sve je dobro dok je balans uspostavljen, dok aromataza ne radi previše. Na aromatazu se može djelovati na nekoliko načina:

održavati normalnu tjelsnu težinu (kada nema masnog tkiva, manje će se testostero-na pretvarati u estradiol) izbjegavati kofe-in izbjegavati alkohol izbjegavati šećer

izbjegavati nošenje uskog donjeg rublja operativno riješiti proširene vene testisa

Paralelno sa smanjenjem estradiola treba povećavati razinu testosterona u krvi, što se može postići povećanim unosom životinjskih proteina te balansiranjem hormona nadbu-brežnih žlijezdi, tj. kortizola (kontroliran stres). Kad to nije dovoljno, testosteron treba nado-mjestiti na vrijeme. Najbolji način nadoknade je putem kože, u obliku gela i kreme, a takvi su preparati srećom registrirani i kod nas.

Zadržati tjelesnu i mentalnu sposobnost danas nije samo želja, već i potreba. Iako

se hormonska terapija provodi već duži niz godina, mnogi sa skepsom pro-

matraju njen učinak. Odluka je na nama samima: uzimati hormone, osjećati se dobro, puno, sposobno, ili bez njih teško prolaziti kroz an-dropauzu. ■

Zašto parovi u starosti počinju

nalikovati jedno drugom?Nerijetko se za par koji je dugi niz godina proveo

zajedno kaže da počinju nalikovati jedno drugom. Istina je zapravo u tome da sa starenjem gubimo obilježja svoga spola. U menopauzi žene imaju manje estradiola od njihovih muževa, a to je hormon koji određuje ženstvenost.

Kod žena tada nerijetko jačaju muške osobine, a ponekad se to primjećuje i u izgledu. Kod muškaraca dolazi do slične

pojave pa se masno tkivo javlja ondje gdje ga ranije nije bilo, dolazi i do povećanje grudi, a dlačice se prorjeđuju.

ANDROPAUZA i kako je prevladati

Kad nas hormoni više ne čuvaju dobro, moramo se čuvati sami. Uz zdrav stil života i prehranu, hormone treba nadomjestiti ako u tijelu postoji njihov disbalans i ako ga osjećate

godinama. Već u ranim četrdesetima muš-karci mogu početi primjećivati promjene koje upućuju na to da je došlo do promjene u vrijednostima testosterona (smanjenje) , ali i estradiola (povećanje), kao i hormona nadbubrežbnih žlijezdi, čemu uvelike prido-nosi i moderan način života jer je nerijetko praćen visokom razinom stresa i lošim pre-hrambenim i životnim navikama.

Manjak testosterona, muškog hormona, ne znači samo manjak muževnosti, nego i slabije funkcioniranje cjelokupnog organiz-ma jer svaka stanica u tijelu ima receptore za spolne hormone, te je njihov nedostatak vidljiv na svim organskim sustavima. Muš-karci stoga osjećaju disbalans hormona, koji nepovoljno utječe na njihovo zdravlje i raspoloženje, kroz niz simptoma:

depresivno raspoloženje kroničan umor nesanica noćno znojenje apneja

u snu gubitak mišićne mase gubitak kose i tjelesnih dlaka debljanje oko struka

neuromuskularna napetost, razdražlji-vost smanjena memorija, fokusiranost

smanjen libido smanjena spolna moć manjak odlučnosti, autoritativnosti

sklonost ozljedama slaba otpornost na stres

Hormoni i zdravljeAndropauzu nije dovoljno proma-trati samo kroz vrijednosti testo-sterona jer za hormonsko zdravlje muškaraca vrlo važnu ulogu ima

29 Andropauza.indd 2929 Andropauza.indd 29 6/18/12 5:50:37 PM6/18/12 5:50:37 PM

smetnje govora

Oštećenje mozga može izazvati smetnje govora, ali i motoričke smetnje, poremećaje intelektualnih funkcija, emocionalne smetnje, smetnje u ponašanju i smetnje percepcije

30-31 Afazija.indd 3030-31 Afazija.indd 30 6/18/12 5:52:00 PM6/18/12 5:52:00 PM

31Zdrave vijesti 31Zdrave vijesti

Piše: Ines Legović

Oštećenje mozga može iza-zvati brojne posljedice, a jedna od njih je afazija. Afazija je govorno-jezič-

ni poremećaj koji se očituje kao potpuni ili djelomični gubitak govora, razumijevanja, čitanja, pisanja i računanja. Najčešće je uzrokuje moždani udar, a može se javiti i kao posljedica traumatske ozljede glave, tumo-ra mozga ili neke druge neurološke bolesti.

Postoje tri osnovne vrste afazije: - senzorna,- motorička,- senzomotorička. Kod senzorne afazije dolazi ponajprije do

nemogućnosti razumijevanja tuđeg govora, a kod motoričke do smetnji motorike go-vora. Senzomotorička afazija zahvaća obje komponente. Afazija se rijetko javlja u čistom obliku i najčešće kod oboljele osobe postoje elementi i senzorne i motoriče afazije, a izme-đu njih teško je povući jasnu granicu.

I motoričke smetnjeAfazija podrazumijeva teža oštećenja jezika i govora, a disfazija lakša. Oštećenje jezika i govora u djece uvijek se dijagnosticira kao disfazija jer se, bez obzira na izraženost po-remećaja, djeca lakše oporavljaju.

- Način na koji se afazija manifestira i liječi vrlo je individualan. Logoped osobu treba promatrati u cjelini, uzimajući u obzir globalnu sliku, sve poremećaje koje je ošte-ćenje mozga izazvalo, kako fi zičke, tako i psi-hičke. Svaki pacijent je priča za sebe - rekla je prof. Davorka Franolić, logopetkinja iz Udruge Negovor.

Osim smetnji govora, oštećenje mozga može izazvati i motoričke smetnje, poremeća-je intelektualnih funkcija, emocionalne smet-nje, smetnje u ponašanju i smetnje percepcije.

- Ovisno o dijelu mozga koji je zahvaćen može doći do oduzetosti desne strane tijela, poteškoća u hodu, oštećenja vida, oštećenja sluha, poteškoća gutanja i žvakanja, pore-mećaja ravnoteže, vremenske i prostorne dezorijentiranosti, depresije, agresije, nesi-gurnosti, povlačenja u sebe, izolacije i sličnih problema - objašnjava prof. Franolić.

Intenzitet ovisi o stupnju oštećenja moz-ga, a jačina bolesti varira od izrazito jakog do vrlo blagog oblika. Oštećenje može dovesti do potpune nemogućnosti govora ili razu-mijevanja govora ili se s druge strane može manifestirati kao neznatna poteškoća u iz-govaranju riječi ili slaganju rečenica, koja se s vremenom može u potpunosti rehabilitirati. Traumatske su ozljede glave lokalizirane i za-hvaćaju manje područje, a oporavak je lakši od oporavka nakon moždanog udara, koji zahvaća veće područje i ostavlja dublji trag.

- Dijagnoza se postavlja vrlo brzo, na te-melju rezultata raznih testova i procjene lo-gopeda. Promatra se govor, razumijevanje, čitanje, pisanje, računanje, motorika, smetnje u ponašanju i percepciji. Jednom postavljena dijagnoza može se mijenjati jer se i stanje pa-cijenta mijenja, pogotovo kroz prvih šest mje-seci bolesti. U tom razdoblju pacijenta treba redoviti pratiti i nadzirati - ističe prof. Franolić.

Kod lakših ozljeda govorne funkcije mogu se u potpunosti rehabilitirati, ali takvi su slu-čajevi vrlo rijetki. U većini slučajeva govorne funkcije se mogu do određene mjere pobolj-šati, ovisno o stupnju oštećenja i brzini zapo-čete rehabilitacije. Ako se radi o oštećenjima koja se ne mogu ispraviti i vratiti u prvobitno stanje, pravovremena logopedska dijagno-stika i rana i intenzivna terapija omoguća-vaju zdravim dijelovima mozga preuzimanje funkcije onih oštećenih i na taj se način izbje-gava zamiranje preostalih jezičnih funkcija.

Individualizirana rehabilitacijaLogopedi bi trebali biti uključeni u bolničke liječničke timove, trebali bi što ranije početi raditi s pacijentima na njihovoj rehabilitaciji, koja bi se trebala nastaviti i nakon hospitali-zacije. Kod osoba koje imaju veći broj različi-tih simptoma terapija je duža i teža, a šanse

za potpuni oporavak su manje.- Kod nas nažalost postoji pre-

mali broj logopeda koji su speci-jalizirani za afaziju. Dodatni pro-blem javlja se kod osoba koje su nepokretne i trebaju logopeda koji će dolaziti u kućne posjete. Bilo bi idealno da se terapije pro-vode svaki dan, no u praksi one se najčešće provode jednom

do dva puta tjedno. Dužina terapije ovisi o stanju pacijenta i njegovim mogućnostima, a svakako je preporučljivo da pacijenti koji mogu vježbaju i sami kako bi ubrzali opora-vak - savjetuje prof. Franolić.

Program rehabilitacije sastavlja se po-jedinačno za svakog pacijenta, a rehabili-tacija najčešće dugo traje i zahtijeva rad sa stručnom osobom, puno strpljenja, volje i upornosti te veliku potporu okoline. Cilj vježbanja je poboljšanje oslabjele funkcije, bilo da se radi o govoru, čitanju, pisanju, ra-čunanju, kretanju ili snalaženju u prostoru. Uspješnost oporavka ovisi o nizu faktora, o regiji mozga koja je oštećena, o dobi oboljele osobe i intenzitetu vježbanja.

- Optimistični pristup pacijenta i potpora obitelji i okoline jako su važni prilikom opo-ravka. Obitelj i prijatelji trebaju oboljelim osobama biti oslonac i podrška, trebaju im pomagati, bodriti ih i poticati - ističe prof. Franolić.

Oboljele osobe i njihova okolina teško se suočavaju s bolešću. Život im se u velikoj mjeri mijenja, postaju ovisniji o drugima, ko-munikacija im je otežana, a radna sposob-nost ovisi o intenzitetu bolesti, karakteru posla kojim se bave i razumijevanju kolega i nadređenih. Javnost bi trebala biti više informirana i senzibilizirana o problemima osoba oboljelih od afazije, kako bi one mo-gle ostvariti bolju kvalitetu života i kako bi mogle nastaviti živjeti kao punopravni čla-novi društva.

- Pomaci su vidljivi, ali oni se nažalost događaju periodički, kada se pokrene neka veća medijska kampanja ili humanitarna akcija za oboljele. Nadam se da će se to promijeniti i da će oboljeli početi nailaziti na veće razumijevanje okoline - rekla je prof. Franolić. ■

Udruga Negovor osnovana je 2005. godine radi unapređi-vanja liječenja i rehabilitacije osoba s afazijom i srodnim

govornim poremećajima. Najuži tim sastoji se od predsjed-nika Udruge, direktorice Udruge, neurologa i logopeda.

Članovi Udruge sastaju se kako bi razmjenjivali svoja iskustva, a na raspolaganju su im i stručni savjeti i informa-

cije koje im pružaju neurolog i logoped s kojima surađuju. Više informacija o Udruzi možete pronaći na internetskoj

stranici www.negovor.hr, a kontaktirati ih možete elektroničkom poštom na adresu afazija@negovor.hr

30-31 Afazija.indd 3130-31 Afazija.indd 31 6/18/12 5:52:07 PM6/18/12 5:52:07 PM

32 Zdrave vijesti

zdrave vijestirave av INFO

Dobra vijest?■ Prema jednoj danskoj studiji, osobe koje uzimaju aspirin, ibuprofen i slične nesteroidne protuupalne lijekove, posebno oni koji ih uzimaju dulje vrijeme i u značajnijim dozama, bolje su zaštićeni od raka kože, pa i od melanoma, u usporedbi s onima koji ne uzimaju te lijekove. Uzimanje tih lijekova povezuje se i sa smanjenjem pojave raka bubrega i opasnosti od krvarenja.

Autori danske studije tvrde kako nesteroidni protuupalni lijekovi inhibiraju specifi čne enzime uključene u upalne procese, a prema ranijim studijama povišene razine tih enzima nađene su u oboljelih od raka kože.

Potrebno je dakle obaviti još istraživanja kako bi se uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova doista moglo preporučiti i za prevenciju raka kože, a do tada najbolja prevencija ostaju visoki zaštitni faktori i hladovina.

Zašto su iz ljekarna povučeni Epimen i ViaNatur■ Agencija za lijekove i medicinske proizvode na zahtjev Ministarstva zdravlja je provela ispitivanje uzoraka dodataka prehrani Epimen i ViaNatur.

Ispitivanje dodataka prehrani Epimen i ViaNatur provedeno je HPLC metodom selektivnom za sildenafi l, vardenafi l i tadalafi l. Navedeni spojevi su djelatne tvari koje se nalaze u lijekovima namijenjenima liječenju erekcijske disfunkcije, ali nisu dozvoljene kao sastojak dodacima prehrani. Provedenom analizom je u svim dostavljenim uzorcima utvrđena prisutnost sildenafi la. Agencija upozorava na opasnosti uporabe dodataka prehrani Epimen i ViaNatur, u kojima su pronađene supstancije koje mogu kod korisnika s rizičnim faktorima izazvati teške kardiovaskularne nuspojave. Zbog toga se navedene supstancije ne smiju nalaziti u dodacima prehrani koji se nalaze u slobodnoj prodaji već samo u lijekovima koji se izdaju isključivo na liječnički recept, čime se osigurava da prije propisivanja lijeka liječnik procijeni kardiovaskularni rizik svakog pojedinog pacijenta, odredi odgovarajuću dozu lijeka te nadzire zdravstveno stanje pacijenta.

Spas za noge!■ Noge su vam umorne, teške i otečene? Osjećate grčeve u listovima i stopalima, peku vas tabani, svrbi koža, a vid-ljive otekline kvare izgled vaših nogu? Ako ste prepoznali barem dva od svih navedenih simptoma, postoji moguć-nost da imate poteškoće s venama.

Veneton® kapsule namijenjene su ublažavanju bolova i grčeva u nogama, a ujedinjuju povoljno djelovanje ekstrakta divljeg kestena i rutozida. Veneton® gel namije-njen je samo za vanjsku upotrebu i ujedinjuje kombinaciju ekstrakata divljeg kestena, vinove loze i heljde, eteričnog

ulja matičnjaka i mentola. Zahvalju-jući sinergističkom učinku ljekovitih supstancija Veneton® gel pruža brzo osvježenje umornim, otečenim i bolnim nogama i preporuka je svima koji imaju poteškoće u cirkulaciji. Gel

je ugodnog mi-risa, lagano se razmazuje, ne masti i ne boji kožu i odjeću. Veneton® je već više od 15 godina jedan od najpoželjnijih proizvoda za probleme s venama!

Za zaštitu mora i morskog okoliša■ U povodu Svjetskog dana zašite okoliša, 5. lipnja, Agencija za zaštitu okoliša i Institut za oceanografi ju i ribarstvo organizirali su konferenciju za novinare u prostorijama Instituta u Splitu. Tom su prigodom ravnatelj Agencije prof. dr. sc. Neven Voća i ravnateljica Instituta dr. sc. Ivona Marasović predstavili detalje suradnje dviju institucija nakon imenovanja Instituta za oceanografi ju i ribarstvo Referentnim centrom za more Agencije za zaštitu okoliša.

Institut neprekidno, više od 82 godine, prikuplja podatke o moru i morskom okolišu, ali i najveći broj stručnjaka za more. Novost u radu Instituta je ta da se čitava procjena stanja mora i morskog okoliša radi na nov način, usklađen s okvirnom direktivom o morskoj strategiji koja uvodi eko-sustavni pristup istraživanjima (podatke i izvješća tumače dugogodišnji stručnjaci za more na slobodniji i detaljniji način kako bi bili što razumljiviji najširoj javnosti).

32 ZV info 3.indd 3232 ZV info 3.indd 32 6/18/12 5:53:00 PM6/18/12 5:53:00 PM

tegobe i rješenja

33Zdrave vijesti

Svrbež, peckanje, zamagljen vid? Iako bezopasne, te neugodne smetnje ne valja podcjenjivati

Suzne žlijezde, zbog djelomične ili pot-pune atrofi je, a ponekad i zbog pro-

mjene hormonske ravno-teže, ne proizvode dovoljno suzne tekućine i oko postaje, više ili manje, suho. Nedostatak suza popraćen je i nedostatkom protutijela koja su prirodni sastojci suza i imaju antibakterijsko djelovanje, zbog čega je oko podložno upalama i infekcijama.

Najčešći simptomi jesu osjećaj žarenja, svrbež, osjećaj stra-nog tijela u oku, loše podnošenje svjetlosti, otežano otvaranje očiju pri buđenju, a u težim slučajevima bol i zamagljen vid.

Zašto se javljaDva su oblika sindroma suhog oka: primarni oblik ili Sjögre-nov sindrom, kad je suho oko posljedica autoimune bole-sti (sistemski lupus, reumatoidni artritis, sklerodermija); te sekundarni oblik, koji je posljedica prekomjerna isparava-nja suzne tekućine uslijed upale vjeđa, upale očne spojnice, produljena nošenja kontaktnih leća, smanjena lučenja u starijoj životnoj dobi ili zbog nekih lijekova, ali i zbog manj-ka vitamina A ili prekomjerne uporabe nekih kapi za oči. Ipak, najčešći uzroci su:Poodmakla životna dob Smanjena osnovna proizvodnja suza, stalna i progresivna, za posljedicu ima iritacije oka, usli-jed čega se javlja prekomjerna proizvodnja refl eksnih suza.Spol U žena između 40 i 60 godina, vjerojatno zbog promje-ne hormonske ravnoteže, dolazi do postupne atrofi je suznih žlijezda. Okoliš Velika nadmorska visina, jako sunce, suha i vjetrovita klima, pregrijan ili prehladan zrak u prostorijama izazivaju ubr-zano hlapljenje suza, čime se smanjuje podmazivanje oka.

Kontaktne leće Noše-nje kontaktnih leća može pojačate hlapljenje suza i uzrokovati iritacije i infek-cije.Lijekovi Neki lijekovi (hor-moni, imunosupresori, an-tihistaminici, diuretici, an-tidepresivi, betablokatori, kardiološki lijekovi) mogu utjecati na rad suznih žli-jezda.

Kad oku nedostaje suza

ZapamtiteSuho oko očituje se razli-čitim simptomima, a oni

ovise o uzroku. Tegobe se prevladavaju upravo ovisno o simptomima i o uzroku. Stoga je najbolje potražiti mišljenje liječnika koji će, ovisno o slučaju, preporučiti odgovara-juće liječenje.

!!

Suho oko.indd 33Suho oko.indd 33 6/18/12 5:56:50 PM6/18/12 5:56:50 PM

34 Zdrave vijesti

Piše: Vanja Novak

Zašto jednojajčani blizanci, koji di-jele identične gene, imaju različite otiske prstiju? Što je razlog tome da jedan iz para jednojajčanih bli-

zanaca ima problema s astmom ili razvije bipolarni poremećaj, dok je drugi zdrav? Zašto pak autizam pogađa dječake četiri puta češće nego djevojčice? Ta pitanja već dugo su znanstvena zagonetka, no čini se da bi odgovor na njih mogla dati epigene-tika, nova znanstvena disciplina koja se bavi skrivenim utjecajima čimbenika oko-liša na naše gene.

Utjecaji koji nas određuju Priča počinje u Norrbottenu, pokrajini na sjeveru Švedske. Norrbotten je u 19. sto-ljeću bio toliko izoliran da su u slučaju loše žetve tamošnji stanovnici umirali od gladi.

1800., 1812., 1821., 1836. i 1856. bile su go-dine kada je žetva bila katastrofalna i se-ljaci su bili na rubu gladi. No zato su 1801., 1822., 1828., 1844. i 1863. bile toliko rodne godine da su se ljudi, koji su prethodnih godina gladovali, mjesecima prežderavali. Osamdesetih godina 20. stoljeća dr. Lars Olov Bygren, stručnjak za preventivnu medicinu, koji sada radi u prestižnom Ka-rolinska institutu u Stockholmu, odlučio je istražiti kako se smjena gladnih godina i godina obilja odrazila na djecu koja su u Norrbottenu odrastala tijekom 19. stoljeća. Zanimalo ga je također kako se to odrazilo na njihove potomke. Bygren je otputovao u Norrbotten i započeo zanimljivu gene-tičko-povijesnu istragu. Nasumično je iza-brao 99 osoba rođenih 1905. godine u župi Overkalix u Norrbottenu. Zatim je prouča-vao povijesne zapise o njihovim djedovima i roditeljima jer se u župi takve stvari čuvaju

i nekoliko stotina godina unazad.U doba kad je Bygren s dvojicom ko-

lega počeo potragu, objavljena su neka istraživanja koja su pokazala kako uvjeti u maternici utječu na naš razvoj ne samo dok smo fetus nego i kad odrastemo. Pri-mjerice 1986. godine u Lancetu je objav-ljena studija koja je pokazala kako slaba i nekvalitetna prehrana tijekom trudnoće izlaže dijete povećanom riziku od kardio-vaskularnih bolesti kad odraste. Bygren se pitao može li se taj učinak zamijetiti i prije trudnoće, odnosno mogu li se iskustva ro-ditelja tijekom ranih godina njihova života odraziti na njihovo potomstvo.

Bila je to heretička ideja, jer evolucijske se promjene događaju tijekom niza gene-racija i tijekom milijuna godina prirodnog odabiranja. No Bygren i njegovi kolege otkrili su da ponekad ekstremni čimbe-nici okoliša, a takva je situacija kada ljudi

znanost

Zašto smo takvi kakvi jesm

34-35 epigenetika.indd 3434-35 epigenetika.indd 34 6/18/12 5:58:10 PM6/18/12 5:58:10 PM

35Zdrave vijesti

budu na rubu smrti od izgladnjelosti, mogu ostaviti otisak na genetskom materijalu u jajašcima i spermi. Ti genetski otisci mogu izazvati „kratak spoj“ u evoluciji te rezul-tirati prenošenjem novih osobina već tijekom jedne generacije.

Primjerice, Bygrenova istraživanja u Overkalixu pokazala su kako su dječa-ci koji su zimi uživali u obilju hrane, što znači da su tijekom jedne sezone od normalne ishrane prešli na prejedanje, kasnije imali sinove i unuke koji su ži-vjeli kraće. U studiji objavljenoj 2001. godine u časopisu Acta Biotheoretica Bygren je pokazao da su unuci dječa-ka iz Overkalixa, koji su iskusili epizodu prejedanja tijekom sezone obilne že-tve, u prosjeku živjeli šest godina kraće nego potomci onih dječaka čije su rane godine djetinjstva bile obilježene lo-šim žetvama i oskudnom prehranom.

Bygren je zatim proveo i istraživanja prema ženskoj liniji i došao do sličnih zaključaka: kćeri i unuke djevojčica koje su tijekom jed-ne sezone s normalne prehrane prešle na prejedanje također su živjele kraće.

Tako je rođena epigenetika koja proučava promjene u aktivnosti gena koje ne uklju-čuju preinake genetskog koda, ali se ipak prenose barem na jednu generaciju. Epi-genetski markeri putem čimbenika okoliša kao što su prehrana i stres naređuju našim genima da se uključuju ili isključuju, što se onda može prenijeti i na iduću generaciju.

- Ako je genom hardver, onda je epige-nom softver - tvrdi prof. Joseph Ecker,jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za epigenetiku iz Instituta Salk.

Dobra i loša vijestEpigenetika istodobno donosi i lošu i do-bru vijest. Loša je ta što se pokazuje kako izbor određenog životnog stila, primjerice pušenje ili prejedanje, može prouzročiti to da epigenetski markeri dovedu do toga da se aktivnost gena za pretilost pojača, a ak-tivnost gena za dugovječnost jako smanji. Drugim riječima, svi znamo da je pušenje i prejedanje loše za naše zdravlje, no sada postaje jasno kako neke od tih loših navika stvaraju predispozicije da naša djeca obole i umru prerano. To najbolje pokazuju stu-dije u sklopu ALPAC-a (Avon Longitudinal Study of Parents and Children), jedinstve-nog istraživačkog projekta Sveučilišta Bri-stol pod vodstvom prof. Jean Golding. U sklopu ALSPAC-a znanstvenici su pratili tisuće mladih ljudi i njihovih roditelja tije-kom 1991. i 1992. godine, dakle prije nego su ta djeca rođena. Golding je u nju uključila 14.024 trudnica sa šireg područja Bristola.

Svake godine od početka istraživanja ro-ditelji i djeca bili su podvrgavani ekstenziv-nim i psihološkim pregledima. Naposljetku, podaci dobiveni putem projekta ALSPAC pružili su nekoliko zanimljivih uvida uklju-čujući i onaj da bi losion za bebe koji sadrži ulje od kikirikija mogao biti djelomično od-govoran za povećani broj alergija na kikiriki. Također, visoka razina anksioznosti u žena u trudnoći može se povezati s kasnijim razvo-jem astme kod djece. Nadalje, ako se mala djeca odgajaju u pretjerano sterilnom okru-ženju, to može povećati rizik od ekcema.

No jedno od najvažnijih otkrića u sklopu ALSPAC-a bila je važna epigenetska studija koja je 2006. godine objavljena u časopisu European Journal of Human Genetics u kojoj je navedeno kako je od 14.024 očeva uključenih u studiju njih 166 počelo pušiti prije 11-e godine života, baš kad se tijelo pripremalo za ulazak u pubertet. Kako su dječaci prije puberteta genetski izolirani, jer ne mogu stvarati spermu (za razliku od djevojčica, koje jajašca imaju od rođe-nja), to je razdoblje idealno za epigenetske promjene, što je studija i pokazala. Naime, sinovi svih 166 muškaraca koji su počeli pušiti prije puberteta, već u dobi od devet godina, imali su značajno viši indeks tjele-sne mase od ostalih dječaka njihove dobi. To znači da je tih 166 dječaka bilo izloženo većem riziku od pretilosti i drugih proble-ma u zrelijoj životnoj dobi. Drugim riječi-ma, počne li dječak pušiti sa 10 godina, ne samo da čini loše svome zdravlju nego radi katastrofalnu genetsku pogrešku koja će se odraziti kasnije na njegovo potomstvo.

No epigenetika donosi i dobru vijest. Kako znanstvenici uče manipulirati epi-genetskim markerima u laboratoriju, to

znači da razvijaju lijekove koji tretiraju bolest jednostavnim utišavanjem loših i pojačavanjem dobrih gena. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) 2004. godine odobrila je prvi epigenetski lijek Azacitidin koji se koristi u liječenju mielo-displastičnog sindroma (MDS), skupine rijetkih i malignih krvnih bolesti. U me-đuvremenu je FDA odobrila još tri epige-netska lijeka za koje se smatra da mogu djelovati stimuliranjem tumorskih supre-sorskih gena koji su zbog raka utišani. Era epigenetike je tek počela, a znanstvenici se nadaju da bi ta mlada disciplina mogla dovesti do novih spoznaja o nizu bolesti uključujući rak, shizofreniju, Alzheimerovu bolest i autizam. ■

smo?

Znanstvenici smatraju da bi spoznaje iz epigenetike mogle pomoći u tretmanu psihijatrijskih poremećaja uključivo bipolarni poremećaj i shizofreniju, koja bi pak mogla biti povezana s prehranom u trudnoći. Jedna od najpoznatijih studija jest ona u kojoj se pratila sudbina nizozemskih žena koje su gladovale krajem Drugoga svjetskog rata. Istraživa-nja su pokazala da su njihove kćeri bile izložene dvostruko većem riziku od shizo-frenije nego kćeri ostalih žena.

Neki ekstremni čimbenici okoliša

mogu ostaviti otisak na genetskom

materijalu u jajašcima i

spermi, čime se mogu prenositi

nove osobine na potomstvo. Zašto i kako, odgovore na to pokušava dati

epigenetika

34-35 epigenetika.indd 3534-35 epigenetika.indd 35 6/18/12 5:58:12 PM6/18/12 5:58:12 PM

odnosi

36 Zdrave vijesti

Piše: Suzana Kulović, dr. med. spec. psihijatrije

Podatak da u današnje vrijeme ima sve više zlostavljanih žena nije to-čan. Danas okrutno postupanje prema ženama smatramo zlostav-

ljanjem, a u 19. stoljeću na to se gledalo kao na prosječnu žensku sudbinu i na način postizanja obiteljske kohezije zbog očuva-nja obitelji. No krajem 19. i tijekom 20. sto-ljeća počeli su se mijenjati stavovi prema položaju žene u obitelji i društvu (pravo glasa i zaposlenja). Nekad je muškarac bio „glava kuće čije raspoloženje određuje način života u kući“, danas je usvojeno da su muškarci i žene ravnopravni partneri i da dijele obveze i dužnosti.

Žene danas žele dobar život, poštovanje, zdravlje, ljubav, sreću i sve mogućnosti za samoostvarenje koje imaju suvremeni muš-karci. Tjelesno i psihičko ranjavanje žena je protuzakonito, takvim ga vidimo i tretiramo. To je razlog što se sada u javnosti uočava sve veći broj slučajeva zlostavljanja žena.

Jači i slabiji spolNasilje nad ženama je bilo kakav akt nasilja temeljen na rodu, koji kao posljedicu ima ili će vjerojatno imati fi zičku, psihičku ili seksu-alnu štetu ili patnju u žena. Najčešće mje-

sto nasilja nad ženama je obiteljski krug, a najčešći počinitelji su intimni partneri.

Nasilje nad ženama očituje se na sljede-će osnovne načine:Fizičko nasilje kao guranje, čupanje, ša-ketanje, udaranje nogama, davljenje, mu-čenje, genitalno sakaćenje, ubojstvo...Seksualno nasilje, što je svaki seksual-ni čin počinjen protiv volje druge osobe, bilo da žrtva nije htjela ili nije mogla dati pristanak jer je dijete ili nemoćna osoba. U ovu kategoriju ubrajamo i seksualno za-dirkivanje, nepoželjne komentare, ekshibi-cionizam, neželjene seksualne prijedloge, prisilu na sudjelovanje ili gledanje porno-grafi je, neželjeno diranje, silovanje, incest, nasilnu trudnoću, trgovinu ženama u svrhu seksualne eksploatacije, podvođenje, spol-ni odnošaj s djetetom i bludne radnje.Psihološko nasilje jesu razni oblici psi-hičkog pritiska: prijetnje, ponižavanje, kon-troliranje, izolacija, maltretiranje, partner-ska ljubomora i sl.Ekonomsko nasilje, tj. nejednako pravo na zajedničke resurse, uskraćivanje pristu-pa novcu, zapošljavanju i školovanju.Strukturalno nasilje, odnosno pritisci na žene kao odraz rodnih predrasuda u društvu koje su ugrađene u samo društve-no tkivo i koje reproduciraju rodnu nejed-nakost i čine ju legitimnom.

Duhovno nasilje kroz razaranje i uništa-vanje kulturnih i religijskih uvjerenja žena ismijavanjem, kažnjavanjem i prisilom žena da usvoje određeni sustav vjerovanja.

U društvu je nasilje nad ženama još uvijek podcijenjen i zanemaren problem s izrazito visokim stupnjem prihvaćenosti. Po nekim istraživanjima partnersko nasilje nad ženama je najveći vanjski faktor zdrav-stvenog rizika za žene i češći uzrok povreda nego primjerice prometne nesreće. Važno

Istraživanja pokazuju da je partnersko nasilje nad ženama najveći vanjski faktor zdravstvenog rizika za žene, a uzrokuje više povreda nego sve prometne nesreće, razbojništva nad ženama i druge nezgode zajedno

odnosi

II tt žžii jj k j d j t k ilj d

Uzaludno žrtvovanje zdravljaDjeca zlostavljanih žena imaju manje šanse da budu zdrava, a veće da jednom u životu postanu ili zlostavljači ili njihove žrtve. To pokazuje da žene koje ostaju u nasilnim odnosima (bračna ili izvanbračna veza) uzalud žrtvuju svoje zdravlje i životnu sreću jer je jedini rezultat takva načina života prijenos nasilja i nesreće na buduće generacije. Muški zlostavljači nekad su bili male bebe vezane za majku. Što im se dogodilo? Beba je postala dječak, dječak mladić, a mladić zreli muškarac u okolnostima u kojima tata tuče mamu, ne poštuje ju i nanosi joj bol, a ona često plače prihvaćajući takvo stanje kao svoju neizbježnu sudbinu. Učenje spolnih i rodnih uloga u takvoj obitelji od djevojčica čini buduće žrtve, a od dječaka buduće zlostav-ljače. To nije rezultat za koji se treba žrtvovati, to je ishod protiv kojeg se treba boriti.

36-38 Zlostavljane zene.indd 3636-38 Zlostavljane zene.indd 36 6/18/12 5:59:52 PM6/18/12 5:59:52 PM

37Zdrave vijesti

je istaknuti da je nasilje nad ženama naj-češći oblik kršenja ljudskih prava u Europi.

Fizički i seksualni oblik nasilja nad ženama je najčešći i mediji ga dosta obrađuju. Druge forme nasilja kao što je psihološko, ekonom-sko, strukturalno i duhovno su manje vidljive, ali su jednako štetne. Za podizanje svijesti u društvu o fenomenu rodno uvjetovanog na-silja važne su javne kampanje kao što je „16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja“ koja počinje na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. stude-nog svake godine, a završava 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava.

Zašto su muškarci nasilni prema ženama? Osnova muškog nasilja nad ženama jest diskriminacija žena koja je duboko ukorije-njena u patrijarhalnim društvima u kakve se svrstava i hrvatsko društvo. Činjenica je da muške biološke jedinke, pa i muškarci, imaju hormon testosteron koji ih čini agresivnijim. Međutim, biološki veći kapacitet za agre-sivnost muškarci ne iživljavaju na svojim

direktorima već na svojim ženama, a često i na djeci - izbjegavaju izražavati nasilje kad za to mogu biti kažnjeni. To zna-či da muška biologija nije uzrok bahatom muškom nasilništvu nad ženama, već je to situacija u društvu koja muškarcima omo-gućava i zapravo ih navodi da svoju ljutnju, nezadovoljstvo i bijes usmjere na žene. Ne-dostatak društvene sankcije, nekažnjavanje muškaraca zlostavljača održava nepravedni status quo u kome su žene žrtve.

Kad sretnemo zlostavljane žene, a to su one koje muževi „vole“ šakama i psov-kama, primijetimo da one imaju cijeli niz psihičkih smetnji i da nisu zdrave. Najčešće su te žene tijekom odrastanja svjedočile

očevu nasilju nad majkom i poistovjećujući se sa istospolnim roditeljem, majkom, na-stavljaju njenu sudbinu. Zlostavljane maj-ke, žrtve, često odgajaju takve kćeri.

U paklenom kruguŽena žrtva nasilja u partnerskoj vezi pot-puno je predana svom muškarcu kojem nastoji udovoljiti kako bi „zaslužila“ njegov osmijeh. Međutim, on je često mrzovoljan i ne osmjehuje se, ali takav je samo u kući, dok je na poslu duhovit, a prema susjedima ljubazan. U njegovoj kući i vezi sve mu sme-ta i sve ga ljuti: žena kao da nikad ništa ne shvati na vrijeme, sve radi krivo, nepouzda-na je i općenito ništa ne zna, pa joj on stal-no mora govoriti što da radi, a ona ne sluša dovoljno. To ga umara i dodatno ljuti i tako se vrti krug „bračne sreće“. Uzroke svoje fru-stracije zlostavljač ne nalazi u sebi samom već u drugima, birajući za to uvijek one sla-bije, one koji će prihvatiti njegove optužbe i neće mu se suprotstaviti. Taj aspekt poka-zuje ipak proračunatu prirodu zlostavljača. Kako mu se žena ne suprotstavlja, a druš-tvo prihvaća da ju on tlači, on, zlostavljač,

ženu koristi kao platno na koje projicira svoje frustracije koje dolaze sa ra-

znih strana. Nervira ga i činjenica da ga ona trpi jer ju on doživljava neiskrenom i ne vjeruje joj. Ti će se pakleni krugovi vrtjeti zauvijek ukoliko se društvo ne umiješa na

način da prvo pokaže muškarcu da se ne može ponašati nasilnički,

a ženi da ga takvog ne mora podnositi već da može otići iz tog odnosa.

Tvrdnja da žene uživaju u zlostavljačkoj vezi je mit. U medijima se čak zlostavljane žene koje ostaju u zlostavljačkom odnosu nekad naziva mazohistkinjama, što bi zna-čilo da uživaju u boli, a to nije točno. Žene pate u takvim vezama i gube zdravlje trpeći nasilnike koje bi trebale prijaviti policiji. Na pitanje zbog čega žene ostaju u zlostavljač-kim vezama ima nekoliko odgovora. Nekad je to zbog ekonomske ovisnosti i nesamo-stalnosti, a nekad zbog straha od nasilnog partnera koji je najopasniji kad ga žena pokuša napustiti, nekad je to zbog osjeća-ja krivnje i stava da je ona sve to zaslužila, nekad je to zbog djece, a nekad je to zbog ljubavi. Jer i ljubav je moguća u toj situaciji, o čemu svjedoči Stokholmski sindrom, na-zvan po događaju u Stockholmu 1973. , kada se taokinja zaljubila u pljačkaša i vjenčala s njim po njegovu izlasku iz zatvora.

Pakosna pitanja koja se često provlače u

javnosti: Zbog čega zlostavljane

žene ostaju sa zlostavljačem?

Uživaju li žene u

zlostavljačkoj vezi?

Izaziva li žena žrtva

zlostavljača i sama uzrokuje

nasilje?

➜

36-38 Zlostavljane zene.indd 3736-38 Zlostavljane zene.indd 37 6/18/12 5:59:57 PM6/18/12 5:59:57 PM

odnosi

38 Zdrave vijesti

zbog depresije i suicidalnosti. Jedinica je iz dobrostojeće obitelji u kojoj je dominirao otac. Ona je bila odlična učenica, majka je bila tiha i trpljiva žena koja je u svemu po-državala svog zahtjevnog muža. Njih dvije su cijeli život nastojale učiniti nešto da tata bude sretan, što se nije postizalo. Tata je bio uvijek nesretan, sumnjičav i nezadovoljan, kako majkom koja mu je u svemu popušta-la, tako i svojom kćeri koja je dobivala samo pohvale. Majka je patila, obilazila liječnike zbog vrtoglavice, opće slabosti, teškoća disanja i visokog tlaka i dobivala lijekove. S vremenom su i ona i Lucija zaboravile agre-sivne fi zičke nasrtaje oca, koji je zadnjih petnaestak godina samo „težak“. Misle da je otac dobar i pošten te da su njegovi prigovori, konstantna ljutnja, stalne kritike, omalovažavanja i uvrede rezultat njegove osjetljive i zahtjevne naravi.

Muža Marka Lucija je upoznala tijekom studija, jako se zaljubio u nju. Obožavao ju je, neprestano davao komplimente, želio je da uvijek bude uz nju. Marko je bio domi-nantan, Lucija odana, djeca dobra. Markova posesivnost je sustavno zarobljavala Luciju, ali ona je ionako htjela biti samo pored nje-ga. Boljeli su ju njegovi prigovori, ljutnje, ne-zadovoljstva i promjene raspoloženja. Nije shvaćala što je to što njega ljuti. Prvi šamari su joj došli kao iznenađenje, on se nakon toga kajao i život je opet bio normalan. Isti-na, stalno ju je korigirao, ispravljao i kritizi-rao, ali je to činio iz „dobrih „namjera i zbog toga da prvo njoj, a onda i svima, bude bolje. I sin ju je počeo kritizirati i davati joj primjed-be poput njegova oca, što ju jako boljelo. A onda je počela padati u bolesna raspolože-nja. Otišla je psihijatru i počela uzimala an-tidepresive, stanje joj se popravilo, vratila se na posao. Muž joj je sugerirao da „prestane piti lijekove jer joj to ne treba“. Međutim na-kon pet mjeseci opet je potonula, nije mo-gla spavati, samo je ležala u krevetu, bila na bolovanju. Muž je bio ljut na nju kao i inače, djeca su bila nesretna, a ona je bila sasvim nemoćna, puna krivnje. Lijekovi koje je sad spremno uzimala više nisu pomagali. Odveli su je na psihijatrijski odjel i rekli joj da boluje od velike depresije i da će morati cijeli život biti u psihijatrijskoj kontroli i uzimati lijeko-ve. Ništa više nije razumjela, bila je potpuno slomljena. Genetika, rekao je psihijatar mi-sleći na njenu majku, koju je procijenio kao pritajeno depresivnu, i - pogriješio. Radilo se o obiteljskom prenošenju, ali naučenom, a ne genetski programiranom. ■

Poznato je da zlostavljanje žena bilo kojeg tipa izaziva velike posljedice po njihovo zdravlje. Fizički znaci zlostavljanja su modrice, rane i ožiljci, psihički znaci partner-skog zlostavljanja su nespecifi čni, a najčešće se pokazuju kao: napetost, nemir, samozanemarivanje, gubitak samopouzdanja, iracionalni strahovi, osjećaj srama, osjećaj krivnje, depresivnost, poremećaj spavanja, poremećaji prehrane, zloupotre-ba alkohola i droga, problemi koncentracije, rastresenost, iritabilnost („kratki fi tilj“), agresivnost prema sebi i drugima, seksualne teškoće i posttraumatski stresni poremećaj.

Priče iz životaDruštveno vidljiva i sustavna borba protiv nasilja nad ženama počinje u svijetu i kod nas dosta kasno, devedesetih godina proš-log stoljeća. Međutim u životu žene isku-stvo zlostavljanja može početi rano. „Pravi dečki“ vuku curice za kosu, tuku ih kad su zainteresirani za njih ili im protiv njihove volje daju puse od vrtićke dobi, kroz osnov-nu školu pa do srednje škole kad u našoj kulturi najčešće počinje „hodanje“. Petra i Ivan

Petra i Ivan školske su kolege u trećem gi-mnazije. On je zgodan, pametan i uspješan u sportu, ona je lijepa odlikašica koja piše po-eziju i kratke priče. Petra je od prvog razreda zaljubljena u Ivana koji ju prati od škole do kuće i od kuće do škole, u kino, na tulume i koncerte pazeći da nitko loše ne pogleda ili dodirne njegovu dragu. Prijateljice Petri za-vide na brizi i pažnji kojom ju okružuje njen dečko u svakom trenutku. U šest mjeseci nji-hova hodanja nije bila sama s prijateljicama na kavi, u kinu, u kazalištu ili na koncertu, ali je vrijeme provedeno s Ivanom sasvim is-punjava pa joj to niti ne fali. Na tulumu kod

Ivanova prijatelja bila je zatečena kad joj se prvi put od kad se poznaju Ivan grubo obra-tio jer je pored nje plesao jedan upadljivo privlačan mladić. Pokušala mu je objasniti nije niti primijetila mladića jer joj je bio iza leđa. Ivan je bio izvan sebe od bijesa, nije ju htio ni gledati. Otpratio je kući. Drugi dan ju je zvao kao da se ništa nije dogodilo, što je u Petri izazvalo navalu sreće koja je izbrisala ružna sjećanja. Ipak, nakon par dana na ve-likom odmoru ju je optužio da previše priča i da očijuka s dečkima, na što je Petra pre-stala veselo čavrljati s kolegama nastojeći usrećiti svoju ljubav. Ivan se sve češće ljutio i koliko god se Petra pokoravala njegovoj volji i željama, Ivan je nalazio situacije u kojima se osjećao iznevjeren i povrijeđen. Njegova su predbacivanja postala glasnija, izmjenji-vala su se s guranjem i šamarima nakon ko-jih je slijedio kajanje i poljupci. To se u naziva spirala nasilja, a prognoza ovakve veze jest scenarij grčke tragedije. Sve do suicida

Lucija je nastavnica, udana je, ima dvoje tinejdžera i muža Marka koji je jako vezan za nju. Javila se u psihijatrijsku ambulantu

36-38 Zlostavljane zene.indd 3836-38 Zlostavljane zene.indd 38 6/18/12 6:00:03 PM6/18/12 6:00:03 PM

39Zdrave vijesti

zdrave vijestirave av INFO

Ljeto u graduKako djetetu kvalitetno osmisliti školske praznike■ Zagrebački roditelji koji žele svojoj djeci kvalitetno organizirati ljetne dane u gradu napokon imaju oslo-nac u osmišljavanju vremena svojih mališana.

Mnogi se roditelji često nakon završetka škole i dodatnih aktivnosti pribojavaju da će im djeca čitave dane provoditi kod kuće igrajući kompjutorske igrice i gledajući crtiće jer ne znaju kako da ih privole na boravak na svježem zraku i na aktivnosti koje bi njihove dane učinile raznolikim. Ekipa profesora i izvornih govornika iz Jezičnog centra Academia u Prebendi Sv. Jurja u Novoj Vesi 5a, osmislila je English Day Camp, dnevni dječji kamp na engleskom jeziku za djecu 4 - 10 godina starosti. U prirodnom ambijentu u centru grada djeca će svakog radnog dana, od 25. lipnja do 20. srpnja, sudjelovati u pregršt poučnih i zabavnih aktivnosti, a sve na engleskom jeziku s izvornim govornicima. Uz engleski kao glavni jezik roditelji biraju i dodatne radionice iz njemačkog, talijanskog ili ponovno engleskog jezika u manjim skupinama. Djeca će zajedno sa svojim učiteljima doručkovati, ručati i užinati, saditi biljke, slušati klasičnu i drugu glazbu, pričati priče, razvijati kreativnost i mišiće na svježem zraku i učiti se timskom radu. Program se ne ponavlja. Svaki tjedan djeca uče kroz nove teme i nove aktivnosti. Moguće je upisati samo jedan tjedan, dva, tri tjedna ili pak sva četiri. Upisi su u tijeku, a sve informacije i detaljan program kampa možete dobiti na internetskim stranicama: www.academiacentar.tk i telefonski na: 099 404 36 95.

Celijakija nije bolest■ Porast slučajeva celijakije, nepodnošenja glutena koje za posljedicu može imati vrlo teške bolesti, prema novim se saznanjima pripisuje genetskim modifi kacijama pšenice. Iako su se ti stavovi čuli i ranije, uvelike

su bili pobijani od strane pristaša genetski modifi cirane hrane. No zahvaljujući novim

istraživanjima čini se da će se stav kako celijakija nije bolest već posljedica

GMO industrije konačno i prihvatiti. Prof. Luciano Pecchia, hematolog talijanske bolnice Buzzi u Milanu, zaslužan za najnovije znanstvene dokaze, objašnjava: - Nekad je pšenica imala visoku stabljiku koja

se na kiši i vjetru savijala prema tlu. Kako bi se to spriječilo, posljednjih

desetljeća se biotehnološkom obradom skratilo klasje, no čini se

da je ta obrada istovremeno rezultirala promjenama, tj. frakcijama proteina pšenice -

gliadina, promjenama koje u konačnici uzrokuju upalne procese u crijevima i lošu apsorpciju karakterističnu za celijakiju.

Roditelji su primjer■ Naučiti samostalno jesti važan je dio odrastanja i sazrijevanja svakog djeteta. A u tome im uvelike mogu pomoći zajednički obroci. Znanstvenici s Univerziteta Idaho savjetuju zajedničke obroke kako bi roditelji uz ostalo pomogli djetetu da prepozna osjećaj sitosti. Zajednički obroci stoga imaju edukativnu vrijednost, ne samo u svladavanju pravila ponašanja za stolom već i u stjecanju navika zdrave prehrane, kao i navike konzumiranja potrebne količine hrane i sprečavanju prejedanja, tj. pretilosti. Utvrđeno je naime da su djeca koja jedu sama sklona konzumiranju nedovoljnih ili prekomjernih količina hrane, a tih se navika kasnije teško oslobađaju.

u po jmodifi

istrc

dobr

da je ta

ZV info 39.indd 39ZV info 39.indd 39 6/18/12 6:01:25 PM6/18/12 6:01:25 PM

djeca

40 Zdrave vijesti

Nježna dječja koža posebno je osjetljiva na sunce, a najnovija

istraživanja pokazuju da se su-stav samoobrane kože razvija tek krajem druge godine života. Osim

toga najviše UV zračenja primimo upravo u djetinjstvu. Dakle, više je razloga zbog kojih mo-ramo posebno pažljivo zaštititi dijete od UVA i UVB zračenja. Najbolji izbor jesu dječje kreme s visokim faktorom zaštite i mineralnim fi ltrima, a nanošenje treba ponavljati više puta tijekom sunčanja, pa i u hladu. No zaštitna krema neće dijete zaštititi od sunca kad je najjače, zato sklonite dijete sa sunca od 11 do 17 sati.

Liječnici upozoravaju na opasnost ponovlje-nih oštećenja kože koja mogu rezultirati tumo-rima i imunosupresijom kojima se uzrok skriva upravo u prvim izlaganjima suncu u ranom djetinjstvu.

toga n jajviviiiiiiv šššš

ZAŠTITA OD ZAŠTITA OD PRVIH DANAPRVIH DANA

Da sunce ne ošteti vid i očiBez obzira na to jeste li u gradu, u planini ili na plaži, zaštiti očiju ljeti potreb-no je posvetiti jednaku pažnju kao i zaštiti kože. Zrake sunca djeluju izrav-no, ali i neizravno odbija-jući se o površine koje nas okružuju. Stoga dijete na suncu i u hladu mora ima-ti šeširić s obodom i kva-litetne sunčane naočale. Korisno je također pri ruci

imati specijalne kapi za dječje oči i stik s UV zaštitom kojim je do-bro namazati kapke. Osim od sunca dječje oči zaštitite i od uboda insekata jer ubod u blizini oka može uzrokovati upalu rožnice.

Hrana pod povećalomNamirnice bogate vodom pomoći će djetetu da se privi-kne na klimatske promjene i lakše podnese ljetnu vrućinu. Provjeravajte rok valjanosti namirnica i pazite na to kako

ih čuvate jer djeca su posebno laka meta za viruse i bakterije koje se mogu

razviti u loše čuvanoj hrani. Djeca naime nemaju razvijenu crijev-

nu fl oru koja ih štiti od mikro-organizama. Najopasnija hrana? Konzerve pripremlje-ne kod kuće, primjerice mar-melada ili povrće u ulju, jer ne sadrže konzervanse koji

bi pomogli namirnicama da se očuvaju nepromijenjenima

i na visokim temperaturama. Ljetne zaraze najčešće uzrokuju

stafi lokok ili rotavirus.

Djeca.indd 40Djeca.indd 40 6/18/12 6:02:25 PM6/18/12 6:02:25 PM

41Zdrave vijesti

odrastanje

Vaše dijete boji se kupanja, ne želi ući u more ili u bazen? Saznajte kako mu pomoći da prevlada strah

Strah od vode

Ne voli se tuširati, mršti se kad mu voda dospije na lice, a pri spominjanju odlaska na kupanje u bazen ili u more naglo dobiva bolove u trbuhu. Jasno je da se u dodiru s vodom vaše dijete ne osjeća dobro, na

vama je da otkrijete gdje se krije uzrok i pomognete djetetu da prevlada taj strah te konačno počne uživati u blagodati-ma vode i mora.

Ne uživaju svi u kupanjuKupanje u bazenu ili u moru najzdravije su ljetne aktivnosti. Osim igre i zabave u vodi se, slatkoj ili slanoj, opuštamo i osvje-žavamo. Plivanje je usto jedna od najzdravijih aktivnosti. Ako ste opazili da se vaše dijete boji vode, ljeto je prava prilika da mu pomognete da se oslobodi tog straha.

Radi li se istinskoj fobiji, valja pronaći razlog, možda je dije-te doživjelo neku nezgodu ili vidjelo nešto čega se preplašilo, a ne zna to objasniti. Bez obzira na razlog, strahu treba pri-stupati vrlo pažljivo, ne prisiljavati dijete na kupanje, već mu pomoći da nauči uživati u svježini vode.

Nekoliko savjeta može vam u tome pomoći:◆ Nemojte dijete posebno podsjećati na to da „mora“ pli-vati, pustite ga da se igra u blizini vode. ◆ Plivanje nemojte predstavljati kao zasebnu aktivnost. ◆ Nemojte posebno pripremati pribor za kupanje, pustite da to dijete zatraži. ◆ Izbjegavajte savjete kao što su: nemaš se razloga bojati, ne trči, pazi da se ne prehladiš... ◆ Ako se dijete ne želi kupati, a želi se igrati uz more, pustite ga da se igra. ◆ Kad dijete uđe u more, nemojte ga odmah pokušati učiti plivati, pustite da se igra, neka radi što želi. ◆ Nemojte dijete nepotrebno štititi držeći ga neprestano za ruku, dovoljno je da ste blizu i da promatrate što radi. ◆ Neka se samo snalazi u plićaku. ◆ Nikako nemojte dijete uspoređivati s njegovim vršnjacima primjedbama tipa “u tvojim godinama već bi trebao znati plivati” jer svako dijete ima vlastiti ritam i svako dijete razli-čito prevladava vlastite strahove. ◆ Nemojte dijete pokušati natjerati u more prskanjem, samo će se prskati kad to poželi. ◆ Ako popije malo mora, nemojte zbog toga dizati uzbunu, nemojte to ni komentirati. ◆ Ne prisiljavajte dijete da se u plićaku igra s drugom djecom koja neće shvatiti njegov strah i koja bi mu se mogla rugati. ◆ Ne vodite na kupanje prijatelje i rođake koji znaju dobro plivati, usporedba s njima mogla bi dijete povrijediti. ◆ Ako dijete pohađa školu plivanja, vi ne morate biti prisutni. ◆ Ohrabrite svaki djetetov napredak i podijelite s djetetom to zadovoljstvo. ■

41 strah od vode.indd 4141 strah od vode.indd 41 6/18/12 6:03:39 PM6/18/12 6:03:39 PM

42 Zdrave vijesti

obitelj

Dolazak majke i novorođenčeta iz ro-dilišta za svaku je obitelj značajan događaj. Bez obzira na pripreme prvi dani boravka novorođenčeta

u kući ispunjeni su bezbrojnim pitanjima, a često i zabrinutošću.

Prvi kontakt putem hraneStavljanje novorođenčeta odmah po poro-du na majčina prsa, kontakt kože na kožu, važan je preduvjet uspješna dojenja, a majčino mlijeko ima jedinstvenu moć pri-lagodbe energetskim i nutritivnim potre-bama pojedinih razvojnih faza djeteta.

Odmah nakon poroda dijete treba veću količinu bjelančevina, masti i ugljikohidra-ta, a upravo mu to u odgovarajućim koli-činama osigurava kolostrum - prvo maj-čino mlijeko. Kolostrum je gusto, žućkasto mlijeko koje se luči u malim količinama prvih dana nakon poroda. Osim nutritiv-ne i energetske vrijednosti kolostrum ima i visoku zaštitnu vrijednost, sadrži brojna protutijela (imunoglobuline) koji štite no-vorođenče od infekcija, a uz to olakšava pražnjenje djetetovih crijeva.

Otprilike mjesec dana nakon poroda po-javljuje se tzv. zrelo mlijeko. Za razliku od kolostruma rjeđe je i bijelo-plavkaste boje, što ponekad zaplaši mlade majke. Strah da je mlijeko takva izgleda nedovoljno hra-njivo bezrazložan je.

Novorođenče uredno dojeno majčinim mlijekom dobiva sve

potrebne nutrijente i njego-vu prehranu nije potrebno dopunjavati umjetnom hranom. Nepotrebni su čak i čajevi jer majčino mlijeko

sadrži dostatnu tekućinu.

Je li gladno, zašto ne spava, zašto plače, što ako dobije osip? To su samo neka od pitanja na koje mladi roditelji, ponekad u panici, traže odgovore kad novorođenče dođe kući

Novorođenče prvi dani kod kuće

42-43 novorodence.indd 4242-43 novorodence.indd 42 6/18/12 6:12:19 PM6/18/12 6:12:19 PM

43Zdrave vijesti

Tjelesna težina i rastPrirodno je da prvih dana života dijete iz-gubi 7 - 10% porodne tjelesne težine. To je posljedica relativne dehidracije uslijed slabijeg uzimanja obroka. No uspostavom ritma dojenja taj se gubitak nadoknadi u prva dva ili tri tjedna života. Tijekom prvog mjeseca novorođenče koje se hrani isključi-vo majčinim mlijekom dobit će 500 - 600 grama, no često i više.

Ako majka posumnja da nema dovoljno mlijeka, da je dijete nezadovoljno, ima pro-blem s pražnjenjem crijeva, a trbuščić mu je napet, treba potražiti savjet liječnika.

Spavanje i hranjenjeRazdoblje spavanja i budnosti novoro-đenčeta postupno se mijenja usporedo sa sazrijevanjem i rastom. Prvih dana novoro-đenče spava dvadeset sati i više, budno je samo za vrijeme hranjenja i kupanja.

Za neometeno spavanje djetetu treba osigurati mirno i prozračno mjesto, a na spavanje ga treba stavljati tek nakon hra-njenja i kupanja.

Krevetić mora imati ravnu i čvrstu podlogu, jastuk nije potreban. Preporučuje se da dijete spava naizmjenično na bokovima i na leđima, ali ne na trbuhu.

Kako dijete počinje komu-nicirati s okolinom, u prvom redu s majkom, vrijeme spa-vanja postupno se skraćuje.

Za uspostavljanje ritma spavanja i bud-nosti novorođenčetu treba vremena. Prvih tjedana (pa i mjeseci) dijete uglavnom nema pravilan ritam hranjenja i spavanja. Danas je preporuka da se dijete na prsa stavlja kad ono to zatraži, čime se održava primjerena laktacija i zadovoljavaju djete-tove potrebe.

Dojenje u početku traje dulje, ali ne više od 20 minuta, a usporedo sa sazrijevanjem djeteta to se vrijeme skraćuje. Poželjno je najprije ponuditi i do kraja isprazniti jednu dojku zbog većeg sadržaja masti pri kraju

podoja, zahvaljujući čemu će dijete dulje biti sito, a tek potom, ako je potrebno, ponuditi djetetu i drugu dojku. Nakon dojenja dijete treba podignuti kako bi eventualnim podri-givanjem izbacilo dio progutanog zraka.

Grčevi i bljuckanjeBljuckanje je prirodna, fi ziološka pojava izbacivanja viška mlijeka neposredno na-kon dojenja, kao i štucanje, te nije razlog za zabrinutost. No grčevi i kolike djetetu predstavljaju velik problem, a problem su i majkama. Uzrok im nije u potpunosti ra-zjašnjen. Kolike se obično javljaju od prvog do trećeg mjeseca života, najčešće kasno popodne ili navečer. Dijete koje ima grče-ve nemirno je, bolno plače, skuplja noge prema trbuhu. Nježna masaža trbuha i poseban način držanja djeteta u većini slu-čajeva pomažu.

Stolica i mokrenjeStolica novorođenčeta postupno se for-mira. Isprva je kašasta, zlatnožute boje i kiselkasta mirisa. Novorođenče može ima-

ti stolicu pri svakom mijenjanju pelena, no djetetu koje se hrani dojenjem stolica može izostati i po nekoliko dana. Broj stolica postupno se smanjuje, da bi do prve godine života dijete imalo jednu stolicu dnevno.

Zelena boja stolice tijekom prvih tjedana života često zabri-ne majke, no nema neko poseb-

no značenje. Ta boja posljedica je pojačana izlučivanja bilirubina. No stolica potpuno bijele boje razlog je za posjet liječniku jer upućuje na poremećaj lučenja žuči.

Mokre i teške pelene znak su uspješna mokrenja djeteta, a narančasti trag na pe-lenama nije razlog za zabrinutost već po-sljedica pojačana lučenja kristala urata.

Neredovita stolica ne bi trebala zabri-njavati roditelje ako je dijete zadovoljno, mirno, dobiva na tjelesnoj težini, trbuh je mekan, a pelene teške i mokre. No ako je dijete pretjerano pospano ili nemirno, ste-nje, povraća, trbuh je napet i tvrd, ako di-jete odbija obroke, a pelene su suhe, tada valja potražiti mišljenje liječnika.

KupanjePrvih dana i tjedana, dok ne otpadne pup-kovina, novorođenče je dovoljno umivati, najbolje pamučnom rukavicom ili kompre-som i mlakom vodom. Bjeličaste nakupine u

pregibima kože djeteta imaju zaštitnu ulogu i ne treba ih skidati uljem već ih se preporu-čuje nježno umasirati u kožu djeteta.

Kad pupkovina otpadne, dijete se može kupati u kadici, najbolje u većoj kadici s ravnim dnom, u vodi zagrijanoj na otprili-ke 37 °C, bez dodavanja šampona, kupki i ulja. Prije kupanja majka mora dobro oprati ruke, zagrijati prostor u kojem se di-jete kupa i pripremiti sve što je potrebno za sušenje i odijevanje djeteta jer dijete ni na trenutak ne smije ostati samo.

Prva šetnjaKrajem prvog mjeseca života, ako je vrije-me ugodno, primjereno odjeveno novoro-đenče izlazi u prvu šetnju. Prve šetnje tre-bale bi biti kratke, ne dulje od 15 minuta, a potom se produljuju do dva sata dnevno. Zimi je najbolje vrijeme za šetnju polovica dana, u ljetnim mjesecima rani jutarnji sati, do 10 sati, ili predvečer, poslije 18 sati. No-vorođenče treba sklanjati sa sunca.

Prvih mjeseci za šetnju se koriste kolica u kojima dijete leži, a kasnije se preporučuju kolica u kojima dijete sjedi i može proma-trati okolinu. ■

-

or-e i

Djetetu treba vremena da

uspostavi ritam spavanja

i budnosti

500 g500 g dobije na težini dijete koje se hrani dojenjem u prvom mjesecu života

42-43 novorodence.indd 4342-43 novorodence.indd 43 6/18/12 6:12:21 PM6/18/12 6:12:21 PM

ljepota

44 Zdrave vijesti

www.daljepoti.hr je nov i jedinstven domaći portal za internetsku kupovinu kozmetike. Parfeme, proizvode za njegu lica i tijela te dekorativnu kozmetiku proizvođača iz samog vrha kozmetičke industrije sada možete nabaviti ne odlazeći u parfumeriju. E. Lauder, Dior, Malu Wilz, L`Oreal, Clarins, Decleor... samo su neki od brandova koje možete nabaviti po izuzetno povoljnoj cijeni, a na vašu kućnu adresu stižu 1-3 dana nakon narudžbe.

DERMATOLOŠKI TESTIRANO!Pri kupovini bilo kojeg kozmetičkog sredstva ili sredstva za održavanje higijene i zdravlja pogrešno je kvalitetu procjenjivati na temelju činjenice da je proizvod “dermatološki te-stiran”. Dermatološko testiranje ne znači da taj proizvod dermatolozi i preporučuju ili da se pokazao kvalitetnim, a još manje boljim od drugih proizvoda, nego samo da ne sadrži sastojke koji bi mogli naštetiti zdravlju kože ili sluznice, odnosno dijela tijela za koji je na-mijenjen.

Preporuka za ljetnu njeguAloja ili aloe vera zbog svoje se lje-kovitosti koristi još od predbiblijskog vremena, otkada se ta biljka i naziva čudom prirode. Potiče probavu, smi-ruje nadraženu suhu kožu, usporava ispadanje kose, ublažava bol u usnoj šupljini i desnima, liječi rane i opekline. Zbog toga je idealan sastojak proizvo-da za njegu, ali i za osobnu higijenu. Smiruje osjetljivu, nježnu i suhu kožu, potiče prirodno obnavljanje stanica poboljšavajući strukturu i elastičnost kože, hrani i štiti tjeme održavajući zdravlje kose. Dr. Organic Aloe vera je ekskluzivna linija za kompletnu njegu tijela, sadrži isključivo najkvalitetnije prirodne i organske sirovine porijeklom iz različitih „zelenih“ krajeva svijeta. Nakon pažljivog testiranja sirovine se obrađuju postupcima koji ne mijenjaju njihova blagotvorna svojstva.

44-45 Ljepota.indd 4444-45 Ljepota.indd 44 6/18/12 6:18:07 PM6/18/12 6:18:07 PM

45Zdrave vijesti

SPF u šminkiIako na tekućem puderu ili kojem drugom proizvodu dekorativne kozmetike koji u ove ljetne dane svakodnevno koristite piše da nudi zaštitu od UV zraka, dermatolozi upozoravaju da to u većini slučajeva nije dovoljno. Količina fi zikalnih zaštitnih faktora u tim proizvodima, a to su najčešće titan-oksid i cink-oksid, u većini testiranih proizvoda nije bila dovoljna da bi uistinu spriječila štetno djelovanje sunčevih zraka. Stručnjaci stoga preporučuju da tijekom ljetnih mjeseci prije nanošenja sredstva za make-up na lice

obavezno nanesete kremu sa zaštitnim faktorom 30 (SPF 30). Time ćete spriječiti pojavu crvenila, hiperpigmentacije i drugih znakova oštećenja kože sunčevim zrakama te spriječiti preuranjeno starenje kože.

Zašto (ne)gelirati nokteGeliranje noktiju može imati zadivljujući učinak, ali i - opasan po zdravlje! Opasnost dolazi od lampi s UV zračenjem koje se koriste za su-šenje i polimeriziranje trajnih lakova i gelova, a to zračenje može izazvati pojavu melanoma ispod nokta. Taj je problem prepo-znat 2009. godine, kad je i provedena australska studija koja je ispitivala povezanost dugovalnih UV zraka koje se koriste u tim lampama i melanoma u nekoliko žena, dugogodišnjih vlasnica geliranih noktiju. Studija je zaključila da iako je zračenje mnogo manje nego u solariju, ipak lampe prati kancerogeni rizik. Kaže se da ljepota ima svoju cijenu, ali neke su cijene prevelike.

44-45 Ljepota.indd 4544-45 Ljepota.indd 45 6/18/12 6:18:15 PM6/18/12 6:18:15 PM

46 Zdrave vijesti

prirodna kozmetika

Dr. Organic bira najbolje iz prirode, prirodne i organske siro-vine, brižljivo odabrane i prikupljene iz različitih zelenih, čistih, netaknutih dijelova svijeta. Svaki pojedini sastojak proizvoda testira se u strogo kontroliranim uvjetima kako

bi se osiguralo jamstvo kvalitete svakog proizvoda.Kombinirajući najnovija znanstvena dostignuća u postupku ek-

strakcije, Dr. Organic jamči očuvanje svih aktivnih sastojaka u pro-cesu proizvodnje. To je tajna istinske djelotvornosti svih proizvoda Dr. Organic.

Naše prirodno okruženje bogato je brojnim biljkama, travama, vitaminima i mineralima. Te prirodne komponente imaju višestru-ka blagotvorna svojstva. Stoljećima su razne kulture svijeta kori-stile upravo ono što im je sama priroda podarila kako bi očuvale svoje zdravlje i vitalnost.

Zašto odabrati Dr. Organic?

1. Bioaktivnost Mnogi proizvodi na tržištu nose oznaku organ-ski. No tijekom procesa obrade ekstrakti gube mnoge svoje

prirodne kvalitete koje su ključ djelotvornosti konačnog proizvoda. Dr. Organic jamči bioaktivnost svakog aktivnog sastojka, što znači da je svaki sastojak zadržao sva specifi čna svojstva.

2. Organski sastojci Koriste se organski uzgojeni sastojci. Ako organska sirovina ne može biti upotrijebljena, uvijek je zami-

jenjena s najboljom prirodnom alternativom.

3. Prirodni sastojci Bez štetnih kemikalija, bez sirovina živo-tinjskog podrijetla, proizvodi nisu testirani na životinjama,

bez genetski modifi ciranih sastojaka, bez mineralnih ulja - bez petrokemikalija kao što su parafi n i petrolej, Dr. Organic koristi bilj-na ulja i biljne ekstrakte, ne sadrži umjetne konzervanse, umjesto vode koristi se Aloe vera.

Organski čajevacDr. Organic Čajevac iznimna je i sveobuhvatna linija prirodnih proizvoda za njegu tijela namijenjenih održavanju zdrave, svježe i snažne kože; čiste i štite kosu te pomažu u higijeni usne šuplji-ne koristeći izuzetna aktivna svojstva čajevca. Zahvaljujući svom

prirodnom antibakterijskom djelovanju i svojstvima čišćenja, čisti organski australski čajevac kožu hidratizira, čisti, revitalizira i pot-puno štiti. U svakodnevnoj njezi kože čajevac čisti začepljene pore, uklanja nečistoću i suvišnu masnoću na koži, koži vraća prirodnu ravnotežu i sjaj. Hladi i umiruje kožu oštećenu aknama ili suncem. Čajevac duboko čisti i štiti kožu glave održavajući kosu zdravom i sjajnom dok istovremeno sprječava i uklanja pojavu peruti.

Organski med od manukeDr. Organic Manuka med je ekskluzivna linija prirodnih proizvo-da za njegu kože, pomoć u odražavanju zdrave, hidratizirane kože

mladenačkog izgleda te hranjenju i regeneraciji kose pomoću izu-zetnih aktivnih svojstava meda od manuke. Dr. Organic Manuka med ima hidratantna i obnavljajuća svojstva; pomlađuje suhu i zrelu kožu smanjujući sitne bore; obnavlja prirodne razine hidra-tacije tijela i pospješuje regeneraciju kože poticanjem stvaranja kolagena te koži daje mekši, čvršći i mlađi izgled. Vraća prirodno stanje kosi prodirući kroz vlasi, hrani i jača suhu i oštećenu kosu čineći je sjajnom i mekom.

Organski vitamin EDr. Organic Vitamin E linija proizvoda za njegu tijela predstav-lja iznimnu sveobuhvatnu liniju prirodnih proizvoda za njegu tijela namijenjenih održavanju zdrave, hidratizirane i mladenačke kože te proizvoda za regeneraciju kose. Iznimno bogati hidratantni pro-izvodi Dr. Organic Vitamin E čine organsku mješavinu bioaktivnih tokoferola namijenjenih hidrataciji vrlo suhe kože s trenutnim dje-lovanjem, uz održavanje prirodne elastičnosti kože. Vitamin E je

Dr. Organic holistički pristupProizvodi koje nanosimo na tijelo trebaju biti prirodni i organski jednako kao oni koje unosimo u naš organizam - to je ideja vodilja prirodne kozmetike i sredstava za njegu i higijenu Dr. Organic

uri-le

n-je a

da za njegu kože, p

Organic.indd 46Organic.indd 46 6/18/12 6:19:22 PM6/18/12 6:19:22 PM

47Zdrave vijesti

prirodno hidratacijsko sredstvo, antioksidans i zacjeljujući vitamin koji potiče obnavljanje stanica; umiruje manje nadraženosti kože, smanjuje pojavu sitnih i dubokih bora te vraća izgubljenu vlažnost dajući koži sjajan, čvršći i mladenačkiji izgled. Vitamin E obnavlja prirodnu razinu hidratacije kože glave i štiti kosu od stresa iz okru-ženja.

Organsko ružino ulje Otto

Dr. Organic Ružino ulje Otto je ekskluzivna i kompletna linija prirod-nih proizvoda za njegu tijela i kose. Sadrži ružino ulje Otto, jedno od najskupljih i najcjenjenijih esencijalnih ulja, koje se stoljećima ko-risti u medicini i proizvodnji parfema. Usporava unutarnje starenje kože, ublažava bore, smiruje i hidratizira. Ružino ulje poboljšava tonus i potiče obnavljanje kože, pogodno je za suhu te za osjetljivu kožu. Aktivni sastojci ružinog ulja Otto kosi vraćaju prirodnu rav-notežu, hidratiziraju i revitaliziraju kosu i tjeme, oporavljaju i hrane suhu i oštećenu kosu.

Organska lavandaDr. Organic Lavanda je prirodna linija na bazi bioaktivnog or-ganskog ulja lavande, namijenjena njezi kože i kose. Lavanda se

stoljećima njeguje zbog svojih aromatskih, antiseptičkih, antifun-galnih, antibakterijskih i terapeutskih svojstava. Lavanda smiruje opekline od sunca, ekceme, manje posjekotine i ubode insekata, ublažava svrbež, smiruje i obnavlja upalu kože. Potiče razvoj novih stanica kože čime koža postaje glađa i mekša, podmlađuje kožu i poboljšava njezinu strukturu, prirodni sjaj i elastičnost. Lavanda

kosi daje volumen i hrani ju čineći je jačom i podatnom za obliko-vanje. Čisto nerazblaženo eterično ulje lavande može se nanijeti izravno na kožu za liječenje i smirenje.

Organska alojaDr. Organic Aloe vera je prirodna linija za kompletnu njegu tijela,

sadrži proizvode za održavanje zdrave i otporne kože, proizvode koji hrane kosu i čine je mekom, te proizvode za održavanje zdrav-lja usne šupljine.

Aloe vera se zbog svoje ljekovitosti naziva čudom prirode. Blago-tvorna svojstva čine je idealnim sastojkom u proizvodima za njegu kože kojima je namjena smirivanje osjetljive, nježne i suhe kože. Aloja potiče prirodno obnavljanje stanica poboljšavajući strukturu i elastičnost kože, čime ona postaje čvršća, nježna i blistava. Uz to hrani i štiti tjeme održavajući zdravlje kose.

up zdravlju

Dr. Organic ne kreira proizvode koristeći

aktivne sastojke već aktivne sastojke koristi da bi kreirao proizvod!

Organsko ružino ulje Otto

ije

Organic.indd 47Organic.indd 47 6/18/12 6:19:45 PM6/18/12 6:19:45 PM

koža

48 Zdrave vijesti

S problemom kuperoze najčešće se suočavaju žene u 25. ili 30. godini, i to one koje imaju svijetlu put. Pravilna njega kože i tretmani prilagođeni koži od velike su pomoći, no prema statistikama čak 8 od 10 žena griješi upravo u njezi kože

Odbijate začinjena i pikantna jela jer na-kon prvog zalogaja vaše lice oblije crveni-lo? Ne odlazite u teretanu jer je dovoljno nekoliko minuta vježbanja da pocrvenite

od korijena kose do dekoltea? Vaš problem vje-rojatno je kuperoza, neugodna pojava zbog koje ponekad imate osjećaj da vam lice “gori”. Nije riječ bolesti, a posebno ne o opasnoj bolesti. Dok neki smatraju da nastaje kao posljedica loše njege ili nedovoljne njege lica, neki je pripisuju prekomjer-nom konzumiranju alkohola. Nisu u pravu ni jedni ni drugi.

Glavni simptom kuperoze je crvenilo, odnosno vidljiva mreža sitnih krvnih žila - kapilara. Češće se javlja na svijetloj koži, dapače smatra se da svije-tla put ima genetsku predispoziciju za kuperozu.

Da li ju je moguće potpuno izliječiti i koži lica vratiti ujednačenu boju?

Postoje neki čimbenici na koje možete utjecati: stres, način života, prehrana, izlaganje suncu. A što se njege i eventualne dermatološke terapije tiče, potrebno je najprije utvrditi kojeg je tipa vaša koža, odnosno kojeg je tipa vaša kuperoza.

1 Vrlo često prijateljice mi kažu “užasno si pocrvenjela”

2 Pri najmanjem tjelesnom

naporu moje lice poprimi purpurnu boju.

3 Lice mi je neprestano

crveno.

4 Ako popijem pola čaše vina,

odmah mi crvenilo udari u obraze.

5 Imam vidljivo proširene

kapilare.

6 Osim što je crvena, koža

mi je posuta prištićima koji su nalik aknama.

7 Oči su osjetljive i često osjećam

peckanje.Ako ste se prepoznali u više od polovine tvrdnji, a posebno u navodima pod 5 i 6, potražite mišljenje dermatologa, možda bolujete od rozaceje.

Smirite crvenilo

Test Je li kuperoza?

Treba li lice umivati hladnom ili toplom vodom?Umivanje lica vrlo toplom ili vrlo hladnom vodom ne prepo-ručuje se osobama s kuperozom jer se smatra da su upravo hladnoća, toplina i nagle promjene temperature čimbenici koji imaju ulogu u nastanku bolesti. Stoga je umivanje mla-kom vodom najbolji izbor.Jesu li su bolja sredstva za čišćenje koja se ispiru ili ona koja se ne ispiru (micelarne otopine)?Iako kuperoza može zahvatiti osobe svih tipova kože, najče-šće je to svijetla, nježna, suha i osjetljiva koža lica. Stoga se i za njegu savjetuju preparati koji sadrže što manje potenci-jalnih iritansa, a kada je riječ o preparatima za čišćenje lica, prednost se daje micelarnim otopinama.Što znači “obavezna UV zaštita”- potpuno izbjegavanje sunca ili obavezan zaštitni faktor, i koji?Ultraljubičaste (UV) zrake jedan su od provocirajućih čim-benika za nastanak ove bolesti. Savjetuje se izbjegavanje izlaganja suncu u vrijeme kada je ono najjače - između 10 i 16 sati. Osim toga obvezatna je primjena preparata za za-

štitu od sunca s faktorom 50+ (SPF: sun protection factor). Pri tome je važno da sredstva za fotoprotekciju sadrže fi ltre protiv UVA i UVB zraka, a preporučuju se fi zikalni fi ltri (titan-dioksid i cink-oksid) zbog bolje podnošljivosti i manjeg rizika od alergijskih reakcija. Uz to bi sredstva za fotoprotekciju na-mijenjena osobama s kuperozom trebala sadržavati zaštit-ne silikone (dimetikon ili ciklometikon). Fotoprotekciju valja provoditi ne samo ljeti nego i u preostalom dijelu godine, kad god je lice izloženo suncu, a posebice tijekom zimskog odmo-ra u planinama.Kada je najbolje vrijeme za terapiju laserom?Terapija laserom preporučuje se tijekom zimskih mjeseci. Naime, osim što se ne preporučuje tretirati laserom prepla-nulu kožu, nakon laserskog tretmana potrebno je izbjega-vati sunce najmanje mjesec dana. Važno je napomenuti i to da je za zadovoljavajući rezultat laserskog liječenja najčešće potrebno više tretmana u razmaku od 4-5 tjedana, što do-datno utječe na preporuku da se tretmani laserom započnu u kasnu jesen.

Pitali ste

48-49 Kuperoza.indd 4848-49 Kuperoza.indd 48 6/18/12 6:20:58 PM6/18/12 6:20:58 PM

49Zdrave vijesti

Tip 1 “Brzo pocrvenim”Vaša kožaPodložni ste crvenilu u obliku ograničenih mr-lja koje traju nekoliko minuta, a potom nesta-ju. Za njegu kože koristite sredstva namijenje-na osjetljivoj koži. Savjet ✖ Postupajte nježno s kožom, njegujte je pro-izvodima za osjetljivu kožu i za šminkanje bi-rajte sredstva namijenjena osjetljivoj koži.✖ Ne izlazite na sunce bez zaštitnog sredstva (SPF 30 ili veći).✖ Preispitajte svoje navike, izbjegavajte al-kohol, sportove i aktivnosti koji zahtijevaju velik tjelesni napor, izbjegavajte i jake začine u hrani.

Tip 2 “Imam vidljive kapilare”Vaša kožaVaše lice stalno je crveno i stalno su vidljive kapilare na obrazima, nosu, a možda i na bra-di i na čelu.Savjet✖ Za njegu kože koristite proizvode primje-rene vašem tipu kože. Kreme koje ublažavaju crvenilo imaju dvostruko djelovanje: prikrivaju crvenilo zelenim pigmentom, a sadrže i tvari koje jačaju stijenke kapilara. Valja istaknuti da te kreme imaju preventivno djelovanje, a ne resorbiraju postojeće crvenilo.✖ Laser nudi djelotvorno rješenje: zatvara oštećene kapilare i trajno otklanja crvenilo. Najviše se koristi pulsni “dye” laser ili KTP la-ser, koji imaju ciljano i ograničeno djelovanje, dakle ne oštećuju okolno tkivo. Novi modeli lasera imaju i sustav za hlađenje, tako da tre-tman nije neugodan ili bolan.

Tip 3 “Osim crvenila imam i prištiće”Vaša kožaPrištići koje imate nalik su aknama. Riječ je o upalnom stadiju kuperoze.Savjet✖ Prije odluke o laserskom uklanjanju crvenila potrebno je izliječiti prištiće. Dermatolog će, ovisno o potrebi, propisati antibiotsku terapiju (tetraciklinom) koja u većini slučajeva poma-že i odstranjuje prištiće za tri ili četiri tjedna.✖ No nakon odstranjenja prištića potrebna je daljnja terapija i liječnički nadzor kako bi se spriječili recidivi. Za vrijeme antibiotske tera-pije izuzetno je važna zaštita od sunca, odno-sno potrebno je izbjegavati sunce, a terapija je zabranjena u trudnoći.

48-49 Kuperoza.indd 4948-49 Kuperoza.indd 49 6/18/12 6:21:02 PM6/18/12 6:21:02 PM

lak za nokte

50 Zdrave vijesti

Prikriva nepravilnosti i zaglađuje površinu nokta, učvršćuje i barem donekle sprečava listanje noktiju, osim toga ruke i stopala izgledaju

ljepše i njegovane. Laku za nokte doista je teško odoljeti, posebno ljeti kad je sve oko nas prepuno šarenila i vedrih boja. Lak je svakako dobrodošao, posebno ako se pravilno koristi, ako se prije obojenog laka nanese zaštitni sloj te ako se odstranjuje sredstvom koje ne sadrži aceton. Tada nok-te, uz to što im poboljšava izgled, doista i čuva. No to vrijedi samo za „obične“ lakove za nokte, nikako za one trajne ili polutrajne. Trend geliranja noktiju, prisutan već neko-liko desetljeća, povećao je broj oboljenja noktiju, a među njima i oboljenja od me-lanoma nokta, posljedice izlaganja noktiju UV lampama. U posljednje vrijeme pojavili su se polutrajni lakovi, u salonima za uljep-

koje slabi ploču nokta, a neophodno je kako bi se gel spojio s površinom nokta.

Hibridni izgledaju kao običan lak, nude veliki izbor boja i opciju francuske maniku-re, nanose se na isti način - u tankom sloju. Jedina vidljiva razlika je slojevito nanoše-nje (uvijek su četiri sloja: baza, dva sloja laka u boji i jedan površinski zaštitni sloj), odnosno svaki sloj se posebno polimerizira nekoliko minuta UV lampom jer se hibridni lak stvrdnjava pod djelovanjem UV svjetla.

Doista brojne prednostiLak ostaje nepromijenjen dva ili tri tjedna, ovisno o proizvođaču. Na noktima nogu traje dulje nego na noktima ruku samo zato što je manje izložen oštećenjima.

Osim toga nakon nanošenja polutrajnog laka nije potrebno čekati da se lak na nok-tima osuši, a da ne govorimo o uštedi vre-mena: ne treba svaka dva ili tri dana nano-

siti novi lak. Nakon dva tjedna izrast nokta postaje vidljiv i tada je potrebno ponoviti postupak stavljanja novog laka.

Onima koji se odluče za ove lakove stručnjaci savjetuju lakove koji kraće traju jer manje oštećuju nokat, nakon takvih la-kova nokat će biti manje porozan i manje dehidriran.

Teško je doista odoljeti polutrajnim la-kovima, posebno u vrijeme godišnjeg od-mora, jer jednim nanošenjem nokti ostaju savršeni cijelo trajanje odmora. Barem što se boje i vanjskog izgleda tiče.

A ispod površineTeško je znati što se doista nanosi na nokat. Sastojke možete doznati tek ako se o njima raspitate u salonu u kojem vam stavljaju polutrajni lak na nokte, no ni to nije jamstvo da ćete otkriti sastojke jer neki proizvođači svoje formule proglašavaju „poslovnom tajnom“. Zapravo doznat ćete samo ako se radi o europskom proizvođaču jer europski propisi obvezuju proizvođače na navođenje svih sastojaka na deklaracijama, dok na

Nakon trajnih gel-lakova od nedavno su u ponudi i polutrajni, tzv. hibridni lakovi. U čemu je razlika?

Neodoljivi , ali...

šavanje reklamiraju ih na sljedeći način:- rješavaju problem listanja i lomljenja,- rješavaju problem nepravilnog oblika

nokta,- učvršćuju prirodni nokat,- ne rašpaju se, već uklanjaju specijal-

nim otapalom.O popularnosti lakova za nokte možda

najbolje govori podatak da tržište lako-va za nokte raste tri puta brže od tržišta ostalih proizvoda za šminkanje. Samo u Francuskoj to je tržište dobilo više od mili-jun novih potrošačica tijekom 2010. godine (izvor: Kantar Worldpanel - Beauty Cumul 3T 2010).

Posljednja inovacija polutrajni su UV gel-lakovi koji se nazivaju još i hibridnim jer imaju fl uidnost običnih lakova i trajnost gela. Podsjetimo, gelovi za rekonstrukciju noktiju, tzv. trajni, znatno su agresivniji, kako zbog sastojaka, tako i zbog rašpanja

50-51 Lakovi.indd 5050-51 Lakovi.indd 50 6/18/12 6:22:05 PM6/18/12 6:22:05 PM

51Zdrave vijesti

američkom tržištu stvari stoje drugačije kad je riječ o kozmetici i lakovima za nokte.

Osim sastojaka koje nalazimo u običnim lakovima, poput nitroceluloze (koja daje sjaj i koju svojim lakovima dodaju i oni pro-izvođači koji zagovaraju prirodno), hibridni lakovi sadrže i druge tvari kao što su akrilne smole i metakristali (hidroksipropil-meta-krilat, trietilenglikol-dimetakrilat, polime-til-metakrilat, tetrahidrofurfuril-metakrilat, uretan-dimetakrilat, PPG metakrilat...), po-liakrilate i akrilate (poliesteruretan-akrilat, hidroksietil-akrilat, uretan-akrilat...), koji mogu biti u kombinaciji s cijanoakrilatima (kombinacije kakve nalazimo u ljepilima), te razne polimere i plastifi cirajuće kopoli-mere. Ti polimeri pretvaraju se u gel pod djelovanjem UV zračenja, stežu se, a time stežu i nokat, što povećava osjetljivost nokta koji može postati i bolan.

Možda vam se čini suvišno nabrajanje naziva kemijskih supstancija, no korisno je upamtiti barem dio tih naziva jer su upravo to najčešći alergeni. Ti isti sastojci koriste se u izradi akrilnih boja i plastike (za izradu nekih vrsta plastike koristi se pet ili šest metakrila-ta). Iako hibridni lakovi ne sadrže sastojke s popisa opasnih ili barem neže-ljenih (toluen, formaldehid, DBP ili dibutil ftalat), ipak sadrže kemijske supstancije od kojih većina izaziva reakci-je kože, nadražuje oči i dišne pu-teve, toksični su za okoliš. Ti sastojci ne ulaze u tijelo, ali oštećuju keratin nokta, a udisanje njihovih para štetno je. Neki hi-bridni lakovi sadrže i aceton koji omekšava lak i olakšava njegovo odstranjivanje.

Opasno isušivanjeDok je premazan hibridnim lakom, nokat izgleda lijepo, gladak je, ima pravilan oblik. No kad se jednom odstrani lak, po-trebno je čak nekoliko mjeseci da se nokat opravi. Postaje suh i porozan, nerijetko pro-šaran uzdužnim prugicama, lomi se i lista. Za razliku od traj-nog laka, polutrajni ili hibridni odstranjuje se kod kuće acetonom. Dovoljno je vatu nato-pljenu acetonom ostaviti na noktu 10 ili 15 minuta i lak se otapa. Istina je da aceton isušuje nokat, no to neće ostaviti posljedice ako se nakon odstranjivanja laka ruke isperu mlakom vo-

dom i sapunom, a potom nokti izmasiraju uljem. Postupak odstranjivanja polutrajnog laka znatno je blaži od postupka odstranji-vanja trajnog laka koje se odstranjuje rašpa-njem ili čak brušenjem površine nokta.

Brusiti ili ne brusitiIpak, ponovno nanošenje nekih hibridnih lakova podrazumijeva brušenje površine nokta. Nakon brušenja površina nokta bit će glatkija, pravilnija, a lak će bolje prionuti za nokat No brušenje bi svakako trebalo izbjegavati, pa i ono minimalno, jer uni-štava keratinsku površinu nokta koja je od presudne važnosti za zdravlje nokta.

Poznato je da je keratin tvar od koje je građen nokat. Ima složenu strukturu, u obliku sitnih ljuskica keratin je raspoređen u slojevima nokta, a svaki sloj ima svoju funk-ciju. Površinski sloj je zaštitni sloj, no ako ga odstranimo brušenjem dolazi do poreme-ćaja rasporeda donjih slojeva s kojima je povezan. Oštećenje površinskog sloja ke-ratina ostavlja posljedice i na korijen nokta, za njegov potpuni oporavak i normalan na-stavak rasta potrebno je od 3 do 6 mjeseci.

Ako ipak odlučiteOdlučite li se za polutrajni lak, neka to bude samo za vrijeme godišnjeg odmora. Poželjno je naime da do sljedećeg nanoše-nja ostavite dovoljno vremena noktu da se oporavi, a to znači najmanje 3-6 mjeseci. Nekoliko savjeta pomoći će vam da izbje-gnete oštećenja:- nakon nanošenja polutrajnog laka sva-kodnevno (i više puta dnevno) na ruke i nokte nanosite ulje ili kremu, tj. „nahranite nokte“,- nemojte nanošenje polutrajnog laka po-navljati prečesto, zapamtite da je noktu za potpuni oporavak potrebno najmanje 6 mjeseci,- nemojte dopustiti rašpanje ili brušenje nokta, ni mehaničkim ni električnim brusi-licama i rašpama,- lakiranjem noktiju popravit ćete tek nji-hov izgled, ali ne i njihovo zdravlje, dapače neki lakovi mogu oštetiti zdravlje nokta,- pri nanošenju polutrajnog laka nemojte dopustiti da lak dođe u dodir s kožom ili kožicama,- ako se odlučite za polutrajni lak, odabe-rite onaj nekog poznatog proizvođača čije sastojke možete provjeriti, to je jedini način da izbjegnete alergijske reakcije; ne kupuj-te lakove preko interneta jer vam nitko ne jamči kvalitetu proizvoda; polutrajne la-kove određene kvalitete možete nabaviti

samo u ovlaštenim salonima. ■

Novootkriveni slučajevi melanoma na noktima pripisuju se učinku UV svjetla koje se koristi u nanošenju trajnih i polutrajnih lakova za nokte

6 mjeseci potrebno je za potpuni oporavak nokta nakon odstranjivanja polutrajnog laka

Lak za nokte ne upija se u tijelo, ali oštećuje površinski sloj keratina i time remeti cjelokupnu keratinsku strukturu nokta

! Zapamtite

50-51 Lakovi.indd 5150-51 Lakovi.indd 51 6/18/12 6:23:10 PM6/18/12 6:23:10 PM

52 Zdrave vijesti

tijelo

Vjerojatno ste, na temelju iskustva, shvatili da kozmetički proizvodi za mršavljenje ne djeluju poput čarobnog štapića koji opseg vaših

bedara ili jastučiće celulita može smanjiti u nekoliko sati ili dana. No u ljekarnama, drogerijama i parfumerijama redovito, svake godine pred ljeto, nailazimo na nove proizvode s novim obe-ćanjima. Pojedinačni proizvodi ili cijele kolekcije, neke i s masažerima koji poboljšavaju djelovanje aktiv-nih tvari, obećavaju nam uži struk i bokove, čvršću kožu, manje celulita i potkožnih masnoća. Velikih no-vosti i inovacija nema, tek poneka nova aktivna tvar uz stare i doka-zano djelotvorne savjete o značaju zdravog načina života i kretanja.

Znači li to da su kreme za mršavlje-nje nepotrebne? Ne, one djeluju, ali ne mogu zamijeniti kretanje i tjelesnu ak-tivnost, zdravu prehranu i unos tekućine.Izostane li jedan od navedenih čimbenika, izostat će i rezultati koje očekujete.

Počnite od tanjuraNepotrebno je trošiti vrijeme i novac na skupe tretmane i/ili kozmetičke kreme ne mijenjajući pritom navike.

Prehrana mora biti lako probavljiva i uravnotežena. To ne znači gladovanje ili di-jetu. Potrebno je u jelovnik uvrstiti namir-nice većeg volumena, a manje kalorijske vrijednosti. Ta svojstva ima voće i povrće bogato vlaknima, vodom i raznim antiok-sidansima.

Treba im dodati proteine, no one s ma-nje masnoće (ribu, bijelo meso, tofu…), koji će potaknuti metabolizam i pomoći sagorijevanju masnoća. Škrob i šećer treba svesti na minimum te ne zaboraviti da je unos tekućine neophodan za pravilno pro-čišćavanje organizma, izlučivanje suvišnih i štetnih tvari.

Krećite seVažno je potrošiti više kalorija od količine koju unosimo hranom, na taj će način naše tijelo posegnuti za vlastitim zalihama i - mr-

šavjeti. Ako se ne bavite sportom, dovoljno je kretati se - hodati, trčati, voziti bicikl... ali redovito. Najbolje bi bilo svakodnevno.

Koja krema?Krema za mršavljenje može (i mora) djelo-vati višestruko. To znači da mora sadržavati više aktivnih tvari koje djeluju u sinergiji, a svaka od tih tvari poboljšava učinak ostalih sastojaka. Aktivne tvari tih proizvoda mogu:● ograničiti nakupljanje masnoća time što ograničavaju proces lipogeneze, tj. stvara-nja i nakupljanja masnoća,

● povećati energetsku potrošnju stanica potičući proces lipolize, tj. razgradnje ma-snoća,● potaknuti izlučivanje masnoća i otpad-nih tvari time što potiču površinsku cirku-laciju koja je neophodna za pravilno dreni-ranje tkiva.

U sastavu kvalitetne kreme za mršavlje-nje moraju se naći i aktivne tvari koje učvr-šćuju i potiču obnavljanje struktura kože kako bi se spriječilo opuštanje i gubitak elastičnosti kože, što je vrlo česta poprat-na pojava mršavljenja.

Nepotrebne su i suvišan trošak ili odlično otapaju masnoće? Obje tvrdnje su dijelom točne i netočne, doznajte zašto

i

Kreme zamršavljenješto doista mogu?

Kreme za mršavljenje djeluju! Ne

poput čarobnog štapića, već

kao pomoć i dio zdrava i pravilna

načina života

52-53 mrsavljenje ljepota.indd 5252-53 mrsavljenje ljepota.indd 52 6/18/12 6:24:49 PM6/18/12 6:24:49 PM

53Zdrave vijesti

Što potražiti na popisu sastojakaMeđu aktivnim tvarima koje su poželjne u kremama za mršavljenje izdvojili smo one koje djeluju najbolje i koje se doista ispla-ti potražiti na popisu sastojaka kreme od koje očekujete da vam pomogne oblikova-ti tijelo:● Kofein (Caff eine)● Kava (Coff ea arabica)● Zeleni čaj (Camelia sinensis)● Guarana (Paullinia cupana)Neki sastojci potiču energetsku potrošnju stanica:● Escin (Escin)● Ekstrakt algi (Fucus vesiculosus) ● Ginko (Ginkgo biloba)● Teofi lin (Theophylline)Za dreniranje su najbolji:● Divlji kesten (Aesculus hippocastanum)● Bršljan (Hedera helix)● Veprina (Ruscus aculeatus)● Suručica ili majska kraljica (Spiraea ul-maria)Za učvršćivanje kože preporučuje se silicij i

tvari koje ga sadrže jer poboljšava struktu-ru vezivnog tkiva: ● Preslica (Equisetum arvense)● Metilsilanol manuronat (Methylsilanol mannuronate)

Kvalitetna masažaNeka esencijalna ulja poboljšavaju tonus kože, stoga je korisno dodati ih kremama za masažu. No nanosi li se krema brzo i površno, ma kako da su njeni sastojci kva-

litetni, ona neće dati željene rezultate. Ne-ophodna je kvalitetna masaža, odnosno važno je kako nanosimo kremu.

Potrebna je i ustrajnost. Kremu naime treba nanositi ujutro i navečer ili, ovisno o formuli, ujutro ili navečer - no svakodnev-no, pa i kad smo umorni i kad nam se žuri.

Neki proizvođači preporučuju specifi čne postupke nanošenja. Isplati se poslušati te savjete jer mogu znatno poboljšati učinak proizvoda.

Još o rezultatimaPrimamljivim obećanjima na reklamama proizvoda teško je odoljeti. Uzmite ih s ma-lom dozom opreza, ne zato što su lažna, već zato što su sročena upravo tako da vas privuku.

Navedeni rezultati testiranja točni su, moraju biti točni jer to nalažu propisi, no svaki je slučaj drugačiji, zapravo nije svaka debljina ista. Osim toga svatko od nas ima i drugačije navike, drugačije se hranimo... Pogrešno je stoga očekivati da ćemo s istim proizvodom postići jednake rezultate. ■

Kreme mogu:Kreme mogu:- poboljšati izgled, učvrstiti i zagladiti kožu- potaknuti razgrađivanje masnoća- spriječiti stvaranje novih masnih zaliha- potaknuti cirkulaciju- poboljšati pročišćavanje i izlučivanje otpadnih tvari

52-53 mrsavljenje ljepota.indd 5352-53 mrsavljenje ljepota.indd 53 6/18/12 6:24:53 PM6/18/12 6:24:53 PM

54 Zdrave vijesti

prehrana

Ako ste se odlučili za povrtno-voćnu dijetu ili prehra-nu, iz bilo kojeg razloga, nemojte zaboraviti na važ-nost unosa proteina, barem onih biljnih, ako već ne životinjskih. Proteini su važni gradivni elementi na-šeg tkiva, a njihov nedostatak u organizmu najprije se može vidjeti na kosi: suha kosa sklona istanjiva-nju, pucanju i listanju vlasi najčešće je signal da tijelu nedostaje proteina. To se prosječno javlja već 4-6 tjedana od nastanka defi cita proteina u organizmu.

Uvijek svježeU nutritivnim vrijednostima sezonskog voća i povrća možete uživati cijele godine. Iscijedite sok od svježeg voća ili povrća, ulijte ga u posu-dice ili vrećice za led i zamrznite. To je najjednostavniji način da saču-vate većinu nutritivnih vrijednosti i osigurate si zalihe svježih i zdravih napitaka tokom ljeta.

U organizaciji Nestlé žitarica sredinom lipnja održan je okrugli stol na temu “Na-vike i učestalost doručkovanja kod djece“. Stručnjaci iz područja školske medicine,

predškolske skrbi i nutricionizma: dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. iz HZJZ-a, doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing. nutricionizma pri KBC-u Zagreb

i vlasnica tvrtke Vitaminoteka, gđa. Ljiljana Vučemilović, glavna sestra Dječjeg Centra Sunce te koautorica priručni-ka “Prehrambeni standard za planiranje prehrane u dječjem vrtiću - jelovnici i normativi”, prof. dr. sc. Ines Panjkota Kr-bavčić s Prehrambeno-bio-tehnološkog fakulteta Zagreb i poznata hrvatska glumica

Bojana Gregorić Vejzović iznijele su po-datke i svoja iskustva o navikama djece i statusu uhranjenosti, s posebnim nagla-skom na učestalost doručka. Okrugli stol zaključuje da je za zdrav doručak potreb-no odabrati nutritivno vrijedne namirnice kao što su pecivo ili žitne pahuljice od cje-lovitog zrna, mlijeka i mliječnih proizvoda (ili drugih visokovrijednih izvora proteina i kalcija) te voća ili voćnog soka. Različita istraživanja istaknula su jedan zajednički trend - uloga roditelja je neupitna, a rodi-telj koji doručkuje svojim primjerom ima izuzetno velik i pozitivan utjecaj na razvoj te dobre navike u djeteta.

Manjak vitamina i mi-nerala te elemenata u tragovima može se ma-nifestirati gubitkom teka, neprestanim osjećajem umora i pojačanom osjet-ljivošću na infekcije. Centravit ENERGY je multivitaminsko-mine-ralna formula vrhunske kvalitete obogaćena en-zimom Q10. Uz redovnu i zdravu prehranu te umje-renu tjelovježbu već samo

1 tableta Centravit ENERGY na dan može po-moći u očuvanju zdravlja.

KRASTAVAC PROTIV ŽEĐI i suvišnih kilograma

Nedostaje vam VITAMINA?

Nije bogat ni mineralima (sadrži tek nešto malo kalija, 140 mg u 100 g) ni vitaminima, ali je odličan za nadoknadu tekućine jer čak 96,5% ukupne težine krastavca čini voda. Pojedete li ½ kg krastavaca, organizmu ste osigurali jednaku količinu tekućine kao da ste popili bočicu mineralne vode! Krastavac je usto si-romašan i kalorijama: 100 grama ima svega 14 kcal. Dakle, ima barem dva razloga da ga uvrstite u ljetnu prehranu.

Doručak najvažniji dnevni obrok

NE ZABORAVITE PROTEINE

i

54-55 prehrana.indd 5454-55 prehrana.indd 54 6/18/12 6:38:06 PM6/18/12 6:38:06 PM

55Zdrave vijesti

Rajčice, paprika, lubenica idealan su dodatak ljetnom jelovniku. Osim osvježenja osigura-vaju nam određenu količinu snažnog antiok-sidansa likopena. Ako to već i znate, možda ipak ne znate koja je od tih namirnica najbo-gatija likopenom:

Učinkovita borba s pretilošću te održavanje rav-noteže i vitalnosti cjelokupnog organizma izisku-ju integralni, interdisciplinarni i holistički pristup usmjeren prema cjelovitom restauriranju zdrav-lja, zaključeno je na okruglom stolu „Holistički pristup ravnoteži tjelesne težine“ održanom po-četkom lipnja, na kojem su sudjelovali dr. med. Aleksandar Soltyšik, nutricionistica Karmen Matković i Jasna Šafar, certifi cirani life coach. U svojoj dugogodišnjoj praksi liječenja preko-mjerne tjelesne težine dr. med. Soltyšik pred-nost daje metodama biološke medicine koje zagovaraju pročišćavanje organizma. - Najčešće pacijentima preporučim jednu od metoda čišćenja organizma koju potpomažem nizom suplemenata i pomoćnih ljekovitih tvari na prirodnoj bazi, poput Metasysa, što je zapra-vo čisti vodeni ekstrakt zelenog čaja - istaknuo je dr. Soltyšik, dodavši kako spomenuti dodatak prehrani dovodi postupno do „temeljite meta-boličke preobrazbe organizma“, što dokazuju brojne kliničke studije.

100 grama sadrži mcg likopena

Lubenica 4232

Rajčica 2573

Crvena paprika 308

Birajte crvenoBirajte crveno

Lubenica 4232

Rajčica 2573

Crvena paprika 308

Metodama biološke medicine protiv PRETILOSTI

54-55 prehrana.indd 5554-55 prehrana.indd 55 6/18/12 6:38:19 PM6/18/12 6:38:19 PM

56 Zdrave vijesti

nutrijenti

Breskva umjesto maske, grožđe umjesto pilinga, soja umjesto losi-ona. Pravilna i redovita njega ne-ophodna je za lijepu kožu, no često

čujemo da ljepota dolazi iznutra. Dakle, osim krema, maski i losiona hranjivog, hidratantnog ili zaštitnog djelovanja iteka-ko je važno čime kožu hranimo „iznutra“. I novija istraživanja po-tvrđuju: siguran put do ljepote vodi preko tanju-ra. Postoje namirnice koje pridonose mladenačkom izgledu i vitalnosti kože, a neke je bolje zaobići u širo-kom luku. Posebno se to savjetuje ljeti, kad je zbog izloženosti UV zrakama koža osjetljivija te na udaru većeg broja slobodnih radikala, u prvom redu zbog dje-lovanja sunca. Stoga posegnite za pravim namirnicama i brzo ćete vidjeti rezultate.

Što ubrzava starenjePrirodni proces obnavljanja stanica kože traje otprilike 28 dana, no usporedo sa starenjem taj se proces usporava. Pravil-nom prehranom moguće je osigurati koži vitalne tvari koje će joj pomoći da održi

„mladenački“ ritam procesa obnavljanja, ali i da se obrani od UV zraka. Poznato je naime da su UV zrake jedan od najjačih ubrzivača starenja, no takav učinak imaju i neke namirnice, odnosno sastojci nekih namirnica.

Glavni neprijatelj mladenačke svježine kože jesu ugljikohidrati s visokim glikemij-skim indeksom (slatkiši i jela od bijelog brašna). Ugljikohidrati vrlo brzo dospijeva-ju u krv i potiču izlučivanje inzulina u gušte-

Siguran put do lijepe i zdrave kože vodi preko tanjura

Ljeti izbjegavajte sojuOsjetljivost kože na svjetlo pojačava se pod djelovanjem određenih namirnica, dodataka prehrani i lijekova. Posebno su oštećenjima od UV zraka sklone osobe svijetle puti, a fotoosjetljivost mogu pojačati i neke namirnice: citrusi, smokve, celer, komorač, kim, korijandar, peršin, čaj od majčine dušice. Osobe tamnije puti trebale bi izbjegavati biljke koje sadrže supstancije slične estrogenu jer pospješuju promjenu pigmenta kože. Dakle ljeti oprezno konzumirajte soju, kelj, senf i bosiljak, kao i preparate od crvene djeteline (sadrže izlofl avone, fi tohormone strukturom slične estrogenu).

e soj

UV zaštita iz namirnica

olazi iznutra. Dakle, losiona

nog ili iteka-

ožuI

o-do nju-koje kom ože, ai u širo-se to savjetuje

Omega-3 masne kiseline znatno su bolji izbor od

omega-6

56-57 nutrijenti.indd 5656-57 nutrijenti.indd 56 6/18/12 6:39:31 PM6/18/12 6:39:31 PM

57Zdrave vijesti

rači. Osim što djeluje na razinu šećera u krvi, inzulin pospješuje nakupljanje zali-ha masnoće, a uz to zajedno sa šećerom izaziva male upalne procese u vezivnom tkivu i koži. Rezultat tih djelovanja je sljepljivanje vlakana kolagena, ona gube elastičnost i postaju kruta. Upra-vo se ta mikroskopska upalna žarišta, prema novim istraživanjima, smatraju glavnim uzrocima stvaranja bora i opu-štanja vezivnog tkiva.

No postoje i ugljikohidrati niskoga glikemijskog indeksa i drugačijeg djelo-vanja, a sadrže ih integralne namirnice. Pri pripremanju riže i tjestenine važno je ne raskuhati ih jer molekule šećera iz tako skuhanih namirnica sporije dospi-jevaju u krv.

Inzulin i šećer nisu jedini ubrzivači starenja, takav učinak ima i arahidon-ska kiselina. Ona je neophodna za život, ali ako se u organizam unosi u prekomjernim količinama, može biti kontraproduktivna. Sadrže je svinjeti-na, suhomesnati proizvodi i iznutrice. Ta kiselina također izaziva upale tkiva, a organizam je i sam stvara uz pomoć namirnica kao što su margarin, ulje suncokreta, ulje grožđanih koštica, sva ulja bogata omega-6 masnim kiselinama. Upravo te masne kiseline, koje se često ističu kao izrazito zdrave i korisne, imaju i drugačije

djelovanje. Za svakodnevnu prehranu znatno je mudrije odabrati ulja koja sadrže ome-ga-3 masne kiseline: ulje lana, repice i lješnjaka. Omega-3 ma-sne kiseline suzbijaju negativna djelovanja arahidonske kiseline.

O slobodnim radikali-ma i njihovu štetnom dje-lovanju često se govori i piše.

Uz to što trajno oštećuju stanice, te čestice izazivaju i upalne procese, pa tako imaju dvostruko štetno djelovanje.

Što usporava starenjeRiba, i to ona masnija, za kožu je pravi elik-sir mladosti i ljepote. Riblje ulje izvrstan je izvor omega-3 masnih kiselina koje spreča-vaju upale u tkivima. Trebalo bi zato barem dva puta tjedno jesti ribu, i to plavu ribu (srdelu, skušu, tunjevinu, losos). Ako niste ljubitelj ribe ili vam nije dostupna, osigu-rajte svoju dozu omega-3 masnih kiselina dodacima prehrani u obliku kapsula. Ome-ga-3 masne kiseline naći ćete i u lanenom ulju i sjemenkama lana.

Brazilski oraščići bogati su selenom koji neutralizira djelovanje slobodnih radikala, te kromom koji snizuje razinu šećera u krvi. Pojedite svakog dana nekoliko brazilskih oraščića.

Polifenoli iz zelenog i crnog čaja te iz čaja od bobičastog voća i citrusa štite stanice od oksidacije. Dnevno popijte pola litre ili litru nekog od navedenih čajeva, jedite bo-rovnice, ribiz i ostalo bobičasto voće. I ta-mna čokolada sadrži polifenole - ipak, ne pretjerujte jer sadrži i šećer.

Artičoke razgrađuju masnoće u krvi i pomažu sniziti razinu štetnog kolesterola. Protuupalno djeluje i kurkuma (dnevno se preporučuje do pola žličice) te korijen đumbira.

Unutarnja zaštita od suncaOsim kremama za sunčanje s visokim SPF i mineralnim fi ltrima kožu od UV zraka mo-žete zaštititi i prehranom. Postoje namirni-ce koje će ojačati prirodnu obranu od sunca i omogućiti vam dulji boravak na suncu bez opasnosti od opeklina.

Stvaranje te prirodne obrane traje ot-prilike dva mjeseca, dakle potrebno je dva mjeseca prilagoditi jelovnik, a iste namirni-ce nastaviti jesti i za vrijeme sunčanja.

U osnovi takve prehrane je beta-karo-ten. Dnevno bi ga trebalo unijeti oko 200 mg, a tu količinu sadrže dvije mrkve ili 200 ml soka od mrkve, jedna porcija špinata ili dva slatka krumpira. Korisno je svakodnev-no dodati još i 15 mg likopena, a sadrži ga

200 ml soka od rajčice, 300 g lubenice, 1 žlica koncentrata rajčice ili tanjur

juhe od rajčice (sirova rajčica sadrži manje likopena).

Prirodne obrambene sposobnosti kože također jača više ribe i bobičastog voća. Najbolje bi bilo sva-

kodnevno popiti dvije čaše soka od bobičastog voća,

zeleni ili crni čaj, a ribom za-mijeniti meso u svakoj prilici.Ako vam je ovaj način pre-

hrane nedostupan, posegnite ba-rem za dodacima prehrani, koža će

vam biti zahvalna. ■

djelo

Pripazite na unos bjelančevina,

savjetuje se 1 gram po kilogramu

tjelesne težine dnevno

Beta-karotenBeta-karoten200 mg dnevno200 mg dnevno

OVISNO O FOTOTIPUDnevni dodatak za zaštitu svijetle puti iznosi: 50 mcg selena, 10 mg cinka, 200 jedinica vitamina E, 300 mg vitamina C i 1,5 g omega-3 masnih kiselina.Za zaštitu tamnije puti mediteranskog tipa kože idealna formula glasi: 50 mcg selena, 4000 jedinica vitamina A (ne u trudnoći), 500 mg vitamina C, 200 jedinica vitamina E i 1 g omega-3 masnih kiselina.

56-57 nutrijenti.indd 5756-57 nutrijenti.indd 57 6/18/12 6:39:35 PM6/18/12 6:39:35 PM

58 Zdrave vijesti

voda

Ljudsko tijelo u prosjeku sadrži 60-75% vode, a ras-poređena je u stanicama, organima, tkivima, krvi... ima je i u mišićnom tkivu, i to više od 75%, pa čak i u zubnoj caklini, iako samo 2% . Dakle, bez vode nema

života, neophodna je za odvijanje svih vitalnih procesa, a gubimo je stalno, putem kože, znoja, urina, stolice, pa

i disanjem. Nevidljivim isparavanjem kroz kožu dnev-no izgubimo otprilike 3,5 dl vode, mokrenjem 1-1,5

litru, no najviše vode možemo izgubiti znojenjem, od 1 decilitra do nekoliko litara dnevno, ovisno o okolnostima.

Opasni gubitakOnog trenutka kad osjetimo žeđ naše tijelo već je

u „opasnom minusu“. Osjećaj žeđi javlja se naime tek na kraju dugog niza procesa koji se pokreću

kad tijelu ponestane vode. U trenutku kad se količina vode u tijelu svede na nepoželjno

malu, bolje reći nedovoljnu, u krvi se po-visuje koncentracija minerala, a ta po-

ruka stiže do mozga i aktivira hipofi zu (žlijezdu koja kontrolira proizvodnju

hormona), ona u stanje pripravnosti stavlja bubrege koji počinju štedjeti,

a hipofi za im u tome pomaže izlu-čivanjem hormona vazopresina

ili antidiuretskog hormona koji bubrezima omogućava zadr-

žavanje vode, odnosno izlu-čivanje vrlo koncentrirane

mokraće.Žlijezde slinovnice zbog

nedostatka vode koju dobivaju iz krvne plazme

ne mogu proizvoditi slinu. Istovremeno iz usne šupljine,

putem receptora sline, prema moždanoj kori kreće upozo-renje o suhoći sluznice.

Tek na kraju tog niza „komunikacija“ između pojedinih tjelesnih organa i dijelova naše tijelo reagira osjećajem žeđi, a to je posljednji stadij cijelog niza povezanih procesa koji su se već dogodili.

Čim otpijemo nekoliko gutljaja vode, krv postaje rjeđa, osmotski tlak vraća se u normalne vrijednosti. Hipotala-mus prestaje slati upozorenja, a receptori volumena u srcu bilježe povećanje volumena krvi i obavještavaju hipofi zu da prestane izlučivati antidiuretski hormon. Stanje uzbune u organizmu prestaje, nestaje osjećaj žeđi.

Zašto, kada i kolikoŠto se događa kad tijelo presuši i kako, usprkos vrućini ili tjelesnim naporima, održati razinu vode stabilnom

30-40 ml30-40 ml po jednom kilogramu tjelesne težine je količina vode koju bi dnevnodnevno

trebalo popiti

????

??

????

koliko vode.indd 58koliko vode.indd 58 6/18/12 6:44:21 PM6/18/12 6:44:21 PM

59Zdrave vijesti

ko piti?Opasni manjakKad dehidracija dosegne 5-6% ukupne tjelesne težine, tada postaje opasna.

U normalnim klimatskim uvjetima i u stanju mirovanja u jednoj minuti gubimo manje od 1 ml vode. No s povećanom tjelesnom aktivnošću i porastom temperature okoliša u jednoj minuti možemo izgubiti 15-25 ml vode.

Iako naš organizam posjeduje mehanizme pomoću kojih štedi vodu, svaki gubitak potrebno je nadoknaditi, u protiv-nom se događa sljedeće:

Zdrava ravnotežaPosebno nas ljeti upozoravaju na nužnost unosa određe-ne količine vode želimo li izbjeći tegobe i sačuvati zdravlje. Ta upozorenja najviše se odnose na starije osobe i djecu, no trebali bismo ih se svi pridržavati te uvijek pri ruci imati čašu vode, piti dovoljno, spriječiti „opasan“ gubitak vode... No koli-ko nam je vode doista potrebno? Nekom će trebati dvije litre, nekom tri, nekom će biti dovoljna jedna litra. Sve ovisi o nači-nu života, načinu prehrane, tjelesnoj aktivnosti.

Oni u čijoj prehrani prevladava voće i povrće trebat će ma-nje tekućine, kao i oni sa slabom ili umjerenom tjelesnom aktivnošću jer znojenjem troše manju količinu vode od pri-mjerice sportaša. Potreba za vodom je dakle individualna.

Kada pitiNajbolje je često tokom dana piti male količine. No kako bi ti-jelo doista moglo iskoristiti sve blagodati vode, potrebno je:- piti sporo i nikada ledenu vodu koja može izazvati kongesti-ju (navalu krvi u neko tkivo ili organ) i prekomjerno znojenje te tako ponovno povećati potrebu za unosom vode,- piti i tokom obroka, unatoč raširenom, ali pogrešnom mi-šljenju da je pijenje vode uz obrok štetno; istina je potpuno suprotna: mali gutljaji vode potiču izlučivanje želučanih so-kova, a popijete li tijekom obroka pola litre vode, probavu nećete ni usporiti, ni otežati;- piti između obroka preporučuje se i korisno je jer taj unos tekućine olakšava odvijanje nekih fi zioloških procesa kao što je izlučivanje natrija unesenog hranom, te poboljšava rad bubrega i crijeva. ■

Postotakgubitka vode

Posljedice u odnosuna tjelesnu težinu

2% Slabije psihofi zičke sposobnosti

4% Slabiji mišićni rad

5% Želučane i crijevne smetnje

6% Gubitak tjelesne topline

7% Haluciniranje

8% Zastoj cirkulacije, infarkt srca

koliko vode.indd 59koliko vode.indd 59 6/18/12 6:44:33 PM6/18/12 6:44:33 PM

60 Zdrave vijesti60606060 ZdZdZdraravevevevee vv vijijijesesestititti

na dijeti

Struk, trbuh, bedra kritične su točke na kojima se talože potkožne ma-snoće. Želite li ih smanjiti, ne mora-te gladovati ili biti na strogoj dijeti.

Vrlo često odricanja za stolom pokažu se beskorisna, a mogu biti i štetna. Istraživa-nja su potvrdila da se izgladnjujućim dije-tama uz nedostatak nutrijenata postiže i tzv. “jo-jo” učinak, odnosno izgubljeni se kilogrami brzo vraćaju.

Da bi bila djelotvorna i dala trajne rezultate, dijeta ne smije osku-dijevati kalorijama, mora osigu-rati dovoljno energije, ali i sve potrebne nutrijente (ugljikohi-

drate, bjelančevine, masnoće, vitamine i minerale). Dakle, nije

stvar u odricanju nego u pravilnom odabiru namirnica.

Dovoljno je tjedan danaPredlažemo vam dijetu

s dnevnim unosom od 1300 kcal, kojom ćete u sedam dana

izgubiti 2 kilograma. Dijetu provodi-te tjedan ili najviše dva tjedna, a dodatni

savjeti pomoći će vam da u zadanom roku postignete željene rezultate.

Tjedni jelovnikPonedjeljakDoručak: čaj ili kava + 2 kriške integralnog kruha Međuobrok: sok od svježe iscijeđenog povrćaRučak: 50 g tjestenine s umakom od po-vrća i 2 žličice ribanog sira + 100 g bijele ribe pečene u pećnici + miješana salata + voće po željiVečera: 100 plave ribe pečene u pećnici + 50 g sira + 30 g integralnog kruha + 200 g kuhanog povrća

Dva tjedna za vitko tijeloDnevni kalorijski unos zadovoljit će energetske potrebe tijela, a raznovrsni jelovnik osigurati sve potrebne nutrijente. Nakon tjedan dana kazaljka na vagi pokreće se ulijevo

na dijeti.indd 60na dijeti.indd 60 6/18/12 6:45:43 PM6/18/12 6:45:43 PM

61Zdrave vijesti

UtorakDoručak: čaj ili kava + 8 suhih keksaMeđuobrok: obrani jogurt + ½ bananeRučak: 70 g riže s mesnim umakom i 2 žli-čice ribanog sira + 100 g junetine pržene na grilu i začinjene začinskim biljem + salata po izboru + jabukaVečera: 100 g kuhane piletine bez ko-žice + 200 g kuhanog povrća + 30 g integralnog kruha

SrijedaDoručak: čaj ili kava + 2 kriške integralnog kruhaMeđuobrok: 50 g sira + 1 jabukaRučak: 60 g tjestenine s umakom od rajči-ca i 2 žličice ribanog sira + 100 g ribe pržene na grilu + miješana salata + ½ kruškeVečera: 100 kuhane bijele ribe + 50 g sira + 200 g kuhane blitve + 30 g integralnog kruha

ČetvrtakDoručak: čaj ili kava + 8-10 suhih keksaMeđuobrok: 30 g sira + 1 jabukaRučak: 60 g tjestenine s umakom od povr-ća po želji i 2 žličice ribanog sira + 100 g ribe pržene na grilu + salata po želji + grožđeVečera: 50 g riže + 100 g pirjane junetine + 200 g povrća kuhanog na pari

PetakDoručak: čaj ili kava + 2 kriške integralnog kruhaMeđuobrok: 30 g sira + grožđeRučak: 50 g tjestenine s mesnim umakom i 2 žličice ribanog sira + 100 g plave ribe pržene na grilu + miješana salata + 1 jabukaVečera: 100 g pilećih prsa ku-hanih na pari + 50 g integralnog kruha + 200 g povrća kuhanog na pari

SubotaDoručak: čaj ili kava + 8-10 suhih keksaMeđuobrok: obrani jogurt + 2 kriške ana-nasaRučak: 50 g riže sa 50 g graška i 2 žličice ribanog sira + 100 g purećih prsa prženih na grilu + miješana salataVečera: povrtna juha sa 40 g tjestenine + 100 g mesa pirjanog na luku + 200 g povr-ća po izboru

NedjeljaDoručak: čaj ili kava + 2 kriške integralnog kruha s maslacem i marmeladom + omlet od 2 jajaMeđuobrok: 50 g sira + ½ kruške

Ručak: 50 g lazanja s mesom i 2 žliči-ce ribanog sira + 100 g ribe pržene na grilu + miješana salata + grožđeVečera: 80 g srdela prženih na grilu + 50 g integralnog kruha + 200 g povrća po izboru

Za bolje rezultateJedite sirAko želite povećati potrošnju organizma, uzimajte kalcij. Prema jednom američkom istraživanju unos od 1200 do 1300 mg kal-

cija dnevno omogućava dvostruko brži gubitak kilograma. Potrebnu količinu kalcija osigurat ćete ako na jelovnik uvrstite sireve: ● 100 g parmezana = 1169 mg kalcija● 100 g ementalera = 1145 mg kalcija● 100 g ovčjeg sira = 900 mg kalcijaZa brže mršavljenjeTjestenina s mesom ili ribom po-

spješuje mršavljenje. Taj učinak objaš-njava se djelovanjem ugljikohidrata koji povećavaju razinu inzulina. No kombiniraju li se ugljikohidrati s bjelančevinama, organizam će proizvoditi manje inzulina i u ujednačenim količinama. Kad je razina inzulina niska, metaboli-zam se aktivira i bolje sagorije-va bjelančevine. U tom procesu proizvode se omega-3 masne kiseline koje pospješuju stvaranje mišićne mase na šte-tu masne mase.Zašto provoditi dijetuBez obzira na to koju dijetu provodite (osim onih ekstremno restriktivnih), tvrde ame-

rički nutricionisti, u jednoj godini tjele-snu težinu možete smanjiti za 4 - 5%. Di-jete usto pomažu regulirati razinu štetnog kolesterola te smanjuju rizik od infarkta srca za čak 15%. Dakle, svaka dijeta djeluje, uz uvjet da u organizam unosimo manje kalorija nego što ih trošimo. No problem je zadržati postignute rezultate. Neuravno-težene dijete ne stvaraju zdrave navike, a cilj je dijete smanjiti tjelesnu težinu i trajno usvojiti zdrave navike prehrane.Nahranite se mirisomPrema istraživanju američkih liječnika miris hrane smanjuje apetit. Arome koje osloba-đa hrana uspješno varaju mozak, koji će, što dulje mirišete hranu, sve više vjerovati da je sit. Miris hrane, kažu liječnici, izaziva lučenje hormona sitosti. Isplati se probati: prije početka jela mirišite!Riba se brže probavljaSrdele, skuše, tuna… i ne samo plava riba osiguravaju istu količinu bjelančevina kao i meso, a brzo se i lako probavljaju. Tajna je

u posebnoj građi ribljega ve-zivnog vlakna koje je kraće i brže se razgrađuje. I kolagen, glavna riblja bjelančevina, razgrađuje se na niskim temperaturama zbog čega se riba kuha kraće, a time su

nutrijenti koje sadrži bolje očuvani.Blokirajte šećerJedite namirnice koje sadrže purin, primje-rice piletinu, leću, grašak, brokulu i cvjeta-ču, jer purin usporava asimilaciju šećera u crijevima. ■

Svakog dana popijte

najmanje pola litre biljnog čaja

Moguće je usporiti asimilaciju

šećera u crijevima

na dijeti.indd 61na dijeti.indd 61 6/18/12 6:45:59 PM6/18/12 6:45:59 PM

62 Zdrave vijesti

Adolescenti koji ne jedu dovoljno vlakana skloniji su debljini i imaju veće vrijednosti po-kazatelja upale u krvi, odnosno povećani rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Preporučeni dnevni unos vlakana je 28 grama za žene i 38 grama za muškarce, a samo 1% mladih Amerikanaca stvarno konzumira preporučene dnevne vrijednosti vlakana. Unos vlakana treba povećati na način da se više jede voća, povrća i cjelovitih žitarica. Adoles-centi koji uzimaju premalo vlakana imaju i veće nakupine masnih naslaga oko trbuha, veće vrijednosti upalnih faktora (primjerice citokina) te niže vrijednosti protektivnog adi-ponektina, koji pomaže tijelu u iskorištavanju glukoze, a sprečava i upalna stanja. Vlakna djeluju na način da ubrzavaju prolazak hrane kroz probavni sustav, poboljšavaju osjetlji-vost na inzulin i ubrzavaju osjećaj sitosti, čime indirektno smanjuju ukupnu konzumaciju hrane. Također, apsorbiraju i eliminiraju upalne faktore. Izvor: Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism

Više vlakanau prehrani adolescenata

Banane za sportašeBanane su već dugo omiljeni izvor energije sportaša. Bogate su kalijem i ostalim nutri-jentima, a biciklisti, trkači ili pješaci ih jed-nostavno mogu nositi uz sebe. Istraživanje američkih znanstvenika otkriva neke nove dobrobiti tog voća. Uspoređivan je učinak banana i ugljikohidratnog sportskog na-pitka tijekom intenzivne vožnje bicikla. Biciklisti su dobivali ili čašu napitka ili pola banane, svakih 15 minuta tijekom utrke na 75 km u trajanju od 2,5 do 3 sata. Učinak banana i sportskog napitka bio je identi-čan, no konzumiranje banana ima nekoliko dodatnih aduta. Izvor je antioksidansa ko-jih nema u sportskim napicima, sadrži više različitih nutrijenata uključujući vlakna, kalij i vitamin B6, a sadrži i zdraviju mješa-vinu šećera u odnosu na sportska pića. Ovo istraživanje naglašava da sportaši mogu izabrati zdravije izvore ugljikohidrata koji će im biti jednako korisni kao da su uzeli specijalizirani sportski napitak. Izvor: PLoS ONE

Izaberite grožđice kao grickalicuGrickanje grožđica kontrolira osjećaj gladi i potiče sitost u djece, objavili su kanad-ski znanstvenici. Na taj se način sprečava prekomjerni unos kalorija i produljuje osjećaj sitosti. Istraživanje je provedeno na dječacima i djevojčicama normalne tjelesne mase u dobi od 8 do 11 godina. Djeca su dobivala grožđice ili neke druge grickalice: grožđe, čips, čokoladne kekse. Svako je dijete dobivalo i standardizirani obrok. Istraživanje je trajalo tri mjeseca. Rezultati ispitivanja su sljedeći: kod dje-ce koja su kao grickalicu između obroka dobivala grožđice zabilježena je manja ukupna konzumacija hrane taj dan i veći osjećaj sitosti u odnosu na one koji su jeli ostale grickalice. Posljedično, ta su djeca imala i manji sveukupni kalorijski unos uzimajući u obzir sve obroke (doručak, jutarnja užina, ru-čak, užina nakon škole). Kon-zumacija grožđa, čipsa i keksa rezultirala je 56%, 70% i 108 % većim unosom kalorija u odnosu na grožđice. Premda su sve grickalice smanjile su-bjektivan osjećaj gladi, želja za hranom je bila najslabija nakon konzumacije grožđica. Izvor: University of Toronto

Češnjak bolji od antibiotikaAmerički su znanstvenici otkrili da je sastojak češnjaka sto puta učinkovitiji od dva popular-na antibiotika, eritromicina i ciprofl oksacina, u borbi protiv bakterije Campylobacter, jednog od najčešćih krivaca za bolesti crijeva uzrokovanih hranom. Simptomi infekcije bakterijom uključuju proljev, grčeve, bol u trbuhu i vrućicu. Bakterija također može potaknuti i pojavu rijetkog paralizi-rajućeg poremećaja koji se zove Guillain-Barréov sindrom. Bakterija se prenosi konzumacijom nedovoljno termički obrađenog mesa peradi ili preko kontaminiranih površina ili posuđa korište-nog u pripremi jela od peradi. Sastojak češnjaka pokazao se učinkovitim u liječenju infekcija tom bakterijom. On djeluje bolje od antibiotika jer prolazi kroz zaštitni biofi lm oko bakterije te ubija bakterijsku stanicu na način da prekida metabo-lizam bakterije. Navedeno je objavljeno u časopi-su Journal of Antimicrobial Chemotherapy.

62-63 vitamini.indd 6262-63 vitamini.indd 62 6/18/12 6:47:07 PM6/18/12 6:47:07 PM

63Zdrave vijesti

Znanstveni su otkrili zašto bi jela bogata začinima koji se koriste već tisućama godina mogla biti korisna. Kurkumin, sastojak začina kurkume, može pomoći imunološkom susta-vu. On naime povećava količine proteina koji ima važnu ulogu, kao dio prirođene imunosti, u sprečavanju infekcija kod ljudi i životinja. Smatra se da taj peptid ima sposobnost uni-štavanja širokog spektra uzročnika infekcija. Kako prenosi časopis Journal of Nutritional Biochemistry, kurkuma, odnosno njen sasto-jak kurkumin, regulira ekspresiju određenog gena i na taj način pridonosi njegovoj ulozi u prirođenoj imunosti, osobito u borbi protiv infekcija želuca i cijelog probavnog sustava.

Voda uz obrok je pametna odlukaJednostavna promjena navika, primjerice navike ispijanja vode uz obrok, može znatno promijeniti prehrambene navike nabolje, ukazuje nova studija objavljena u časopisu Ap-petite. Znanstvenici su na temelju dva ispitivanja otkrili da od najranije dobi razvijamo preferencije prema određenim kombinacijama hrane i pića. Tako već i mališani slatke, ka-lorične napitke najradije spa-ruju s masnom, kaloričnom hranom kao što su prženi krumpirići. No kada je 75 is-pitivane djece u dobi od 3 do 5 godina kao napitak dobilo vodu, radije su odabirali po-vrće, osobito mrkve i crvene paprike. Slične rezultate dalo je i ispitivanje na 60 ispitani-ka dobi 19 - 23 godine koji su uz servirano gazirano bezal-koholno piće radije odabirali slanu i kaloričnu hranu nego-li povrće. Autori studije daju jednostavno i logično rješe-nje nepravilnih prehrambe-nih navika - uz obroke treba piti vodu. Dodatan plus ta-kva režima jest i smanjenje rizika od dehidracije, stanja koje primjerice zahvaća 75 % Amerikanaca.

UCLA-ino istraživanje na štakorima sugerira da uzimanje fruktoze usporava pamćenje i funkcije mozga. Previše slatkog također ote-žava učenje, a omega-3 masne kiseline pomažu u neutraliziranju štetnog učinka slatkog na mozak. U Americi je korištenje kukuru-znog sirupa bogatog fruktozom široko rasprostranjeno, dok se u Europi i Aziji češće koristi saharoza. Kukuruzni sirup bogat frukto-zom dodaje se u industrijski obrađene namirnice kao zaslađivač i konzervans. Problem je u tome što se šećer i sirup bogat frukto-zom dodaju u gotovo sve namirnice - od voćnih sokova i jogurta do kruha, kečapa, pa čak i hamburgera, stoga šećer nije jednostavno izbjeći. To istraživanje na štakorima, osim što je pokazalo štetni utjecaj prehrane bogate šećerom na mozak, kao i zaštitni učinak omega-3 masnih kiselina, dokazalo je i da su štakori koji nisu uz prehranu bogatu šećerom dobivali omega-3 razvili inzulinsku re-zistenciju. Inzulinska rezistencija najvjerojatnije je uzrok oštećenja pamćenja jer je inzulin uključen u proces u kojem stanice mozga koriste i spremaju šećer za energiju. Prehrana bogata šećerom uzrokuje veće oslobađanje inzulina, čime stanice mozga postaju na njega neosjetljive (razvijaju toleranciju). Znanstvenici savjetuju smanjenje količine šećera u hrani koliko god je to moguće te pove-ćanje unosa omega-3 masnih kiselina (1 gram na dan) konzuma-cijom namirnica kao što su losos, orasi ili lanene sjemenke. Navedeno je objavljeno je časopisu Journal of Physiology

u borbi protiv infekcija

b bi tiKurkumaKurkuma

Komunikacija u braku važna za prehrambene navikeZdrava, uravnotežena prehrana važna je za cjelokupno zdrav-lje. Često se u brakovima događa da žene pokušavaju svoje muževe “držati” na zdravoj hrani, no s druge strane, oni vrlo često, kad nisu kod kuće, koriste priliku i jedu nezdravo. Da bi muškarac usvojio zdrave prehrambene navike, potrebna je timska diskusija i dogovor između supružnika o jelovniku. Ženino uporno inzistiranje na “zdravom”, bez mogućnosti da muškarac odlučuje o izboru, polučit će u potpunosti negativne reakcije muškarca. Na kraju će prehrana koju će muškarci pre-ferirati biti sve samo ne zdrava i uravnotežena. Jednako tako, ti muškarci češće i jedu izvan kuće kako bi izbjegli “neželjeni” obrok. Iz ovog se vidi da su suradnja i međusobno razumijeva-nje u braku potrebni u svim sferama zajedničkog života. Izvor: University of Michigan School of Public Health

63Zdrave vijesti

Previše šećera usporava mozak

62-63 vitamini.indd 6362-63 vitamini.indd 63 6/18/12 6:47:15 PM6/18/12 6:47:15 PM

64 Zdrave vijesti

ZV test

Imate li nizakkrvni tlak

1. Niski krvni tlak je:

❏ Zdravstvena tegoba❏ Prednost

Imate li krvni tlak nešto niži od preporuče-nih vrijednosti, nema razloga za zabrinu-tost, vaše zdravlje nije u opasnosti. Dapače, to je svojevrsna prednost jer to znači da ste

Niski krvni tlak nije opasan - sve dok nije popraćen slabošću ili neugodnim vrtoglavicama. Osim toga niski krvni tlak prilično je čest u nekim situacijama. Koliko doista znate o niskome krvnom tlaku?

manje izloženi riziku od kardiovaskularnih smetnji.

2. Vrlo često je popraćen:

❏ Glavoboljom i mučninom❏ Osjećajem slabostiNajčešći simptomi kojima se očituje niski krvni tlak jesu osjećaj slabosti, ubrzano

lupanje srca, zamagljen vid, osjećaj uspo-renosti.

3. Pri kojoj vrijednosti sistoličkog (gornja vrijednost) tlaka govorimo o niskome krvnom tlaku?❏ Nižoj od 120 mmHg❏ Nižoj od 90 mmHgSistolički krvni tlak (gornja vrijednost) od 120 mm Hg smatra se normalnim. O ni-skome krvnom tlaku govorimo ako je vri-jednost sistoličkoga krvnog tlaka 100 ili 90 mm Hg.

4. Kada najčešće dolazi do snižavanja krvnog tlaka?❏ Kad dugo sjedimo i ne krećemo se❏ Kad naglo ustanemoNaglo ustajanje može uzrokovati naglo snižavanje krvnog tlaka. No krvni tlak sni-zuje se i poslije obroka.

5. Sredstva za smirenje i antidepresivi:❏ Uzrokuju porast krvnog tlaka❏ Snizuju krvni tlakTi lijekovi, kao i lijekovi protiv visokoga krv-nog tlaka, snizuju tlak, posebno ako se an-tidepresivi i sredstva za smirenje uzimaju u prekomjernim količinama.

6. Niski krvni tlak najčešće imaju:❏ Mlade, aktivne osobe❏ Osobe starije od 60 godinaKrvni tlak povisuje se usporedo s godina-ma života. No nakon 60. godine postupno se snizuje. Dakle, osobe starije od 60. godi-na češće imaju niski krvni tlak.

7. Niski krvni tlak najopasniji je za:❏ Trudnice, dijabetičare i osobe s prošire-nim venama❏ AdolescenteKronični bolesnici, trudnice i starije osobe te osobe sa srčanim problemima i hipoti-reozom najteže podnose niski krvni tlak.

8. Što trebate učiniti da biste pomogli osobi koja se onesvijesti, za koju sumnjate da ima niski krvni tlak?❏ Poleći ćete je u bočni položaj❏ Poleći ćete je s nogama malo podignutim u odnosu na tijeloLežeći položaj s malo podignutim nogama olakšat će dotok krvi prema mozgu, a to je najbolja pomoć u slučaju nesvjestice. ■

64 test.indd 6464 test.indd 64 6/18/12 6:50:43 PM6/18/12 6:50:43 PM

65Zdrave vijesti

križaljka

65 krizaljka.indd 6565 krizaljka.indd 65 6/18/12 6:51:32 PM6/18/12 6:51:32 PM

66 Zdrave vijesti

- Koja je razlika izmedju žene i terorista? - S teroristom se može pregovarati.

humor

Nakon što ga je liječnik upozorio na štetnost alkohola, Štef se pravda: - Točno je da bu mi alkohol skratil života, al bum videl duplo više!

Suljo se počeo baviti slikarstvom i svoju najbolju sliku odnese vlasniku neke galerije.- Nije loše, nije loše... - kaže galerist. - A kako se slika zove?- Mujo u Zenici.- Hm, a tko je ova gola žena na slici?- Fata.- A ovaj muškarac koji ju grli je Mujo?- Nije, nego Haso.- A gdje je Mujo?- Pa, u Zenici.

Muž uđe u kupaonicu jer želi oprati majicu u perilici za rublje. Gleda on, gleda, ali i poslije dvije minute razmišljanja nema pojma što mu je činiti, pa poviče ženi:- Koji program na perilici treba uključiti za pranje majice? - A što je, pamuk ili sintetika? - upita žena. - Ne znam! - Pa što piše na majici?! - iznervirano će žena. - Žuja je zakon!

Ona gleda emisiju o kuhanju. On upita: - Zašto gledaš kad i tako ne znaš kuhati?- Pa i ti gledaš porniće...

Pita Mujo Hasu:- Što ti je bolje, ajfon ili ajped?- Meni je najbolji ajvar.

Poslije 20 godina braka, jednu večer leže muž i žena u postelji. Odjednom žena osjeti da je muž počeo dodirivati kao što to već odavno nije. Gotovo se naježila dok su joj njegovi prsti klizili po vratu, po leđima, ramenima i opet po vratu, povremeno je ruka kliznula preko grudi, za trenutak se zaustavila malo niže od pupka. Nastavljala je po unutrašnjoj strani njene lijeve ruke, polako kliznula opet preko prsa i sa strane nježno se spustila do stražnjice te nastavila po nozi do koljena. Po unutrašnjoj strani bedara klizila je do sastava noge s trupom i nježno ponovila sve isto još na desnoj strani. Najednom se zaustavio, okrenuo na drugu stranu i počeo gledati televiziju. Žena, uzbuđena, nježnim glasom prošapće: - To je bilo nevjerojatno! Dragi, zašto si prestao s milovanjem? Muž odgovori: - Našao sam daljinski!

Ide Crvenkapica šumom k baki i naiđe na vuka. On je pita:- Crvenkapice, kamo si krenula?- Idem baki.- A možeš li mi dati adre-su tvoje bake?- Mogu: www.baka.com

Došao muž kući i pita ženu:- Gdje su djeca?Žena odgovori:- Na engleskom.Muž kaže:- Where are the children?

- Koja je razlika izmedju supruge i djevojke?- 20 kg.

- Koja je razlika između muža i momka? - 45 min.

- Koja je razlika izmedju novog muža i novog psa? - Poslije godinu dana pas se i dalje razveseli kad te vidi.

humor.indd 66humor.indd 66 6/18/12 6:53:20 PM6/18/12 6:53:20 PM

67.indd 6767.indd 67 6/18/12 7:00:33 PM6/18/12 7:00:33 PM

vijesti

68 Zdrave vijesti

68 dietpharm.indd 6868 dietpharm.indd 68 6/18/12 7:03:43 PM6/18/12 7:03:43 PM