Zdrava prehrana učenika OŠ Skrad

Anketirali i obradili:Svan ŠtefančićNikolina SrkočDanijel Mikešić

Natali CindrićNensi Jauk

Sara Crnković

Uvod:Svijet se danas suočava s pandemijom pretilosti

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da svaka treća osoba na svijetu ima višak kilograma, a svaka deseta je pretila

Procjenjuje se da će do 2015. godine broj pretilih narasti do 2,3 milijarde

Veliko istraživanje SZO rezultiralo je poražavajućim podacima za Hrvatsku

Sa 61,4 % pretilih ljudi, Hrvatska je zauzela neslavno deveto mjesto

Izvješće SZO pokazuje da je sve veći broj pretile djece

Nažalost, i Hrvatska slijedi takav trend

U zadnjih 10 do 15 godina uočen je porast pretilosti među školskom djecom

Veći broj pretilih zabilježen je među gradskom djecom

Smatra se da je uzrok tomu provođenje više vremena pred televizorom i računalom, a sve manje vremena u fizičkim aktivnostima

Taj trend se u novije vrijeme primjećuje i kod djece iz ruralnih sredina

Sproveli smo anketu među učenicima OŠ Skrad s ciljem da provjerimo kako se oni hrane i hrane li se zdravo

Koliko imaš obroka dnevno školskim danom (glavnih obroka i međuobroka)?

jed

an

dva

tri

četi

ri

pet

viš

e o

d 5

Koliko imaš obroka dnevno školskim danom (glavnih obroka i međuobroka)?

0

4

8

12

16

20

30

1911

7 9

Series1

Koliko imaš obroka dnevno vikendom (glavnih obroka i međuobroka)?

jed

an

dva

tri

četi

ri

pet

viš

e o

d 5

Koliko imaš obroka dnevno vikendom (glavnih obroka i međuobroka)?

0

4

8

12

16

20

0 0

1815

610

Series1

Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna ?

svak

i d

an

većin

u d

an

a

rije

tko

nik

ad

Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna ?

0

5

10

15

20

2523

8 8 10

Series1

Imaš li naviku doručkovanja vikendom?

svaki dan većinu dana

rijetko nikad

Imaš li naviku doručkovanja vikendom?

0

5

10

15

20

25

30 28

9 84

Series1

Koliko često jedeš voće?

ne jedem

vrlo rijetko

više puta

tjedno

svaki dan

Koliko često jedeš voće?

0

5

10

15

20

25

1

1520

13

Series1

Koliko često jedeš varivo? n

e j

edem

vrl

o r

ijetk

o

viš

e p

uta

tj

edn

o

svaki

dan

Koliko često jedeš varivo?

0

5

10

15

20

25

221 21

5

Series1

Koliko često jedeš salatu (neobrađivano povrće)?

ne j

ed

em

vrlo

rij

etk

o

viš

e p

uta

tje

dn

o

svak

i d

an

Koliko često jedeš salatu (ne obrađivano povrće)?

0

5

10

15

20

25

4

18 21

6

Series1

Koliko često jedeš ribu ?

ne jedem vrlo rijetko

više puta tjedno

jednom tjedno

Koliko često jedeš ribu ?

0

5

10

15

20

25

30

4

24

5

16

Series1

Koliko često jedeš slatkiše?

ne jedem

vrlo rijetko

do dva puta

tjedno

više puta

tjedno

svaki dan

Koliko često jedeš slatkiše?

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1

10 1014 14

Series1

Koliko često jedeš suhomesnate proizvode? n

e j

ed

em

vrlo

rij

etk

o

do d

va p

uta

tje

dn

o

viš

e p

uta

tje

dn

o

svak

i d

an

Koliko često jedeš suhomesnate proizvode?

02468

10121416

0

137 12 15

Series1

Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, Coca-Colu, Sprite...) ?

nik

ad

a

vrl

o r

ijetk

o

viš

e p

uta

tje

dn

o

svak

i d

an

Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, Coca-Colu, Sprite...) ?

05

10152025303540

2

37

100

Series1

Koliko često jedeš grickalice (štapiće, čips, smoki...)?

nik

ad

a

vrl

o r

ijetk

o

viš

e p

uta

tje

dn

o

svak

i d

an

Koliko često jedeš grickalice (štapiće, čips, smoki...)?

0

5

10

15

20

25

2

17 2010

Series1

Koliko dnevno piješ mlijeka ili jogurta ? u

op

će n

e p

ijem

m

lije

ko i

jog

urt

1-2

dl

3-4

dl

viš

e o

d 4

dl

Koliko dnevno piješ mlijeka ili jogurta ?

0

4

8

12

16

014 17 15

Series1

Kako se najčešće hraniš u školi?

u školskoj kuhinji

nosim si hranu od

kuće

kupim si sendvič, krafnu,

croasanu

ne jedem ništa

Kako se najčešće hraniš u školi?

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45 40

3 5 1Series1

Ponešto o postocima u anketi….Samo 14% učenika ima pet obroka dnevno za vrijeme škole i vikendom što je premalo, s obzirom da je takav način prehrane najbolji za izgradnju mladog organizma

Njih 38% jede tri puta dnevno što nije dostatno za pravilnu izgradnju organizma

Tijekom tjedna doručkuje svega 47% učenika , a vikendom njih 57%, što je premali broj budući da je doručak najvažniji obrok za početak dana

Premalo učenika škole, njih svega 27% jede voće svaki dan , no dobra strana priče je da ih 41% jede voće više puta tjedno

Loša je činjenica da 31% učenika jede voće vrlo rijetko, budući da se zna da je voće izvor raznih vitamina

Varivo svaki dan jede svega 10% učenika što je vrlo zabrinjavajuće jer varivo sadrži važne sastojke za rad i razvoj mladog čovjeka

Zabrinjavajuća je i činjenica da učenici, njih samo 21% jede varivo više puta tjedno, a 21% vrlo rijetko

Neobrađivano povrće ( salatu) više puta tjedno jede samo 43% učenika( a zna se da je svježe povrće najbolji izvor vitamina i minerala) , a zabrinjava da njih 37% jede salatu vrlo rijetko

Premalo učenika, svega 33% jede ribu jednom tjedno, skoro nitko svaki dan , a previše, 49% vrlo rijetko

58% učenika jede slatkiše više puta dnevno ili svaki dan što je vrlo zabrinjavajuće s obzirom da se zna da slatkiši debljaju, uzrokuju šećernu bolest…

Previše njih, 55%, jede suhomesnate proizvode više puta dnevno ili svaki dan, no iznenađuje da ih 27% ipak vrlo rijetko konzumira suhomesnate proizvode

Oduševio nas je podatak da gazirane sokove, koji su vrlo nezdravi, 80 % učenika pije vrlo rijetko ili gotovo nikada

Zabrinjava podatak da grickalice 61% učenika jede više puta tjedno ili čak svaki dan

Zadovoljni smo što 70% učenika pije dnevno oko pola litre mlijeka što je jako dobro za zdrav razvoj

U školskoj se kuhinji hrani 82% učenika što je vrlo pohvalno jer školski meni nudi zdravu hranu u skladu s preporukama Zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva prosvjete i sporta

Zaključak:Obrađujući anketu uočili smo da djeca

znaju dosta o pravilnoj prehrani, ali ima djece koja nisu zainteresirana i znaju jako malo, te se čak i dosta nezdravo hrane

Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života, pri čemu se hrana konzumira izvan doma

Pravilna prehrana važan je i značajan čimbenik za pravilan rast i razvoj djeteta, a pravilna prehrana od malih nogu preduvjet je zdravlja u odrasloj dobi

Potreba za hranom je primarna biološka potreba, a osnovni razlog za objedovanjem je zadovoljenje osjećaja gladi

Hraniti se zdravo znači jesti širok spektar vrsta hrane u adekvatnim količinama jer kada jedete zdravo vi težite da se osjećate bolje, da imate više energije i da izgledate bolje

Kultura prehrane polazi od obiteljskog stola, prema tome, roditelji igraju jako

važnu ulogu u formiranju prehrambenih navika koje škola samo

nadograđuje i potpomaže.

Veliku ulogu u promicanju pravilne prehrane imaju javno-zdravstvene

ustanove, koje se trebaju uključiti u edukaciju osoba koje sudjeluju u izradi jelovnika pravilne prehrane i edukaciji

djece na širem nivou.

Djeca moraju naučiti osnovne činjenice o pravilnoj prehrani i

slijediti jedan cilj: „Hraniti se tako da u sebe

unesemo one namirnice koje će nam omogućiti

zadovoljenje osnovnih tjelesnih i emocionalnih

potreba, a neće narušiti naše zdravstveno stanje“.