ZBIRKA ZADATAKA IZ HRVATSKOGA JEZIKA - ceo.edu.rs. ZBIRKA... · Gramatika, leksik, ... – engleski jezik – vrlo dobro Osobine – dobra prijateljica – dobra u timskome radu –

Republika SrbijaМINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI

I TEHNOLOŠKOGA RAZVOJA

ZAVOD ZA VRJEDNOVANJE KVALITETEOBRAZOVANJA I ODGOJA

ZBIRKA ZADATAKA IZ

HRVATSKOGA JEZIKAZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU

ZA ŠKOLSKU 2013./2014. GODINU

Republika Srbija

МINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI I TEHNOLOŠKOGA RAZVOJAZAVOD ZA VRJEDNOVANJE KVALITETE OBRAZOVANJA I ODGOJA

ZBIRKA ZADATAKA IZ

HRVATSKOGA JEZIKAZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU

ZA ŠKOLSKU 2013./2014. GODINU

AutoriceBiljana Horvat, OŠ „Ivan Milutinović“, Subotica

Marina Balažev

Beograd, 2014

2

ZBIRKA ZADATAKA IZ HRVATSKOGA JEZIKAZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJUZA ŠKOLSKU 2013./2014. GODINU

IzdavačMinistarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkoga razvoja Republike SrbijeZavod za vrjednovanje kvalitete obrazovanja i odgoja

Za izdavačadr. Tomislav Jovanović, ministar prosvjete, znanosti i tehnološkoga razvojamr. Dragan Banićević, ravnatelj Zavoda za vrjednovanje kvalitete obrazovanja i odgoja

UrednicaBiljana Horvat

Lektura i korekturaŽeljka ZelićAnkica Jukić Mandić

3

Dragi učenici,Pred vama je Zbirka zadataka iz hrvatskoga jezika. Zbirka će vam pomoći u vježbanju i provjeravanju znanja za polaganje završnoga ispita. Prema složenosti zahtjeva zadatci su raspoređeni na osnovnu, srednju i naprednu razinu. U okviru svake razine, zadatci su razvrstani u sljedeća područja: Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog; Pismeno izražavanje; Grama-tika, leksik, razvoj književnoga jezika i Književnost. U posljednjem dijelu Zbirke nalaze se rješenja zadataka, kao i popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima iz Zbirke.

Test koji ćete rješavati na završnom ispitu sadržava zadatke kojima se ispituje ostvarenost obrazovnih standarda na sve tri razine: osnovnoj, srednjoj i naprednoj.

Želimo vam uspješan rad!

Autorice

4

5

Sadržaj

OSNOVNA RAZINAVještina čitanja i razumijevanje pročitanog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7Pismeno izražavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Gramatika, leksik, razvoj književnoga jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Književnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

SREDNJA RAZINAVještina čitanja i razumijevanje pročitanog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Pismeno izražavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65Gramatika, leksik, razvoj književnoga jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67Književnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

NAPREDNA RAZINAVještina čitanja i razumijevanje pročitanoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89Pismeno izražavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97Gramatika, leksik, razvoj književnoga jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98Književnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108

RJEŠENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127

Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na završnom ispitu . . . . . . . . .147

6

7

OSNOVNA RAZINAVještina čitanja i razumijevanje pročitanog

1. Pozorno pročitaj ulomak te zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Slavonija ima svoje ‚morsko oko’ poput onog u poljskim Tatrama. To je Sovsko jezero na rubu Požeške kotline u njedrima Dilj gore, pokraj sela Sovski dol, na nadmorskoj visini od 340 metara. Jedini je to ostatak Panonskoga mora u Hrvatskoj na koje podsjećaju okolni slojevi vapnenca išarani fosilima riba i školjaka. Zauzima površinu oko jednog katastarskog jutra, a dubina u središnjem dijelu iznosi oko 10 metara.”

Ulomak govori:a) o jezeru u Slavonijib) o Tatrama u Poljskojc) o Dilj gorid) o Panonskom moru

2. Pročitaj tekst pa uradi zadatak.

Gornji grad je povijesna jezgra današnjega Zagreba i do danas je određen položajem bedema slobodnoga kraljevskoga grada osnovanoga 1242. godine. Obiluje povijesnim znamenitostima (Kamenita vrata, crkva sv. Marka, crkva sv. Katarine, kula Lotrščak) te legendama i pričama koje žive usporedo sa sadašnjošću. Gornji Grad ima i svoju mračnu stranu. Naime, ovdje su se navodno do sredine 18. stoljeća sastajale vještice ili „coprnjice“. Mnoge od njih je crkvena inkvizicija osudila na smrt lomačom, a njihov popis moguće je vidjeti u Muzeju grada Zagreba. Potaknuta tim povijesnim činjenicama, spisateljica Marija Jurić Zagorka napisala je ciklus romana pod nazivom „Grička vještica“.

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Ciklus romana Grička vještica Marije Jurić Zagorke temelji se na povijesnim činjenicama:

a) o bedemima slobodnoga kraljevskoga gradab) o povijesnim znamenitostima grada Zagrebac) o spaljivanju vještica na lomačid) o najpoznatijoj vještici grada Zagreba

8

3. Pročitaj tekst pa uradi zadatak.

Priča o kravati

Kravata je u početku bio naziv za rubac oko vrata po kojemu su hrvatski vojnici bili prepoznatljivi, pa je godine 1667. ustrojena i posebna pukovnija «Royal Cravates», nazvana po Hrvatima. Oni su je, kao modni detalj, u 17. stoljeću raširili po Europi.

Dok je u Europi bjesnio tridesetogodišnji rat (1618.-1648.), u ovu tragediju gurnuti su i hrvatski vojnici koji su, nastupajući pod vodstvom svojih banova, stigli i do Pariza.

Zanimljivo je da su Hrvati, kao dio svoje tradicionalne odore, na sebi svojstven način vezali oko vrata slikovite rupce. Ovaj lijepi «hrvatski stil» osvojio je probirljive Parižane u vrijeme Louisa XIV. i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio «a la Croate» (na hrvatski način). Taj izraz je ubrzo postao korijenom nove francuske riječi «cravate».

Tako je kravata kao znak kulture i otmjenosti ušla u ondašnju građansku modu i osvojila cijelu Europu, a danas i cijeli civilizirani svijet.

Kao i sve velike priče i ovo je zapravo priča o ljubavi. Iz hrvatske pučke tradicije može se saznati i razlog nošenja rupca hrvatskih vojnika. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti, posebno u presudnim trenutcima.


Hrvatski vojnici su prepoznatljivi rubac oko vrata nosili:

a) kao najnoviji hrvatski modni trendb) kao znak prijateljstva s Parižanimac) kao simbol ljubavi i uzajamne vjernostid) kao zaštitu prilikom ratovanja

4. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor.

Ludbreg je grad legende: od one o lijepoj djevojci Ludbergi po kojoj je gradić dobio ime pa do najpoznatije od njih, koja kazuje da je upravo Ludbreg središte svijeta – centrum mundi. Prema toj legendi, Ludbreg je izgrađen na mjestu s kojega bijahu u davna vremena crtani zemaljski krugovi i na njihovim obodima smještene sve veće europske metropole. Na suprotnoj strani nalazi se ludbreški antipod južnopacifi čki otočić Antipodes, simbol drevne Antipodravine.

Na suprotnoj strani Ludbrega nalazi se:a) središte svijetab) zemaljski krugovic) južnopacifi čki otočić Antipodesd) sve veće europske metropole

9

5. Zaokruži slovo ispred umjetničkog teksta.a) Ljeto je bilo mirišljivo i zlatno kao razrezana dinja na srebrnom pladnju, a sada dolazi

jesen. Čovjek luta ulicama i gleda tuđe stanove i škure, sive, nerasvijetljene kuće kao pode-rane, musave, provincijalne kulise. Ljeto je bilo rasvijetljeno kao svečana predstava, a sada je zavladala siva sutonja žalost i lepet ždralova naš našim glavama. Ždralovi lete u Egipat, a mi ostajemo na blatnom dnu naših ulica, koračamo spuštene glave i gledamo škure, sive, žalosne kuće i kretanje sjenki po nepoznatim, tuđim stanovima.

b) Crtica je razgodak koji se upotrebljava za označivanje stanke, i to uglavnom jače stanke nego što je izražena zarezom. Stoji često umjesto zareza, zagrade, navoda, a katkada i umje-sto dvotočja. Crticama se odjeljuju umetnute rečenice ili riječi kada se umetnuti dio želi jače istaknuti ili označiti da su stanke dulje.

6. Pročitaj sljedeći tekst pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Bura je vrlo jak vjetar, koji povremeno puše osobito u hladnije doba godine u sjevernom dijelu istočne obale Jadranskog mora, a i u nekim drugim krajevima na Zemlji.

Vrlo je značajna prirodna pojava, jer znatno utječe na život ljudi, organizama i razvoj vegetacije. Bura dolazi s kopna i puše, prelazeći bilo i obronke gorskog lanca, uglavnom smjerom prema moru. Puše obično velikom, katkada orkanskom snagom, naročito ondje, gdje se gorje proteže blizu morske obale.

Navedeni tekst:

a) propagirab) argumentirac) pripovijedad) defi nira

7. Pozorno pročitaj ulomak te zaokruži točan odgovor.

„Oko Amsterdama se proteže obrambena linija duga 135 km, građena od 1883. do 1920. godine za obranu grada od vode. (...) Beemster Polder potječe iz 17. st. (...) Područje se sastoji od dobro očuvanih nasipa, kanala, pravilno oblikovanih zemljišta, putova i naselja podignutih u skladu s klasičnim renesansnim principima urbanog planiranja.“

Ulomak je:

a) umjetnički tekstb) neumjetnički tekstc) pripovjedni tekstd) propagandni tekst

10

8. Pažljivo pročitaj ulomak pa zaokruži točan odgovor.

„Vedar osvanuo dan. Mlado sunce ljeskalo se o blijedom zimskom nebu kao žarka, rumena kugla, a snijeg i inje blistalo je poput stakla. Na štajerskom brijegu Save stoji u redovima seljačka vojska. Na kranjskoj obali zgrće se puk da vidi što će biti, a viri sa tvrdog grada nad krškim i gospodski upravitelj tvrđe, zatvorio tvrdo željezna vrata. (...)

– Braćo! Od svoje kuće smo pošli za svojom slobodom. Došli smo u ovaj kraj i našli smo svoju braću. Jaki smo za pravo idemo. Tu se dijelimo na dva puta, al’ idemo za jednim poslom.“

Ulomak je:

a) umjetnički tekstb) neumjetnički tekstc) propagandni tekstd) izlagački tekst

9. Pročitaj ulomak i odredi kojem funkcionalnom stilu pripada.

I tako se ja dovučem do tog frenda, a on, ono, totalno u komi. Mama ga stavila u kaznu na tjedan dana i sad nema twita, nema fejsa, ono ništa. Osto sam petnajst minuta i odfuro se doma.

Ulomak pripada:a) administrativnom stilub) književnoumjetničkom stiluc) novinarskom stilud) razgovornom stilu

10. Ako je tekst administrativni, na crtu iza njega napiši A, ako je književnoumjetnički K, a ako je znanstveni Z.

a) Golemo Sinjsko polje na žarkom ljetnom suncu činilo se još veće jer modrušasta maglica sakrivaše očima udaljene bregove. Sve je mirovalo u podnevnom žaru, a daleke, daleke kamene planine jače se modrile vireći nepomično iza te niske i tanke maglice. Činilo se da je cijela Krajina u raskošnu ljetnom snu ili kao da počiva nakon ljute borbe i izvršena junaštva. ________

b) Članak 29. Dijete ima pravo na obrazovanje usmjereno na njegove osobitosti i nadarenosti, psihičke i tjelesne sposobnosti, te na ono koje ga priprema za aktivnog građanina u slobodnom društvu gdje se poštuju drugi i prirodni okoliš. ________

c) Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija, zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije. ________

11

11. Pročitaj navedeni tekst i riješi zadatak.

ŽIVOTOPISIme i prezime: Ivana JankovićDatum rođenja: 5. ožujka 1994.Mjesto rođenja: Subotica, Republika SrbijaAdresa i telefon: Cvjetna ulica 9, 24000 Subotica, tel.: 024/123 456Školovanje

– završena osnovna škola u OŠ „Ivan Milutinović” u Subotici – završen 6. razred osnovne glazbene škole u Subotici (violina)

Strani jezici – njemački jezik – izvrsno – engleski jezik – vrlo dobro

Osobine – dobra prijateljica – dobra u timskome radu – dobro poznavanje rada na računalu – dobro sviram, pjevam i plešem

Hobi – odbojka – crkveno pjevanje u zboru

Ponuđeni tekst pripada:

a) književnoumjetničkom stilu b) znanstvenom stilu c) razgovornom stilu d) administrativnom stilu

12. Pročitaj tekst i zaokruži točan odgovor.

ŠKOLA, ustanova za plansko i sustavno obrazovanje i odgajanje. U školi se učenicima širi spoznajna, i estetska, i moralna sfera, obogaćuje njihov emocionalni život, jača volja, oblikuju pozitivne osobine, izgrađuje pogled na svijet, razvija karakter, formira ličnost. Radi svega toga u školama postoje društveno prihvaćeni nastavni planovi i programi koji obuhvaćaju obrazovna dobra i odgojne vrijednosti (→nastava).

Navedeni tekst napisan je:a) novinarskim stilomb) znanstvenim stilomc) razgovornim stilomd) književnoumjetničkim stilom

12

13. Pred tobom je dio sadržaja jedne knjige. Pozorno ga pregledaj i odgovori na pitanja.

REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 PREDIKAT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 SUBJEKT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198 GLAGOLSKE DOPUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199 Objekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199 Priložne oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 PRIDJEVNE DOPUNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207 IMENIČNE DOPUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 Atribut. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 Apozicija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211 PREDIKATNI PROŠIRAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214 SUBJEKTNI I PREDIKATNI SKUP. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215 NEOGLAGOLJENA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 REČENICA S NEIZREČENIM SUBJEKTOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217 BESUBJEKTNA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218 REČENICA S VIŠE ISTOVRSNIH ČLANOVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 REČENICA PO PRIOPĆAJNOJ SVRSI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220REČENICE PO SASTAVU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 JEDNOSTAVNA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222 SLOŽENA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227 Rečenični niz. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228 Sastavne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229 Rastavne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 Suprotne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 Isključne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235 Zaključne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238

a) Na kojim stranicama možeš čitati o priložnim oznakama?__________________b) Navedi broj stranice na kojoj počinje tekst o složenim rečenicama.__________________

14. Pročitaj ulomak pa podcrtaj navod.

Nakon višegodišnjeg rada kao novinar, obrađujući teme iz života poznatih i onih manje poznatih osoba, na pitanje o tome koji mu je dio posla najdraži, bez ustezanja je odgovorio:

„Svakako intervju koji sam radio s našim velikim glumcem koji je uspio u Hollywoodu.“

13

15. Pozorno pročitaj tekst i odgovori na postavljena pitanja.

DIJALOG I MONOLOG

S dijalogom se susrećete svakodnevno: od razgovora s vama bliskim osobama preko komunikacije s drugim ljudima do ovog teksta: čovjekova potreba za drugim čovjekom ostvaruje se upravo dijalogom.

Međutim, ima trenutaka kada čovjek želi biti sam, kada nikomu ne želi otkriti svoja razmišljanja. U takvim trenutcima može se izraziti samo monologom – „razgovorom“ sa samim sobom.

DijalogDijalogom se služimo svakodnevno u usmenoj komunikaciji: rečenice koje izgovaramo

nisu uvijek sastavljene od svih rečeničnih dijelova – to je i razumljivo jer čovjek teži sporazumijevanju sa što manje riječi.

Dijalog je čest stilski postupak u književnim djelima. Njime dva lika (ili više njih) izravno izražavaju misli u neposrednom razgovoru. Stoga je dijalogom moguće iznijeti i najsloženije pojave ljudske stvarnosti.

MonologU književnom tekstu monologom se naziva posebni oblik prikazivanja dramske radnje

u kojem se lik ne obraća drugom liku već sebi, odnosno publici.

a) Prepiši naslov teksta._________________________________________________________________

b) Koliko podnaslova ima tekst? _______________________________________

16. Pročitaj sljedeći tekst pa zaokruži točan odgovor.

MAXFLU okus limuna je kombinirani pripravak, koji sadrži tri aktivna sastojka: paracetamol, pseudoefedrin i vitamin C (askorbinska kiselina). MAXFLU okus limuna djeluje protiv boli i povišene tjelesne temperature, a ima i blago protuupalno djelovanje (paracetamol). Smanjuje prokrvljenost i oteknuće sluznice nosa i sinusa (pseudoefedrin), te olakšava disanje. Vitamin C zadovoljava povećane potrebe organizma za tim vitaminom tijekom prehlade i gripe. Djelovanje započinje oko pola sata nakon uzimanja lijeka i traje četiri do šest sati.

MAXFLU okus limuna:

a) sadrži tri aktivna sastojkab) sadrži beskonačno mnogo aktivnih sastojakac) sadrži i okus narančed) sadrži vitamin B

14

17. Pročitaj ulomak iz sljedećeg teksta pa zaokruži točan odgovor.

„Iz tmurna neba lepršao je bijeli meki sniježak. Sva se polja zabijelila, slamnati se krovovi ogrnuli snježnim pokrivačem, a klonulo drveće s raširenim granama požudno hvatalo pahuljice vunaste i meke. I drveni se tornjić seoske crkvice zabijelio, a maleno se zvonce zanjihalo i streslo sa sebe zapuhani sniježak. Kolike li su ptičice našle u zvoniku topline, a kolike smrti!... I tada se zvonce zanjihalo i razlijeglo snježnim obroncima turobni glas. Ljudi se čudili toj zvonjavi, a neko plavo dijete reče da to zvone nebeski anđeli... Svijet nije zapamtio takve zime. Drveće se zamrzlo, tek je zakićeno divnim kristalnim injem.“

Plavo dijete tvrdilo je da zvone nebeski anđeli:

a) nakon što su se polja zaledila, a slamnati se krovovi ogrnuli snježnim pokrivačemb) nakon što se zvonce zanjihalo i razlijeglo turobni glas snježnim obroncimac) nakon što su ptičice našle u zvoniku toplinud) nakon što je prošla zima i došlo proljeće

18. Pročitaj ulomak i odgovori na pitanje tko je defi nirao pojam ekološkog otiska.

„Ekološkim otiskom izračunavamo koliko nam je površine potrebno da zadovoljimo sve svoje potrebe u proizvodnji hrane, energije, transportu, odlaganju otpada te tako možemo vidjeti koliko naš životni stil utječe na naš planet. Godine 1992., ekološki gospodarstvenik William Rees skovao je pojam ‘ekološki otisak’ koji nam omogućuje da matematički izračunamo koliko zaista trošimo i kako se to odražava na naš planet. W. Reeds i M. Wackernagel 1996. godine izdali su knjigu ‘Naš ekološki otisak – smanjenje ljudskog utjecaja na Zemlju’ u kojoj defi niraju ekološki otisak kao ‘površinu zemlje i vode koja nam je potrebna da se podrži materijalni standard određene populacije uz korištenje prevladavajuće tehnologije’“.

Pojam ekološkog otiska skovao je:a) životni stilb) W. Reedsc) M. Wackernageld) određena populacija

19. Pročitaj ulomak te zaokruži točan odgovor.

„Potrošnja iznad 1,8 ha po stanovniku ne osigurava održivi razvoj i ima za posljedicu ekološku neravnotežu te stvara niz problema, od ekoloških do socijalnih. Globalno razmatrajući, svaki stanovnik Zemlje (prema podatcima iz 2003. godine) troši iznad mogućnosti biokapaciteta Zemlje te ekološki otisak iznosi 2,2 ha. (...) Ako zaista želimo svijet drugačiji od ovoga onda se moramo zapitati je li siromaštvo zemalja Trećeg svijeta posljedica gomilanja bogatstva zapadnih zemalja te gladuju li djeca Afrike zato što djeca Zapada žive u izobilju.“

Iz pročitanog ulomka zaključuješ:a) trošimo iznad mogućnosti biokapaciteta Zemljeb) trošimo sukladno mogućnostima biokapaciteta Zemljec) trošimo ispod mogućnosti biokapaciteta Zemljed) trošimo približno mogućnostima biokapaciteta Zemlje

15

20. Pozorno pročitaj tekst i podcrtaj dio teksta koji govori o zagađenosti rijeke Save.

Sava je jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj. Duljina rijeke iznosi 940 km, a druge dvije su Dunav i Drava. Površina slijeva Save je 95.720 km. Širina korita u Zagrebu je 100 m, a najveća širina joj je do 700 m kod Šapca, dok je na ušću u Dunav 290 m. Ona je najvodonosnija pritoka Dunava. Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pokraj Save, voda iz rijeke nije pitka. Za jedan od razloga zagađenosti rijeke često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzev kontroliranog zagrijavanja nema drugih štetnih utjecaja. Sava nastaje spaja-njem Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji, a utječe u Dunav u Beogradu. Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.

21. Pažljivo pročitaj tekst i podcrtaj glavnu misao u tekstu.

Nešto si razbio, pokvario, zabrljao, uništio... Živciraš se. Misliš da si nesposobna šeprtlja. Sramiš se sam sebe.Svaki dan svatko od nas napravi neku gadnu brljotinu, ali život ide dalje. Današnje će ti brige već sutra biti prošlost. Svako je jutro nova prilika da ponovno počneš.Ne oklijevaj iskoristiti tu priliku.Počni ponovno, ali na drugi način.

22. Pozorno pročitaj tekst pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Na temelju onoga što je napisao rimski povjesničar Plinije, otkriće stakla može se smjestiti u željezno doba (oko 5000 g. pr. Krista) kada su trgovci natronom (sodnom lužinom), koji su se iskrcali na feničkoj obali, podmetnuli nekoliko komada natrona u vatru pod kotao da bi bolje gorjela, koji su se otopili i pomiješali s pijeskom na obali i tako su dobili prozirnu tekuću tvar, staklo. Staklo je zapravo poznato još od 4. tisućljeća prije Krista.

Najstariji predmeti od stakla za koje postoje tragovi egipatskog su porijekla i Egipat je dugo bio najveći proizvođač stakla. Umijeće puhanja stakla usavršeno je kasnije u Feniciji oko 750. godine prije Krista. U novije vrijeme majstori staklari iz Sirije razvili su način proizvodnje staklenih predmeta koji se nametnuo i ostao nepromijenjen sve do XIX. stoljeća, a i danas se primjenjuje u izradi stakla: tzv. puhanje stakla.

Glavni pojam o kojem ovaj tekst govori je:a) povjesničar Plinijeb) otkriće staklac) trgovci natronomd) željezno doba

16

23. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi njihov redoslijed, upisujući na crtu ispred svake broj 2, 3, 4 ili 5.

__ Slijedi razdoblje u kojem su hrvatski penjači ispenjali smjerove koji danas važe za klasične smjerove u Paklenici. Riječ je o smjerovima kao što su Mosoraški, Velebitaški, Klin, Funk-cija.

1 Povijest alpinizma u Paklenici počinje davne 1938. godine kada je Dragutin Brahm poku-šao ispenjati Anića kuk.

__ Danas na pakleničkim penjalištima postoji više od 360 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak.Glavna penjačka sezona u Paklenici počinje u proljeće i traje do kasno u jesen.

__ Na žalost, pri tomu je smrtno stradao. Dvije godine kasnije, Slavko Brezovečki i Marijan Dragman dovršavaju Brahmov smjer.

__ Od godine 1970. slovenski alpinisti dolaze u Nacionalni park Paklenicu i polako preuzi-maju inicijativu u postavljanju novih smjerova.

24. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi slijed događaja tako što ćeš na crtu pored njih upisati 1, 2, 3...

__ S našega gledišta, sa Zemlje, čini nam se da u njoj ima više zvijezda nego drugdje. A budući da nismo u središtu galaktike, za vedrih noći možemo uživati u dobru pogledu na najgušća područja.

__ Ono što gledate zapravo je trag skupine sastavljene od milijardu zvijezda: Mliječna staza. __ Mliječna staza drugim riječima nije ništa drugo doli naša vlastita galaktika viđena iznutra i

u poprečnom presjeku. 1 Za vedrih noći daleko od svjetla grada, pogledajte u nebo i sigurno ćete vidjeti bijelu stazu. __ U ovom zvjezdanom konglomeratu živimo zajedno uz 200 milijardi drugih sunaca.__ Stoljećima je budila maštu pjesnika, a zatim je postala zanimljiva znanstvenicima. Ispalo je

da je „kap mlijeka s prsa božice Junone” i „put prema raju” samo dio koji mi vidimo od veće cjeline promjera 100 000 svjetlosnih godina, sačinjene između ostalih od nebeskih objekata – zvijezda i zvjezdanih oblaka – kojega je Sunčev sustav tek dio.

25. Pročitaj ulomak te označi točnu tvrdnju.

„Glavna znamenitost nacionalnog parka Iguazu je golemi vodopad koji čini 275 zasebnih vodopada koji padaju 80 metara niz polukružni amfi teatar od bazaltnih stijena. Slapove dijele Brazil (NP Iguacu) i Argentina iako se veći dio, uključujući i slap Garganta de Diablo (Vražje ždrijelo), nalazi u Argentini.“

Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje:a) slap Vražje ždrijelo se nalazi u Brazilub) slap Vražje ždrijelo se nalazi i u Brazilu i u Argentinic) 275 zasebnih slapova NP Iguazu dijele Brazil i Argentinad) 275 zasebnih slapova NP Iguazu nalazi se u Brazilu

17

26. Pročitaj ulomak te riješi zadatak.

„Godine 1582. Shakespeare se u Stratfordu, kao osamnaestogodišnjak, oženio osam godina starijom Anne Hathaway iz obližnjeg sela Shottery. U trenutku vjenčanja ona je već bila u drugom stanju, što je potaknulo lavinu pitanja o pravim razlozima Shakespeareova braka. (...) William i Anne imali su troje djece: Susannu i blizance Hamneta i Judith. Poznato je da je Shakespeare nekoliko godina nakon vjenčanja napustio obitelj i otišao u London zbog dosad nepoznatih razloga, a moguće je da je čak bježao pred zakonom. Iako su većinu bračnoga života proveli odvojeno, Shakespeare je u braku s Anne Hathaway bio gotovo trideset i četiri godine pa stoga ne čudi činjenica da brojni Shakespeareovi štovatelji odlaze u Shottery kako bi posjetili kuću u kojoj je živjela njegova supruga.“

Kronološki poredaj događaje upisujući brojeve od 1-5 ispred svake navedene tvrdnje.__ Shakespeare odlazi u London.__ Anne je u drugom stanju.__ Shakespeare se vjenča s Annom.__ Štovatelji Shakespearea često obilaze kuću u Shotteryju u kojoj je Anne živjela.

27. Pozorno prouči tablicu veličina dječje odjeće pa odgovori na pitanje.

tablicaveličinadječjeodjeće

4 6 8 10 12 14

visina/cm 98 – 104 106 – 120 122 – 130 132 – 140 142 – 152 153 – 159težina/kg 18 – 21 22 – 28 29 – 35 36 – 40 41 – 43 43 – 46

Dijete visoko 125 cm i teško 30 kg nosi veličinu odjeće broj:a) 4b) 6c) 8d) 10

18

28. Pred tobom je dio programa Dužijance – 2011. Pozorno prouči program pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Program – Dužijanca 2011.

Vrijeme Događaj Mjesto održavanja1. 12. 2010. Koncert Zlatana Stipišića Gibonnia Dvorana sportova, Subotica21.–27. 6. 2011. Izložba s XIV. međunarodne likovne kolonije

„Bunarić”Otvoreno sveučilište, Subotica

1. 7. 2011. Promocija poštanske markice povodom 100 godinaDužijance

Velika vijećnica Gradske kuće, Subotica

8. 7. 2011. Smotra folklora „Dužijanca malenih” Gradski trg, Subotica9. 7. 2011. Natjecanje risara Njiva Vlatka Vojnića

Purčara, Đurđin30. 7. 2011. Međunarodna konjička utrka „Dužijanca” Gradski hipodrom, Subotica7. 8. 2011. Revija bunjevačke nošnje Velika vijećnica Gradske

kuće, Subotica9. 8. 2011. Književna večer na temu „Blaško Rajić i

Dužijanca”, u povodu 50 godina od smrti utemeljitelja žetvenih svečanosti u Subotici

HKC „Bunjevačko kolo”, Subotica

11. 8. 2011. Tamburaška večer, predstavljanje bandaša ibandašice

Gradski trg, Subotica

Koji od navedenih događaja se odvijao u Đurđinu?

a) Koncert Zlatana Stipišića Gibonniab) Revija bunjevačke nošnjec) Međunarodna konjička utrka „Dužijanca”d) Natjecanje risara

29. Pred tobom je satnica školskih sati (ili zvonjenja). Prema ovome rasporedu, u koliko sati počinje, a u koliko je kraj 2. sata, a u koliko sati počinje i kada je kraj 7. sata?

Drugi sat počinje u ___________, a kraj mu je u _________.Sedmi sat počinje u ___________, a kraj mu je u _________.

19

30. Troje prijatelja želi otputovati u Pariz. Pozorno prouči cjenik i odgovori na pitanje.

Pariz Termini Broj dana Broj osoba Ukupna cijena

15. 9. – 17. 9. 3 3 190 000 din6. 10. – 9. 10. 4 2 180 000 din

12. 10. – 15. 10. 4 3 200 000 din18. 10. – 21. 10. 4 5 210 000 din

Koliko tri prijatelja trebaju platiti za 4 noćenja u Parizu?a) 180 000 dinb) 190 000 dinc) 200 000 dind) 210 000 din

20

Pismeno izražavanje

31. Rečenicu prepiši pisanim slovima.

Danas sam jako dobre volje.

______________________________________________________________________

32. Rečenicu prepiši velikim tiskanim slovima.

Miris kolača me podsjeća na bakinu kuhinju.

______________________________________________________________________

33. Zaokruži slovo ispred riječi napisanih malim tiskanim slovima.

a) olovka i gumicab) Olovka i gumicac) OLOVKA I GUMICAd) OloVka I guMica

34. Rečenicu prepiši velikim tiskanim slovima.

Tko pjeva, zlo ne misli.

______________________________________________________________________

35. Napiši tri gramatički točne rečenice o sebi.

1. _______________________________________________________________________.2. _______________________________________________________________________.3. _______________________________________________________________________.

36. Napiši jednu rečenicu, od najmanje deset riječi, o svojoj školi ili o svom odjelu. Rečenica treba biti razumljiva i gramatički ispravna.

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

21

37. Napiši jednu rečenicu od najmanje deset riječi, o godišnjem dobu koje najviše voliš. Rečenica treba biti razumljiva i gramatički ispravna.

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

38. Od zadanih riječi sastavi dvije razumljive i gramatički ispravne rečenice (možeš mijenjati oblik riječima i ako je potrebno dodati 2 – 3 nove riječi).

sunce, cvjetati, pjesma ptica, proljeće, vrt, marelica, rastjerati, cvjetovi, pčele, dolazi, oblak

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

39. Napiši slovo F ispred rečenica u kojima se koristi formalni, a slovo N ispred rečenica u kojima se koristi neformalni govor.

__ Jučer sam bio kod onog frenda koji je totalno cool.__ Igrali smo se cijeli dan.__ Skontala sam Marka danas popodne s nekom drugom ribom.__ Danas je u školi profesorica svima podijelila petice.

40. Podcrtaj riječi koje se rabe samo u neformalnom govoru.

Jučer je raska šiznula jer nismo uradili zadaću.

41. Pozorno pročitaj rečenicu pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Svaki put kad ga sretnem gori mu pod petama.

Navedena rečenica u formalnom razgovoru glasi:

a) Svaki put kad ga sretnem izazove požar.b) Svaki put kad ga sretnem zapali cipele.c) Svaki put kad ga sretnem žuri mu se.d) Svaki put kad ga sretnem blista od sreće.

22

42. Zaokruži slovo ispred rečenice koja se može rabiti u formalnom govoru.

a) Ekipa me ne šljivi ni pet posto već neko vrijeme.b) Danas idem na tekmu o kojoj sam ti pričao.c) Jesi li dobio kintu za kupit užinu?d) Možeš li danas doći po mene?

43. Trebaš uplatiti 100,00 kn, za odvoz smeća, na račun br.: 234000-1756789 s modelom i pozivom na broj 99-476577, popuni nalog za plaćanje.

Nalog za plaćanje

Platitelj:

Adresa:

Mjesto:

Iznos:

Račun primatelja:-

Model i poziv na broj:

Datum plaćanja:

23

44. Uplatio/uplatila si članarinu za Društvo mladih istraživača. Uplatnicu trebaš poslati na u zadatku navedenu adresu. Ispiši ispravno podatke na kuvertu.

Društvo mladih istraživača, Trg bijelih ruža 3, 24 000 Subotica.

_____________________________________________

_____________________________________________

_____________________________________________

45. Knjižničarka Osnovne škole Vesela djeca iz Požege želi naručiti deset knjiga Božidara Prosenjaka Divlji konj. Popuni dio porudžbenice u zadatku umjesto knjižničarke.

PORUDŽBENICA

ime autora naslov količina

Kupac (naziv škole): __________________________________________________Mjesto: ____________________________________________________________

24

46. Nevena Nević živi u Subotici u Građanskoj ulici 4. Mora platiti članarinu u iznosu od 500 dinara u knjižnici „Tratinčica“.

Članarinu treba uplatiti na račun broj: 12345678-9, s modelom i pozivom 34-567. Popuni umjesto Nevene Nalog za plaćanje.

Platitelj: (ime, prezime, adresa)

NALOG ZA PLAĆANJE

Iznos:

Svrha uplate: Račun primatelja:

Primatelj: Model i poziv na broj:

Datum plaćanja: ______________

47. Zaokruži slovo ispred rečenica u kojima postoji pravopisna pogreška.

a) Niskim se ne volim tući.b) Dobila sam to napismeno.c) Sakrila sam se da me nevidi.d) Nesmijem mu dotaknuti uho.

48. Prepiši rečenicu ispravno.

Moje ime je marina horvat, idem u OŠ Petra preradovića u zagrebu.

______________________________________________________________________

25

49. Zaokruži slovo ispred točno napisane rečenice.

a) Stanujem u ulici Bana Jelačića.b) Stanujem u ulici bana Jelačića.c) Stanujem u Ulici Bana Jelačića.d) Stanujem u Ulici bana Jelačića.

50. Zaokruži slovo ispred točno napisanog glagola.

a) do raditib) odraditic) nematid) ne pisatie) čitati ćuf) nemoj

26

Gramatika, leksik, razvoj književnoga jezika

51. Podijeli riječi na slogove.

Marija ______________ljubav ______________traktor ______________književnost ______________

52. Pozorno pogledaj niz glasova pa zaokruži točan odgovor.

B, P, M

Svi navedeni glasovi su:a) jedrenicib) nepčanicic) dvousnenicid) zubnousnenici

53. Od zadanih dijelova sastavi riječ. Pripazi na glasovne promjene.

iz – + čistiti = __________________________raz – + ljutiti = __________________________od – + dahnuti = __________________________raz – + širiti = __________________________pod – + pisati = __________________________

54. Upiši odgovarajući oblik riječi koja je u zagradi.

a) Ja vučem, a oni ne _______________ (vući). Ti možeš, a ja ne ______________ (moći).

b) U ____________________ (čestitka) sam poželio svom prijatelju da njegov klub ponovno zaigra u prvoj _________________ (liga).

c) Na izložbi je bilo puno _______________ (posjetitelj). Svim je tim __________________ (posjetitelj) slikar posebno zahvalio.

27

55. U rečenici podcrtaj naglašene riječi.

Majka je jutros otišla na tržnicu.

56. U rečenicama podcrtaj naglasnice.

a) Hoćeš li?

b) Daj mi.

57. Podcrtaj nenaglašene riječi u rečenici.

Popodnevno sunce izmamilo me je iz sobe u vrt.

58. U rečenici podcrtaj naglašene riječi.

Danas je cijeli otok kazalište koje za pozornicu ima plaže.

59. U sljedećoj rečenici podcrtaj prijedloge.

Svaki dan sa sestrom idem u školu, a poslijepodne se igramo na igralištu s prijateljima.

60. U rečenicama su podcrtani glagoli u perfektu. Preoblikuj ih u futur prvi.

a) Ušao je u hladnu kuću i najprije je otvorio prozore, a odmah potom je očistio prašinu sa stare obiteljske fotografi je.

________________ u hladnu kuću i najprije _________________ prozore, a odmah potom ___________________ prašinu sa stare obiteljske fotografi je.

b) S drveta je opalo cvijeće i počeli su rasti plodovi.

S drveta _______________ cvijeće i ________________________________ plodovi.

28

61. Razvrstaj riječi po vrstama, kao što je započeto.

uredan, stol, svoj, vrijeme, nositi, plesati, šutljiva, mi

imеnice pridjеvi zamjenicе glаgolistol ______________ ______________ ______________ ______________ ______________ ______________ ______________

62. Glagole u zagradi napiši na crte u perfektu.

Kad ______________ (ugledati) sunce, dječak __________________ (zastati). ____________________ (ne moći) vjerovati svojim očima. Sunce ___________________ (žariti se) i _________________ (prelijevati se) nebom. Oblaci __________________ (mijenjati) boje i oblike.Nebo __________________ (pokazati) svu svoju ljepotu i sjaj.

63. Zaokruži slovo ispred riječi koje su složenice.

a) kaduljab) potpredsjednikc) mlijekod) ružae) vodoinstalaterf) privreda

64. Zaokruži slovo ispred niza koji predstavlja porodicu riječi.

a) učiti, učenik, učenje, učiniti, učionicab) knjiga, knjižiti, knjižnica, knjižurina, knjiškic) građanin, graditi, grad, izgradnja, pregradad) more, umor, morski, moral

65. Pozorno prouči riječi pa odgovori na pitanje.

drvo, drvosječa, drven, drvored, drvenjara, drvarnica

Svim navedenim riječima korijen je:

a) drvob) drvarc) drvd) drven

29

66. Od sljedećih imenica tvori pridjeve u muškom rodu jednine.

Lidija _______________Mislav _______________Dario _______________planina _______________drvo _______________more _______________

67. Uz sljedeće rečenice napiši jesu li nezavisno ili zavisno složene.

a) Mama ide sama u kino, a tata ide na utakmicu. _____________b) Ivana je dobro naučila, zato je dobila peticu. _______________c) Tko rano rani, dvije sreće grabi. _________________________d) Stići ćeš na vlak ako požuriš. ___________________________

68. Okomitom crtom razdvoji surečenice.

a) Subotica je da ju jedva prepoznajem i čini mi se da nikad nisam ni bila Subotičanka.b) Branka je mirno crtala iako ju je mama nekoliko puta pozvala.

69. Pozorno pročitaj rečenicu. Okomitim crtama podijeli rečenicu na riječi i odgovori na pitanje.

Nemogu,učimpromjenjiveinepromjenjivevrsteriječi,aposlijetogažurimnaklizanje.Koliko riječi ima u rečenici? ________________

70. U rečenicama podcrtaj sintagmu.

a) Trud i rad doveli su ga na dobar glas.b) Bilo je to teško vrijeme za njih.

71. Zaokruži slovo ispred nezavisno složenih zaključnih rečenica.

a) Danas mi je rođendan pa će mi mama ispeći tortu.b) Sve ptice lijepo pjevaju, ali slavuj pjeva najljepše.c) Popodne će padati kiša dakle moram ponijeti kišobran.d) Svi se igramo jedino moj brat uči.e) Božić je stoga ne idemo u školu.

30

72. Iza svake rečenice napiši na crtu kojoj vrsti nezavisno složenih rečenica pripada.

a) Dupin skoči iz vode i majstorski se prevrne u zraku. __________b) Sve smo obavili, dakle sad smo slobodni. ______________c) Gleda, a ne vidi. ____________d) Stalno je umoran ili je zbog nečega bijesan. ______________

73. Zaokruži slovo ispred veznika kojima se povezuju suprotne rečenice.

a) a, ali, nego, no, većb) i, pa, te, ni, nitic) dakle, zato, stogad) jedino, jedino što, samo, samo što, tek, tek što

74. Pročitaj rečenicu i zaokruži točan odgovor.

Dječaci su se tomu nasmijali, samo je Eva bila ozbiljna.

Rečenica je:a) sastavnab) rastavnac) isključnad) zaključna

75. Popuni tablicu određujući rečenične dijelove kao što je započeto.

Dječak Apel je zimi spavao uz vola.

rečenični dio

Dječak

služba u rečenici

priložna oznaka mjesta

76. U navedenoj rečenici odredi službu riječi u rečenici kako je započeto.

Dubrovački Zelenci stoljećima označavaju sate na Kneževu dvoru.

1. Dubrovački a) predikat ___2. Zelenci b) subjekt 2 3. stoljećima c) objekt 4. označavaju d) atribut ___5. sate e) priložna oznaka mjesta ___6. na Kneževu dvoru f) priložna oznaka vremena ___

31

77. Pozorno pročitaj rečenicu pa zaokruži točan odgovor.

Jučer je Marko vozio bicikl.

Podcrtana riječ u rečenici je:

a) objektb) priložna oznakac) subjektd) atribut

78. Pozorno pročitaj sljedeću rečenicu. Odredi službu riječi u rečenici kako je započeto.

Miroslav Krleža, hrvatski pisac, oduvijek je pisao drame.

a) Miroslav Krleža 1) priložna oznaka ____b) hrvatski pisac 2) subjekt ____c) oduvijek 3) apozicija _b)_d) je pisao 4) objekt ____e) drame 5) predikat ____

79. Riječi koje se nalaze u zagradi napiši u njihovom ispravnom obliku.

Rođena sam u ________________ (Višnjevac), gdje je moj otac bio učitelj. Ali, još dok sam bila beba, preselili smo se u ______????___________ (Vuka). To je također selo u ____________________ (slavonska ravnica), koje je okruženo nepreglednim ________________ (polja).

Ima tu i ___________________ (rijeke). Pokraj ______________________________ (jedna takva rijeka), po kojoj je selo ____________________ (dobiti ime), sam odrasla. Tamo sam s ________________ (dječaci) pravila __________________ (vodenice) od _____________________ (kukuruzovina). Odrasla sam slušajući pjev _____________ (ptice), trčeći po _____________ (livade) i gledajući _________________ (oblaci).

80. Dopuni rečenice tako da umjesto sličice upišeš pravilni oblik riječi.

a) Kad se već činilo da borba nikako neće stati, zamahnuli su bijelom _______________ .b) Prijateljici sam u _____________ napisala sve novosti.c) Koliko je ____________ ?d) Jeste li možda vidjeli gdje sam ostavio ______________ ?

32

81. Na crtu upiši riječ most u odgovarajućem padežu.

Pod _________ je stajao dječak zagledan u daljinu, ne primjećujući ništa oko sebe.

82. Pozorno prouči rečenicu koja nije napisana do kraja pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Uzmi kockicu _____________________.

Koju od navedenih riječi treba upisati na praznu crtu?

a) od čokoladeb) čokoladuc) čokoladed) čokolada

83. U sljedeću rečenicu upiši odgovarajući glagolski oblik glagola saznati.

Da su Marko i Luka prošle nedjelje govorili istinu, mi _________________ sve o tom doga-đaju na vrijeme.

84. Glagole iz zagrada napiši na crtu u odgovarajućem obliku.

Ja upravo ______________ (završavati) osnovnu školu. Za nekoliko dana ___________ (polagati) prijemni ispit. ____________ (voljeti) se upisati u gimnaziju, ali ne znam hoću li uspjeti. ______________ (Početi) _____________ (učiti) još prije dva mjeseca, ali roditelji mi ne prestaju ponavljati: „____________ (Vježbati) svaki dan i položit ćeš!“

85. Glagole iz zagrade napiši na crtu u odgovarajućem obliku.

– Ja ________ (biti) jesen i _________ (ne biti) strašna! _____________ (Pogledati) me! Sad ________ (biti) još slatka, darežljiva plodovima i zlatna. Poslije ________________ (pro-mijeniti) u kišnu i tužnu. Ali tebi ________________ (ostaviti) tada jedan listić na grani. _____________ (Imati) ga kao zlatni broš. Dokle god _________________ (ostati) s njime, i on s tobom, vjetrovi ti ____________________ (ne nauditi).

– Hvala ti! Tvoj dar _______________ (sačuvati me) dok ______________ (ne očvrsnuti) – _______________ (šapnuti) brezica.

86. Prepiši rečenicu tako da glagole u aoristu napišeš u perfektu.

Prijatelji mu još prije šest tjedana otputovaše za Egipat, no on osta jer se zaljubi u trsku._____________________________________________________________________.

33

87. U svakom rečeničnom paru precrtaj onu rečenicu koja je napisana administrativnim jezikom.

a) Meteorolozi očekuju zahladnjenje. – Meteorolozi očekuju da će se pojaviti razdoblje niskih temperatura.

b) Vršimo usluge sklapanja namještaja. – Sklapamo namještaj. c) Nemamo dovoljno fi nancijskih sredstava. – Nemamo dovoljno novca. d) Cijene su ponovno porasle. – Ponovno je došlo do rasta cijena.

88. Podcrtaj rečenice napisane administrativnim jezikom.

a) Ministar je zadovoljan postignutim rezultatima. – Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata.

b) Učenici s nedovoljnim ocjenama upućuju se na ponavljanje razreda. – Učenici s nedovoljnim ocjenama ponavljaju razred.

c) Natjecateljima će biti dodijeljene nagrade. – Natjecatelji će biti nagrađeni.d) Policija će istražiti krađu. – Policija će provesti istragu o krađi.

89. Podcrtaj rečenice napisane administrativnim jezikom.

a) U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom vršiti prodaja robe. – U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom prodavati roba.

b) To čine kako bi pomogli ljudima. – To čine s namjerom da pomognu ljudima.c) To možete riješiti računalom. – To možete riješiti pomoću računala.d) Bit će prisiljen na suživot. – Bit će prisiljen na zajednički suživot.

90. Poveži riječi iz lijevoga stupca s riječima iz desnoga tako da dobiješ parove sinonima.U lijevom je stupcu jedna riječ suvišna.

1. human a) častan2. čestit b) čovječan3. oprezan c) dosjetljiv4. stidljiv d) smotren5. dovitljiv

91. Zaokruži slova ispred rečeničnih parova u kojima imamo homonime.

a) Načičkao se na granu kos. – Toranj u Pizzi je oduvijek kos.b) Nebo je mutno i sivo. – Nešto mi je u njegovoj priči mutno. c) Luk je zaista zdravo povrće. – Lovci koriste strijelu i luk.d) Pazi, nož je vrlo oštar! – On ima oštar i pronicljiv duh.

34

92. Zaokruži slovo ispred antonima.

a) star – Mostarb) star – novc) star – staračkid) star – iskusan

93. Zaokruži podcrtane riječi koje imaju metaforičko značenje.

a) Otvori lijevo prozorsko krilo. Jedno krilo te zgrade je gotovo sasvim porušeno. Ptici je zaraslo slomljeno krilo.

b) Dobro je postavljati visoke zahtjeve. Strop nije jako visok, tako da ga mogu dotaknuti rukom. Ako tako nastavi, dospjet će do visokog položaja u društvu.

94. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ pogodili znači dogovorili.

a) Pogodili su me tim uvredama.b) Pogodili smo ga loptom.c) Pogodili su odgovor.d) Pogodili smo dobru cijenu.

95. Zaokruži slovo ispred primjera u kojemu riječ list ima svoje osnovno značenje.

a) Na grani je ostao žuti list.b) Iskinula sam list iz bilježnice.c) Čitam dnevni list.d) Za upis mi je potreban krsni list.

96. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ krilo znači lagano, bez poteškoća.

a) Majka ih je njihala u svom krilu.b) Na jučerašnjoj utakmici je igrao lijevo krilo.c) Ptica je raširila krila i poletjela.d) Nakon izlaska iz učionice hodala sam kao na krilima.

35

97. Zaokruži slovo ispred primjera u kojemu riječ srce znači organ.

a) Liječnik mu je prvo poslušao otkucaje srca.b) On je bez srca.c) Pao mi je kamen sa srca.d) Teška srca sam odustao od natjecanja.

98. Poveži izraz iz lijevoga stupca s odgovarajućim značenjem iz desnoga, kao što je započeto.

1. razbiti led a) vrijedno se posvetiti poslu ___2. uhvatiti maglu b) prijeći granicu dopuštenog ___3. prevršiti mjeru c) prevladati početne teškoće _1_4. zagrijati stolicu d) pobjeći, nestati ___

99. Dopuni sljedeće rečenice.

a) Ukoliko se tko sasvim povukao, prikrio, odustao od djelovanja, kažemo da se skrio u ____________ rupu.

b) Želimo li se komu osvetiti, uzvratiti istom mjerom, kažemo: „_____________ za ___________, zub za zub“.

c) Ako se tko trudi biti neprimjetnim, pravi se manjim od _______________ zrna. d) Ako je tko nemiran, uzrujan ili uzbuđen, kaže se da sjedi kao na _________________.

100. Poveži izraz s odgovarajućim značenjem.

1. pasti na pamet a) razglasiti ___2. prevesti žedna preko vode b) lak na riječima ___3. brz na jeziku c) sjetiti se čega _1_4. udariti na sva zvona d) prevariti ___

101. Poveži izraz s odgovarajućim značenjem.

a) uzeti koga na zub ___ 1) imati u svemu uspjehab) biti sretne ruke ___ 2) biti spreman na svec) igrati otvorenim kartama ___ 3) progonitid) ići u vatru i vodu ___ 4) raditi pošteno, bez skrivanja

36

102. U sljedećem tekstu podcrtan je jedan izraz. Pozorno pročitaj tekst i na temelju njega zaključi što znači riječ termički.

Kada bi mi pošlo za rukom taj problem doista riješiti, i stvoriti teoriju pomoću koje mogu pratiti posljedice Sunčeva zračenja, onda bih, prije svega, bio u stanju izračunom naći glavne crte Zemljine klime. To, samo po sebi, ne bi izgledalo Bog zna što, jer bih, u najboljem slučaju, našao što je već poznato. No moja bi teorija dala i više. Ona bi otkrila čitav mehanizam termič-kih pojava u Zemljinoj atmosferi, od kojih smo do sada poznavali samo konačne posljedice. Ona bi nas poučila kakve temperature vladaju u onim slojevima naše atmosfere gdje se nismo još popeli. I otišla bi još mnogo dalje. Sunce, koje zagrijava našu Zemlju, zagrijava i one planete koji su se ohladili i obavili čvrstim ljuskama. Zato bi se rezultati te teorije odnosili i na ta ne-beska tijela. Oni bi nam pružili prve pouzdane podatke o klimatskim prilikama na površini tih planeta, o kojima se do tada nije ništa znalo.

(Milutin Milanković, Kroz svemir i stoljeća, prilagođeno i prevedeno na hrvatski jezik)

Riječ termički znači: a) vulkanski b) toplinski c) atmosferski d) zračni e) klimatski


103. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak.

Vodeći opskrbljivač telekomunikacijske opreme proveo je opsežno istraživanje o telekomunikacijama u Srbiji

Jedan od vodećih opskrbljivača telekomunikacijske opreme u svijetu upravo je završio veliki projekt istraživanja tržišta u četirima državama jugoistočne Europe – Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj. Istraživanje pruža podrobni uvid u potrebe krajnjih korisnika i njihove stavove o telekomunikacijskim proizvodima i uslugama.

Podcrtana riječ pokazuje da je provedeno istraživanje bilo:a) znanstvenob) anonimnoc) obimnod) utemeljeno

37

104. Pročitaj sljedeći ulomak iz djela „Umjetnost i njezina povijest“.

„Najznačajnija crta rimske arhitekture, ipak, jest uporaba lukova. Ovaj je izum igrao malu ili nikakvu ulogu u grčkom graditeljstvu, premda je, vjerojatno bio poznat i grčkim neimarima. Sastaviti luk od posebnih, klinasto uglavljenih kamena prilično je složena vještina u graditelj-stvu“.

1. Riječ neimar znači: a) kipar b) povjesničar c) graditelj d) sastavljač Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

2. Napiši riječ koja ima isto značenje kao riječ crta iz prve rečenice.

______________________________________


Prva kazališna premijera u sezoniNakon kraćeg zatišja, ljubitelji kazališta ovoga će vikenda ponovno moći uživati u

predstavama. Prva premijera u novoj kazališnoj sezoni varaždinskog HNK, bit će predstava Mihaila Bulgakova ‘Von Lamot od mača – Spelavanje vu četiri spelanja i devet dogodov prama Cervantesovomu Don Quijoteu’. Premijera će se održati ovog petka i u nedjelju u 19,30 sati.

Podcrtana riječ znači:a) da je predstava izvođena već nekoliko putab) da se predstava izvodi prvi putc) da se predstava izvodi već nekoliko godinad) da se predstava izvodi zadnji put

38

106. Pozorno pročitaj enciklopedijsku natuknicu, a zatim odgovori na pitanje.

Le Mans, grad i upravno središte dep. Sarthe, 188 km jz. od Pariza, sjeverozap. Francuska; 147 413 st. Smjestio se na sutoku rijeka Sarthe i Huisne. želj. čvorište. Trg. i industr. središte. Kem., tekst., duhanska i prehr. ind. proizvodnja plastike, papira, el. opreme, motornih vozila (traktori i automobili), i poljoprivr. strojeva. Roman.-got. katedrala Saint Julien (XI.–XV. st.). Crkve Notre-Dame-de-la-Couture (XI.–XIII. st.) i Sainte-Jeanne-d’Arc. Muzej starih automobila. Sveučilište Maine (osn. 1969.). Ostaci rim. zidina. Poznat po automobilističkim utrkama (Grand Prix d’Endurance „24 sata Le Mansa”). Osn. u predrim. razdoblju. Potkraj III. st. okružen zidinama. U XIII. st. pod franc. krunom. Tijekom Stogodišnjeg rata (1337–1453) između Francuske i Engleske nekoliko puta okupiran. Kod Le Mansa Prusi porazili Francuze tijekom Franc.-prus. rata (1870–71). Rodno mjesto engl. kralja Henrika II. (1133). U II. svj. ratu pod njem. okupacijom.

Po kakvim je utrkama poznat francuski grad Le Mans?___________________________________________.

107. Pročitaj natuknicu iz Rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića pa odgovori na pitanje.

mȃjk|a ž <dat. jd. mȃjci/mâjki hip., gen. mn. mȃjki/ mȃjka> 1.a. žena koja je rodila jedno ili više djece b. ona koja je rodila u odnosu na one koje je rodila c. ženka koja je donijela na svijet u odnosu na mladunčad 2. pren. a. ono od čega što potječe [~a priroda] b. onaj koji štiti i pomaže [sirotinjska ~a] 3. (dat. jd. mâjci) razg. za pojačavanje prijetnje [nećeš (hoćeš) majci]

Koje je preneseno značenje riječi majka?

_________________________________________________________________________

108. Pročitaj članak iz Rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića i odgovori na pitanje.

najavljívati nesvr. prel. [najàvljujēm, pril. sad. najàvljujūći, pr. rad. najavljívao, pr. tr. najàvljīvān] 1. objavljivati buduće događaje: ~ dolazak vlakova, ~ poskupljenja 2. predstavljati sudioni-ke u javnom događaju: ~ govornike, ~ goste ‒ ~ se povr. prijavljivati svoj dolazak, posjet – najavljívānje gl. im.

Koje je drugo (osnovno) značenje riječi najavljivati? Prepiši navod iz teksta.

_________________________________________________________________________

39

109. Pročitaj objašnjenje natuknice i zaokruži točan odgovor.

glȃs m <N mn glȁsovi/-i knjiš.> 1. učinak rada govornih organa 2. glazb. visina tona u pjevanju [duboki glas] 3. mišljenje drugih o kome [na dobru je glasu]; ime, ugled 4. vijest, novost [o njemu ni glasa] 5. pojedinačno izjašnjavanje u odlučivanju ili na izborima [važeći glas koji je izražen po propisu] 6. lingv. najmanja govorna jedinica (samoglasnici i suglasnici)

Koje značenje ima riječ glas u području glazbe? Prepiši navod.

_________________________________________________________________________

110. Zaokruži slova ispred tvrdnji koje se odnose na Bašćansku ploču.

a) pisana glagoljicomb) nastala koncem 14. st.c) potječe s otoka Bračad) darovnica kralja Zvonimirae) prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti

111. Suvremeni hrvatski književni jezik se temelji na:

a) štokavskom narječjub) čakavskom narječjuc) kajkavskom narječjud) svim narječjima

112. Tko je početkom 19. stoljeća ujedinio sve Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu?

___________________________________________________________________

113. Prva Gramatika hrvatskoga jezika tiskana je 1604. godine, a sastavio ju je:

a) Juraj Habdelićb) Faust Vrančićc) Bartol Kašićd) Marko Marulić

40

114. Pozorno pročitaj stihove iz pjesme Marina Franičevića Pod maslinom pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Masline su uvik iste žužnjidu od glasih tićih, a od vitra u reparu barst se prospe priko kićih.

Srebridu se na maštralu, zelenilo blisku daju, krive grane iz gomile na brimena ženske išaju.“

Stihovi su napisani:a) čakavskim narječjemb) štokavskim narječjemc) kajkavskim narječjem

115. Pozorno pročitaj stih iz pjesme Dragutina Domjanića Bele rože pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

... „V otprti oblok je dišalo jutro, A pod oblokom naš vrtek je mali Budit se počel, i on si je dremal V mirnoj toj noći, dok vsi smo mi spali.“ ...

Stih je napisan:a) čakavskim narječjemb) štokavskim narječjemc) kajkavskim narječjem

41

116. Pozorno pročitaj narodnu pjesmu pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Da je meni što je srcu drago, Ne triba mi ni carevo blago: Malo zemlje i malo salaša, Dobre konje, mudrog kočijaša, Lipu marvu i ženu čuvarnu, Sto ovaca i zemlju magarca; Opakliju – dobru čobanliju, Svitu lulu i malo duvana – Na čast caru što ima katana!“

Pjesma je napisana:a) čakavskim narječjemb) štokavskim narječjemc) kajkavskim narječjem

117. Pažljivo pročitaj stihove i na crtu pored njih napiši kojim su narječjem napisani.

a) Mila mati, ti ćeš bolje znati,/ De tumači što taj sanak znači! ________________________b) Vetrek diše/ i travicu niše,/ a kosa/ s čela znojeka briše. __________________________c) Črleni dolčići,/ mandule bile/ znež hiža vrtići mići/ i lozja glavice cile. ________________

118. Pozorno pročitaj rečenicu, a zatim je prepiši sukladno normama hrvatskoga književnog jezika.

Voleo bih da živim u Zagrebu.

_________________________________________________________________

119. Zaokruži slovo ispred rečenice koja je napisana hrvatskim književnim jezikom.

a) Pročitat ću knjigu koju si mi preporučio.b) Da li mi možeš posuditi olovku?c) Upitala me da li se dobro osjećam.d) Dođi da se igraš sa mnom.

42

120. Zaokruži slovo ispred riječi koje pripadaju hrvatskom standardnom jeziku.

a) znanstvenikb) stupnjevanjec) informisatid) kotače) februar

121. Podcrtaj jednu od dvije riječi koja pripada hrvatskom standardnom jeziku.

a) otok – ostrvob) ajkula – morski pasc) azot – dušikd) belance – bjelanjak

43

Književnost

122. Dragutin Tadijanović napisao je pjesmu:

a) Cvrčakb) Kiša na Paguc) Nosim sve torbe, a nisam magaracd) Svijetliš u tmini

123. Poveži naslov djela s autorom.

1. Ferenc Molnar a) Trojica u Trnju 1. – ___2. Ivan Kušan b) Kako je tata osvojio mamu 2. – ___3. Pavao Pavličić c) Divlji konj 3. – ___4. Božidar Prosenjak d) Koko i duhovi 4. – ___5. Miro Gavran e) Junaci Pavlove ulice 5. – ___

124. Poveži naslove pjesama s njihovim autorima. Jedan naslov je suvišan.

Visoka žuta žita Josip PupačićBalada iz predgrađa Vladimir VidrićTri moja brata Dragutin TadijanovićPejzaž Dobriša CesarićOpomena Petar PreradovićJezik roda moga

125. Zaokruži točan odgovor.

Marko Marulić napisao je:a) baladu Školjkab) ep Juditac) putopis Skitnjed) sonet Notturno

44

126. Zaokruži slovo ispred primjera koji pripada umjetničkoj književnosti.

a) „Kad je mene opazila, mam je žlicu ostavila. Meni daje večericu, a konjiću deteljicu. Meni dade sobom spati, a konjiću zob zobati.“

b) „Ona zvizda što je sinoć sjala, po njoj sam te diko pozdravljala.“

c) „Trak lampe prozora pružen je čitavim dvorištem Po snijegu što vani pada u tišini bez kraja, u tišini bez kraja: Anđeli s neba, nježnim rukama, spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju pazeć da ne bi zlato moje probudili.“

d) „Bila golubice, imena slatkoga, zvizdo i danice, – žejo srca moga. V njoj je golubica, Kate, dušo draga.“

127. Zaokruži istinite tvrdnje.

a) Po podrijetlu književnost može biti narodna i umjetnička.b) Po nacionalnoj pripadnosti književnost može biti hrvatska, talijanska…c) Tvorac umjetničke književnosti je neimenovani daroviti pojedinac iz naroda. d) Po vremenu nastanka književnost može biti klasična, moderna i suvremena.

45

128. Na crtu uz citat napiši pripada li citat usmenoj ili umjetničkoj književnosti.

a) „Oj, divojko, rumena jabuko, bije li ti more u prozore.“ ______________________

b) „Gledam more gdje se meni penje i slušam more dobro jutro veli i ono sluša mene ja mu šapćem o dobro jutro more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdrav.“ ______________________

c) „Sviram sebe, svod i svijet. Mrkost šuma, sjaj čistine. Sviram, sviram od davnine. Star sam kao ptica let.“ ______________________

d) „Ive jaše kroz orašje: Ive li je, sunce li je? Konjik li je, vila li je? Uzda li je, zvijezda li je? Sedlo li je, srebro li je?“ ______________________

129. Pročitaj pjesmu pa zaokruži točan odgovor.

Junaku

Pade listak narančeusred čaše junačke.Da je znala narančada je čaša junačka,vrhom bi se povila,pa bi čašu popila.

Pjesma Junaku pripada:a) usmenoj književnostib) umjetničkoj književnosti

46

130. Odredi kojem književnom rodu pripada ulomak.

...MAČAK: Čuješ, kao da netko govori.STRAŠILO: Gledaj, nešto tamo svijetli. (sova hu – hu, fl auta br. ...)STRAŠILO: Iz očiju joj plamene varnice lete.MAČAK: Nemoj vikati, možda nas neće primijetiti (hu, hu, fl auta br...). Što kaže?STRAŠILO: Mislim da je kazala hu-hu, pojest ću vas obojicu, hu-hu....

Ulomak pripada:a) lirskom književnom rodub) epskom književnom rodu c) dramskom književnom rodu


Giulietta: Kako li dođe amo, reci mi, i zašto?Zid voćnjaka je visok, teško na nj se popetA mjesto tebi znači smrt, kad zna se tko si,Ako te tko od mojih rođaka tu nađe.

Romeo: Na lakom krilu ljubavi taj zid preletjeh,Jer međe kamene zapriječiti ne će ljubav;Što ljubav može, kušat se usuđujeI zato tvoji rođaci mi nisu brana.Ulomak pripada:

a) lirskom književnom rodub) epskom književnom rodu c) dramskom književnom rodu

47


„U kuću tete Pavice dolazilo se širokim stepeništem, vrt je bio bujan i zapušten, kutije zelenih i žutih pčelinjaka, cedar libanonski i palme s malim krošnjama kao dame s otmjenim glavicama. Teta Pavica živjela je na Sušaku, bila je profesorica muzike, ali bavila se i slikarstvom, bila je slikovita mala stara frajla s bubikopf frizurom i taškicom od staklenih perla, bila je prijateljica Tajanine bake i nije bila prava teta kao tetica.“

Ulomak pripada:


133. Odredi kojem književnom rodu pripada navedena strofa.

„Naš seoski kovač kuje nebu zvijezde. Svake noći gledam, gdje iz kovačnice u jatima lete kao zlatne ptice i negdje visoko, mirno se ugnijezde.“

Strofa pripada:


134. Pozorno pročitaj stih iz pjesme Hrvatski jezik Vladimira Nazora pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„U tebi sam vijek svoj proživio, Drevni i lijepi jeziče Hrvata; Rođen na morskom pragu tvojih vrata, Polako sam te, uz trud, usvojio.“

U desetercu je napisan:

a) prvi stihb) drugi stihc) treći stihd) četvrti stih

48

135. Pozorno pročitaj stihove pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„... Oj ti vole, kućo moja, a ti kravo, muzo moja, a ti konju, trko moja, a ti vepre, hrano moja, a ti ovco, strigo moja, a ti kozo, brigo moja, a ti gusko, ševeljanko! ...“

Navedeni stihovi pisani su:a) sedmercemb) osmercemc) devetercemd) desetercem

136. Pozorno pročitaj stih iz pjesme Napuštena kuća Nikole Šopa pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

(...) Vretena sada čuj pamučni zuj. U dvorištu to tamnom stare bake sjede. Al ne, to u kućici bez psa čuvara mačak čuči i prede, prede. (...)

Koji stih je napisan u desetercu?

a) prvib) drugic) trećid) četvrti

49

137. Pozorno pročitaj stih iz pjesme Kad bi drveće hodalo Grigora Viteza pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Kad bi drveće hodalo, Šume bi se razilazile na sve strane. Drveće bi hodalo, A mahale njihove grane.“

Koji je stih napisan u osmercu?a) prvib) drugic) trećid) četvrti

138. Odredi koji je oblik pripovijedanja rabljen u navedenom tekstu.

„ – Vi ćete se prehladiti. A nizašto. – Kako nizašto. Nećemo pustiti da nam sve otmu. – Pa vidite da nema nigdje nikoga. Tko bi po toj zimi u vinograde? Nisu ljudi blago.“

U ovom ulomku dominira:a) pripovijedanje u 1. osobib) pripovijedanje u 3. osobic) monologd) dijalog


„U ljetne dane, kad sam se poslije podne vraćao iz škole, idući klancem što vodi iz Malog Sela u luku, meni se katkada htjelo i previše vremena dok bih stigao kući.

Zastajkivao sam, pretraživao grmove, penjao se na hridine, obilazio smreke da okusim dozrele bobulje, uhađao kosove i guštere, cvrčke i mrave, promatrao hrastiće što su jadno životarili na žednome kršu. Nalazio sam u onoj pustoši čitav jedan svijet što se meni činio i prebujan.“

U ovom ulomku dominira:

a) pripovijedanje u 1. osobib) pripovijedanje u 3. osobic) monologd) dijalog

50


„Zacijelo znaš za povećalo, onakvu okruglu leću što sve pokazuje stotinu puta veće nego što je u naravi. Držiš li ga pred okom pa gledaš kap vode iz bare, vidjet ćeš u toj kaplji više negoli tisuću čudnih životinjica kojih inače ne bi nikad opazio u vodi, ali koje doista postoje i ondje žive. Čini ti se gotovo kao da je pred tobom pladanj pun sićušnih račića što se među sobom guraju i preskaču, a tako su krvoločni da jedni drugima trgaju ticala i micala, krakove i krajeve, pa ipak su i veseli i zadovoljni – dakako, na svoj način.“

U ovom ulomku dominira:a) pripovijedanjeb) opisivanjec) monologd) dijalog


„Starac mi kimnu glavom, kao da pita: – Je li šta?Kad mu namignuh da nije, on priđe polako; sjedne pokraj mene. – U koliko je sati jučer bila? – upita tiho. – U ovo vrijeme. – Onda će sada doći. To se blago drži reda. A što je to? Mlijeko. – Jednu je zdjelicu noćas popila.“

U ovom ulomku dominira:a) pripovijedanje u 1. osobib) pripovijedanje u 3. osobic) monologd) dijalog

51

142. Pozorno pročitaj stihove bećarca pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Visok, tanak, rumen kao ruža, taj se meni oko srca pruža.“

Koje stilsko sredstvo predstavlja podcrtani primjer?a) onomatopejub) epitetc) usporedbud) metaforu

143. Pozorno pročitaj stihove iz pjesme Bonaca u predvečerje Miroslava Krleže pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„More ko žena miče pločice svojih dragulja, u sjeni jedra čipkastu pjenu plete.“

Koje stilsko izražajno sredstvo predstavlja podcrtani primjer?a) onomatopejub) metaforuc) usporedbud) epitet

144. Pozorno pročitaj stihove narodne pjesme pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Oj javore, zelen bore, lako ti je zeleniti i zelenu tebi biti!“

Koje stilsko sredstvo predstavlja podcrtani primjer?a) onomatopejub) epitetc) usporedbud) metaforu

52

145. Pozorno pročitaj stihove pjesme Josipa Pupačića Kiše pjevaju na jablanima pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„... U lišću piruju zvuci, neukroćeni uznici.

Zvona su svijetla pala u vodu.

I cvile oči dubine. I tutnje bubnjevi s neba. ...“

Koje stilsko sredstvo predstavljaju podcrtane riječi?a) onomatopejub) epitetc) usporedbud) metaforu

146. Pozorno pročitaj tekst pa odgovori na pitanje.

Zimsko je doba; zemlju prekrio snježni pokrivač, bijel kao bijelac mramor, u stijeni isklesan; vrijeme je vedro, nebo jasno, a vjetar oštar poput mača što su ga skovali patuljci; drveće pod snježnom kitinom bijeli se poput bijelih koralja, kao rascvjetalo bademovo granje, a zrakom struji svježina kao na alpskim visinama; bajna je noć uz sjaj sjeverne svjetlosti i bezbrojnih blistavih zvijezda.

Vrijeme radnje je:a) proljećeb) ljetoc) jesend) zima

53

147. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića Slap i razmisli o motivu slapa. Odgovori na pitanje.

Slap

Teče i teče, teče jedan slap;Što u njem znači moja mala kap.

Gle, jedna duga u vodi se stvara,i sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati,i moja kaplja pomaže ga tkati.

Što u pjesmi predstavlja motiv slapa?_______________________________________________________________________

148. Pročitaj ulomak i odredi temu.

„Prvi put u životu sreo sam se s teletom u svome djetinjstvu. Bilo je to prije sto i pedeset godina. Naša krava Zekulja otelila je divno malo telešce, koje smo tako zavoljeli, da smo ga s dopuštenjem njegove i naše majke iz pojate prenijeli u kuću. (Doduše, naša se kuća nije mnogo razlikovala od staje; obje su bile malene, drvene i nepopođene). Naše tele bilo je mnogo pametnije od ostale seoske teladi. Svako seosko tele zove se samo tele i nikako drugačije i ozvat će ti se samo onako, ako ga zavokativiš: – Tele! Glupo tele! – dok se naše telešce odzivalo samo na svoje ime, a njegovo ime bješe četveroimeno: Dragica, Draguša, Draginja i Draga(na).”

Tema ulomka: ______________________________________________________________

149. Pozorno pročitaj narodnu basnu pa dopuni rečenicu.

Išla baka brati šipke, kad k njoj dođe vuk. Hoće da je pojede, a ona njemu: „Nemoj, vujo, mene pojesti, ja imam tri unuka: jedan je Mekoša, drugi je Tvrdoša, a treći Budoša. Dat ću ti kojeg hoćeš, ali mene moraš pustiti.“

Vuk povjeruje baki pa je pusti.Ode ona kući i zaključa vrata. U to, evo i vuka, grebe na vratima i traži: „Daj mi, bako,

Mekošu!“ Baka mu odgovori: „Mekano baka krevet naredila.“„Daj mi, bako, Tvrdošu!“„Tvrdo baka zaključala vrata.“„Daj mi, bako, Budošu!“„A, ne bude baka više išla brati šipke.“

Likovi u basni su _________________________________________.

54

SREDNJA RAZINAVještina čitanja i razumijevanje pročitanog

150. Pročitaj sljedeće rečenice. Jedna od njih je reklama, a ostale su tehnički opisi, upute. Zaokruži slovo ispred reklame.

a) Pročitajte ove jednostavne smjernice.b) Budi aktivan, razgovaraj s prijateljima! c) Ne dodirujte nepotrebno antenu!d) Sigurnosna zaporka pomaže Vam zaštiti telefon.


Pupijeva potraga, SINKRONIZIRANO

U avanturu života Pupi se upušta nakon što „slučajno” od raže sazna kako vrsta kojoj pripada može disati i izvan vode. Kada stigne do kopna i prvi put udahne zrak, odgega se prema kolibi te otkriva da se zapravo radi o restoranu koji poslužuje plodove mora. Zidovi su obloženi perajama morskih pasa, a vreće s jajašcima su u bazenima iz kojih će, nakon što se izlegnu, biti svježa poslužena gostima. Kada se krivolovci iznenada vrate, Pupi zaroni u jedan od bazena i tu zaista započinje njegova borba za spas morskih dubina, odnosno njegova doma, obitelji i prijatelja.

Navedeni tekst je: a) izlaganjeb) prikazc) reklamad) rasprava

55


... neki novi DVD – i

STANLEY DONEN: MALI PRINC (THE LITTLE PRINCE, 1974.) FORMAT 16:9 (1,78:1), 85 MIN., SURROUND DOLBY DIGITAL, PARAMOUNT/VTI

Popularnu knjigu koju sa zanimanjem čitaju i djeca i odrasli, Mali princ francuskog pisca i pilota Antoinea de Saint – Exuperyja, na fi lm je prenio hollywoodski redatelj mjuzikla Stanley Donen. Priču iznosi Pilot (Richard Kiley) koji je u djetinjstvu počeo slikati, ali odrasli nisu razumjeli njegova nastojanja. Jednom, sam i već odrastao, u zrakoplovu se izgubi u oluji i sleti u pustinju, a ondje sretne dječaka koji odmah shvati što označava njegov crtež. To je Mali princ (Stewen Warner) s nepoznatog malog planeta, koji mu ispriča kako je putovao svemirom i s kime se susretao. Da bi na fi lm prenio maštoviti i metaforični svijet Malog princa, redatelj Stanley Donen kombinira glazbene točke s igranim i animiranim sekvencama. Uz protagoniste još glume: Bob Fosse kao Zmija, Gene Wilder kao Lisica i Joss Ackland kao Kralj. DVD uz fi lm ne sadrži dodatke.

Navedeni tekst je: a) priča b) intervju c) rasprava d) prikaz

153. Pročitaj ova tri ulomka. Na crtu iza svakog napiši radi li se o reklami, raspravi ili prikazu.

a) Od svih problema s kojima se susrećem svakodnevno, onih u školi iz matematike, fi zike ili kemije, odnosa s prijateljima i mnogih drugih, ovaj mi zadaje najviše glavobolje: stalni i sve učestaliji sukobi s roditeljima. Uporno razmišljam zašto je tako i pokušavam doći do rješenja, ali još nisam uspio. Roditelji me vole, kao i ja njih. To je jasno. Žele mi sve najbolje, stariji su, znaju bolje od mene što je za mene dobro, a što loše. Ali i ja sam sebi želim sve najbolje! Kaže se da je poznavanje uzroka barem pola puta do rješenja. Pa gdje su uzroci? ______________________

b) Djelo je zabavna mješavina realnoga ‒ dječja prijateljstva, život jedne družine od četiri dječaka koji zajedno igraju nogomet, voze bicikl, prvo zaljubljivanje jedne djevojčice, šaljivog ‒ tipična roditeljska ponašanja, odnos prema mlađoj i „dosadnoj“ sestri, te fantastičnog ‒ raznolike sposobnosti profesora Izbezumitelja. _________________

c) Okus voća koji se ne može usporediti s niti jednim drugim okusom. Dnevna količina sunčevog sjaja za cijelu obitelj. Tako na primjer u jednu litru soka od naranče stane oko 2.5 kg naranči sazrelih na suncu. Time se ne jamči samo zdravlje napitka, nego se jednom čašom udovoljava dnevnoj potrebi za vitaminom C. ____________________

56

154. Pročitaj tekst pa zaokruži slovo ispred točnih odgovora.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika1. Hrvatski jezik jest jezik kojim se služi hrvatski narod i koji služi hrvatskomu narodu.2. Među pojavnim oblicima hrvatskoga jezika najvažniji je hrvatski standardni jezik, koji se, u

osobitosti osnovice, odlikuje vlastitom povijesti i nadgradnjom.3. Hrvatski standardni jezik plod je neprekinutog razvojnog tijeka od prvih glagoljskih pisanih

spomenika do danas....

Osobine navedenog teksta su:a) subjektivnostb) objektivnostc) jasnoća i kratkoćad) stilska izražajna sredstvae) osjećajnostf) točnost

155. Zaokruži točne odgovore.

Obilježja tekstova novinarskoga stila: a) objektivnost b) sažetost c) uporaba svih jezičnih sredstava d) točnost e) subjektivnost f) logičnost

156. Poštovani,

Obavještavamo Vas da je u pripremi knjiga o uličnim grafi tima. Ukoliko ste voljni surađivati na ovom zahtjevnom projektu, pozivamo Vas da se svojim

radom uključite u tim stručnjaka koji nastoje istražiti ovu vrstu umjetničkoga izričaja. Sastanak zainteresiranih stručnjaka s voditeljima ovoga projekta održat će se u utorak

22. listopada 2010. godine u 17 sati.Nadamo se da ćemo uspješno surađivati.Srdačni pozdrav.

Zaokruži slovo ispred tvrdnje koja se odnosi na ovaj tekst.I. a) Tekst je pravopisno, gramatički i jezično usklađen s normom standardnoga jezika. b) Tekst je objektivan. c) U tekstu ima stručnih riječi. d) Tekst je subjektivan. e) Tekst je jasan, kratak i uljudan. f) Tekst je kratak i osjećajan.II. Na temelju zaokruženih tvrdnji ovaj tekst pripada ________________ funkcionalnom stilu.

57

157. Poveži naziv stila s obilježjima.

a) književnoumjetnički stil ___b) znanstveni ____c) administrativno – poslovni ___

1) objektivnost, točnost, logičnost, struč-ne riječi i izrazi

2) kratkoća, jasnoća, točnost, jednoznač-nost

3) subjektivnost, slikovitost, izražajnost, uporaba stilskih izražajnih sredstava

158. Pred tobom je jedna stranica kazala iz Školske gramatike hrvatskoga jezika. Pozorno ju pogledaj i odgovori na postavljeno pitanje.

Školska gramatika hrvatskoga jezikaimenski ili sročni atribut 135 Nimenski predikat 111, 112 načinske rečenice 152imperativ 88 naglasak 22imperfekt 85 naglasnica 24infi nitiv 80, 113, 117 namjerne rečenice 153infi nitivna osnova 80 neprijelazni glagoli 92instrumental 35, 114, 127 nastavak 29inverzija 143 navezak 53isključne rečenice 141 nazali ili nosnici 6izjavne rečenice 156 neglagolske riječi 111izjavni način 78 neizravni objekt 121 neizrečeni subjekt 117J nenaglasnica 24jednačenje po tvorbenom mjestu 10 neodređene zamjenice 66jednačenje po zvučnosti 9 neodređeni pridjevi 51, 52jednostavna rečenica 136 neoglagoljena rečenica 114jednostavni brojevi 69 neosobna rečenica 118, 160jednostavni glagolski oblici 79 neosobni predikat 118, 160jednostavni glagolski predikat 111, 112 nepčanici ili palatali 6jedrenici ili velari 6 nepostojano ajesne rečenice 157 nepravi veznici 101jotacija 16 nepromjenjive riječi 28, 32, 95jotirana osnova 17 nesročni atribut 135K nesvršeni glagoli 77

Što označava broj iza pojma u kazalu? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.a) broj ulomka u kojem se govori o tom pojmub) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmuc) redni broj pojma u kazalud) broj poglavlja u kojem se govori o tom pojmu

58

159. Popis naslova članaka, knjiga, priručnika, rječnika i dr., koji su rabljeni pri pisanju nekog teksta ili knjige pronaći ćeš:

a) u bibliografi jib) u sadržajuc) u pojmovnikud) u kazalu autora


160. Pogledaj početnu stranicu romana i na crtu ispiši bibliografske podatke.

Bibliografski podatci: ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

59

161. Pogledaj početnu stranicu romana i na crtu ispiši bibliografske podatke.

Bibliografski podatci: ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

162. Pozorno pročitaj navedene tekstove i odredi što im je zajedničko.

Tekst 1 HIMNA SLOBODI

O lijepa, o draga, o slatka slobodo dar u kom sva blaga višnji nam Bog je d’o.

Uzroče istini od naše sve slave, uresu jedini od ove dubrave!

Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi ne mogu biti plata Tvojoj čistoj ljepoti. (Ivan Gundulić, Iz Dubravke)

60

Tekst 2

Želja za slobodom je ukorijenjena u svakom čovjeku i jednako je prirodna kao i svaki otkucaj našeg srca, kao svaki udah zraka koji napravimo. Ona je dio našeg instinkta. Ta želja za slobodom se ne može izbrisati, može se samo zatomiti. Ljudi su oduvijek bili protiv tiranije, uvijek, iako nam je u to sada teško povjerovati. Do slobode je potrebno doći, za nju se potrebno potruditi, ona iziskuje žrtve. Sloboda neće opstati bez naše želje da je održimo. Ako niste spremni da se borite za slobodu i vašu vlastitu neovisnost, onda zapravo niste slobodni!

Iz obaju tekstova se može saznati:a) da je sloboda lijepab) da je sloboda dio našeg instinktac) da sloboda iziskuje žrtved) da čovjek nije slobodan


Tekst 1

Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa. Jabuka gotovo da i nije otok. Ovdje nema obale prikladne za pristajanje ni uvale koja bi bila sigurna od vjetra, velika strmina ne dopušta izgradnju ikakve nastambe, more uokolo vrlo je duboko i gotovo da nema mogućnosti sidrenja, a stijene su glatke i bez prirodnih izbočina za koje bi se brodica mogla vezati. Na otoku se održala endemska vrsta crna gušterica i biljni strogo zaštićeni endemi – jabučka zečina i žljezdasta zečina.

Tekst 2

Otok Jabuka nalazi se oko 70 km udaljen od Komiže u smjeru zapad-sjeverozapad. Za razliku od ostalih vapnenačkih otoka dalmatinske obale, Jabuka, uz Brusnik, je jedini hrvatski otok građen od eruptivnog stijenja. Jabuka je u biti 97 m visoka strma klisura, na kojoj je iskrcavanje moguće samo na jednom mjestu. Pristajanje je otežano činjenicom da na pučini i manji vjetar podiže velike valove. Surovim uvjetima života prilagodio se mali broj biljnih i životinjskih vrsta, a posebno su zanimljivi biljni endemi zečine te životinjski endem crna gušterica.

Oba teksta govore o tome:a) da je Jabuka zapadno od Visab) da je Jabuka 70 km udaljena od Komižec) da je Jabuka klisura visoka 97 md) da Jabuka nije pogodna za pristajanje brodova

61


Tekst 1 Cvrčak je najuporniji i najglasniji svirač toplih ljeta, no nije zelen. Izgledom i obojenošću

ovaj veliki kukac izgleda poput kore drveta i čini se gotovo neprimjetnim. Cvrčci se po danu skrivaju među lišćem. Žive od sokova koje sišu iz mladih izdanaka biljaka. Pravilo običnog cvrčka tipičnog za primorske krajeve je pjevati i ne biti viđen. Kod nas još nalazimo sivog maninog cvrčka koji je ime dobio po tome što jakim ubodom rila napravi rupe na jasenu iz kojih izlazi slatki sok koji se zgusne u manu.

Tekst 2 Cvrčak je poznatiji po svom glasanju nego po izgledu. Najčešće ga čujemo u našem

priobalnom pojasu za podnevne žege. Zvuk proizvodi pomoću kožice na zatku koju potresa snažan mišić. Cvrče samo mužjaci. Najčešće se zadržava na stablima, a zbog boje slične kori teško ga zamjećujemo. Hrani se biljnim sokovima. Ženka buši koru drveća i u nju polaže jajašca. Kad se izlegu, ličinke padaju na tlo i zavlače se u zemlju gdje se hrane sokovima iz korijena. Za godinu dana iz zemlje izlaze odrasli cvrčci.

Iz oba teksta može se saznati: a) da se ličinke cvrčka hrane sokovima iz korijena b) da je cvrčak boje slične kori drveta c) da cvrče samo mužjaci d) da cvrčka često možemo vidjeti u prirodi

165. Pozorno pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor.

Zanimljiva pripovijetka o dječaku Vladi s otoka Brača kojemu je nevjerojatna suša umalo upropastila mogućnost daljnjega školovanja. Kako preživjeti na otoku dok nema vode? Hoće li stići bunar-lađa i pomoći nesretnim otočanima? Što su sve ljudi spremni učiniti kad ih pritisne nevolja? Kako je Košće pogoršao stanje stvari? Saznaj čitajući ovu pripovijetku!

Navedeni tekst:a) je objektivanb) iznosi samo činjenicec) propagira romand) je pristran

62

166. Pozorno pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor.

Popularnosti humorističnog romana Smogovci s tematikom iz života suvremenoga Zagreba svakako je pridonijela i televizijska serija. Duhovito okarakterizirani likovi i nesporazumi među njima, neočekivane situacije i smiješni dijalozi, a i kajkavsko narječje i zagrebački žargon sigurno će ti se svidjeti u ovome romanu pa ga nećeš moći prestati čitati sve do posljednje stranice!

Navedeni tekst:a) je objektivanb) iznosi samo činjenicec) propagira romand) je pristran

167. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor.

Karlovac, grad u središtu Pokuplja, na sutoku Mrežnice, Korane i Kupe. (...) Kulturno, trgovačko, industrijsko i prometno središte. (...) Karlovac je kao tvrđavu dao izgraditi nadvoj-voda Karlo Habsburg, kojemu je bila povjerena obrana Štajerske i susjednih zemalja od turskih provala.

Navedeni tekst je:a) objektivanb) komentarc) pristrand) promidžba

168. Pozorno pročitaj dva opisa palače Versailles pa zaokruži slovo ispred opisa koji je napisan objektivno.

a) „Versailles je tako velik da nikakva fotografi ja ne može dati stvarnu sliku njegove veličine i izgleda. Čak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. Sam park sa svojim ale-jama oblikovanog drveća, urnama i kipovima te terasama i jezerima, proteže se miljama naokolo.“

b) „Ogromno čas sivo, čas srebrno nebo. Pod njim veliki trg u crvenom pijesku. Tu se kamenom širi i željezom diže – dvorac Versailles. Usred dvorišta brončani Louis XIV. na konju koji je sve zeleniji što je stariji. Nigdje koplja, mača ili čak topa.“

63

169. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i odredi autorov stav.

Nasilje u školamaNedavno je u 40 škola provedeno istraživanje o nasilju među učenicima. Ustanovljeno

je da u odnosu žrtva – nasilnik ne sudjeluje svega 58% učenika. Drugim riječima, samo 58% učenika nisu ni žrtve, ni nasilnici. Znači, nešto manje od polovice učenika, točnije 42%, pojavljuje se u „krugu nasilja”, kao žrtve ili kao nasilnici. U ulozi je žrtve nasilja jako velik broj učenika, čak 37%.

Neke žrtve su istodobno i nasilnici. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih učenika. U toj skupini, najčešći oblici nasilnog ponašanja su vrijeđanje i ismijavanje. Dakle, ovi učenici napadaju riječima, ne osjećajući da se riječima može nanijeti isto toliko boli koliko i udarcima, možda čak i više. Nasilno ponašanje učenika ove skupine odrasli najčešće nazivaju nestašlucima, živahnošću i slično, umanjujući na taj način ozbiljnost nasilnog čina koji su ova djeca u stanju učiniti.

Kakav je odnos autora ovog teksta prema nasilnom ponašanju mladih?Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. a) ravnodušan je prema nasilju mladih b) interesiraju ga daljnji podatci c) zabrinut je d) bijesan je zbog nasilja mladih

170. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i odredi autorov stav.

Društvene mreže

Sve društvene mreže su dobre ako se koriste u pozitivne svrhe. Na društvenim mrežama kruže milijuni informacija, a mi moramo biti sposobni procijeniti koja je informacija točna, a koja netočna. Osobe koje puno vremena provode pred internetom sigurno se i nezdravo hrane, malo se kreću, a najčešće jedu brzu hranu koja nije zdrava ukoliko se učestalo konzumira.

Zato, maknite se s Facebooka, pokrenite se, iziđite van ‒ sunce je svugdje oko vas, družite se, razgovarajte s prijateljima, rekreirajte se u prirodi. Tako ćete biti zdraviji, veseliji, opušteniji i sretniji. Spas je u prirodi, a ne na društvenim mrežama!

Kakav je stav autora ovoga teksta spram društvenih mreža?

Zaokruži točan odgovor. a) smatra ih iznimno štetnim te da ih ne treba koristitib) smatra ih korisnim, ali ako se koriste umjerenoc) smatra ih iznimno korisnim i preporučuje da se stalno koristed) smatra ih štetnim, ali da ih istodobno treba koristiti umjereno

64

171. Pročitaj sljedeći tekst i odredi stav autora teksta.

Učiti od divljih gusaka

Učiti od divljih gusaka? Postoji li išta čemu bi me obične guske mogle naučiti?Oh, da, postoji!Dvaput se godišnje ptice selice okupljaju u jata i putuju. Među njima su i divlje guske.

U nekoliko tjedana prevale tisuće i tisuće kilometara. Guske nisu naročite letačice. Toliki put nijedna od njih ne bi uspjela preletjeti sama jer bi uginula od umora. Tajna je njihove selidbe u timskome radu. Kad bi sve guske istodobno letjele punom snagom i kad bi sve cijelo vrijeme mahale krilima, srušile bi se od iscrpljenosti već nakon nekoliko sati leta. Divlje guske lete mudrije: otkrile su let u V-formaciji. Leteći u V-formaciji, jedna drugoj stvaraju zračnu struju koja im omogućuje da lebde. Na taj se način odmaraju i uštede čak 75% energije. Guski na čelu formacije nitko krilima ne stvara zračne struje. Ona je vođa i jedina mora letjeti punom snagom. Biti vođa vrlo je težak posao. Sve su guske u jatu toga svjesne i zato kad guska na čelu formacije počne posustajati, cijelo je jato gakanjem bodri da izdrži još malo. Kad postane toliko umorna da joj ni bodrenje više ne pomaže, guska s čela formacije odleti na začelje, a mjesto vođe jata preuzima prva sljedeća guska. Na taj način svaka guska u jatu nekoliko puta tijekom dana postaje vođom. Ako bilo koja guska iz jata zbog bolesti ili iscrpljenosti mora sletjeti, jato se zbog nje ne zaustavlja. Jato leti dalje. Međutim, ne ostavljaju je samu! Uvijek se dvije guske iz jata izdvoje i ostaju s njom dok se ne oporavi ili dok ne ugine.

Što, dakle, možemo naučiti od divljih gusaka?

Timski raditi znači – letjeti u V-formaciji. Do zajedničkoga ćemo cilja mnogo brže i lakše stići ako surađujemo i pouzdamo se jedni u druge.

Kakav je odnos autora ovog teksta prema guskama?a) ravnodušan je prema guskamab) zabrinut je za guskec) divi se guskamad) razočaran je guskama

65


172. Ako je navedena osobina tipična za govorni jezik, na crtu pokraj nje napiši G, a ako je tipična za pisani jezik, napiši P:

a) Ostvaruje se dijalogom. _____ b) Rečenice su mu duže i složenije. _____ c) Dopunjuje se gestama i mimikom. _____ d) Na kraju rečenica stoje interpunkcijski znakovi. _____

173. Pozorno prouči navedene osobine pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

proizišao iz govornog jezikatemelji se na zakonitostima pravopisa ima svoje funkcionalne stilove

Navedene osobine pripadaju:a) govornom jezikub) pisanome jeziku

174. Poveži pojmove iz dva stupca.

a) smanjuje mogućnost višeznačnog interpretiranja riječi __b) potrebna je sposobnost slušanja __c) ostvaruje se pisanim znakovima __ 1) osobine govornog jezikad) ne mogu ga rabiti gluhonijeme osobe __ 2) osobine pisanog jezikae) ostvaruje se artikulacijom glasova __ f) prilagođava se pravopisnim i gramatičkim pravilima __

175. Pročitaj navedene osobine i zaokruži točan odgovor.

naglasak, geste i mimika, dijalog, jačina glasa

Navedene osobine pripadaju:a) govornom jezikub) pisanom jeziku

66

176. Poveži rečenice s odgovarajućim riječima tako što ćeš na crtu upisati odgovarajući broj.

a) Ni sam ne znam ___________ je to tako. 1) za štob) ______________ ste to namijenili? 2) zaštoc) Ne bih ti to dala ____________ imanje. 3) zacijelod) _____________ je tako kako ste nam ispričali. 4) za cijelo

177. Podcrtaj pogrešno napisanu riječ u svakom nizu.

a) cjelina, mijesto, tijestob) pogaća, pećnica, plućac) bjesnoća, zdijela, pijesak

178. Zaokruži slovo ispred točno napisanih rečenica.

a) Razumijevanje je bilo najpotrebnije.b) Najčešće je ljude odmijeravao od glave do pete.c) Dosađivao mi je prijeko svake mjere.d) Snijeg im je prekrio vrt.e) Vijetar je puhao cijelu noć.

179. Jedan od dva teksta nije napisan prema pravopisnim pravilima. Pročitaj ih i zaokruži slovo ispred točno napisanog.

a) Danas sam bio na Trgu bana Jelačića gdje se šetalo mnogo ljudi. Činilo mi se da je na tom prostoru, tj. između Jurišićeve ulice i Ilice, bilo najviše umirovljenika. Priđem jednom i pitam ga: „Jeste li Vi umirovljenik?“ ‒ „Nisam“, odgovori mi.

b) Danas sam bio na Trgu bana Jelačića gdje se šetalo mnogo ljudi. Činilo mi se da je na tom prostoru, tj. između Jurišićeve Ulice i Ilice, bilo najviše umirovljenika. Priđem jednom i pitam ga: „jeste li Vi umirovljenik?“ ‒ „nisam“, odgovori mi.

67


180. U navedenim riječima podcrtaj slog koji je naglašen.

učenik, miris, glava, naočale

181. Pred tobom je tablica. Upiši u nju znakove kojima se obilježavaju naglasci u hrvatskome standardnom jeziku (dugosilazni, kratkosilazni, dugouzlazni, kratkouzlazni).

UZLAZNI SILAZNI

KRATKI

DUGI

182. Podcrtaj naglašene samoglasnike u riječima.

GOVOR, NAGLASAK, PREPOZNATI, SMIJEH, NOKAT, PROHODATI

183. Poveži navedene riječi u lijevom stupcu s odgovarajućom glasovnom promjenom u desnom stupcu. U lijevom je stupcu jedna riječ viška.

1. svadba a) palatalizacija 2. vožnja b) prelazak L u O 3. kružić c) jednačenje suglasnika po zvučnosti 4. kotao d) jednačenje suglasnika po tvorbenom mjestu 5. ruski

184. Do koje je glasovne promjene došlo u navedenom primjeru?

rijeka – rijeci

Došlo je do:a) palatalizacijeb) jednačenja po mjestu tvorbec) jotacijed) sibilarizacije

68

185. Poveži riječi iz dva stupca.

a) duh – duše ___ 1) jotacijab) peći – peci ___ 2) palatalizacijac) kosac – kosca ___ 3) sibilarizacijad) žut – žući ___ 4) nepostojano a

186. U navedenoj rečenici podcrtaj sve nepromjenjive vrste riječi.

Nakon trogodišnjeg boravka u Švicarskoj, vratio se moj brat i donio mi na dar sat.

187. Pred tobom su nepromjenljive vrste riječi. Rasporedi ih u stupce.

ali, prekosutra, jao, barem, nasuprot

Prilog: _________________________Veznik: _________________________Čestica: _________________________Uzvik: _________________________Prijedlog: _________________________

188. Svaki niz u zadatku sastoji se od glagola. U svakom nizu se krije jedna riječ koja mu ne pripada. Prepoznaj je i precrtaj.

a) igrao, vidjela, darovan, gledale, našlo, zaboravileb) poludite, pospremite, čitaš, nazovite, potapšajte, zaključitec) uzeše, sjedoše, preskakivah, dođoh, digoh, zapjevaste

69

189. Podcrtaj uljeze i imenuj vrste riječi u nizu.

a) neka, da, oko, li, zar, baš – __________________________b) ali, nego, s, pa, te, niti – __________________________c) oh, ej, ah, i, aha, uh – __________________________

190. Na crtu iza riječi u lijevom stupcu napiši slovo koje stoji ispred tvorbenog načina te riječi.

1. pisanje ____ a) sufi ksalna (izvođenje)2. odjahati ____ b) slaganje3. prohladan ____ c) prefi ksalna4. ljudski ____ 5. poljoprivreda ____6. nadbiskup ____

191. Riječi: prekrasan, nasred i navrh, nastale su:

a) slaganjemb) izvođenjemc) prefi ksacijom

192. Upiši zadane riječi u tablicu prema načinu nastanka (od jedne riječi ili od dviju riječi).

Markov, stolica, zrakoplov, putopis

riječi nastale od jedne riječiriječi nastale od dviju riječi

193. U sljedećem nizu izdvoji imenice nastale sufi ksalnom tvorbom.

prodavač, pčelarstvo, agronomija, prst, novinstvo, novogradnja

________________________________________________________________

70

194. Imenuj rečenice po sastavu (zavisno složena, nezavisno složena, rečenični niz, jednostavna proširena, jednostavna neproširena).

a) Moji se prijatelji raduju sa mnom. ___________________________________

b) Dok učim, često mislima odlutam k njoj. ______________________________

c) Došao je jučer, ostat će tijekom dana, sutra odlazi. _______________________

d) Pjevala sam. _________________________________

e) Kupi alat ili ostavi zanat. _________________________________

195. Zaokruži slovo ispred nezavisno složene rečenice .

a) On ti je da boljeg nećeš nikad naći. b) Svi su spavali, jedino sam ja bio budan.c) Imao je djevojku koja je bila jako lijepa. d) Lijep je dan zato što je vedro.

196. Zaokruži slovo ispred vrste kojoj pripada ova nezavisno složena rečenica.

Čita ili pustolovne ili kriminalističke romane.

a) rastavna rečenicab) suprotna rečenicac) sastavna rečenicad) subjektna rečenica

197. Pored svake rečenice napiši odgovarajuće početno slovo: – ako je rečenica jednostavna J, – ako je nezavisno složena N, – ako je zavisno složena Z.

a) Toga trenutka shvatio sam što nam je to cijeloga ljeta nedostajalo. ______b) Umjesto sitnih krađa tuđih poslova, prihvatimo se drugih nepodopština. ______c) Jednog popodneva, upravo kad sam dotjerivao svoje ljeskove štapove za sutrašnji ribolov,

dotrčala je Anica sva zajapurena i ozarena luckastim zanosom. _______d) Kad si već toliko navalila, pođimo vidjeti tu jabuku. _____e) Nemam vremena, a nemam ni strpljenja za vježbanje zadataka. ____

71

198. Razvrstaj riječi (i skupove riječi) prema njihovoj službi u rečenici.

Jutros je moja susjeda Marta otišla na tržnicu prodavati jaja, sir i vrhnje.

predikat: __________________________ subjekt: __________________________ atribut: __________________________ apozicija: __________________________ priložna oznaka vremena: __________________________ priložna oznaka mjesta: __________________________ objekti: __________________________


Mama će doći sutra u školu.

Podcrtane riječi u školu u rečenici su:a) subjektb) objektc) priložna oznaka vremenad) priložna oznaka mjesta

200. Tamnije otisnutim riječima odredi službu u rečenici. (Nemoj rabiti kratice!)

a) Moj djed Ivo voli pecati. _______________ b) Ivina baka Manda priča najljepše priče. _____________ c) U Jadranskome moru nema morskih pasa. ______________ d) Ribari love ribu velikom mrežom. ________________ e) Mama mu je ispekla veliku, čokoladnu tortu. ______________ _______________

201. Pročitaj rečenicu i zaokruži koju službu vrši podcrtani dio rečenice.

Bio je pjevač na glasu.

Podcrtani dio rečenice je:a) predikatb) objektc) atributd) apozicija

72

202. Podcrtanim imenicama odredi značenje padeža u rečenici.

a) Dat ću ti pola čokolade. ____________________b) Idem u šetnju s prijateljicom. ________________c) Pišem pismo majci. _______________________d) U mravinjaku je uvijek gužva._______________e) Mrak grabi loncem, a razlupano jaje zašiva koncem. ________________

203. Sve podcrtane riječi u sljedećim rečenicama su u genitivu. Zaokruži rečenicu u kojoj genitiv znači vrijeme.

Stigli smo na kraj sela. Javite se nakon blagdana.Danas vam valja put Subotice.U povodu obljetnice tiskana je poštanska marka.

204. Dopuni tablicu.

Sutra ću prošetati gradom, otići u kino i darovati svojoj prijateljici knjigu.

Riječ / sintagma Padež Značenje padežagradom instrumentalu kino akuzativsvojoj prijateljici dativknjigu akuzativ

205. Pročitaj rečenicu pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Čitavo ljeto plivao je u moru i uživao.

U rečenici su podcrtane riječi u akuzativu.

Podcrtane riječi u rečenicama imaju značenje:a) mjestab) djelomičnostic) vremenad) namjere

73

206. Pročitaj rečenice te odredi glagolsko vrijeme podcrtanih glagola.

Ne budem li je poljubio, kajat ću se cijeloga života.Kad se budem zaljubila, povjerit ću se najboljoj prijateljici.Morat ću šutjeti ako joj ne budem šaputao.

Glagolsko vrijeme podcrtanih glagola u rečenicama je:a) perfektb) prezentc) futur prvid) futur drugi

207. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj se javlja imperfekt.

a) Došao bih vrlo rado.b) Poslaše me po kolače.c) Dječaci gledaše kroz prozor.d) Volio bih da budeš sretna.

208. Pročitaj rečenice te zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Kad bih znao da se neće naljutiti, sigurno bih ju poljubio.

Mogla bi me odbiti ili mi se nasmijati.

Podcrtani primjeri su:a) u imperativub) u imperfektuc) u kondicionalu prvomd) u kondicionalu drugom

209. U svakom navedenom nizu glagolskih oblika precrtaj onaj koji tom nizu ne pripada.

a) gledajući, mašući, tekući, pomoćib) rekosmo, dođosmo, govorasmo, prođosmoc) plivamo, kažimo, čuvajmo, vežimo

74

210. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj nalaziš metonimiju.

a) Jež ima oštre iglice na leđima.b) Borove iglice šire prekrasan miris po cijelom vrtu.c) Igla i konac ponekad mogu biti od velike koristi.d) Mati moja je kuću izdržavala iglom.

211. Podcrtaj jednu od dvije rečenice u kojoj ima metonimije.

a) Čitam Krležu. – Povremeno pročitam neko Krležino djelo. b) On je već sijede kose. – Sijeda kosa je ove sezone u modi.c) Posudi mi neko Andrićevo djelo. – Posudi mi Andrića.d) Kada sam osnovao svoj kvartet, uvijek sam gledao da prva violina bude upečatljiva. – Prvu

violinu dobio sam od svojih roditelja.

212. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je leopard metonimija. a) Leopardi su vrsni lovci.b) Nosi leoparda oko vrata.c) Leopard je spavao na suncu.d) U našem zoološkom vrtu živi najljepši leopard.

213. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je metonimija.

a) Ukrasni tanjuri bili su poredani po cijelom zidu.b) U časopisu sam čitala o letećim tanjurima.c) Juha je bila odlična, pojeo sam tri tanjura.d) Porculanske tanjure zamijenili smo zemljanim zdjelama.

214. Pročitaj ulomak.

Učinio sam što sam mogao. Žao mi je, Ivana ‒ rekao je prvi put normalnim glasom Zvonimir, ali je ubrzo promijenio ploču i nastavio po starom. Naravno, tu je bio kraj njihova prijateljstva.

U ovom ulomku promijeniti ploču znači:a) promijeniti glazbu koja je dotada sviralab) postupati na drukčiji načinc) promijeniti dio neke radne površined) zamijeniti oglasnu ploču

75

215. Zaokruži slovo ispred rečenica u kojima su podcrtane riječi uporabljene kao frazem.

a) Sav je zbunjen kao da je pao s kruške.b) Sočan plod je pao s kruške.c) Zavezali su mašnicu mačku o rep i divili se prizoru.d) Ako niste napisali zadaću, ispriku možete zavezati mačku o rep.

216. Izraz udariti na sva zvona znači:

a) stvoriti jaku bukub) zvoniti svim raspoloživim zvonimac) razglasiti svima neku informacijud) uništiti sva zvona

217. S desne strane stupca su frazemi. Pridruži im značenje s lijeve strane stupca.

Ustati na lijevu nogu ___ 1) pozorno slušatiNe vidjeti ni prst pred nosom ___ 2) od ranog djetinjstva Pretvoriti se u uho ___ 3) čovjek iz naših krajevaOd malih nogu ___ 4) ništa ne vidjetiNaše gore list ___ 5) od ranog jutra biti loše raspoložen

218. Pozorno pročitaj tekst.

Čitanjem dječjih časopisa učenici uočavaju sličnosti i razlike između racionalnog i iracionalnog, izravno usvajaju obilježja fabule i zakonitosti pripovijedanja o nekom događaju. Mnogi tekstovi govore o životnim vrijednostima i važnosti njegovanja tih vrijednosti. Dijete koje čita dječje časopise razvija naviku čitanja kao važan segment čitalačke kulture.

Podcrtani izrazi znače uočavati sličnosti i razlike između:a) krivog i ispravnogb) razumnog i nerazumnog c) poštenog i nepoštenogd) dobra i zla

76

219. Pozorno pročitaj tekst.

„Danas otac nije išao u ured jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu.“

Podcrtana riječ kriomice znači:a) brzob) smirenoc) krišomd) pomalo

220. Pozorno pročitaj sljedeću strofu pjesme Da sam ja učiteljica Dragutina Tadijanovića, a potom riješi zadatak.

Da sam ja učiteljica

Između dasaka dvorišne ograde gledam vojsku kako ide ukorak.

Puceta sjajna, žuta, u suncu blistaju; Sviraju trublje, žute, sjajne, svinute; Udara bubanj i žuti poklopci: prolazi banda... Na bijelcu ofi cir. ... Rano dođe da nama ne da bandu gledati. A ja da sam učiteljica... Pustio bih djecu pred školu: Gledajte, djeco! A poslije ćete sjesti uokrug i svaki će pričati što je vidio.

Podcrtana riječ označava:

a) družinu kriminalaca sklonih lošim postupcimab) vojnu glazbu; skupinu, grupu sviračac) naziv za skupinu nasljednika Mao Tze Tunga


77

221. Pročitaj tekst i zaokruži početno slovo ispred točnog odgovora.

Djecu koja uništavaju igračke nazivaju obijesnom, a djecu koja ih gomilaju zahvalnom. No, uništavanje i gomilanje igračaka samo su dva različita načina očitovanja iste bolesti: goropadne površnosti i ispraznosti od kojih zamire sve dobro. Djeci su potrebne igračke s kojima će biti u stvaralačkom odnosu.

Podcrtana riječ znači: a) vragolastom b) skromnom c) neobuzdanom

d) zahtjevnom

78

Književnost

222. Poveži sljedeća djela s povijesnim događajima na koje se ta djela odnose.

Ulica predaka, Junačina Mijat Tomić

Povijesni događaji:Otpor hajduka protiv Turaka: __________________________________________________Drugi svjetski rat: __________________________________________________

223. Navedena imena autora i njihova književna djela poveži s povijesnim razdobljem o kojem pišu.

1) August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke2) Ivan Mažuranić: Smrt Smail – age Čengića3) Sunčana Škrinjarić: Ulica predaka

a) 16. st.b) Drugi svjetski ratc) prva polovica 17. st., osvajački pohodi

Turaka i Mletaka

224. Navedena imena autora i njihova književna djela poveži s povijesnim razdobljem o kojem pišu.

a) Ksaver Š. Gjalski: Dolazak Hrvata ___b) August Šenoa: Zlatarovo zlato ___c) Dinko Šimunović: Alkar ___

1) kraj 19. stoljeća2) razdoblje od doseljenja do pokrštavanja

Hrvata3) Zagreb u 16. stoljeću

225. Popuni tablicu.

Naziv djela i ime pisca Književni rod Književna vrstaAlkar, Dinko ŠimunovićNovela od Stanca, Marin DržićMoj dom, Silvije Strahimir Kranjčević

79

226. Pročitaj stihove i odgovori na pitanja.

„Sunce zađe, a mjesec izađe.Tko se vere uz klance niz klanceter se krade k onoj Gori Crnoj?Obnoć grede, a obdan počiva,junak njegda, sad ne junak više,no trst kojoj svaki hlad kidiše.“

I. Odgovori.a) Kako glasi naslov cjelokupnoga epa? ____________________________________b) Kako glasi naziv pjevanja čiji su ovo uvodni stihovi? _________________________

II. Zaokruži dio rečenice koji tvrdnju čini točnom.

a) Radnja epa počinje/ne počinje skupljanjem harača.b) Osiromašeni narod daje/ne daje harač.c) Smail-aga naređuje/ne naređuje da se pogubi starac Durak.d) Durakov sin Novica bježi/ne bježi iz turskog logora.e) Dolazi do bitke u kojoj pogibaju/ne pogibaju i Novica i Smail-aga.

227. Poveži djelo i vrstu.

a) Alkar 1) povijesni romanb) Srebrne svirale 2) pripovijetkac) Dnevnik Ane Frank 3) zbirka pjesamad) Kći Lotršćaka 4) dnevnička proza

80

228. Pročitaj uvodne stihove pjesme.

„Što se bijeli u gori zelenoj?Al’ je snijeg, al’ su labudovi?Da je snijeg, već bi okopnio,da su labudovi, već bi poletjeli…“.

1. Kako glasi naslov pjesme? __________________________________

2. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Pjesma je: a) epska b) lirska c) lirsko-epska

3. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Prema obliku ova pjesma je: a) balada b) romansa

229. Prisjeti se osobina balade, na temelju ponuđenih stihova odredi koji ulomak pripada jednoj baladi.

1. Kukuruz kao ljetna kiša šumi,a cvate modri različak sa neba.Vrganji meko snivaju u šumi,u zlatnom žitu zrije miris hljeba.

Ravnica pruža rosna njedra Bogu.Kraj carskih cesta jablani su stari.Kraj polja gnijezda cvrkuću na glogu:U svakom zvuku mak se srca žari.

2. Do Save sjedeć Jana tepa:„Oj sretne ribe vi!U vama nema vrele krvi,a ja sam ljudska kći.“

Moj ribar teško mrežu vuče,ne, to ti riba nij:U mreži blijeda, mrtva ležiribara lijepa kći.

3.„Gotovi smo, da idemo!”Vrag da skoči, pa se trza,baca tamo, baca sjemo,bijesno škripi, lud se vrza,k’o tamjanom da ga kadiš,ili svetom vodom hladiš,psiče, puše, kune, psuje,grize, plače, jadikuje:Al’ badava! – kako sio,k’o prikovan da je cio.

4.Kad je junak nasred polja bio,viknu Ive tanko, glasovito,pa je Ivu konic poznavao;Brže bolje njemu doletio.Kad je Ive konja dobavio,on se đipi konju na ramenapa utječe, vesela mu majka.

Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem ___________.

81

230. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića pa odredi kojoj lirsko – epskoj vrsti pripada.

„....I lije na uglu petrolejska lampaSvjetlost crvenkastožutuNa debelo blato kraj staroga plotaI dvije, tri cigle na putu.

I uvijek ista sirotinja uđeU njezinu svjetlost iz mraka,I s licem na kojem su obično brigePređe je u par koraka.

A jedne večeri nekoga nema,A moro bi proć;I lampa gori,I gori u magli,I već je noć.

I nema ga sutra, ni prekosutra ne,I vele da bolestan leži,I nema ga mjesec,I nema ga dva,I zima je već,I sniježi...

A prolaze kao i dosada ljudiI maj već miriše – A njega nema, i nema, i nema,I nema ga više.

I lije na uglu petrolejska lampaSvjetlost crvenkastožutuNa debelo blato kraj staroga plotaI dvije, tri cigle na putu.“

Odgovor: ____________________

82

231. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak.

Elektroni su nevjerojatno sitne nevidljive čestice s negativnim električnim nabojem. Premda su već atomi vrlo maleni (sto milijuna atoma lako bi stalo u glavicu pribadače), elektroni su još manji, jer kruže vrtoglavom brzinom po unutrašnjosti atoma, u kojem ima za njih puno međuprostora. U jednoj jedinoj kapi vode ima više elektrona nego kapljica vode u čitavom Atlantskom oceanu!

Svi atomi sadrže elektrone, a sve i svašta je načinjeno od atoma: od trilijuna i kvadrilijuna atoma. To isto vrijedi za sve drugo na ovome svijetu – za papir, drvo, kovine, zrak, vodu i sve ostale oblike tvari. Sve to sadrži te nevidljive negativno naelektrizirane naboje.

Ovo je ulomak iz:

a) znanstveno – popularnog tekstab) dnevnikac) biografi jed) autobiografi je

232. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak.

Utorak, 7. svibnja 1935.Danas je opet bila teta Mina na objedu. Tri puta je uzela pun tanjur juhe, pa sam ja imao

samo pol tanjura. Dugo je oglabala kosti, tako da se mama rasrdila i rekla: Pa nema više ništa na toj kosti. Polomit ćeš zube. Teta je rekla: Tu je unutra mozak, a to je vrlo zdravo. Kad smo jeli pitu, rekla je teta: Sad više ne mogu jesti. Jela sam suviše juhe, daj mi to sa sobom navečer. Mama nije ništa rekla već joj je nekoliko komada zamotala u novinski papir i onda to metnula na kraj stola.

Zaokruži točan odgovor.

Ovo je ulomak iz:a) autobiografi jeb) biografi jec) dnevnikad) putopisa

83

233. Pozorno pročitaj zadane tekstove i odgovori na pitanja.

…Svemir je čitav svijet što nas okružuje. Grane znanosti koje proučavaju svemir jesu astronomija, kozmogonija i kozmologija. Dio svemira koji čine Sunce i devet planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav…

(www.wikipedija.org.)

a) Tekst pripada_________________________ stilu.

…Sa strahopoštovanjem virim u nebeske visine, pitajuć se: što sam ja? Što je čovjek samo prema ovom svijetu? – A što je naša Zemlja prema svemiru?!...

Mjesec se vrti oko Zemlje, a Zemlja s Mjesecom oko Sunca….

(ulomak iz crtice Svemir Frana Mažuranića)

b) Kojem stilu pripada ovaj ulomak? __________________________

234. Pozorno pročitaj ulomak Manje Hribara Za narod i pajdaštvo pa uradi zadatak.

Kraj župne crkve sv. Ane i nekadašnjeg pavlinskog samostana prestalo je moje noćno lutanje.

Ovdje su pavlini u prvoj križevačkoj školi podučavali male Križevčane.U kasni večernji sat Križevci utonu u tišinu. Povremeno se oglasi zvuk zupčanika nekog

zakašnjelog bicikla. Kovitlaju se oblaci kao noćne ptice preko krovova i zvonika, preko Kalnika i nose misli u gluhu noć. U starim gradovima živi nešto što nikada ne zamire.

Ovo je ulomak iz:

a) znanstveno – popularnog tekstab) biografi jec) putopisad) autobiografi je

235. Odredi stilsko sredstvo u Pupačićevu stihu:

„Livade su me voljele nosile su moj glas i njim su sjekle potoke.“a) usporedbab) personifi kacijac) hiperbolad) onomatopeja

84

236. Pozorno pročitaj pjesmu Notturno A. G. Matoša i odgovori na pitanje.

„Mlačna noć; u selu lavež; kasan ćuk il netopir; Ljubav cvijeća – miris jak i strasan slavi tajni pir.

Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan kao srebren vir; – Teške oči sklapaju se na san, s neba rosi mir.

S mrkog tornja bat broji pospan sat, blaga svjetlost sipi sa visina;Kroz samoću, muk, sve je tiši huk: željeznicu guta već daljina.“

Koje stilsko sredstvo predstavlja podcrtani primjer?

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. a) kontrast b) onomatopeja c) metafora d) gradacija

237. Iz ulomka putopisa Skitnje Matka Peića ispiši epitete.

„Kupa crna među muljem gdje na trulim mačevima šaša jedna raskrvavljena roda sanjari u rubovima nevjerojatno smirenim i bolesnim. U toj crnini trepti slatka nervoza seoskog psa.“

Epiteti: ______________________________________________________________

238. Pročitaj stih pjesme Jutarnja zvijezda, pozlaćen orah Dragutina Tadijanovića pa odgovori o kojoj je stilskoj fi guri riječ.

Rasklopila je snene oči zora

Stih je iskazan:a) hiperbolomb) metaforomc) kontrastomd) personifi kacijom

85

239. Pozorno pročitaj ulomak iz djela pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Rukama zatisnutim u džepove svojih trošnih hlačica ozire se mališan trgom, no stari se djed još ne vraća.

— Valjda ne može prodati... Siromah djed!— Od sinoć su na putu i gladni i smrzli. Sva su im nada one dvije – tri vreće uglja

kojima sada stari djed, čini se, uzalud traži kupca.“Viktor Car Emin: Mali Učkarić

U navedenom ulomku lik je okarakteriziran:

a) psihološkom karakterizacijomb) sociološkom karakterizacijomc) etičkom karakterizacijomd) govornom karakterizacijom

240. Pozorno pročitaj ulomak iz djela pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Ne laj! – izdere se lugar. – Kako se zoveš?

Što j’ tebe briga kako se ja zovem?! – odgovori starješina otresito i maši se sjekire. – Da si ti pravi čovik i pravi naš službenik, bije bi doša’ k meni, k meni pa bi zna’, kako se zove selski starešina!“

Mile Budak: Čiji je Velebit

U navedenom ulomku likovi su okarakterizirani:

a) psihološkom karakterizacijomb) sociološkom karakterizacijomc) etičkom karakterizacijomd) govornom karakterizacijom

241. Pozorno pročitaj ulomak iz romana Divlji konj Božidara Prosenjaka i uradi zadatak.

„Kao u bunilu, navalili smo prema pojilu. Pohrlilo je mlado i staro. Od strašne žeđi konji su pomahnitali. Stuštili se svi u jednu gomilu, podizali na stražnja kopita, virili preko tuđih glava i bacali ukrug. Nitko da se probije do vode. Nervoza i prašina. Sve u istom grotlu.“

Navedeni ulomak je:

a) etička karakterizacijab) sociološka karakterizacijac) govorna karakterizacijad) psihološka karakterizacija

86

242. Pozorno pročitaj ulomak djela Kužiš, stari moj Zvonimira Majdaka.

„ – A kakav je to servis?– Najmoderniji. Talijanski. Čekaj... Čekato, da.– Ne kužim te sprave.– Nema veze, sve automatski!– I kaj onda ti delaš? Zabavljaš mušterije?– Usisavačem furam van prašinu i smeće iz kola.– Usisavačem?!– Neg kaj. Sve podmazano i novo.“

Odredi koji pripovjedački postupak prevladava u ulomku.

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.a) monologb) opisivanjec) dijalogd) pripovijedanje

243. Na crtu ispod svakog ulomka napiši naziv odgovarajućeg pripovjedačkog postupka (unutarnji monolog, dijalog, pripovijedanje, opisivanje).

– Vidiš on se brine! – šapne ona. – Slutio sam tamo u onoj strašnoj noći da spašavam najplemenitijeg čovjeka svijeta.

Pripovjedački postupak je ______________________________ .

„Pitam se zašto je skočila“, razmišljao je starac. „Kao da je skočila da mi pokaže koliko je velika. Ali ja to ionako znam“, pomisli.


Golo granje drveća po kojemu su se hvatale fi ne igle inja, sad se sve više sagibalo pod trbuhom snijega. Zrak, oblaci... sve se gubilo u sipanju snijega...


Bio sam bogat. Imao sam sreću jer sam imao malu i veliku rijeku. Imao sam Bosut i Savu. Imao sam voćnjak, vinograd, šumu, park. Imao sam udice, praćke, drvene mačeve, loptu krpenjaču, štagalj, sjenik, ulice od trave i dudova.


87

244. Pročitaj ulomak te odredi oblik kazivanja u njemu.

„U kršovitom prigorju visoke Učke dubok jaz rastavlja dva strma i klisurasta kuka. Jaz se sve većma raširuje, vijugajući se k niskomu žalu, a među glavinama kukova rastvara se velebna uvala Brestova. Prekrasan se pijesak prostire u zabitnoj uvali u obliku nepotpuna polukruga. Gorski potok prodire upravo u sredini uvale. Visoko nad morem u velikom zavoju vuče se carska cesta po golim bočinama, no s obale vidi se samo sivkasti zid koji teče uz nju kroz cijelu dragu.“

Eugen Kumičić, Omarina

Oblik kazivanja u ovom ulomku je:

a) unutarnji monologb) dijalogc) opisd) pripovijedanje

245. Rečenice govore o noveli Duga Dinka Šimunovića. Uz svaku navedenu rečenicu upiši P ako se njome prepričava to djelo, ili A ako se njome djelo analizira.

a) „Htjela je zagrliti i jablan i potok i kamen na kojem je počinula, i zariti se u vlažnu zemlju.“ ____

b) „U noveli usporedno postoje i teku dvije priče/radnje – jedna o djevojčici Srni, druga o kljastoj Savi.“ ____

c) „Pa i na više mjesta bilo je malih, okruglih crnožutih prostora – sve nedavna ognjišta Marčinkove djece, što su tu grijala i pekla kukuruze te lijepe, pozlaćene jeseni.“ ____

d) „Šimunovićevu prozu obilježavaju opisi krajolika za koje on sam kaže da njima pojačava dojam nekog ugođaja ili duševnoga stanja.“ ____

246. Pozorno pročitaj navedeni tekst pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

„Cesarićev oblak u pjesmi ‘Oblak’, međutim, ne prikazuje oblak, već suoznačuje pjesnika, umjetnika, biće estetski senzibilizirano za ljepotu koju drugi ne vide.“

Navedeni tekst je:

a) analiza književnoga djelab) prepričavanje književnoga djela

88

247. Pročitaj ulomke te zaokruži točne odgovore.

1) Pripovjedač nam u tom djelu govori o tome kako je putovao u Francusku te kako se našao pored ljetnikovca gdje je zaspao i kada se probudio pored njega je sjedila djevojka.

Ulomak je:a) analiza djelab) prepričavanje

2) Pripovjedač u prvom licu pripovijeda o događajima u Francuskoj. Svoja zapažanja iznosi linearnim slijedom bez digresija. Neočekivana pojava novog lika pojačava osjećaj začudnosti koji novela izaziva.

Ulomak je:a) analiza djelab) prepričavanje

89

NAPREDNA RAZINAVještina čitanja i razumijevanje pročitanoga

248. Pročitaj ulomke ovih dvaju tekstova i riješi zadatak.

Tekst 1Nijemi fi lm u najširem smislu označava svaku fi lmsku snimku koja u sebi ne sadrži

audio-snimku. Izvedba takvih fi lmova bila je često uz glazbenu pratnju. Nijemi fi lm je nastao krajem 19. stoljeća u Zapadnoj Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Tehnologija snimanja i reprodukcije zvuka je postojala prije nastanka prvih fi lmova. Ipak, sve do 1920-ih godina nisu postojale metode sinkronizacije vizualnog i zvučnog zapisa na fi lmskoj vrpci. Stoga su, uz neke iznimke, svi dotada snimljeni fi lmovi bili nijemi. To je razdoblje bilo poznato kao „era nijemog fi lma“ i završilo je 1927. godine kada je proizveden i prikazan Pjevač jazza, prvi zvučni fi lm.

Tekst 2Negdje oko 1900. fi lmaši su počeli shvaćati da fi lm ne mora služiti samo bilježenju

događaja, nego da se može upotrijebiti i kreativno – za pričanje priča. Među tim se pionirima posebice istaknuo još jedan Francuz, Georges Méliès, čiji je veliki međunarodni uspjeh, fi lm Put na Mjesec (1902.) otkrio i jedinstveni potencijal fi lmske kamere za stvaranje trikova i specijalnih efekata. Velika pljačka vlaka (1903.) Edwina S. Portera podjednako je važna za razvijanje realistične priče. Porter se u njoj, da pojača uzbudljivost, poslužio paralelnom montažom, to jest naizmjeničnim prikazivanjem dvaju istodobnih zbivanja.

Što je zajedničko ovim dvama tekstovima?a) govore o animiranim fi lmovimab) govore o razdoblju nijemog fi lmac) govore o razdoblju pojave zvuka u fi lmud) govore o paralelnoj montaži

90

249. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o čitanju. Usporedi njihove stavove o budućnosti čitanja.

Autor 1Suprotno očekivanjima u ovom informatičkom vremenu u kojem svi već živimo,

postotak onih koji čitaju knjige i druge tiskovine svakim je danom manji. Tako nas barem uvjeravaju statističari u zemljama gdje prate takve trendove (SAD, EU). Tvrde čak da je ovakav trend opadanja nezaustavljiv i kako je pred nama vrijeme u kojem ćemo se iznova podijeliti na „klasu čitatelja” i onih drugih, kako je to bilo prije povijesnog „vala pismenosti” u drugoj polovici 19. stoljeća.

To, možda, nije predviđanje kako će čitanje (a valjda i pisanje) zamijeniti gledanje slika i govorna komunikacija, već da bi čitanje knjiga s vremenom moglo postati nešto kao ritual elitne manjine.

Autor 2„Uvijek sam zamišljao Raj kao neku vrstu biblioteke”, poznata je izjava Jorgea Luisa

Borgesa. Da bismo došli u raj, moramo znati prepoznati kada smo tamo. Prestanimo se brinuti o takozvanoj propasti tiskanih knjiga i prepoznajmo blagoslove novog doba knjige. Možemo pojačati uživanje u elektroničkim knjigama, postati bolji čitatelji i još više cijeniti naša drage tiskane primjerke.

Zamišljam da će tiskane knjige postati nešto poput svijeća – imamo ih u svojim domovima i volimo njihovu svjetlost, ali ne osvjetljavamo njima naše domove. Čitatelji iz Lincolnovog doba vjerojatno bi se iznenadili kad bi vidjeli kako su naši domovi dobro osvijetljeni, a mislim da je vrlo vjerojatno da ćemo se i mi iznenaditi kad vidimo kako će načitani biti budući čitatelji knjiga.

Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje.a) autor teksta 1 je manje zabrinut od autora teksta 2b) autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2c) oba autora teksta misle da u budućnosti nitko neće čitati knjiged) oba autora su samo iznijela podatke, bez stava o problemu koji ispituju

91

250. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o prehrambenim navikama. Usporedi njihovo mišljenje o prehrambenim navikama.

Autor 1Prilikom polaska u školu djeca dobivaju i vlastitu mogućnost odabira i potrošnje

namirnica. Njihova prehrana nije više u potpunosti pod kontrolom roditelja te bez nadzora pojedu najmanje jedan obrok dnevno ili čak nekoliko međuobroka. Suvremeni, brzi način života utječe i na način prehrane. Zbog nedostatka vremena, dinamike života i sve veće zaposlenosti roditelja, djeca i mladež učestalije konzumiraju hranu izvan doma. Češće se jedu obroci koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari, vitamina i minerala.

Autor 2Različita istraživanja pokazuju da prosječna osoba ima manjak od osam do trinaest

vitamina i minerala. Polovici odraslih manjka kalcija ili nedostaje vitamina B. Odrasli danas često ne jedu voće, ili ne jedu važno povrće poput kupusa i brokule. Većina odraslih ne jede povrće i voće bogato C – vitaminom ili ne jedu cjelovite žitarice. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dnevno pet obroka povrća i voća i proizvode od cjelovitih žitarica.

Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje.a) autor 1 oštro osuđuje roditelje zbog prehrambenih navika djeceb) oba autora iznose rezultate posljednjih znanstvenih istraživanja o prehrambenim navikamac) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i mineralad) autor 2 podupire prehrambene navike odraslih

251. Pozorno pročitaj ulomak.

Vučedolska golubica

Vučedolska kultura postojala je u istočnoj Slavoniji u razdoblju između 3000. i 2200. godine prije Krista, u vrijeme kad je mezopotamijska kultura otkrivala pismo. Ova je stara europska kultura doživjela vrhunac šireći svoj utjecaj cijelom istočnom i srednjom Europom. Figura Vučedolske golubice iznimni je primjer umjetničkog nadahnuća i vjerski simbol stila, kulture i nove europske civilizacije u usponu. Visoka je 19,5 cm, izrađena od pečene gline, a predstavlja ritualnu posudu. Tri dvostruka simbola sjekire i ogrlica urezani su na vratu, neobične šare prekrivaju krila i grudni koš, a na stražnjem dijelu glave ističe se neuobičajena krijesta.

Zaokruži slovo ispred najznačajnijih pojmova u pročitanom ulomku. a) vjerski simbol, pečena glina, neuobičajena krijestab) zapadna Slavonija, vjerski simbol, ritualna posudac) ritualna posuda, mezopotamijska kultura, šare na vratud) simboli sjekire, neuobičajene šare, staroegipatska kultura

92

252. Pročitaj ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju.

„Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. Azori pripadaju Portugalu, ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. To otočje predstavlja vrhove najviše planine na Zemlji – srednjoatlantskoga grebena, planine duge 16.000 km, čije podnožje blizu Azora leži na morskom dnu na dubini od oko 6000 m, a najviši vrh Azorskog otočja – otok Pico, izdiže se 2351 m iznad morske razine. Azorsko otočje čini 9 otoka vulkanskog porijekla, nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna. Najveći je São Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada.”

(Meridijani)

Glavna tema ovog ulomka su:

a) Portugal i njegov glavni grad Lisabon b) planinski grebeni u Europi c) otoci vulkanskog porijekla d) Azorski otoci

253. Pročitaj ulomak teksta o Azorskim otocima te podcrtaj rečenice koje donose podatke o prostornom položaju tematiziranog otočja.

„Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. Azori pripadaju Portugalu, ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. To otočje predstavlja vrhove najviše planine na Zemlji – srednjoatlantskoga grebena, planine duge 16.000 km, čije podnožje blizu Azora leži na morskom dnu na dubini od oko 6000 m, a najviši vrh Azorskog otočja – otok Pico, izdiže se 2351 m iznad morske razine. Azorsko otočje čini 9 otoka vulkanskog porijekla, nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna. Najveći je São Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada.”

(Meridijani)


„Mačke su kao i psi, izraziti mesojedi i vrlo su izbirljive kad je riječ o hrani. No, za razliku od pasa, koji će rado pojesti i nešto slatko, mačke uglavnom ne pokazuju zanimanje za desert. Znanstvenici su još 70-ih godina prošloga stoljeća otkrili da domaće mačke imaju manju želju za slatkim nego ostali sisavci, ali nisu uspjeli dokazati zašto.

Znanstvenici su tu pojavu zabilježili i kod tigrova i geparda, što pokazuje da cijela porodica mačaka, Felidae, ne voli slatko.”

(GEO)

Zaokruži slovo ispred rečenice koja iznosi ono što je ključno u ovome ulomku: a) sklonosti mačaka u pogledu slatke hrane b) stanje znanosti u 70-im godinama prošloga stoljeća c) osobine i razlike sisavaca porodice Felidae d) neobične pojave u tigrova i geparda

93

255. U jednom dnevnom listu, u rubrici Znanost i tehnologija, objavljen je sljedeći članak. Pozorno ga pročitaj, a zatim odgovori na postavljena pitanja.

DESETI PLANET SUNČEVA SUSTAVA?

BEZIMENI NEBESKI PLANET

Od Plutona je 700 kilometara deblji u struku

U uglednom znanstvenom časopisu Priroda upravo je objavljeno da je otkriveno najdalje nebesko tijelo Sunčeva sustava, veće od Plutona. Dok ne dobije pravo ime, označeno je s UB313. Novootkriveno tijelo prvi put je uočeno još 31. listopada 2004. godine, ali se s objavom nije žurilo. Odgovor na pitanje ima li ili nema oko naše zvijezde, Sunca, deset planeta, ovisi o tomu čije stručno tumačenje prihvatite.

Za službeno priznavanje i imenovanje čeka se blagoslov Međunarodne udruge astronoma (IAU), jedine koje je ovlaštena prosuđivati i presuđivati u ovakvim slučajevima. Promjer zagonetnog nebeskog tijela je za oko 700 kilometara veći od promjera Plutona i procjenjuje se da iznosi između 2 859 i 3 094 kilometra. Kruži oko Sunca putanjom koja je čak 97 puta udaljenija od Zemljine putanje i sastavni je dio Kuiperova pojasa načinjenog od ledenih ostataka preostalih iz vremena stvaranja Sunčeva sustava.

Iz planetarnoga jata jest, ali je neizvjesno je li planet ili planetoid. Astronomi se žustro spore, podsjećajući nas na davne nesporazume što se pod pojmom planeta (ne) podrazumijeva. Naime, nakon 1992. opaženo je više od tisuću nebeskih tijela iza putanje kojom oblijeće Pluton.

Inače, potraga za desetim planetom traje još od 1930. godine. U nekoliko navrata je obznanjeno da je viđen, a potom je to opovrgnuto. Prošle je godine otkrivena i Sedna, nebesko tijelo otprilike za četvrtinu manje od Plutona, što je neke astronome navelo da je proglase planetom. Ipak, prevagnulo je mišljenje kako se nijedno tijelo manje od devetog planeta (Plutona) ne može nazvati imenom, tj. biti priznato kao planet.

Međutim, još nije utvrđeno je li veličina nebeskog tijela dovoljni kriterij da se ono proglasi planetom.

Astronom Michael Braun s kalifornijskog Instituta za tehnologiju (SAD), koji je otkrio UB313, vatreno se zalaže da novootkriveno tijelo bude proglašeno planetom. Iako je doskora osporavao taj status čak i Plutonu, sada je brže-bolje razglasio: „Deseti je pronađen!”

(Tekst je preveden sa srpskoga na hrvatski jezik za potrebe izrade Standarda kvalitete)

Odgovori zašto je u nadnaslovu ovog teksta upotrijebljen znak pitanja.Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.a) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti kako će se UB313 zvatib) zato što je UB313 dio Kuiperova pojasa nastalog u vrijeme stvaranja Sunčeva sustavac) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti je li UB313 planet ili planetoidd) zato što je prošle godine otkrivena i Sedna

94

256. Pozorno pročitaj ulomak.

Slava Raškaj jedno je od najznačajnijih imena hrvatskog slikarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Značajna je po originalnosti odabiranja motiva, a naročito po originalnosti svog slikarskog duha i po uporabi dvije rijetke tehnike u slikarstvu tog razdoblja: akvarela i pastela.

Rođena je 2. siječnja 1877. godine u Ozlju kao drugo dijete Olge i Slavoljuba Raškaj. Od rođenja je bila gluha pa su je roditelji poslali u školu za gluhe u Beč, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Vratila se u Ozalj 1892. godine. Tadašnji učitelj u Ozlju, Ivan Muha i njegova supruga primijetili su da Slava ima poseban dar za slikanje i crtanje.

Zaokruži točan odgovor.

Po čemu je u slikarstvu bila poznata Slava Raškaj?a) po tomu što je rođena u Ozljub) po tomu što se školovala u Bečuc) po uporabi akvarela i pastela po svom slikarskom duhu

257. Pročitaj ulomak teksta te podcrtaj rečenicu u kojoj autor iznosi ekološki problem.

„Kao što većina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja, i Pamukkale se suočava sa sličnim teškoćama. Naime, ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan, što znači 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. No, je li to u skladu s principima održavanja održivog razvoja, zaključit će znanstvenici!”

(Meridijani)


„Kao što većina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja, i Pamukkale se suočava sa sličnim teškoćama. Naime, ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan, što znači 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. No, je li to u skladu s principima održiva razvoja, zaključit će znanstvenici!”

(Meridijani)

Iz pročitanoga ulomka zaključuješ da autor: a) podržava nagli razvoj hotela u Pamukkali b) smatra da potrošnja vode treba biti oko 6000 litara na dan c) smatra da području predstoje ekološki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s održi-

vim razvojem

95

259. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanja vezana uz osobine glasova.Tablica 2. — Pregled zatvornika(mjesto, način tvorbe)

a) Nabroji tvrde prednjonepčane afrikate. _________________b) U tablici zaokruži zubnousneni bezvučni glas.

96

260. Na sljedećoj tablici je prikazano kretanje broja stanovnika pojedinih zagrebačkih naselja.

Koliko se u promilima smanjio broj stanovnika u zapadnom dijelu grada, a koliki je iznosio ukupni broj stanovnika na jugozapadu u kolovozu 2008.?

a) – 0,5%, 1782b) – 0,1%, 2039c) – 1,1%, 2414d) – 0,8%, 1782

261. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanje.

Naziv predmetaBroj sati Ukupno

sati1. razred 2. razred 3. razred

tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje

OPĆEOBRAZOVNIDIO

Hrvatski jezik 4 140 4 140 4 128 408

Računalstvo 0 0 2 70 3 96 166

Tjelesna i zdravstvena kultura

2 70 2 70 2 64 204

Etika/ Vjeronauk 1 35 1 35 1 32 102

Strani jezik 2 70 1 35 1 32 137

UKUPNO OPĆEO-BRAZOVNI DIO

9 315 10 350 11 352 1017

a) Navedi koliko sati tjedno imaju učenici drugog razreda iz računalstva. __________b) Koliko sati ukupno u prvom, drugom i trećem razredu imaju učenici iz stranog jezika? _____

97


262. Podcrtaj nepravilno napisane riječi.

jednadžba, upotrjebiti, naručba, djevojka, doćiću, bežični, razžalostiti, uzdaščić, sutstvo, jedanput

263. Načini riječi suprotnoga značenja tako da zadanim riječima dodaš česticu ne. Pripazi na sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi.

mislim ______________ volim ____________________ pažljiv ______________ moral ____________________ odlučan ______________ ljudi ____________________ znam ______________ bih ____________________

264. Riječi iz ikavskoga govora preoblikuj u ijekavske. svit _______________ rič ______________ pisme _______________ dica ______________ zvizde _______________ vitar ______________ snig _______________ lipa ______________

265. Zaokruži slovo ispred niza u kojemu su sve riječi napisane sukladno pravopisnim pravilima.

a) Ulica Nikole Tesle, Most Slobode, Drugi svjetski rat, Plitvička jezerab) Ulica Nikole Tesle, most Slobode, Drugi svjetski rat, Plitvička jezerac) Ulica Nikole Tesle, Most slobode, Drugi svjetski rat, plitvička jezerad) ulica Nikole Tesle, Most Slobode, drugi Svjetski rat, Plitvička jezera

98


266. Podcrtaj riječi u kojima je r slogotvorno.crkva, braća, izmrviti, kruška, krvav, srce, krasti, vrvjeti, skršiti, skrušeno, brzo

267. U navedenim rečenicama okomitom crtom podijeli riječi na slogove.

a) Sve što na suncu diše, ne raste bez kiše.b) Narcisi dok mirišu, traže kišu.c) Jablanove krošnje dok se njišu, zovu kišu.

268. Zaokruži slovo ispred ispravno rastavljene riječi.

a) bi-cik-lb) uh-oc) su-bjektd) k-ori-stane) sr-edišnji

269. Odvoji riječi na slogove.

POTRBUŠKE NADNARAVNO CIKORIJA RAZRIJEŠITI

______________ _______________ ______________ _______________

270. Napiši nazive glasovnih promjena koje nisu primijenjene u zadanim riječima, iako su postojali preduvjeti.

a) seki: ____________________________b) zadatci: ____________________________c) junake (A mn.): ____________________________d) odšetati: ____________________________

99

271. Usporedi zadane parove riječi, podcrtaj riječ u kojoj primjećuješ glasovnu promjenu i napiši koja je to promjena.

a) pekoh – pečem: ________________________________b) stan – stambeni: ________________________________c) tvrd – tvrđi: ________________________________d) pismo – pisama: ________________________________

272. Napiši sve faze promjena do konačnog izraza za broj 60. Imenuj sve glasovne promjene.

60 _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________

273. Zaokruži slovo ispred riječi u kojima je došlo do jednačenja glasova po mjestu tvorbe.

a) grožđeb) vrapcic) cvijećed) snalažljive) istisnutif) napitak

274. Od ponuđenih riječi ispiši one koje imaju dugosilazni naglasak.

lav, plav, kišovit, mekušac, san, istina, dan, jačina, pamtiti, početak

__________, __________, __________

100

275. I. Dopuni rečenice:

a) Isticanje sloga jačim glasom zovemo _________________. b) Razlikujemo naglašene i ________________ riječi. c) Riječi koje imaju svoj naglasak i same za sebe tvore naglasne cjeline nazivamo

_____________________. d) Riječi koje nemaju svoj naglasak i u izgovoru se vežu uz naglasnice i zajedno s njima tvore

naglasne cjeline nazivamo ________________.e) Dvije su vrste nenaglasnica: 1. ______________ stoje ispred naglasnica. 2. Zanaglasnice stoje _________ naglasnica. II. Podcrtaj prednaglasnice.

Sutra ne idem u školu jer do podne moram obaviti pregled kod liječnika.

III. Podcrtaj zanaglasnice.

Veselim se tvom dolasku. Dođeš li ujutro, odvest ću te do grada.

276. Zaokruži slovo ispred riječi čije se značenje odnosi na podcrtanu riječ u rečenici. Značenje odredi pomoću naglaska.

I. Lûk smo pronašli na stolu.

Lûk u rečenici znači:a. povrćeb. oružje

II. Njezin pâs je bio veoma zapažen.

Pâs u rečenici znači:a. pojasb. životinja

277. Precrtaj pogrešno naglašene riječi:

ruka, rúka, ràzmišljati, razmíšljati, móć, môć

101

278. Napiši nazive podcrtanih glagolskih oblika u sljedećoj rečenici.

Vrativši se kući, izvalio se odjeven preko postelje i istoga trenutka utonuo u san.

a) vrativši se ________________________________b) izvalio se ________________________________

279. Među ponuđenim primjerima podcrtaj zbirne imenice.

telad, proljetni, razigran, snoplje, mjerljiv, grozdovi, trčanje, ljestve

280. Zadane glagole rasporedi u tablicu (isti glagol može biti u više polja).

odjenuti se, crvenjeti se, hodati, podići, spavati

Glagoli po značenju radnja

stanjezbivanje

po predmetu radnje

prijelazni

neprijelazni

povratni

po vidu svršeni

nesvršeni

281. Podcrtaj neodređene zamjenice u tekstu.

Kao da se netko potiho šulja, pomisli Beata, napregne sluh i sva se utisne u zid. Nešto šušne na prozoru, a onda neki teški predmet potmulo pljusne na pod. Beata kresne kremenom, pripali svjetiljku i prigušeno krikne: Preuzvišeni?

Ali, Preuzvišeni... Što to znači?

102

282. Zaokruži slovo ispred nezavisno složene rečenice.

a) Patuljak spava u sjeni hrastove krošnje.b) To će, naravno, biti posljednji test ove godine.c) Htio je učiti, a nije se mogao usredotočiti na lekciju.d) Svoje bilješke odnijela je prijateljici koja je bila bolesna.

283. Napiši kojim vrstama pripadaju podcrtane zavisne rečenice.

a) Josip nije otišao na trening jer je bio umoran. ____________________ b) Da nije bio umoran, Josip bi otišao na trening. ____________________ c) Iako je bio umoran, Josip je otišao na trening. ____________________

284. Zaokruži slovo ispred zavisno složenih rečenica.

a) Požurio sam se da što prije dogotovim posao. b) Šuma umiraše u pjesmi i šumoru gustih, zdravih krošanja. c) Vlastelin je poručio upravitelju da ga dočeka u kolibi. d) Da je to znao, ne bi se toliko nadao. e) Naša kuća je najmanja u selu, ali meni je najdraža.

285. Odredi vrstu zavisno složene rečenice.

а) Sad je pitanje što opet nije u redu. ____________________ b) Čujem kako se baš i niste proslavili. ____________________ c) Govorio je kako je najbolje znao. ____________________

286. Podcrtanim imenicama odredi značenje padeža u rečenici.

a) Sad mislim, brado, da smo spasili stado. ____________________ b) Putujem sa sestrom i prijateljicom. ________________ c) Pokušavao sam objasniti majci i stričevima. __________________ d) U njezinim očima bila je ljubav. __________________ e) Ove godine po prvi put putujem zrakoplovom. ____________________

287. Podcrtanim genitivnim oblicima odredi značenje. Na crtu upiši odgovarajući broj.

a) kule od pijeska ____ 1. djelomičnost b) prije večere ____ 2. građa c) malo kruha ____ 3. pripadnost d) glavica kupusa ____ 4. vrijeme

103


Bilo je to mjeseca svibnja.

I.) Podcrtani dio rečenice je u:a) dativub) akuzativuc) genitivud) instrumentalu

II.) Značenje padeža u kojemu je podcrtani dio rečenice je:a) predmet radnjeb) pripadnostc) mjestod) vrijeme

289. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je uporabljen glagolski prilog sadašnji s uzročnim značenjem.

a) Idući tako niz vodu, dječaci naiđu na svoju vodenicu. b) Marko i Ivan se vrate kući, čudeći se što će to biti. c) Patuljak nije isprva htio ići u krađu, bojeći se kazne. d) Slušajući radio, promatrala je oblake na nebu.

290. U navedenim rečenicama podcrtaj glagole, potom ih prepiši te im odredi vrijeme, osobu i broj. (Nemoj rabiti kratice!)

a) Kad se budem zaljubila, povjerit ću se najboljoj prijateljici. ________________________________________________________________

b) Ukoliko ju ne pozovem u park, otići će. ________________________________________________________________

c) Ivan je nekoć volio Anu. ________________________________________________________________

d) Propadosmo u zemlju od srama. ________________________________________________________________

104

291. Pozorno pročitaj nizove glagola u desnom stupcu. Poveži ih s glagolskim vremenima u lijevom stupcu kao što je započeto.

a) prezent ___ 1) odnijet ćeš, bit će, nazvat ćub) aorist ___ 2) ušli smo, upropastio sic) perfekt ___ 3) uđem, zakasniš, putujemod) imperfekt ___ 4) bude sreoe) pluskvamperfekt ___ 5) propade, ustadef) futur I. _1_ 6) spavahu, bijahug) futur II. ___ 7) bili su izišli, bili ste završili

292. Zaokruži slovo ispred rečenice u imperativu.

a) Požurimo, jer ćemo zakasniti.b) Danas je sunčan dan.c) Pišem domaću zadaću.d) Najviše volim ljeto.


Indijska glazba

Glazba stare Indije ima posebni oblik. Indijski napjev karakterizira ljestvica širokoga opsega, kao i slobodniji ritmički i formalni tijek.

Stari Hindusi pravili su veliku razliku između duhovne i svjetovne glazbe. Duhovni su napjevi (saman – smirenost) bili temeljeni na tekstovima vjerskih knjiga (Veda), a bili su mirni, spori i dostojanstveni. U osnovi svjetovne glazbe (raga – strastvenost, uzbuđenost) bili su stalni melodijski obrasci, koje je umjetnik varirao i obogaćivao ornamentiranjem. Ovi su se napjevi uvijek pjevali u unaprijed utvrđeno vrijeme.

Podcrtani skup riječi označava: a) klasičnu glazbu b) mirnu i sporu glazbu c) narodnu, nereligijsku glazbu d) religijsku, crkvenu glazbu

105

294. Pozorno pročitaj sljedeći tekst.

Svjetski dan dječjih prava

Od 20. studenog 1989. godine u cijelome se svijetu obilježava Međunarodni dan dječjih prava, koji je potaknula organizacija Ujedinjenih naroda i njezine specijalizirane ustanove. Njime se želi upozoriti javnost i ustanove na potrebu zaštite maloljetnika od zlouporabe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Na ovaj dan na poseban način treba gledati na prava djece i adolescenata na najsiromašnijim područjima našega planeta, jer UNICEF ima upravo tu odgovornost, jer djeca su najosjetljivija skupina koja treba zaštitu, a čovječanstvo duguje djeci najbolje što ima.

Podcrtana riječ, diskriminacija, znači:a) obespravitib) slagatic) iskoristitid) prevariti

295. Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o značenju riječi savana.

„Jesu li lavovi, „vrhovni lovci savane“, hiroviti vladari? U međusobnim odnosima nisu nimalo hiroviti. Štoviše, u čoporu su velike mačke pravi demokrati. One ne poznaju pritisak skupine te se u zajednici ponašaju tolerantno, kaže Craig Packer, istraživač koji o lavovima zna više od bilo koga drugoga.“

(GEO)

Iz pročitanog ulomka možeš zaključiti kako je savana: a) ime plemena u Africi b) prirodno stanište na kojem love lavovi c) vrsta lavova d) čopor velikih mačaka

296. Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o značenju riječi krater.

„Ponegdje je voda koja se povukla otkrila stotine metara pustoši od tamna pijeska, načičkane bijelim lomljivim pločama od aragonita (minerala kalcijeva karbonata). Na njima leži naplavljeno drvlje, izbijeljeno od soli i sunca; sve to izgleda poput kostiju na groblju slonova. Na mnogim se mjestima u tlu otvaraju krateri, duboki deset-dvadeset metara, ispunjeni pjenastom kašom koju su mikroorganizmi obojili u crveno, zeleno ili crno.“

(GEO)

Iz pročitanog ulomka možeš zaključiti da su krateri: a) predio koji ostaje nakon povlačenja vode b) bijele ploče od aragonita c) raspukline u tlu d) vrsta tamnog pijeska

106


Prošle, 2009. godine, brojni su narodi obilježili dvadesetogodišnjicu pada Željezne zavjese koja je nekada dijelila Stari kontinent. Ipak, dva desetljeća nakon tog prijelomnog događaja, sjećanja na Željeznu zavjesu još su uvijek živa u mislima starijih žitelja kontinenta.

Podcrtani skup riječi označava:

a) željezni zid, sličan Kineskom zidu b) nepostojeću, izmišljenu tvorevinu c) ideološku granicu d) veliki, zaleđeni plovni vodeni tok

298. Pročitaj navedeni ulomak i zaokruži točan odgovor.

Newton se zamišljeno šeće po vrtu dok mu se po glavi vrzmaju raznorazne misli. Sjede ispod drveta da odmori i na miru razmisli. Odjednom, pada jabuka s drveta i njemu se pali lampica. „To je to, o ovome danima razmišljam! Ovo će biti otkriće stoljeća!“

Frazem upalila mu se lampica znači:a) upaliti svjetlab) upaliti svijećuc) iznenada se dosjetiti nečegad) upozorenje na neki događaj

299. Pročitaj navedeni ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju:

„Usprkos zubu vremena, brojnim ratovima te nebrizi ljudi, dio velike baštine plemićkog roda Frankopana sačuvan je do današnjih dana.“

(Meridijani)

Frazem „zub vremena”: a) znači isto što i „zubato sunce” b) označava napredak zahvaljujući tijeku vremena c) označava razorni utjecaj protoka vremena d) znači određeni period vremena

107

300. Pročitaj navedeni ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju.

„Dupini u prirodi često međusobno sinkroniziraju pokrete, recimo, zajedno iskaču iz mora ili rone jedan uz drugog, no znanstvenici još uvijek ne znaju kakvim se signalima koriste kako bi postigli takvu preciznost u koordinaciji.”

(National Geographic Hrvatska)

„Sinkronizirano” znači: a) usporeno b) naučeno c) usklađeno d) neusklađeno

108

Književnost

301. Pozorno pročitaj ulomak i odgovori na pitanja.

„Znali su da je Salko zaljubljen u Martu, najljepšu curu u Begluku, pa je ne spominjahu pred njim. No, znali su i to da je njemu samo osamnaest godina, a ona je dvije godine starija i nije moguće da mu bude žena. Pa još: Salkov otac bio hajduk i strašno je naprasit čovjek, a Martina je mati vještica, pa su se momci klonili i njezine kuće i njezinih pogleda.”

a) Dopuni.Salko, Marta i Rašica su likovi iz književnog djela koje se zove _____________________, a napisao ga je ___________________________________________________. b) Zaokruži.

To djelo je: 1. pripovijetka 2. roman 3. novela 4. drama

c) Zaokruži točan odgovor.

Rašica i Salko su: 1. prijatelji 2. otac i sin 3. braća

302. Pročitaj sljedeći tekst.

Pripovijetka iz tvoje lektire prikazuje selo u Hrvatskome zagorju u kojem živi lijepa Janica sa svojim mužem Markom Labudanom koji je lugar. Janica se nakon poroda teško razboli i umre.

O kojoj je pripovijetki riječ? Tko je autor pripovijetke?

Naslov pripovijetke: ______________________________.

Autor pripovijetke: _______________________________.

109

303. Pročitaj navedenu strofu pa odredi naslov djela, ime autora te književni rod i vrstu.

„I uvijek ista sirotinja uđeu njezinu svjetlost iz mrakai s licem na kojem su obično brigepređe je u par koraka.A jedne večeri nekoga nema,a moro bi proć;I lampa gori,i gori u magli,i već je noć.”

Naslov: _________________________Ime autora: _________________________Književni rod: _________________________Književna vrsta: _________________________

304. Pročitaj ulomak i odredi naslov djela, ime autora, književni rod i vrstu.

„Oko mene su se vrtjeli ždrijepci ulizice. Hodali su mi za repom, pazili na svaku moju želju. Uvjeravali su me da sam najjači i najmudriji konj kojega su ikad vidjeli. Tvrdili su da mi pripada pravo na najljepši dio pašnjaka, davali mi prednost na pojilu. U isto su se vrijeme iza mojih leđa širili glasovi da nemam smisla za šalu i da sam pogibeljan kao otrovna trava.

Okružile me i mlade kobile. Njihale su se u hodu i upućivale mi zaljubljene poglede. Govorile su mi da im se baš sviđam i da jedino o meni sanjare.

A ja sam želio samo pošteni Zakon. Ni za što drugo nisam mario.”

Naslov: _________________________Ime autora: _________________________Književni rod: _________________________Književna vrsta: _________________________

110

305. Zaokruži slova ispred odlika ovog teksta.

Val

Sa bijelom pjenom na vratu,koja vijori u buri,sličan mladome hatukada se propne, pojuri,dolazi iz pučinegordi, gizdavi val,noseći pozdrav daljineza obalu i za žal.

Evo ga! Tu je, tu je,jureći izdaleka,već mu se topot čuje,već ga obala čeka.

I kako ponosno stigne,do cilja kojemu krene,prezrevši napor i strah,još jednom se propne, digne,i razbije o stijeneu sitni vodeni prah.

Gustav Krklec

Odlike: a) pripovijedanjeb) ritmičnostc) metaforičnostd) stihe) mnoštvo motiva

111

306. Pročitaj ulomak te odgovori na postavljeno pitanje:

„Bio sam tu već deset ili dvadeset dana, kadli mi padne na pamet da ću zbog nedostatka knjiga, pera i tinte izgubiti mogućnost određivanja vremena, pa neću čak znati ni kad je nedjelja, a kad je radni dan. Da mi se to ne dogodi, urezao sam nožem na debelom stupu velikim slovima datum svog dolaska. (...) Slučajno sam, među tolikim stvarima što sam ih donio s broda, prekapajući po sanducima, našao i nekoliko manje vrijednih, ali ne i manje korisnih stvari: pera, tintu...(...) Počeo sam ozbiljno razmatrati svoj položaj i okolnosti pod kojima sam prisiljen živjeti (...) Bačen sam na grozan, pust otok i nema nade da ću ga moći napustiti.“

(Daniel Defoe: Robinson Crusoe)

U ulomku prepoznaješ glavnu odliku književnog roda epike, a to je:a) monologb) dijalogc) pripovijedanjed) stih

307. Pročitaj bajku Luke Paljetka te zaokruži slova ispred osnovnih karakteristika te književne vrste.

Bajka o žapcu

Poljubi me – reče žabac lijepoj djevojci – ja sam začarani princ.Ona ga poljubi i ne dogodi se ništa.– A sada poljubi ti mene – reče djevojka žapcu. Žabac je poljubi i djevojka se pretvori

u žabu.Zagrljeni otkreketaše u najbližu baru.

Odlike teksta ove bajke su: a) pripovijedanje radnje b) pisana je u stihu c) pisana je u prozi d) radnja je nestvarna e) izražava emotivno stanje

112

308. Pročitaj stihove te odgovori na postavljeno pitanje.

Kad sam bio tri moja brata i ja,kad sam biočetvorica nas.Imao sam glas kao vjetar,ruke kao hridine,srcekao viganj.

(Josip Pupačić: Tri moja brata)

Lirski subjekt u ovoj pjesmi je:a) četvorica braćeb) Josip Pupačićc) izostavljend) osoba koja govori o svojoj braći

309. Pročitaj pjesmu i odgovori na pitanje.

Notturno

Mlačna noć; u selu lavež; kasan Ćuk il netopir; Ljubav cvijeća – miris jak i strasan Slavi tajni pir. Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan Kao srebren vir; – Teške oči sklapaju se na san, S neba rosi mir. S mrkog tornja bat Broji pospan sat, Blaga svjetlost sipi sa visina; Kroz samoću, muk, Sve je tiši huk: Željeznicu guta već daljina.

Antun Gustav MatošU pročitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je žena d) lirski subjekt je muškarac

113

310. Pročitaj pjesmu i zaokruži točne odgovore.

Tri moja brata

Kad sam bio tri moja brata i ja,kad sam biočetvorica nas.Imao sam glas kao vjetar,ruke kao hridine,srcekao viganj.Jezera su me slikala.Dizali su me jablani.Rijeka me umivala za sebe.Peračice su lovile moju sliku.Kad sam biotri moja bratai ja,kad sam biočetvorica nas.Livade su me voljele.Nosile su moj glasi njim su sjekle potoke.Radovao sam se sebi.Imao sam braću.(Imao sam uspravan hod.)To su bila tri moja brata:moj brat, moj brat, i moj brat.

Josip Pupačić

U pročitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je žena d) lirski subjekt je muškarac

114

311. Pročitaj pjesmu Voćka poslije kiše i odgovori na pitanje.

Voćka poslije kiše

Gle malu voćku poslije kiše:puna je kapi pa ih njiše.I bliješti suncem obasjana,čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije,nestane sve te čarolije.Ona je opet kao prvo,obično, jadno, malo drvo.

Pronađi po jedan primjer za navedena stilska sredstva:

a) epitet: __________________________________________

b) personifi kacija: ___________________________________

c) usporedba: _______________________________________

312. Pročitaj stihove glasovite Hasanaginice.

Napiši naziv stilskog sredstva koje je ostvareno pitanjima i odgovorima.

„Što se bijeli u gori zelenoj?Al’ je snijeg, al’ su labudovi? Da je snijeg, već bi okopnio,da su labudovi, već bi poletjeli.Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi,nego šator age Hasan-age.”

Naziv stilskog sredstva je ________________________.

115

313. Pozorno pročitaj sljedeći navod. Razmisli o ulozi podcrtanog dijela u okviru cjeline teksta.

„Ranije se večeralo, svečano obuklo. Iz kuće smo izišli s prvim mrakom, kad se inače redovno pregledaju prozori i zaključavaju i kućna i avlijska vrata. Spuštala se noć, a meni je izgledalo kao da sviće.”

Podcrtani dio teksta ima ulogu:

a) opisivanja raspoloženja u gradu i među ljudimab) naglašavanja dječakova uzbuđenja zbog onoga što će uslijeditic) isticanja kako je cirkuska svjetlost toliko jaka da izgleda kao da je dand) opisivanja doba dana uoči odlaska u cirkus


314. Napiši naziv podcrtanog stilskog izražajnog sredstva u navedenim stihovima.

S mrkog tornja bat broji pospan sat. Blaga svjetlost sipi sa visina.

Naziv stilskog izražajnog sredstva је ____________________.

315. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića Voćka poslije kiše pa odgovori na pitanje.

Voćka poslije kiše

Gle malu voćku poslije kiše:puna je kapi pa ih njiše.I bliješti, suncem obasjana,čudesna raskoš njenih grana.

Al’ nek se sunce malko skrije,nestane sve te čarolije.Ona je opet kao prvo,obično, malo, jadno drvo.

S obzirom na broj stihova u pjesmi Voćka poslije kiše, vrsta kitice (strofe) je: ________________________.

116

316. Pročitaj strofu pjesme te odredi vrstu strofe i vrstu stiha kojim je pisana.

Djevojčici mjesto igračke

„Ljerko, srce moje, ti si lutka mala,pa ne slutiš smisla žalosnih soneta.Kesteni pred kućom duhu tvom su meta,još je deset karnevala do tvog bala.“

Antun Gustav MatošStrofa je ________________.Stih je __________________.

317. Pročitaj ulomak iz pjesme Pismo majci Sergeja Aleksandroviča Jesenjina i odredi kojom vrstom strofe i stiha je pisana.

Pismo majci

Jesi l’ živa, staričice moja?Sin tvoj živi i pozdrav ti šalje.

Nek uvečer nad kolibom tvojomOna čudna svjetlost sja i dalje.

1. Strofa je:

a) tercinab) katrenac) sestinad) dvostih

2. Stih je:

a) osmeracb) sedmeracc) šesteracd) deseterac

318. Pročitaj ulomak iz pjesme Galeb Vladimira Nazora i odredi vrstu stiha i strofe.

Lebdeć vrh mokrih dubina,Od zore, tiho, polako,U krug se pomiče takoIzmeđu dviju modrina.

Strofa je:a) sestinab) katrenac) tercinad) dvostih

Stih je:a) sedmeracb) osmeracc) deseteracd) šesterac

117

319. Pročitaj ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića.

Polazak u školu Ivice KičmanovićaI ovim radosnim i slavnim danom moga djetinjstva počelo je moje školovanje!Ivice, sutra te vodim u školu. Nijesu mi te htjeli otpustiti! – reče otac navečer i obrati se k majci: – Dobro, ima li dijete čistu rubeninu? Čizmica, razumijeva se, zasad ne treba: još je tako

reći ljeto, premda su već svanuli prvi jesenski dani. – Ima rubeninu, ima! – uzdahne majka. – Pa kako to, škola? Pa zašto nam ga ne pustiše

gospoda? Što njemu treba škole? – Što ćeš? Tako ti je na ovom svijetu. Znaš, nijesam ni ja tamo šutio. Rekoh im svoju

baš odrješito: Evo, kakve su to nove pravice? Prije bijaše otac gospodar svome djetetu na život i smrt. A danas? Tek je počelo raspoznavati roditelje, već čeka učitelj sa šibom da ga predaš u njegove ruke. Kada je ondje potratilo nekoliko godina, jedva mu pahulje nikoše ispod nosa a već ga traže gospoda u vojsku. Odanle ti dođe na vrat, na muku i tegobu. Ništa mu nije pravo: naučio se kleti da je strahota. Ne miriši mu motika ni plug. Samo se naduva, povlači po krčmama i junači u tučnjavama!

– Muči ti, Jožina – župnik će nato. – Ti si muzikaš, pa razumiješ više od ostalih. A nije li ti drago da znaš više od ostalih? Ha? Reci. – E, to je istina! – zavrtim ja glavom i pogrebem se smeteno iza uha. – A čitati i pisati – nastavi župnik – nije li to mnogo više od muzike i bajsa? Danas su, dragane moj, teška vremena. Svaki dan ima nas više, zemlja je manja, a nama je sve tjesnije na njoj!

– Sve su to gospodski računi! – prekine župnika naš susjed, mali „kanonik”. – A mi nećemo da nam se djeca pogospode: Aj, jok! Čast svoj gospodi! Ali mi im poklanjamo gospodstvo. Djeca mi ne budu ni kuhana ni pečena po školama. Kruh ne bude rastao od prolijevanja tinte, već od gnoja. Mi ne živimo od šaranja pera po papiru, nego ti valja ljudski huknuti u šake, pak zadrijeti plugom i motikom u tvrdu kost zemaljsku. Šta bi nam bila zemlja preuska i pretijesna?

(ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića)

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.Otac ne želi školovati sina zato što: a) želi pratiti odrastanje sina b) misli kako će sinu biti loše u školi c) želi sinovljevu pomoć na njivi d) želi se osvetiti župniku

118

320. Pozorno pročitaj pjesmu Kad sam se zaljubio u svoju dragu? Ivana Slamniga pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Kad sam se zaljubio u svoju dragu?

Kad sam se zaljubio u svoju dragu?Između dva griza. Jela je žemičku sasvim sama,gledao sam izbliza.

Vidjelo se da priča sama sa sobom,sa svojim bogatstvom u duši;ko riba sam šutio – da je sad prenemmogla bi se ugušit.

Tu, rekoh, moram zauvijek imati,neću je ni zezat ni varat.Ta, kada odem u vječna lovišta,imat će s kim razgovarat.

Pjesnik u pjesmi o svojoj ljubavi govori:a) humorističnob) romantičnoc) tragičnod) zabrinuto

321. Pozorno pročitaj pjesmu Gazela Stanka Vraza pa zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Gazela

Ždral putuje k toplom jugu – u jeseni,A meni je put sjevera – u jeseni.Pastijer čuva po planini krotka stada,Pa se pojuć vraća kući – u jeseni.Vrtlar kupi plod svog znoja, zlatne breskveI jabuka rumen-voće – u jeseni.Što se ljeti trudio mnogo oko njega,Vinogradnik bere grožđe – u jeseni.Tako svatko kupi, bere i uživaU veselju plod svojih muka – u jeseni.A što, Stanko, plod je briga, muka tvojih?Gorko voće – bol i suze – u jeseni.

Pjesmu prožima osjećaj:a) srećeb) zadovoljstvac) tuged) uspjeha

119

322. Pažljivo pročitaj pjesmu Moj Bog Josipa Pupačića pa zaokruži točnu tvrdnju.

Moj Bog

Našao sam ga i on je našao menemoj Bog koji me voliNašli smo se tražeći jedan drugogi našao sam ga u sebijer živi u meni i za mei ja se njemu radujemOd iskona bili smo skupai do konca bit će mi pratilacmoj Bog

Pjesnik u pjesmi iskazuje osjećaje:

a) obraćajući se izravno Bogu b) u obliku intimne ispovijedi c) unutarnjim monologom d) dramskim dijalogom

120

323. Pročitaj ulomak iz romana Oliver Twist Charlesa Dickensa i prikaz teksta koji se nalazi ispod ulomka. Uoči i ispravi pogreške u prikazu. Svoje tvrdnje potkrijepi citatima iz ulomka.

„Molim, gospodine, htio bih još malo!“ Nadglednik je bio debeo i zdrav čovjek, ali je sada problijedio. Zaprepašten od čuda,

zurio je nekoliko časaka u maloga buntovnika, a onda se stao grčevito hvatati kotla da ne bi pao. Pomoćnice obamriješe od čuda a dječaci od straha.

„Što?!“ najposlije izusti nadglednik klonulim glasom. „Molim, gospodine“, odvrati Oliver, „htio bih još malo!“ Nadglednik zamahne kutlačom, tresne je Oliveru o glavu, zatim ga objema rukama

prignječi k sebi i snažnim krikom zovne općinskog pisara. Odbornici su velevažno zasjedali u tajnoj sjednici, kad gospodin Bumble upade u sobu

u najvećem uzbuđenju i, obrativši se gospodinu u visokom naslonjaču, reče: „Gospodine Limbkins, oprostite, molim vas, – Oliver Twist tražio je još!“ Svi su protrnuli.

Na svim se licima odražavalo zgražanje. „Tražio još!“ – reče gospodin Limbkins. „Smirite se, Bumble, i odgovorite mi jasno.

Jesam li dobro razumio da je on tražio još, pošto je pojeo večeru koja ga ide po propisu?“ „Da, gospodine“, odvrati Bumble. „Taj će dječak svršiti na vješalama“, reče gospodin u bijelom prsluku, „znam da će

završiti na vješalama“. Nitko nije pobijao mišljenje toga gospodina. Zametnu se živa diskusija. Smjesta je

izdana zapovijed da se Oliver stavi u pritvor, a sutradan prilijepiše oglas izvana na kućna vrata, u kojem se obećava nagrada od pet funti svakome tko preuzme Olivera Twista od općine. Drugim riječima, nudili su pet funti zajedno s Oliverom Twistom svakom muškarcu ili ženi, kojima bi bio potreban šegrt za bilo koji zanat, posao ili zvanje.

Ovaj ulomak oslikava socijalnu kritiku u romanu jer je plastično opisan primjer odnosa prema siročadi koji je bio pravedan i skroman.

Oliver Twist i još nekoliko dječaka usudilo se usprotiviti skrbnicima i tako izazvao oduševljenje ostale djece i nadzornika.

Ulomak osuđuje ponašanje nadzornika prema djeci i pristupa mu s podsmijehom što se vidi iz opisa nadglednika: „debeo i zdrav čovjek“ i odbornika „velevažni zasjedaju u tajnoj sjednici“ samo zbog činjenice da je Oliver tražio još jednu porciju večere, „Svi su protrnuli. Na svim se licima odražavalo zgražanje“ kada doznaju za ovaj događaj.

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

121

324. Pročitaj pjesmu Jednostavne riječi Tone Pavčeka i uradi zadatak.

Jednostavne riječi

Potrebno je mnogo jednostavnih riječikao: kruh,ljubav,dobrota,da ne bismo slijepi u tminina raskršćima sišlis pravoga puta.

Potrebno je mnogo tišine, tišineizvan nas i u nama,da bismo čuli glas,tihi, plahi glas što se gubigolubova,mrava,ljudi,srcai njihove veličinesred nepravdi i vojski,usred svega onogšto nijekruhljubavi nije dobrota

Tišine. Tišine. Nek jedino srcamjere vrijeme,kazuju put.

Pročitaj prikaz Pavčekove pjesme Jednostavne riječi i svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv.

Središnji motivi kruh, ljubav, dobrota, tišina, srce vode nas do teme koja je važna za pjesnika, a to je isticanje pravih vrijednosti ljudskoga života. Ovo je lirska ljubavna pjesma u kojoj se pjesnik zalaže za glas srca i ističe humanu ideju prema kojoj svaki čovjek treba kroz život ići putom pravednosti, ljubavi, mira, tolerancije...

Pjesma je pisana vezanim stihom. Ritam pjesme ostvaren je pomoću nejednake duljine stihova, izmjena strofnih oblika, inverzije, opkoračenja, ponavljanja glasova, riječi, izraza i stilskih fi gura.

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

122

325. Pročitaj pjesmu Josipa Pupačića i uradi zadatak.

More

i gledam more gdje se k meni penjei slušam more dobrojutro velii ono sluša mene ja mu šapćemo dobrojutro more kažem tihopa opet tiše ponovim mu pozdrava more sluša sluša pa se smijepa šuti pa se smije pa se penjei gledam more gledam more zlatoi gledam more gdje se k meni penjei dobrojutro kažem more zlatoi dobrojutro more more kažei zagrli me more oko vratai more i ja i ja s morem zlatomsjedimo skupa na žalu vrh brijegai smijemo se smijemo se moru

Pročitaj prikaz Pupačićeve pjesme More i svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. Navedi najmanje dva razloga.

U pjesmi More lirski se subjekt u mislima stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog prostranstva koje u njemu izaziva tugu jer ne može biti u blizini mora i osjeća se usamljeno. Taj ushit prirodom prelazi u ushit za voljenom ženom. Naime, u pjesmi postoje dva mora: more i more zlato (voljena žena). Pjesma je puna tuge za nedostižnom vedrinom, radošću, smijehom i srećom zbog ljepote življenja i postojanja. Ta tuga izvire iz prirode i odražava se ljubavlju. Stih je vezan, nema interpunkcije, ritam je ubrzan, kao da oponaša more.

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

123

326. Pročitaj pjesmu Petra Gudelja Krš je glazbalo i tekst o krškim pojavama. Podcrtaj krške pojave u tekstu Petra Gudelja.

Krš je glazbalo

Krš je glazbalo sazdano od glazbala. Glazbala mu doci i doline, jezera i jezerine, ponori, jame. Nad njim raspeto nebo, zategnuti vjetri.

Klikne li jastreb, zapjeva čovjek ili udari grom, sva krška glazbala prihvate i dugo pretaču njihov glas.

Kamenčić bačen u jamu izmami sve zvučno bogatstvo krškog podzemlja: padne na svaku dirku, zvučnu viljušku, brončani bubanj, i bućne u rastopljeno srebro.

U krš ugrađene glazbene dvorane, u dvorane glazbala. Pretapaju u glazbu sve što se desi na zemlji i nad zemljom: zvuk divljeg roja, šuštanje hrasta, treptaj javora i kljena, šum krila, oblaka, misli, želja.

U kršu kvoču, kriče i viču jarebice, kukuriče božji pivčić, grče gavran, s kuka zavija vuk.

Iz dubine iz planine, odgovaraju neke druge,metafi zičke jarebice, božji pivčići, gavrani, vuci.

S neba pucaju nebeski, iz krša, iz kamenih cijevi krški, protunebeski gromovi.

U kršu pjevale pastirice, iz krša, iz jama otpjevale vile.

Nad jamom, u proljetni sumrak, na grabu pjeva kosovac, crn. Curi srebro iz njegova kljuna, pada na kamen, prosiplje se zvoni.

Iz krša, s graba, iz jama, iz jaja, otpjevaju mu kosovci: živi, mrtvi, nerođeni.

Koji kroz ponornice dolijeću s onoga svijeta.Koji kroz ponornice odlijeću na onaj svijet.

Otpjeva mu krš iz kojega je zinuo i u koji će prosuti srebro, perje, kosti i kljun.

Petar GudeljOblici krškog reljefa

Budući da voda može otapati vapnenačke stijene, stvaraju se posebni oblici koji čine krški reljef. Na površini stijena nastaju manje jamice – kamenice i žljebovi oštrih rubova – škrape. Veća ljevkasta udubljenja u kršu su ponikve. Za život ljudi u krškim područjima posebno su važna polja u kršu – prostrane zavale ispunjene tlom. Voda kroz brojne pukotine lako dospijeva u podzemlje gdje može oblikovati vrlo dojmljive podzemne šupljine, špilje i jame. Voda bogata otopljenim vapnencem u njima kaplje i stvara brojne sige koje vise sa stropa ili se izdižu s poda te druge špiljske ukrase. U krškim krajevima pojavljuju se rijeke koje ne završavaju ušćem nego se u podzemlje ulijevaju kroz otvore koje nazivamo ponorima. Takve se rijeke zovu ponornice. Urušavanjem svodova golemih podzemnih šupljina nastaju krška jezera.

124

327. Pažljivo pročitaj pjesmu Miroslava Slavka Mađera i tekst o Zagrebu. U pjesmi podcrtaj stihove koji govore o jednom od dva naselja iz kojih je izrastao današnji Zagreb.

Grad

Leži grad na zelenim krovovima zemlje.Na oguljenom travnjaku visoke gore.Bijeli se čelo njegovih kućaI šume jedra njegovih kućaI šume jedra njegovih parkova.Raspoređen stražama drveća i rukama ulica,Stoji stari i mladi grad.Onaj tihi, pod starim krovovima historijskog lica.Grič. Patina vijeka kamena.Leži grad u jezerima Maksimira,U tišinama sna mramornog Mirogoja,U valovima strojeva, šlepova, tvornica.Do obale Save i do trava DubraveTeku žile njegova veselog krvotoka.

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca ili Griča i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte.Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju.

125

328. Pažljivo pročitaj tekst Ksavera Šandora Gjalskog i tekst o Badnjaku pa odgovori na pitanje.

„Naše saonice strelovito su hrlile naprijed po svježem snijegu. Nije se čuo topot konjskih kopita niti micanje saonica, tek praporci, ovješeni konjima po vratu i na hrptu daleko su odjekivali u ravnice i bregove – u ovu gluhu, hladnu noć. Zatim zamniješe crkvena zvona razliježući se tankozvučno srebrno u svježem mirnom zraku i gubeći se daleko, daleko, tamo negdje za vodama i šumama. Pred crkvom sakupljena sila svijeta, sva u svečanom čistom ruhu, čekala je početak službe”.

Ksaver Šandor Gjalski

Badnjak

Ime Badnjaka povezano je s riječju „bdjeti” (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice.

Na sam su Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere u ponoć odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.

U tekstu Ksavera Šandora Gjalskog je opisan drevni vjerski običaj. O kojem je običaju riječ?

________________________________________________________________________

126

127

Rješenja

1. a) o jezeru u Slavoniji

2. c) o spaljivanju vještica na lomači

3. c) kao simbol ljubavi i uzajamne vjernosti

4. c) južnopacifi čki otočić Antipodes

5. a) Ljeto je bilo mirišljivo i zlatno kao razrezana dinja na srebrnom pladnju, a sada dolazi jesen. Čovjek luta ulicama i gleda tuđe stanove i škure, sive, nerasvijetljene kuće kao pode-rane, musave, provincijalne kulise. Ljeto je bilo rasvijetljeno kao svečana predstava, a sada je zavladala siva sutonja žalost i lepet ždralova naš našim glavama. Ždralovi lete u Egipat, a mi ostajemo na blatnom dnu naših ulica, koračamo spuštene glave i gledamo škure, sive, žalosne kuće i kretanje sjenka po nepoznatim, tuđim stanovima.

6. d) defi nira

7. b) neumjetnički tekst

8. a) umjetnički tekst

9. d) razgovornom stilu

10. a) K, b) A, c) Z

11. d) administrativnom stilu

12. b) znanstvenim stilom

13. a) 200-206, b) 223

14. „Svakako intervju koji sam radio s našim velikim glumcem koji je uspio u Hollywoodu.“

15. a) DIJALOG I MONOLOG, b) dva (ili 2)

16. a) sadrži tri aktivna sastojka

17. b) nakon što se zvonce zanjihalo i razlijeglo turobni glas snježnim obroncima

18. b) W. Reeds

19. a) trošimo iznad mogućnosti biokapaciteta Zemlje

20. Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pokraj Save, voda iz rijeke nije pitka. Za jedan od razloga zagađenosti rijeke često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzev kontroliranog zagrijavanja nema drugih štetnih utjecaja.

21. Svako jutro je nova prilika i / ili Počni ponovo, ali na drugi način

22. b) otkriće stakla

23. 3, 1, 5, 2, 4

24. 5, 2, 4, 1, 6, 3

25. c) 275 zasebnih slapova NP Iguazu dijele Brazil i Argentina

128

26. 3 Shakespeare odlazi u London.1 Anne je u drugom stanju.2 Shakespeare se vjenča s Annom.4 Štovatelji Shakespearea često obilaze kuću u Shotteryju u kojoj je Anne živjela.

27. c) 8

28. d) Natjecanje risara

29. Drugi sat počinje u 9.20, a kraj mu je u 10.05.Sedmi sat počinje u 13.40, a kraj mu je u 14.25.

30. c) 200 000 din

31. Ispravno prepisana rečenica pisanim slovima.

32. MIRIS KOLAČA ME PODSJEĆA NA BAKINU KUHINJU.

33. a) olovka i gumica

34. TKO PJEVA, ZLO NE MISLI.

35. Tri razumljive, gramatički točno napisane rečenice.

36. Rečenica treba biti razumljiva, gramatički ispravna, imati najmanje deset riječi i biti u svezi sa školom ili odjelom. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju.

37. Rečenica treba biti razumljiva, gramatički ispravna, imati najmanje deset riječi i odgovarati zadanoj temi. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju.

38. Rečenice trebaju biti razumljive, gramatički ispravne, sadržavati sve riječi iz niza. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju.

39. N Jučer sam bio kod onog frenda koji je totalno cool.F Igrali smo se cijeli dan.N Skontala sam Marka danas popodne s nekom drugom ribom.F Danas je u školi profesorica svima podijelila petice.

40. Jučer je raska šiznula jer nismo uradili zadaću.

41. c) Svaki put kad ga sretnem žuri mu se.

42. d) Možeš li danas doći po mene?

43. Točno popunjen obrazac.

44.

129

Društvo mladih istraživača

Trg bijelih ruža 3

24 000 Subotica

45. PORUDŽBENICA

ime autora naslov količinaBožidar Prosenjak Divlji konj 10 (knjiga/primjeraka...)

Kupac (naziv škole): Osnovna škola Vesela djecaMjesto: Požega

46.

Platitelj: (ime, prezime, adresa)

NALOG ZA PLAĆANJE

Iznos:Nevena NevićSubotica, Građanska ulica 4 500 (dinara)

Svrha uplate: Račun primatelja:

članarina 12345678-9

Primatelj: Model i poziv na broj:

(knjižnica) Tratinčica 34-567

Datum plaćanja: _____ 5. 5. 2013._

130

Platitelj: (ime, prezime, adresa) Nevena NevićSubotica, Građanska ulica 4

Svrha uplate:

članarina

Primatelj:

(knjižnica) Tratinčica

NALOG ZA PLAĆANJE

Iznos: 500 (dinara)

Račun primatelja:12345678-9

Model i poziv na broj:

34-567

Datum plaćanja: ______5. 5. 2013.____

47. a) Niskim se ne volim tući. c) Sakrila sam se da me nevidi. d) Nesmijem mu dotaknuti uho.

48. Moje ime je Marina Horvat, idem u OŠ Petra Preradovića u Zagrebu.

49. d) Stanujem u Ulici bana Jelačića.

50. b) odraditi c) nemati d) ne pisati f) nemoj

51. Ma – ri – jalju – bavtrak – torknji – žev – nost

52. c) dvousnenici

53. iščistiti, razljutiti, odahnuti, raširiti, potpisati

54. a) vuku, mogu, b) čestitci (čestitki), ligi, c) posjetitelja, posjetiteljima

55. Majka je jutros otišla na tržnicu.

56. a) Hoćeš, b) Daj

57. Popodnevno sunce izmamilo me je iz sobe u vrt.

58. Danas je cijeli otok kazalište koje za pozornicu ima plaže.

59. Svaki dan sa sestrom idem u školu, a poslijepodne se igramo na igralištu s prijateljima.

131

60. a) Ući će u hladnu kuću i najprije će otvoriti prozore, a odmah potom će očistiti prašinu sa stare obiteljske fotografi je.b) S drveta će opasti cvijeće i počet će rasti plodovi.

61. imеnice pridjеvi zamjenicе glаgoli stol uredan svoj nositi vrijeme šutljiva mi plesati

62. je ugledao, je zastao; Nije mogao; se žarilo, prelijevalo; su mijenjali; je pokazalo

63. b) potpredsjednike) vodoinstalater

64. b) knjiga, knjižiti, knjižnica, knjižurina, knjiški

65. c) drv

66. Lidijin, Mislavov, Darijev, planinski, drven, morski

67. a) nezavisna, b) nezavisna, c) zavisna, d) zavisna

68. a) Subotica je / da ju jedva prepoznajem / i čini mi se / da nikad nisam ni bila Subotičanka. b) Branka je mirno crtala / iako ju je mama nekoliko puta pozvala.

69. Ne/mogu,/učim/promjenjive/i/nepromjenjive/vrste/riječi,/a/poslije/toga/žurim/na/klizanje. 14 (četrnaest)

70. a) (na) dobar glas, b) teško vrijeme

71. c) Popodne će padati kiša dakle moram ponijeti kišobran.e) Božić je stoga ne idemo u školu.

72. a) sastavna, b) zaključna, c) suprotna, d) rastavna

73. a) a, ali, nego, no, već

74. c) isključna

75. rečenični dio Dječak Apel je spavao zimi uz volaslužba u rečenici apozicija subjekt predikat

priložnaoznaka(vremena)

priložna oznaka mjesta

76. 1. d), 2. b), 3. f), 4. a), 5. c), 6. e)

77. c) subjekt

78. 1. c), 2. a), 3. b), 4. e), 5. d)

79. Višnjevcu, Vuku, slavonskoj ravnici, poljima, rijeka, jedne takve rijeke, dobilo ime, dječacima, vodenice, kukuruzovine, ptica, livadama, oblake

132

80. a) zastavomb) pismuc) satid) naočale

81. Pod mostom je stajao dječak zagledan u daljinu, ne primjećujući ništa oko sebe.

82. c) čokolade

83. Da su Marko i Luka prošle nedjelje govorili istinu, mi bismo saznali sve o tom događaju na vrijeme.

84. završavam, polagat ću/ću polagati, Voljela bih/Volio bih, Počela sam/Počeo sam, učiti, Vježba

85. – Ja sam jesen i nisam strašna! Pogledaj me! Sad sam još slatka, darežljiva plodovima i zlatna. Poslije ću se promijeniti u kišnu i tužnu. Ali tebi ću ostaviti tada jedan listić na grani. Imat ćeš ga kao zlatni broš. Dokle god budeš ostala/ostaneš s njime, i on s tobom, vjetrovi ti neće nauditi/ne će nauditi.

– Hvala ti! Tvoj dar će me sačuvati dok ne očvrsnem – šapne/šapnu brezica.

86. Prijatelji su mu još prije šest tjedana otputovali za Egipat, no on je ostao jer se zaljubio u trsku.

87. Administrativne rečenice su sljedeće: a) Meteorolozi očekuju da će se pojaviti razdoblje niskih temperatura. b) Vršimo usluge sklapanja namještaja. c) Nemamo dovoljno fi nancijskih sredstava. d) Ponovno je došlo do rasta cijena.

88. a) Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata. b) Učenici s nedovoljnim ocjenama upućuju se na ponavljanje razreda. c) Natjecateljima će biti dodijeljene nagrade. d) Policija će provesti istragu o krađi.

89. a) U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom vršiti prodaja robe. b) To čine s namjerom da pomognu ljudima. c) To možete riješiti pomoću računala. d) Bit će prisiljen na zajednički suživot.

90. 1. b), 2. a), 3. d), 5. c)

91. a), c)

92. b) star – nov

93. a) ... lijevo prozorsko krilo. ...Jedno krilo te zgrade... b) ... visoke zahtjeve. ... do visokog položaja u društvu.

94. d) Pogodili smo dobru cijenu.

95. a) Na grani je ostao žuti list.

96. d) Nakon izlaska iz učionice hodala sam kao na krilima.

97. a) Liječnik mu je prvo poslušao otkucaje srca.

98. 1. c), 2. d), 3. b), 4. a)

133

99. a) mišju, b) Oko (za) oko, c) makovog/makova, d) iglama

100. 1. c), 2. d), 3. b), 4. a)

101. a) 3); b) 1); c) 4); d) 2).

102. b) toplinski

103. c) obimno

104. 1. c) graditelj, 2. odlika, karakteristika, obilježje, osobina (jedna riječ)

105. b) da se predstava izvodi prvi put

106. Po automobilističkim utrkama ili automobilističkim (utrkama).

107. 2. pren. a. ono od čega što potječe [~a priroda] b. onaj koji štiti i pomaže [sirotinjska ~a]ili a. ono od čega što potječe b. onaj koji štiti i pomaže

108. 2. predstavljati sudionike u javnom događaju: ~ govornike, ~ goste ‒ ~ se povr. prijavljivati svoj dolazak, posjet – najavljívānje gl. im. ili 2. predstavljati sudionike u javnom događaju

109. 2. glazb. visina tona u pjevanju [duboki glas] ili visina tona u pjevanju

110. a) pisana glagoljicom,d) darovnica kralja Zvonimira,e) prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti

111. a) štokavskom narječju

112. Ljudevit Gaj

113. c) Bartol Kašić

114. a) čakavskim narječjem

115. c) kajkavskim narječjem

116. b) štokavskim narječjem

117. a) štokavskim narječjem, b) kajkavskim narječjem, c) čakavskim narječjem

118. Volio bih živjeti u Zagrebu.

119. a) Pročitat ću knjigu koju si mi preporučio.

120. a) znanstvenik, b) stupnjevanje, d) kotač

121. a) otok, b) morski pas, c) dušik, d) bjelanjak

134

122. c) Nosim sve torbe, a nisam magarac

123. 1. – e), 2 – d), 3. – a), 4. – c), 5. – b)

124. Dragutin Tadijanović – Visoka žuta žita Vladimir Vidrić – Pejzaž Dobriša Cesarić – Balada iz predgrađa Petar Preradović – Jezik roda moga Josip Pupačić – Tri moja brata

125. b) ep Judita

126. c) „Trak lampe prozora pružen je čitavim dvorištem Po snijegu što vani pada u tišini bez kraja, u tišini bez kraja: Anđeli s neba, nježnim rukama, spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju pazeć da ne bi zlato moje probudili.“

127. a) Po podrijetlu književnost može biti narodna i umjetnička. b) Po nacionalnoj pripadnosti književnost može biti hrvatska, talijanska… d) Po vremenu nastanka književnost može biti klasična, moderna i suvremena.

128. a) Usmena (književnost) b) Umjetnička (književnost) c) Umjetnička (književnost) d) Usmena (književnost)

129. a) usmenoj književnosti

130. c) dramskom književnom rodu

131. c) dramskom književnom rodu

132. b) epskom književnom rodu

133. a) lirskom književnom rodu

134. a) prvi stih

135. b) osmercem

136. a) prvi

137. a) prvi

138. d) dijalog

139. a) pripovijedanje u 1. osobi

140. a) pripovijedanje

141. d) dijalog

142. c) usporedbu

143. c) usporedbu

144. b) epitet

145. a) onomatopeju

135

146. d) zima

147. Život

148. (Prvi) susret s teletom

149. Likovi u basni su baka i vuk.

150. b) Budi aktivan, razgovaraj s prijateljima.

151. b) prikaz

152. d) prikaz

153. a) raspravab) prikazc) reklama

154. b) objektivnostc) jasnoća i kratkoćaf) točnost

155. a) objektivnost, b) sažetost, d) točnost, f) logičnost

156. I. a) Tekst je pravopisno, gramatički i jezično usklađen s normom standardnoga jezika. b) Tekst je objektivan. e) Tekst je jasan, kratak i uljudan. II. administrativnom

157. a) – 3), b) – 1), c) – 2)

158. b) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmu

159. a) u bibliografi ji

160. Bibliografski podatci: Robert Mlinarec – Ratko Bjelčić – Vladimir Bakarić: Moji grafi ti, Matica hrvatska ogranak Vinkovci (Ogranak Matice hrvatske Vinkovci), Vinkovci 2008.

161. Bibliografski podatci: Ivan Goran Kovačić, Izabrane pjesme Jama, Matica hrvatska,

Zagreb 1997.

162. c) da sloboda iziskuje žrtve

163. d) da Jabuka nije pogodna za pristajanje brodova

164. b) da je cvrčak boje slične kori drveta

165. c) propagira roman

166. c) propagira roman

167. a) objektivan

168. a) „Versailles je tako velik da nikakva fotografi ja ne može dati stvarnu sliku njegove veličine i izgleda. Čak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. Sam park sa svojim alejama oblikovanog drveća, urnama i kipovima te terasama i jezerima, proteže se miljama naokolo.

169. c) zabrinut je

170. b) smatra ih korisnim, ali ako se koriste umjereno.

136

171. c) divi se guskama

172. a) G, b) P, c) G, d) P

173. b) pisanome jeziku

174. a) 1, b) 1, c) 2, d) 1, e) 1, f) 2

175. a) govornom jeziku

176. a) Ni sam ne znam 2) je to tako. b) 1) ste to namijenili? c) Ne bih ti to dala 4) imanje. d) 3) je tako kako ste nam ispričali.

177. a) mijesto b) pogaća c) zdijela

178. a) Razumijevanje je bilo najpotrebnije. d) Snijeg im je prekrio vrt.

179. a) Danas sam bio na Trgu bana Jelačića gdje se šetalo mnogo ljudi. Činilo mi se da je na tom prostoru, tj. između Jurišićeve ulice i Ilice, bilo najviše umirovljenika. Priđem jednom i pitam ga: „Je-ste li Vi umirovljenik?“ ‒ „Nisam“, odgovori mi.

180. učenik, miris, glava, naočale

181. ULAZNI SILAZNI

KRATKI ˋ ̏

DUGI ˊ ᴖ

182. GOVOR, NAGLASAK, PREPOZNATI, SMIJEH, NOKAT, PROHODATI

183. 1. c), 2. d), 3. a), 4. b)

184. d) sibilarizacije

185. a) – 2)b) – 3)c) – 4)d) – 1)

186. Nakon trogodišnjeg boravka u Švicarskoj, vratio se moj brat i donio mi na dar sat.

187. Prilog: prekosutraVeznik: aliČestica: baremUzvik: jaoPrijedlog: nasuprot

188. a) darovan, b) čitaš, c) preskakivah

137

189. a) neka, da, oko, li, zar, baš – čestice b) ali, nego, s, pa, te, niti – veznici c) oh, ej, ah, i, aha, uh – usklici

190. 1. a), 2. c), 3. c), 4. a), 5. b), 6. c)

191. c) prefi ksacijom

192. riječi nastale od jedne riječi

Markov stolica

riječi nastale od dviju riječi

zrakoplov putopis

193. pčelarstvo, agronomija, novinstvo

194. a) Moji se prijatelji raduju sa mnom. jednostavna proširena b) Dok učim, često mislima odlutam k njoj. zavisno složena c) Došao je jučer, ostat će tijekom dana, sutra odlazi. rečenični niz d) Pjevala sam. jednostavna neproširena e) Kupi alat ili ostavi zanat. nezavisno složena

195. b) Svi su spavali, jedino sam ja bio budan.

196. a) rastavna rečenica

197. a) Z, b) J, c) Z, d) Z, e) N

198. predikat: je otišla prodavati subjekt: Marta atribut: moja apozicija: susjeda priložna oznaka vremena: jutros priložna oznaka mjesta: na tržnicu objekti: jaja, sir, vrhnje

199. d) priložna oznaka mjesta

200. a) Moj djed Ivo voli pecati. apozicija b) Ivina baka Manda priča najljepše priče. atribut c) U Jadranskome moru nema morskih pasa. priložna oznaka mjesta d) Ribari love ribu velikom mrežom. priložna oznaka sredstva e) Mama mu je ispekla veliku, čokoladnu tortu. neizravni objekt i izravni objekt

201. c) atribut

202. a) djelomičnost, b) društvo, c) namjena, d) mjesto, e) sredstvo

203. b) Javite se nakon blagdana.

204.Riječ / sintagma Padež Značenje padežagradom instrumental mjestou kino akuzativ mjestosvojoj prijateljici dativ namjenaknjigu akuzativ predmet

138

205. c) vremena

206. d) futur drugi

207. c) Dječaci gledaše kroz prozor.

208. c) u kondicionalu prvom

209. a) pomoći, b) govorasmo, c) plivamo

210. d) Mati moja je kuću izdržavala iglom.

211. a) Čitam Krležu. – Povremeno pročitam neko Krležino djelo. b) On je već sijede kose. – Sijeda kosa je ove sezone u modi. c) Posudi mi neko Andrićevo djelo. – Posudi mi Andrića. d) Kada sam osnovao svoj kvartet, uvijek sam gledao da prva violina bude upečatljiva. – Prvu

violinu dobio sam od svojih roditelja.

212. b) Nosi leoparda oko vrata.

213. c) Juha je bila odlična, pojeo sam tri tanjura.

214. b) postupati na drukčiji način

215. a) Sav je zbunjen kao da je pao s kruške. d) Ako niste napisali zadaću ispriku možete zavezati mačku o rep.

216. c) razglasiti svima neku informaciju

217. a) 5)b) 4)c) 1)d) 2)e) 3)

218. b) razumnog i nerazumnog

219. c) krišom

220. b) vojnu glazbu; skupinu, grupu svirača

221. c) neobuzdanom

222. Otpor hajduka protiv Turaka: Junačina Mijat TomićDrugi svjetski rat: Ulica predaka

223. 1) -c, 2) -a, 3) -b

224. a) – 2), b) – 3, c) – 1)

225. Naziv djela i ime pisca Književni rod Književna vrstaAlkar, Dinko Šimunović epika pripovijetkaNovela od Stanca, Marin Držić drama komedijaMoj dom, Silvije Strahimir Kranjčević lirika rodoljubna pesma

226. I. a) Smrt Smail-age Čengića, b) Noćnik II. a) počinje, b) ne daje, c) naređuje, d) bježi, e) pogibaju

139

227. a) 2)b) 3)c) 4)d) 1)

228. 1. Asanaginica/ Hasanaginica, 2. c) lirsko-epska, 3. a) balada

229. Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem 2.

230. Balada

231. a) znanstveno – popularnog teksta

232. c) dnevnika

233. a) znanstvenom, b) književnoumjetničkom

234. c) putopisa

235. b) personifi kacija

236. c) metafora

237. crna, trulim, raskrvavljena, smirenim, bolesnim, slatka, seoskog

238. d) personifi kacijom

239. b) sociološkom karakterizacijom

240. d) govornom karakterizacijom

241. d) psihološka karakterizacija

242. c) dijalog

243. dijalog, monolog, opisivanje, pripovijedanje

244. c) opis

245. a) P, b) A, c) P, d) A

246. a) analiza književnoga djela

247. 1) b) prepričavanje 2) a) analiza djela

248. b) govore o razdoblju nijemog fi lma

249. b) autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2

250. c) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i minerala

251. a) vjerski simbol, pečena glina, neuobičajena krijesta

252. d) Azorski otoci

253. Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. Azori pripadaju Portugalu, ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km.

254. a) sklonosti mačaka u pogledu slatke hrane

255. c) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti je li UB313 planet ili planetoid

256. c) po uporabi akvarela i pastela

140

257. Naime, ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe.

258. c) smatra da području predstoje ekološki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s održivim razvojem.

259. a) dž, č, b) f

260. b) – 0,1%, 2039

261. a) dva sata (ili 2), b) sto trideset i sedam (ili 137)

262. upotrjebiti, naručba, doćiću, razžalostiti, sutstvo

263. ne mislim ne volim nepažljiv nemoral neodlučan neljudi ne znam ne bih

264. svijet riječ pjesme djeca zvijezde vjetar snijeg lijepa

265. a) Ulica Nikole Tesle, Most Slobode, Drugi svjetski rat, Plitvička jezera

266. crkva, izmrviti, krvav, srce, vrvjeti, skršiti, brzo

267. a) Sve što na sun/cu di/še, ne ras/te bez ki/še.b) Nar/ci/si dok mi/ri/šu, tra/že ki/šu.

c) Ja/bla/no/ve kroš/nje dok se nji/šu, zo/vu ki/šu.268. c) su-bjekt

269. PO – TR – BUŠ – KE, NAD – NA – RAV – NO, CI – KO – RI – JA, RAZ – RIJE – ŠI – TI

270. a) sibilarizacija, b) gubljenje suglasnika, c) palatalizacija, d) jednačenje suglasnika po zvučnosti

271. a) pečem, palatalizacija, b) stambeni, jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe, c) tvrđi, jotacija d) pisama, nepostojano a

272. 60 šest + deset/ šesd – deset/ šesdeset/šezdeset, jednačenje po zvučnosti, gubljenje glasa, zvučno jednačenje

273. a) grožđed) snalažljiv

274. plav, dan, pamtiti

275. I. a) naglasak, b) nenaglašene, c) naglasnice, d) nenaglasnice e) 1) prednaglasnice, 2) iza II. Sutra ne idem u školu jer do podne moram obaviti pregled kod liječnika. III. Veselim se tvom dolasku. Dođeš li ujutro, odvest ću te do grada.

276. I. b. oružje, II. a. pojas

277. ruka, ràzmišljati, móć

278. a) glagolski prilog prošli, b) perfekt

141

279. telad, snoplje

280. Glagoli

po značenjuradnja odjenuti se, hodati, podići

stanjezbivanje

spavaticrvenjeti se

po predmetu radnje

prijelazni podićineprijelazni hodati, spavatipovratni odjenuti se, crvjeneti se

po vidusvršeni odjenuti se, podići

nesvršeni crvenjeti se, hodati, spavati

281. Kao da se netko potiho šulja, pomisli Beata, napregne sluh i sva se utisne u zid. Nešto šušne na prozoru, a onda neki teški predmet potmulo pljusne na pod. Beata kresne kremenom, pripali svjetiljku i prigušeno krikne: Preuzvišeni?

Ali, Preuzvišeni... Što to znači?

282. c) Htio je učiti, a nije se mogao usredotočiti na lekciju.

283. a) uzročna, b) pogodbena, c) dopusna

284. a) Požurio sam se da što prije dogotovim posao. c) Vlastelin je poručio upravitelju da ga dočeka u kolibi. d) Da je to znao, ne bi se toliko nadao.

285. а) subjektna, b) objektna, c) načinska

286. a) oslovljavanje, b) društvo, c) namjena, d) mjesto, e) sredstvo

287. a) 2, b) 4, c) 1, d) 3

288. I. c) genitivuII. d) vrijeme

289. c) Patuljak nije isprva htio ići u krađu, bojeći se kazne.

290. a) Kad se budem zaljubila, povjerit ću se najboljoj prijateljici. budem zaljubila futur II. 1. osoba jednine povjerit ću futur I. 1. osoba jednine b) Ukoliko ju ne pozovem u park, otići će. ne pozovem prezent 1. osoba jednine otići će futur I. 3. osoba jednine c) Ivan je nekoć volio Anu. je volio perfekt 3. osoba jednine d) Propadosmo u zemlju od srama. propadosmo aorist 1. osoba množine

142

291.

a) prezent 3)b) aorist 5)c) perfekt 2)d) imperfekt 6)e) pluskvamperfekt 7)f) futur I. 1)g) futur II. 4)

292. a) Požurimo, jer ćemo zakasniti.

293. c) narodnu, nereligijsku glazbu

294. a) obespraviti

295. b) prirodno stanište na kojem love lavovi

296. c) raspukline u tlu

297. c) ideološku granicu

298. c) iznenada se dosjetiti nečega

299. c) označava razorni utjecaj protoka vremena

300. c) usklađeno

301. a) Alkar, Dinko Šimunović, b) 1) pripovijetka, c) 2) otac i sin

302. Breza, Slavko Kolar

303. Naslov: Balada iz predgrađa Ime autora: Dobriša Cesarić Književni rod: lirika Književna vrsta: socijalna pjesma/balada

304. Naslov: Divlji konj Ime autora: Božidar Prosenjak Književni rod: epika Književna vrsta: roman

305. b) ritmičnost, c) metaforičnost, d) stih

306. c) pripovijedanje

307. a) pripovijedanje radnje, c) pisana je u prozi, d) radnja je nestvarna

308. d) osoba koja govori o svojoj braći

309. b) nema lirskog subjekta

310. a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta d) lirski subjekt je muškarac

311. a) mala voćka, (obasjana suncem, čudesna raskoš, obično, jadno, malo drvo) b) „Puna je kapi pa ih njiše.“ c) „Ona je opet, kao prvo,

143

obično, jadno, malo drvo.“

312. slavenska antiteza

313. b) naglašavanja dječakova uzbuđenja zbog onoga što će uslijediti

314. personifi kacija

315. katrena (četverostih)

316. Strofa je katrena (četverostih). Stih je dvanaesterac.

317. 1. b) katrena2. d) deseterac

318. 1) b) katrena2) b) osmerac

319. c) želi sinovljevu pomoć na njivi

320. a) humoristično

321. c) tuge

322. b) u obliku intimne ispovijedi

323. Učenik pokazuje da je razumio ulomak. Izražava svoj stav o ulomku tako što argumentira nesklad između prikaza ulomka i svoje interpretacije.

Mogući odgovori:– Odnos prema siročadi nije bio pravedan, već nemilosrdan i robovlasnički što doka-zuje dio teksta koji govori o oglasu u kojem nude 5 funti i Olivera za šegrta bilo komu.

„nudili su pet funti zajedno s Oliverom Twistom svakom muškarcu ili ženi, kojima bi bio potreban šegrt za bilo koji zanat, posao ili zvanje.“

– Oliver Twist jedini je dječak koji se usudio usprotiviti skrbnicima i tako izazvao čuđenje, zgražanje i bijes nadzornika te strah ostale djece.

„Zaprepašten od čuda, zurio je nekoliko časaka u maloga buntovnika, a onda se stao grčevito hvatati kotla da ne bi pao. Pomoćnice obamriješe od čuda a dječaci od straha.“

324. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije.

Mogući odgovori: – Pjesma nije lirska ljubavna, nego lirska misaona/refleksivna jer govori o pjesniko-vom razmišljanju o pravim vrijednostima u životu.

– Pjesma nije pisana vezanim stihom, nego slobodnim jer se stihovi u pjesmi ne rimuju.

144

325. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije.

Mogući odgovori: – U pjesmi More lirski se subjekt stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog pros-transtva koje u njemu izaziva sreću, zadovoljstvo i zanesenost, a ne tugu.

„i smijemo se smijemo se moru“

– Pjesnik nije usamljen, njegova sreća proizlazi iz osjećaja zajedništva s prirodom i drugim čovjekom (ženom). Pjesnik je neopterećen, a smijeh je izraz njegove istinske životne radosti i uživanja u životu.

„sjedimo skupa na žalu vrh brijega“ i smijemo se smijemo se moru“

– Pjesnik se nalazi uz more i čuje njegov šum, a nije negdje daleko.„i gledam more gdje se k meni penjei slušam more dobrojutro veli“– Stih je slobodan jer stihovi nisu vezani rimom.

326. doci, doline, jezera, jezerine, ponori, jame, ponornice

327. Onaj tihi, pod starim krovovima historijskog lica. Grič. Patina vijeka kamena.

328. (Riječ je) o Badnjaku (ili odlasku na ponoćku/polnoćku)

145

146

147

Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na završnom ispitu

Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na osnovnoj razini:

I. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG

U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica: HJ. 1.1.1. razumije pročitani tekstHJ. 1.1.2. razlikuje umjetnički i neumjetnički tekst, može odrediti svrhu teksta: izlaganje,

opisivanje, pripovijedanje, argumentaciju, propaganduHJ. 1.1.3. prepoznaje različite funkcionalne stilove na jednostavnim primjerimaHJ. 1.1.4. razlikuje osnovne dijelove teksta i knjige (naslov, nadnaslov, podnaslov, osnovni tekst,

poglavlje, ulomak, sadržaj, predgovor, pogovor); prepoznaje navod; služi se sadržajem kako bi pronašao određeni dio teksta

HJ. 1.1.5. pronalazi i izdvaja osnovne informacije iz teksta prema zadanim kriterijima HJ. 1.1.6. razlikuje u tekstu važno od nevažnog, glavno od sporednogHJ. 1.1.7. povezuje informacije i ideje iznesene u tekstu, uočava jasno iskazane odnose

(vremenski slijed, sredstvo – cilj, uzrok – posljedica i sl.) i izvodi zaključke zasnovane na jednostavnijem tekstu

HJ. 1.1.8. čita jednostavne nelinearne elemente teksta: legende, tablice, dijagrame i grafi kone

II. PISMENO IZRAŽAVANJE

U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica: HJ. 1.2.1. zna i rabi latinično pismoHJ. 1.2.2. sastavlja razumljivu, gramatički točnu rečenicuHJ. 1.2.5. svoj jezik prilagođava mediju izražavanja (govoru i pismu), temi, prigodi i sl., prepoznaje

i rabi odgovarajuće jezične oblike (formalni ili neformalni)HJ. 1.2.6. vlada osnovnim žanrovima pisane komunikacije: sastavlja pismo, popunjava različite

obrasce i formulare s kojima se susreće u školi i svakodnevnom životuHJ. 1.2.8. primjenjuje pravopisna pravila (iz svih područja) u jednostavnim primjerima

III. GRAMATIKA, LEKSIK, RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA

U potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica:HJ. 1.3.1. zna osobine i vrste glasova; dijeli riječ na slogove u jednostavnijim primjerima;

primjenjuje književnojezična pravila vezana uz glasovne promjeneHJ. 1.3.3. određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnim primjerimaHJ. 1.3.4. prepoznaje vrste riječi, zna osnovne gramatičke kategorije promjenjivih riječi;

primjenjuje književnojezična pravila vezana uz oblike riječiHJ. 1.3.5. razlikuje jednostavne riječi od složenica, prepoznaje korijen riječi, tvori riječ prema

zadanom značenju na temelju postojećih tvorbenih modelaHJ. 1.3.6. prepoznaje sintaktičke jedinice (riječ, sintagmu, rečenicu) HJ. 1.3.7. razlikuje osnovne vrste nezavisnih rečenica HJ. 1.3.8. određuje rečenične i sintagmatske dijelove u školskim (jednostavnim) primjerimaHJ. 1.3.9. pravilno rabi padeže u rečenici i sintagmiHJ. 1.3.10. pravilno rabi glagolske oblike (osim imperfekta)HJ. 1.3.11. prepoznaje administrativni jezik kao nepoželjan način izražavanja

148

U potpodručju LEKSIK učenik/učenica:HJ.1.3.12. poznaje osnovne leksičke pojave: jednoznačnost i višeznačnost riječi; osnovne leksičke

odnose: sinonimiju, antonimiju, homonimiju; metaforu kao leksički mehanizamHJ. 1.3.13. prepoznaje različita značenja višeznačnih riječi koje se rabe u kontekstu svakodnevne

komunikacije (u kući, školi i sl.)HJ. 1.3.14. razumije značenje riječi i frazeologizama koji se rabe u svakodnevnoj komunikaciji

(u kući, školi i sl.), kao i onih koji se često javljaju u školskim tekstovima (u udžbenicima, lektiri i sl.)

HJ. 1.3 15. određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju njihova sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (jednostavni primjeri)

HJ. 1.3.16. služi se rječnicima, priručnicima i enciklopedijama

U potpodručju RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA učenik/učenica:HJ. 1.3.17. zna osnovne podatke o razvoju hrvatskoga književnoga jezikaHJ. 1.3.18. razlikuje narječja hrvatskoga jezika i može ih prepoznati u tekstuHJ. 1.3.19. prepoznaje razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika te zna osnovne podatke o

jezicima drugih nacionalnih manjina

IV. KNJIŽEVNOST

U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica:HJ. 1.4.1. povezuje naslove pročitanih književnih djela (predviđenih programima od 5. do 8.

razreda) s autorima djelaHJ. 1.4.2. razlikuje usmenu od umjetničke književnostiHJ. 1.4.3. razlikuje osnovne književne rodove: liriku, epiku i dramuHJ. 1.4.4. prepoznaje vrste stiha (osmerac, deseterac)HJ. 1.4.5. prepoznaje različite načine pripovijedanja u književnoumjetničkom tekstu:

pripovijedanje u 1. i 3. osobi, opisivanje, dijalog i monologHJ. 1.4.6. prepoznaje postojanje stilskih sredstava u književnoumjetničkom tekstu (epitet,

usporedba, onomatopeja)HJ. 1.4.7. uočava važne elemente književnoumjetničkog teksta: motiv, temu, fabulu, vrijeme i

mjesto radnje, likove...

149

Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na srednjoj razini:

I. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG

U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica:HJ. 2.1.2. prepoznaje neumjetničke tekstove (izlaganje, rasprava, reklama...)HJ. 2.1.3. prepoznaje i izdvaja jezična sredstva karakteristična za različite funkcionalne stiloveHJ. 2.1.4. razlikuje sve dijelove teksta i knjige, uključujući kazalo, pojmovnik i bibliografi ju i može

se njima koristitiHJ. 2.1.5. pronalazi, izdvaja i uspoređuje informacije iz dvaju kraćih tekstova ili više njih (prema

zadanim kriterijima)HJ. 2.16. razlikuje činjenicu od komentara, objektivnost od pristranosti i propagande na

jednostavnim primjerimaHJ. 2.1.7. prepoznaje stav autora u neumjetničkom tekstu i razlikuje ga od drukčijih stavova

iznesenih u takvom tekstu


U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica:HJ. 2.2.4. zna osnovne osobine govornog i pisanog jezikaHJ. 2.2.5. poznaje i primjenjuje pravopisna pravila u većini slučajeva

III. GRAMATIKA, LEKSIK, RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKAU potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica:HJ. 2.3.1. određuje mjesto naglaska u riječi, zna osnovna pravila naglašavanjaHJ. 2.3.2. prepoznaje glasovne promjeneHJ. 2.3.3. poznaje vrste riječiHJ. 2.3.4. poznaje osnovne načine tvorbe riječi HJ. 2.3.5. razlikuje rečenice prema sastavuHJ. 2.3.6. prepoznaje i imenuje rečenične dijeloveHJ. 2.3.7. zna odrediti značenje padeža u rečenici HJ. 2.3.8. prepoznaje glagolska vremena i načine

U potpodručju LEKSIK učenik/učenica:HJ. 2.3.9. poznaje metonimiju kao leksički mehanizamHJ. 2.3.10. razumije značenje riječi i frazeologizama koji se javljaju u školskim tekstovima

(u udžbenicima, lektiri i sl.), kao i literarnim i medijskim tekstovima namijenjenim mladima, i pravilno ih rabi

HJ. 2.3.11. određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju njihovog sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (složeniji primjeri)

150

IV. KNJIŽEVNOSTU području KNJIŽEVNOST učenik/učenica:HJ. 2.4.1. povezuje djelo iz obvezne lektire s vremenom u kojem je nastalo i s vremenom koje se

uzima kao okvir pripovijedanjaHJ. 2.4.2. povezuje naslov lektirnog djela s rodom, vrstom i likovima iz djela; prepoznaje rod i

vrstu književnoumjetničkog djela na temelju ulomka, likova, karakterističnih situacijaHJ. 2.4.3. razlikuje lirsko – epske vrste (baladu, poemu)HJ. 2.4.4. razlikuje književno – znanstvene vrste: biografiju, autobiografiju, dnevnik i putopis te

znanstveno – popularne tekstoveHJ. 2.4.5. prepoznaje i razlikuje određena (zadana) stilska sredstva u književnoumjetničkom tekstu

(personifikacija, hiperbola, gradacija, metafora, kontrast)HJ. 2.4.6. određuje motive, ideje, kompoziciju, formu, karakteristike lika (psihološke, sociološke,

etičke) i njihovu međusobnu povezanostHJ. 2.4.7. razlikuje oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje, opisivanje,

monolog/unutarnji monolog, dijalogHJ. 2.4.8. uočava razliku između prepričavanja i analize djela

151

Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na naprednoj razini:

I. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOGA

U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica:HJ. 3.1.1. pronalazi, izdvaja i uspoređuje informacije iz dvaju tekstova složenije strukture ili iz više

njih (prema zadanim kriterijima)HJ. 3.1.2. izdvaja ključne riječi i sažima tekstHJ. 3.1.3. izdvaja iz teksta stavove (argumente) koji idu u prilog nekoj tvrdnji ili protiv nje, izvodi

zaključke zasnovane na složenijem tekstuHJ. 3.1.4. čita i tumači složenije nelinearne elemente teksta: višestruke legende, tablice, dijagrame i

grafikone


U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica:HJ. 3.2.5. zna pravopisna pravila i uvijek ih primjenjuje

III. GRAMATIKA, LEKSIK, RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKAU potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica:HJ. 3.3.1. dijeli riječi na slogove u složenijim primjerimaHJ. 3.3.2. poznaje glasovne promjene (može ih prepoznati, objasniti i imenovati)HJ. 3.3.3. prepoznaje i primjenjuje pravila naglašavanjaHJ. 3.3.4. poznaje i razlikuje sve vrste riječiHJ. 3.3.5. prepoznaje i razlikuje sve vrste jednostavnih i složenih rečenicaHJ. 3.3.6. zna odrediti značenje padeža u rečeniciHJ. 3.3.7. prepoznaje sva glagolska vremena i načine

U potpodručju LEKSIK učenik/učenica:HJ. 3.3.8. zna odrediti značenje nepoznatih riječi i izraza na osnovi njihovoga sastava, konteksta u

kojem su uporabljeni ili na temelju njihova podrijetlaHJ. 3.3.9. razumije značenje riječi i frazeologizama u znanstveno-popularnim tekstovima koji su

namijenjeni mladima i pravilno ih rabi

IV. KNJIŽEVNOST

U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica:HJ. 3.4.1. navodi naslov djela, autora, rod i vrstu na temelju ulomka, likova i karakterističnih tema

i motivaHJ. 3.4.2. izdvaja osnovne odlike književnih rodova i vrsta u konkretnom tekstuHJ. 3.4.3. razlikuje autora djela od lirskog subjekta i pripovjedača u djeluHJ. 3.4.4. pronalazi i imenuje stilska sredstva, određuje ulogu stilskih sredstava u tekstuHJ. 3.4.5. određuje i imenuje vrstu stiha i strofeHJ. 3.4.6. tumači različite elemente književnoumjetničkog djela pozivajući se na samo djeloHJ. 3.4.7. izražava svoj stav o konkretnom djelu i argumentirano ga obrazlažeHJ. 3.4.8. povezuje književnoumjetničke tekstove s drugim tekstovima koji se obrađuju na nastavi

152

Zavod za vrjednovanje kvalitete obrazovanja i odgoja

Fabrisova 10, 11000 Beograd

Telefon: 011/ 206 70 00

Faks: 011/ 206 70 09

E-mail: offi [email protected]

www.ceo.edu.rs

Dizajn

Miroslav Jovanović

Prijelom

Zavod za vrjednovanje kvalitete obrazovanja i odgoja

Documents

ZBIRKA ZADATAKA IZ HRVATSKOGA JEZIKA - ceo.edu.rs. ZBIRKA... · Gramatika, leksik, ... – engleski jezik – vrlo dobro Osobine – dobra prijateljica – dobra u timskome radu –