ZAVRŠNI RADbib.irb.hr/datoteka/481829.ZAVRNI_RAD__KORINA_SILJAN.pdfGRAFIČKI FAKULTET ZAGREB Smjer: Tehničko-tehnološki ZAVRŠNI RAD RUČNA IZRADA KNJIGA - TVRDI UVEZ Mentor: Student:

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

ZAVRŠNI RAD

Korina Siljan

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

Smjer: Tehničko-tehnološki

ZAVRŠNI RAD

RUČNA IZRADA KNJIGA - TVRDI UVEZ

Mentor: Student:

red. prof. dr. sc. Babić Darko, dipl. ing. stroj. Korina Siljan

Stručno voĎenje izrade završnog rada:

Pasanec Preprotić Suzana, dipl. graf. ing.

Zagreb, 2010.

SAŽETAK:

Knjigoveštvo je završni dio grafičke proizvodnje te se bavi doraĎivanjem i završnim

oblikovanjem knjigoveških proizvoda. Drugačije rečeno, ova djelatnost uvezuje veći broj

listova u jednu cjelinu koja veličinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima

upotrebljivosti i kvalitete. Najcjelovitiji knjigoveški proizvod je knjiga. Osim sadrţaja

knjiga ima i druge dimenzije. Vaţno je izabrati pravi format knjige, papir na kojem će se

otisnuti te uvez kojim će knjiga biti uvezana, takoĎer bitno je i izabrati vrstu i veličinu

pisma i proreda kojim će biti prelomljena i otisnuta. O navedenim elementima ovisi i

čitljivost knjige.

Cilj završnog rada je prikazati i definirati postupke ručne izrade tvrdo uvezane knjige - od

samog procesa pripreme i tiska do uljepljivanja knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice

pomoću podstave. Ručna izrada knjige je vrlo sloţeni proces, ali na takav način dobivenoj

knjizi povećava se vrijednost, odnosno ekskluzivnost te dobiva odliku osobnosti.

KLJUČNE RIJEČI:

ručni uvez, tvrdi uvez knjige, tehnike izrade

ABSTRACT:

Bookbinding is a final part of graphical production and it is also dealing with completion

and concluding formation of bookbinding products. In other words, this activity binds

larger amount of single leaves in one whole, which fits to demands of usability and quality,

with its size, shape and quality. The most completed bookbinding product is a book.

Except the book content, it has other dimensions. It is important to choose a right format,

paper and type of binding. Also, it necessary to decide about type and size of a letters, and

even line spacing in which will the book be split and printed. About these elements depends

the readability of a book.

The goal of this final work is to show and to define hand made steps of hardwood binding

book – which starts with the preparation process and press to the process of gluing a book

block into a multi-part hardcover with the help of lining. Although the process of handmade

book is complex, because of it a book gains higher value, even exclusivity and a certain

personality.

KEY WORDS:

hand binding, hardwood binding book, binding techniques

SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................................ 1

2. POVIJESNI RAZVOJ I OBLICI KNJIGA .................................................................................... 2

2.1. Vrste uveza .............................................................................................................................. 4

2.2. Upotrebna vrijednost, izgled i kvaliteta uveza ...................................................................... 12

2.3. Primjena zlatnog reza u odreĎivanju marga........................................................................... 15

2.4. Program rada brzorezača ....................................................................................................... 20

3. RADNE OPERACIJE RUČNOG UVEZA KNJIGE ................................................................... 22

3.1. Tvrdi uvez knjige- knjiţni blok šivan koncem ...................................................................... 23

3.1.1. Upotrebna vrijednost ...................................................................................................... 23

3.1.2. Snimak i tehnološka shema ........................................................................................... 24

3.1.3. Album postupaka............................................................................................................ 29

3.1.4. Program rada brzorezača ................................................................................................ 45

3.1.5. Greške nastale pri izradi ................................................................................................. 47

3.2. Tvrdi uvez knjige- knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta ............................................... 49



3.2.3. Album postupaka............................................................................................................ 55



3.3. Tvrdi uvez knjige- knjiţni blok šivan ţicom kroz hrbat ........................................................ 72



3.3.3. Album postupaka............................................................................................................ 77



4. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 91

LITERATURA

1

1. UVOD

Mnogi čitatelji kad uzmu knjigu u ruke ne znaju koji put treba prijeći od ideje do gotove knjige.

Knjiga nastaje u dvije faze, prva faza je nastajanje sadrţaja, dok je druga faza pretvaranje

navedenog sadrţaja u grafički proizvod- knjigu. Način uveza daje potpunu sliku knjige. Svaka vrsta

uveza ima svoju namjenu i upotrebnu vrijednost. Uvezom knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice,

odnosno tvrdim uvezom, knjizi se povećava čvrstoća, vrijednost, dobiva na ekskluzivnosti te se na

taj način uvezuju knjige koje su namjenjene trajnoj upotrebi.

U uvodu rada prikazane su ukratko vrste uveza stavljajući naglasak na tvrdi uvez knjige. Nadalje,

navedena je upotrebna vrijednost pojedinih knjiga obzirom na vrstu uvez te svojstva koja mora

zadovoljavati papir kako bi knjiga bila što kvalitetnija. Za knjige smjer izrade papirne trake

treba teći paralelno hrptu knjige je ona tada zadrţava prvobitnu formu, odnosno lako se

otvara, svaki list se lako okreće. Knjiga s poprečnim smjerom papira moţe u početku imati

pravilan oblik, ali će ga s vremenom izgubiti, dolazi do pojave valovitosti listova zbog toga

se knjiga teţe otvara, odnosno pruţa otpor otvaranju. Kod izrade knjige vaţno je koristiti i

pravila zlatnog reza. Zlatni rez je princip koji definira odnose koji se smatraju najidealnijim ili

barem oku najugodnijim, a u knjigoveštvu se susreće kod izbora formata papira, odreĎivanja

odnosa tekstualnog bloka prema površini stranice te u odreĎivanju odnosa pojedinog elementa

prema površini stranice.

Cilj završnog rada je prikazati postupak ručne izrade tvrdo uvezane knjige od procesa pripreme i

tiska do završnog uljepljivanja knjiţnog bloka pomoću podstave u višedjelne tvrde korice te

oblikovanja korica. Osim same izrade cilj je specificirati sav potreban materijal te navesti greške

koje se mogu pojaviti u samoj izradi. Kod tvrdog uveza knjiţni blok moţe biti lijepljen, šivan

ţicom kroz hrbat, postrance hrpta ili šivan koncem te se formiran knjiţni blok uljepljuje u

višedjelne tvrde korice preko podstave. Postupci izrade su opisani u albumima postupaka, odnosno

prikazane su slike ručne izrade tvrdo uvezane knjige popračene tekstualnim djelom s objašnjenjem

navedene slike. Svi postupci su ručno izraĎeni, osim obrezivanja na brzorezaču i šivanja ţicom.

Ručnom izradom, knjiga dobiva posebnu vrijednost te osim što dobiva na ekskluzivnosti knjizi se

pridaje odreĎena osobnost.

2

2. POVIJESNI RAZVOJ I OBLICI KNJIGA

Prve su se prave knjige pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od

bambusovih dašćica, a kasnije su ih zamijenili svici od svile. Stari Babilonci, Asirci i

Perzijci utiskivali su drvenim štapićem znakove u mekane glinene pločice, koje su zatim

sušili i pekli, dok su Egipćani pisali na drvenim i kamenim pločama, te na svicima

papirusa.

Stari Grci i Rimljani imali su drugačije knjige. Čuveni zakoni Grka Solona bili su urezani u

drvene ploče, a rimski zakoni su bili uklesani u 12 kamenih ploča. U svakodnevnom su se

ţivotu Grci i Rimljani sluţili za pisanje drvenim pločicama koje su bile prevučene crnim

voskom. Nekoliko takvih pločica povezivali su vrpcom ili metalnim prstenom u knjigu.

Knjiga u današnjem smislu pojavila se oko 300 godine nove ere. Naime, u to vrijeme

rukom ispisani arci papirusa obrezivali su se na odreĎeni format i uvezivali u knjiţni blok.

Sve do 1450. godine knjige su se pisale rukom, no tada je graver iz Mainza, Johan

Gutenberg, izumio pomična lijevana slova. Do tada nije bilo gotovo nikakvog napretka u

izdavanju knjiga. Značajna za početke knjige u Hrvatskoj je 1494. Godina kada kanonik

Blaţ Boromić u Senju tiska prvi hrvatski misal.

Slika 1: knjiga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bambus

http://hr.wikipedia.org/wiki/Svila

http://hr.wikipedia.org/wiki/Babilon

http://hr.wikipedia.org/wiki/Asirija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Perzija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drvo_%28materijal%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Glina_%28tlo%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_Egipat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Papirus

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimljani

http://hr.wikipedia.org/wiki/Solon

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vosak

http://hr.wikipedia.org/wiki/Metal

3

Knjigoveštvo je dio završne grafičke proizvodnje koje se bavi doraĎivanjem i završnim

oblikovanjem knjigoveških proizvoda. Knjigoveška dijelatnost se bavi uvezom većeg broja

listova u jednu cjelinu koja veličinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima

upotrebljivosti i estetike.

Standardni proizvodi koji spadaju u knjigovešku doradu su: knjige, časopisi, blokovi,

albumi i kalendari, osim njih u knjigovešku grafičku doradu se ubrajaju i neki proizvodi

koji su namijenjeni prijenosu informacija, kao što su: memorandumi, razglednice, novac,

plakati, pozivnice i drugi.

Knjiga je najcjelovitiji, a ujedno i najzahtjevniji knjigoveški proizvod.

Postoji nekoliko definicija pojma knjiga:

Knjiga je intelektualno djelo većeg opsega jednog ili više autora umnoţeno

prikladnim tiskarskim postupkom na lako prenosivom materijalu uvezano i

ukoričeno u cjelinu.

Knjiga je grafički proizvod otisnutih listova papira spojenih u knjiţni blok i uvezan

u korice

Knjiga je specifičan proizvod grafičke industrije koji se od drugih tiskovina

razlikuje opsegom i uvezom

Knjiga je cjelina koju tvori veći broj listova meĎusobno povezanih u cjelinu i

zaštićenim koricama

4

2.1. Vrste uveza

Postoji nekoliko vrsta uveza:

Jednostavan način uveza pojedinačnih listova

Sloţeni tip uveza knjiţnih slogova ili knjiţnih blokova

o Meki uvez

o Tvrdi uvez

U jednostavan način uveza knjiţnih listova ubrajaju se:

Blokovi (skup listova uvezanih u cjelinu svih veličina i kvaliteta uveza, postoje

blokovi za opću namjenu i za dokumentirano upisavanje)

Fascikli (mogu biti plastični ili papirni, s klapnama, u obliku jednostavne metalne

trake, s pantetntnim zatvaranjem, takoĎer mogu biti mape ili plastične košuljice za

odlaganje listova)

Spiralni uvez (koriste se plastične ili metalne spirale te plastični ili metalni češljevi,

a knjiţni slog ili knjiţni blok mogu biti šivani ţicom kroz hrbat, postrance hrpta ili

jednostavno uvezani te sašiveni metalnim ili plastičnim češljem ili spiralom)

Uvez zakovicama, vijcima i kopčama

Mape

Registratori

Slika 2: jednostavan uvez

5

U sloţeni tip uveza ubrajaju se meki i tvrdi uvez knjige.

Meki uvez:

o Knjiţni blok zalijepljen i uvezan u jednodjelne kartonske korice, zaljepljen i

uvezan u jednodjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, zaljepljen i

uvezan u jednodjelne kartonske korice pomoću podstave, zaljepljen i uvezan u

jednodjelne kartonske korice po strani hrpta

o Knjiţni blok zalijepljen i uvezan u višedjelne meke korice, zaljepljen i uvezan u

višedjelne meke korice pomoću podstave, zaljepljen i uvezan u višedjelne meke

korice s jednom ili dvije klapne

o Knjiţni blok sašiven i zalijepljen u jednodjelne kartonske korice, sašiven i

zalijepljen u jednodjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, sašiven i

zalijepljen u višedjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne

o Različiti drugi oblici

Slika 3: meki uvez knjige

6

Tvrdi uvez:

Knjiţni blok moţe biti zalijepljen, šivan koncem te šivan ţicom postrance i kroz hrbat

te je preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice

o Zalijepljen knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice s

jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom

o Koncem sašiveni knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice

s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom

o Ţicom kroz hrbat sašiveni knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne

tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom

o Ţicom postrance hrpta sašiveni knjiţni blok preko podstave uvezan u višedjelne

tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom

o Različiti drugi oblici

Tvrdo uvezana knjiga se sastoji od knjiţnog bloka i višedjelnih tvrdih korice te podstave

koja sluţi za posredno spajanje knjiţnog bloka s višedjelnim tvrdim koricama.

Kod ručne izrade tvrdo uvezane knjige najprije se knjiţni arci ručno savijaju u knjiţne

slogove te se zatim sabiru u knjiţni blok. Sabirati se mogu „‟arak na arak“ ili „‟arak u arak“.

Sabrani knjiţni slogovi se šivaju ţicom kroz hrbat, postrance hrpta ili se šivaju koncem,

takoĎer knjiţni blok moţe biti zalijepljen pomoću gaze.

Nakon formiranja knjiţnog bloka na prvi i zadnji slog naljepljuje se podstava- knjiţni slog

od 4 strane.

Slika 4: tvrdi uvez knjige

7

Za izradu višedjelnih tvrdih korica koristi se ljepenka debljine 1,5 mm iz koje se formiraju

prirezi, hrpteni uloţak i šablona. Kakve će se korice izraditi ovisi na koji je način formiran

knjiţni blok.

Nakon izrade višedjelnih tvrdih korica slijedi uljepljivanje knjiţnog bloka u korice preko

podstave. Prvo se ljepilo kistom nanese na zadnju stranu knjiţnog bloka- na podstavu i

zatim se nalijepi na korice, isto se ponovi s prednjom stranom. Zadnja faza je prešanje,

nakon kojeg se dobiva gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.

Šivanje KS

Nanos ljepila na

HKB

Slika 5 : shema tvrdog uveza- knjižni blok šivan koncem (ručna izrada)

Šivanje KS

koncem u KB

Nanos ljepila na

HKB

PP= VTK

Izrezivanje prireza i hrptenog

uloška te njihovo

nalijepljivanje na izrezanu

presvlaku uz pomoć šablone

formiranje prireza str (×2)

formiranje šablone (×1)

formiranje hrptenog uloška

(×1)

formiranje presvlake (×1)

Uljepljivanje KB u

VTK preko

podstave

PP=

TUK Prešanje GP=TUK

Nanos ljepila na podstavu

KB

Uljepljivanje KB u VTK

TUK

VTK

Izrada VTK

KB

KA

Savijanje

KA

KS

Sabiranje

KS

KB

Formiranje i

lijepljenje

podstave

PP= KB s

podstavom

LEGENDA:

KS...knjižni slog

VTK... višedjelne tvrde korice

ŠKB... širina knjižnog bloka

VKB... visina knjižnog bloka

dHKB... dužina knjižnog bloka

HKB...hrbat knjižnog bloka

TUK... tvrdo uvezana knjiga

KP... knjižni proizvod

KA...knjižni arak

KB...knjižni blok

GP...gotov proizvod

PP...polu proizvod

8

Izrada knjižnog bloka:

Knjiţni blok nastaje sabiranjem knjiţnih slogova u jednu cijelinu. Savijanje je tehnološka

operacija pretvaranja papirne veličine kriţnim ili paralelnim pregibanjem u manje,

meĎusobno kompaktne veličine, a ovisi o kvaliteti (debljini) papira i formatu knjige koji se

ţeli izraditi.

Knjiţni slog nakon savijanja pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u

potpunosti svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno stanje.

Zbog toga je potrebno prešanje knjiţnih slogova.

Knjižni blok šivan koncem kroz hrbat:

Sabrani knjiţni slogovi sabiru se jedan na drugi te se uvezuju

šivanjem koncem. Ovakav tip uveza primjenjuje se najčešće

za uvez različitih romana, enciklopedija, monografija,

leksikona i dr.

Princip šivanja je sljedeći: na knjiţnom slogu izbuše se rupe

na odreĎenim udaljenostima te se potom iglom i koncem

meĎusobno spajaju knjiţni slogovi u jednu cijelinu. Najprije

se napravi utrošak konca tako da se izmjeri visina knjiţnog

sloga, sa svake strane se doda još 2 cm te se sve to pomnoţi s

brojem knjiţnih slogova koje treba sašiti. Pri šivanju treba

paziti na koja mjesta dolaze ubodi igle. Za šivanje se koriste

i dvije trake knjigoveškog platna (2cm široke).

Slika 7: šivanje knjižnog bloka

koncem

Slika 6: sabiranje slog u slog i slog na slog

9

Trake knjigoveškog platna sluţe kako bi se kasnije knjiţni blok što bolje ulijepio u korice.

Sve knjiţne slogove meĎusobno se poveţe koncem te se dobije sašiveni knjiţni bok.

Šivanje se obavlja upotrebom triju vrsta igala: igle za bušenje (1), igle za uvoĎenje konca

(2) i igle za izvlačenje konca (3 )pomoću prebacivača konca (4).

Knjižni blok šivan žicom kroz hrbat:

Knjiţni slogovi sabiru se jedan u drugi u knjiţni blok

te se klamaju ţicom kroz hrbat. Takav oblik uveza

upotrebljava se za izradu knjigoveških proizvoda koji

imaju manji opseg.

Knjižni blok šivan žicom postrance hrpta:

Knjiţni slogovi sabiru se jedan na drugi i šivaju se ţicom po

strani hrpta uz pomoć letvica. Ovakav način uveza predviĎa na-

knadno uljepljivanje knjiţnog bloka u korice. Nakon šivanja

ţicom po strani hrpta, knjiţni blok je potrebno obrezati prije

uljepljivanja u korice. Knjiţni blok se uljepljuje u korice preko

hrpta, ako se radi o mekom uvezu knjige ili preko podstave kod

tvrdog uveza knjige.

Povezivanje knjižnih slogova lijepljenjem:

Osim šivanjem, knjiţni slogovi se meĎusobno mogu

povezati i lijepljenjem. Kako bi se uvezli lijepljenjem

prethodno je potrebno obrezati knjiţne slogove u

hrptu. Nakon toga slijedi narezivanje hrpta i nanašanje

ljepila. Postupak je identičan izradi lijepljenih

blokova. U skladu sa zahtjevima za kvalitetu na hrbat

se moţe nalijepljivati gaza ili organdin.

Slika 8: šivanje knjižnog bloka žicom

kroz hrbat

Slika 9: šivanje knjižnog bloka

žicom postrance hrpta

Slika 10: lijepljenje knjižnih slogova

10

Podstava:

Nakon formiranja knjiţnog bloka, na prvi i posljednji slog knjiţnog bloka se lijepi

podstava- knjižni slog od 4 stranice, njena je uloga posredno spajanje knjiţnog bloka i

korica. Papir za podstavu mora biti čvrst i ţilav pa se za tu namjenu najčešće upotrebljava

papir od 120 g/m2, a smjer vlakanaca mora biti usporedan s hrptom knjiţnog bloka.

Podstava je najčešće bez tiska, no moţe nositi i tisak samo s vanjske ili s vanjske i

unutrašnje strane. Tisak moţe biti u obliku toniranog papira, ali često ima i uzorak odnosno

višebojni tisak.

Prije sljepljivanja s knjiţnim blokom podstava se mora saviti. Podstava se reţe na

dimenzije neobrezanog knjiţnog bloka te se kasnije obrezuje zajedno s knjiţnim blokom na

brzorezaču ili trorezaču.

Postoji nekoliko vrsta podstave, vaţno je da podstava prati tip i kvalitetu knjige, ali treba

poštovati i ekonomske te tehnološke zahtjeve, odnosno veza treba bti dovoljno čvrsta da

zadovolji zahtjeve projekta. Cilj je da se sa što manje truda i materijala napravi optimalna

podstava.

Višedjelne tvrde korice:

Prirezi stranica korica izraĎuju se iz ljepenki na taj način da je visina prireza 4-6 mm veća

od visine knjiţnog bloka, a širina prireza 1 do 2 mm uţa.

Presvlaka mora biti od jednog dijela, bez obzira na to da li je izraĎena od papira, platna,

plastike, koţe ili imitacije nekog materijala.

Hrpteni uložak se izraĎuje od kartona ako je hrbat knjige obao i visine je prireza stranice, a

širina mu je jednaka debljini hrpta + 1 x debljina ljepenke. Ako je knjiga ravnog hrpta,

Slika 11: jednostavna podstava

11

hrpteni uloţak se izraĎuje od iste ljepenke kao i prirezi stranica. Ravni se hrbat knjiţnog

bloka moţe izraĎivati do debljine knjiţnog bloka 20 mm, a svaki knjiţni blok deblji od 20

mm izraĎuje se kao obli hrbat. Na presvlaci se označe mjesta gdje će se zalijepiti prirezi i

hrpteni uloţak, nakon što se ih zalijepi, ostatak presvlake se presavine za unutra i zalijepi

na ljepenku.

Kod tvrdog uveza kad knjiţni blok nastaje šivanjem ţicom postrance hrpa koriste se i

letvice širine 0,8 mm, a visine prireza stranica.

Slika 12 : izrada višedjelnih tvrdih korica

U završnom radu bit će opisan postupak izrade 3 tipa tvrdo

uvezane knjige

TIP A: knjiţni blok je šivan koncem

TIP B: knjiţni blok je šivan ţicom kroz hrbat

TIP C: knjiţni blok je šivan ţicom postrance hrpta

presvlaka korice

prirez stranice

korice

prirez stranice

korice

hrp

teni

ulo

ţak

12

2.2. Upotrebna vrijednost, izgled i kvaliteta uveza

Podjela knjiga prema upotrebnoj vrijednosti:

Knjige za jednokratnu upotrebu

- roto romani, tjedni magazini, časopisi

- za izradu se korist i lošiji papir; uvez je najčešće jednostavan uvez ţicom ili

ljepilom; koriste se papirne korice eventualno s višebojnim tiskom

Knjige za višekratnu upotrebu

Dvije su podjele:

- trajnost do godinu dana- udţbenici za niţe razrede; koristi se ofsetni papir,

jednobojni ili višebojni tisak; vrsta uveza- meki; korice- višebojne kartonske

- trajnije od godinu dana- udţbenici za više razrede srednjih škola i fakultete,

dţepne knjige; koristi se kvalitetniji ofsetni papir; često višebojni tisak; uvez- meki;

korice- jednodijelne kartonske, ponekad i višedjelne

Knjige za trajnu upotrebu

- slikovnice, stručne knjige, leksikoni, enciklopedije, beletristika, rječnici; koristi se

papir za umjetnički tisak ili kvalitetniji ofsetni papir; tisak- jednobojni ili višebojni;

uvez- tvrdi u višedjelne tvrde korice, rjeĎe meki u jednodijelne kartonske korice

Knjige sa najvećim zahtjevom

- monografije, likovne mape, knjige iz područja medicine, biologije, umjetnosti ili

bibliografske monografije; koristi se papir za umjetnički tisak, tisak je višebojni, a

uvez tvrdi u višedjelne tvrde korice

Kod izbora vrste uveza postoji trostruki cilj:

Uvez koji u formi i uvezu odraţava bitne sadrţajne momente knjige i to tako da je forma

srodna sadrţaju knjige.

Uvez za koji je vaţno da bude samo oku ugodan

Uvez koji treba biti samo ispravno izraĎen i izdrţljiv, odnosno prikladan za upotrebu

13

Svojstva papira:

Za kvalitetu uveza knjige veliku ulogu ima kvaliteta papira.

Papir kao najvaţniji materijal za izradu knjiga ima vaţna tehnička svojstva o kojima treba

voditi računa. Najvaţnija od tih svojstava su uzduţni smjer i smjer rastezanja.

Smjer u kojem papirna traka teče na papir stroju se zove uzduţni, a smjer okomit na njega

poprečni. U pojedinim smjerovima su zbog tehnologije izrade neka svojstva, kao što su

otpornost prema kidanju, otpornost prema savijanju te promjena dimenzije lista uslijed

promjene vlaţnosti, razlikuju. U uzduţnom smjeru papirna vlakna teku na tekuće sito te se

u tom smjeru slaţu. Uzduţno poredana vlakna daju papiru različita svojstva. Kod sušenja

papir se više skuplja u poprečnom smjeru nego u uzduţnom. Osim zraka i vlage, suhoća

zraka takoĎer uzrukuje da se papir rasteţe ili skuplja, jer je higroskopan, tj. osjetljiv na

vlagu iz zraka. Uzduţni i poprečni smjer pojavljuju se i kod savijanja, papir se lakše savija

paralelno s uzduţnim smjerom.

Pokus za određivanje smjera papira: Pokus s dvije trake:

izreţu se dvije trake papira duţine 15 do 20 cm i širine 2 do

3 cm, u smjeru okomitom jedna nasuprot druge. Donji

krajevi obje trake sastave se izmeĎu prstiju, a gornji se

puste da se trake "provjese". Traka koja se jače provjesi

izrezana je u poprečnom smjeru toka papira.

Za knjige smjer izrade papirne trake treba teći paralelno hrptu knjige. Knjiga ako papir teće

paralelno hrptu zadrţava prvobitnu formu, odnosno lako se otvara, svaki list se lako okreće,

listovi su lagano izbočeni, ali ipak glatki. Knjiga s poprečnim smjerom papira moţe u

početku imati pravilan oblik, ali će ga s vremenom izgubiti, dolazi do pojave valovitosti

listova zbog toga se knjiga teţe otvara, odnosno pruţa otpor otvaranju. Svi dijelovi

knjiţnog uveza, odnosno svi materijali koji se koriste pri izradi knjige- papiri, kartoni,

platna moraju imati tok vlakanca po duţini knjige. Kod mnogih papira za presvlaku, kod

Slika 13: pokus za određivanje

smjera papira

14

ovitaka i podstave treba osim tekućeg smjera uzeti u obzir i izgled prave strane- pustene i

sitene. Pustena strana je ljepša za vidjeti te je otpornija prema trenju i prljanju.

Što se tiče debljine papira ona mora biti takva da listovi otvorene knjige uglavnom mogu

leţati ravno. Ako se papiri sami od sebe podiţu, pod pretpostavkom da je uzduţni smjer

pravilan, onda su predebeli ili prekruti.

Konstrukcija i forma:

Pitanje je da li se treba drţati uobičajnih forma uveza ili se orijentirati prema samostalnim

uvezima. Kod konstrukcije se postavljaju pitanja kakva bi trebala biti podstava, kakvo mora

biti šivanje, kakav pregid, koja su vaţna svojstva koje trebaju zadovoljavati korice te na

koji način će se povezati knjiţni blok i korice.

Izbor formata:

Format koji se koristi pri izradi knjiga je fleksibilan. Kod knjiga poput beletristike,

publicistike te ostalih knjiga namijenjenih široj publici formati se uglavnom kreću oko A5

(148 x 210 mm). Navedni format A5 je često nekoliko mm veći ili manji od standardnog

A5 te je prikladan za ugodno čitanje i listanje.

Kod enciklopedija, leksikona, opseţnih rječnika i knjiga za posebnu namjenu formati su

obično veći od A4 (210 x 297 mm).

Da se odredi broj araka za odreĎenu knjigu uzima se u obzir debljina papira, debljina

knjige, eventualno veličina knjige te knjigoveška prerada. Veličina knjige i njena debljina

moraju biti u odgovarajućem odnosu.

Dizajn:

Korice, omot ili ovitak knjige mogu biti različito osmišljene: mogu pratiti dizajn naslovnice

odreĎene biblioteke i nakladničke kuće, mogu biti preslika originala, takoĎer postoje

naslovnice samo tekstualnog oblika ili kao slika, ali bi na neki način trebale odraţavati sam

sadrţaj knjige. Ako se na koricama knjige nalazi samo tekst, vaţno je pridrţavati se

odreĎenih pravila i to prvenstveno prilikom slaganja sloga na hrbat i na naslovnu stranicu.

Boja podstave, knjiţnog uveza, kapitalne i označne vrpce, presvlake i ukrasa se odreĎuje

obzirom na boju papira i boju tiska.

15

2.3. Primjena zlatnog reza u odreĎivanju marga

Zlatni rez se koristi kako bi se definirali odnosi meĎu veličinama, odnosno zlatni rez

definira odnose koji se smatraju "najidealnijima" ili barem oku najugodnijima jer ljudsko

oko različito reagira na proporcije objekata i njihove meĎusobne odnose.

Odnosi po zlatnom rezu izraţeni u brojkama jesu 1:1,618, tj. duţina stranice je veća od

širine za 1,618 ili obrnuto. Prema tom bi odnosu trebalo koristiti format papira kao i format

tekstualnog bloka da bi se ispunili uvjeti zlatnog reza. Npr. ako je kraća stranica papira 10

cm, onda će duţina duţe stranice biti 10 x 1,618 odnosno 16,18 cm.

Stručna literatura preporuča pravilo zlatnog reza kao pomoćno sredstvo za odreĎivanje

proporcija u izboru pismovnih veličina, duţine redaka, površine sloga, rubova, razmaka itd.

Današnje proporcije zlatnog reza nešto su izduţene što se vidi po standardnom formatu

papira npr. B1(707 x 1000) u odnosu na (618 x 1000).

Svjetski standard DIN ima odnos stranica 1: 1,4 (5:7)

Zlatni rez ima odnos 1:1,6 (5:8)

Zlatnim rezom se naziva ono pravilo koje odreĎuje uzajamni odnos (proporciju) dviju ili

više veličina na osnovu jednadţbe: m : M = M : (m + M) (m... minor-manje, M...major-

veća veličina). Tj., pravilo kaţe kako se cijela duţina (m + M) odnosi prema duţem dijelu

(M), isto kao i duţi dio (M) prema kraćem (m).

U praksi zlatni rez se susreće:

1. U odreĎivanje formata papira ili formata gotovih proizvoda npr. knjiga:

koristeći Lamejev numerički niz

1 / 2 / 3 / 5 / 8 / 13 / 21 / 34 / 55 / 90 / 145 / 236 / 382 / 618 / 1000 itd

koristeći odnos strana prema pravilu zlatnog reza

1:1,618 (5:8)

2. OdreĎivanje odnosa tekstualnog bloka prema površini stranice

Odnos stranica formata papir, odnos stranica tekstualnog bloka i odnos samog

tekstualnog bloka prema površini stranice je prema pravilu zlatnog reza.

16

3. OdreĎivanje odnosa pojedinog elementa prema površini stranice:

Margo- rub:

Kad se kaţe margo ili rub stranice misli se na bjeline koje obrubljuju otisnutu pismovnu

plohu na stranicama knjige. Širina rubova progresivno raste redom od unutrašnjeg, gornjeg,

vanjskog i donjeg ruba.

Ova pravila potječu od srednjovjekovnih prepisivača knjiga. Gornji rub morao je biti u

skladu s unutarnjim ali s obzirom na mogućnost ponovnog obrezivanja prilikom ponovnog

uvezivanja ostavljen je nešto većim nego unutrašnji. Vanjski a naročito donji rub bili su

Slika 14: određivanje odnosa tekstualnog bloka prema površini stranice

Slika 15: odnos pojedinog elementa prema površini stranice

17

veći jer je pisar, a kasnije i vlasnik knjige bio naviknut da na njima zapisuje svoje

pribilješke – marginalije.

U skladu s time i danas je uzajaman odnos rubova

2 : 3 : 4 : 6

Što odgovara i temeljnoj proporciji standardnih formata papira

1 : 1,414 : 2 : 2,828

Rubna bjelina ima višestruku ulogu:

omogućuje čitaocu da se se nesmetano koncentrira na praćenje štiva (ima ulogu

opričke izolacije, odnosno zadrţava pogled čitaoca na štivu)

uloga u tehnologiji tiska: za vrijeme otiskivanja hvataljke pridrţavaju rub arka za

rubnu bjelinu

estetska uloga- pismovna ploha smještena je u optičku sredinu

praktična funkcija- čitalac drţi knjigu u ruci ne pokrivajući prstima tekst na

njezinim stranicama, odnosno knjiga koja bi bila obrezana do samog teksta i koja

prema tome nebi imala rubnih bjelina bila bi vrlo nepraktična.

Načini odmjeravanja odnosa ukupne površine papira i površine teksta na njoj:

1. Odnos rubova na listu papira iznosi 3 : 3 : 3 : 6

Iz odnosa rubova na listu papira proizašao je odnos rubova u knjizi:

2. Odnos rubova u knjizi iznosi 2 : 3 : 4 : 6

Slika 16: odnos rubova na listu

papira

Slika 17: odnos rubova u knjizi

18

3. Postoje i geometrijske metode pozicioniranja teksta na dvije stranice otvorene knjige

Oslanjajući se na sustav dijagonala u bilo kojem dvostraničnom formatu,

proizvoljno se odreĎuje poloţaj gornje linije teksta te se dobiva okvir za površinu

budućeg teksta s pripadajućim marginama

Ako je format u proporciji 2 : 3 (u proporciji zlatnog reza), iz jednog sjecišta velike

i male dijagonale podiţe se vertikala do gornjeg brida lista. Iz dobivene dodirne

točke vodi se paralela s duljom dijagonalom dok se ne presiječe kraća dijagonala.

Dobiva se točka koja će biti gornji ugao bloka teksta.

Isti postupak primjenjen na stranicu u proporciji 3 : 4. Dobivene margine (unutarnja

i vanjska) preuske su. Samo manjim pomicanjem dobivenog bloka teksta naniţe po

dijagonali stranice, veličina margina će se dobrim dijelom podudarati s onima iz

formata 2 : 3

Slika 18: pozicioniranje teksta na dvije stranice


19

Bez obzira na njihovu proporciju, sranice se mogu dijeliti na devet dijelova po

visini i po širini. U dobivenu mreţu ucrta se okvir teksta, tj. veličine margina

podudaraju se s onima dobivenim u prethodnim postupcima

Postupak koji je proizašao iz konstrukcije DIN-formata (proporcije 1 : 1,414), a

njime se dobiva odnos koji kaţe da se raspolovljenjem ili sastavljanjem dvaju araka

uvijek dobiva isti odnos lista papira.

Bjelina rubova tiskanih stranica odreĎuje se najčešće prema zlatnom rezu. Iako se prema

pravilu zlatnog reza mogu primjeniti različiti načini odnosa bjelina (rubova), u nastavku će

biti navedene formule za izračun bjelina za omjer 2 : 3. (prema Lamejevom numeričkom

nizu).


Opća formula za proračun marga:

m = Σ m x 2 / 5

M = Σ M x 3 / 5 odnosno

M = Σ M - m

m (mali margo=minor): margo glave (mg) i margo veza (mv)

M (veliki margo=major): margo nogu (Mn) margo vanjskog ruba (Mvr)

20

2.4. Program rada brzorezača

Brzorezač je stroj koji obrezuje veću količinu araka odjednom na jednaku dimenziju te moţe po

ţelji ponavljati operaciju rezanja na drugim sloţajevima, a da dimenzije obrezanih araka budu

jednake.

Da bi se moglao izraditi program brzorezača moraju se dobro poznavati njegove tehnološke

mogućnosti te je vaţno znati sve o tehnološkim zahtjevima, vaţna je:

što veća točnost obrezanog formata

što manje stajanje brzorezača

Da bi se ovi zahtjevi ispunili, potrebno je slijedeće:

1. dobra organizacija radnog mjesta uz brzorezač

2. smještaj brzorezača u odnosu na ostale strojeve u pogonu

3. primjena pomoćnih ureĎaja uz stroj

4. kvalifikacija i spretnost radnika koji radi na brzorezaču

Programiranje brzorezača:

1. postavljanje sedla izvodi se samo jednom za svaki rez

2. jednako točno se reţu sve dimenzije

3. pomicanje sedla se izvodi automatski

4. okretanje kupa papira radnik izvodi sam

Programi za rezanje mogu biti izvedeni na razne načine:

program upisan na magnetnoj traci

program snimljen na kazeti

računalno programiranje rezanja

Program rezanja se upisuje na samom stroju u toku radnog procesa (prilikom rezanja prvog

kupa papira). Svaka dimenzija koju treba rezati se podesi, izvede se rezanje, a dimenzija se

memorira na magnetnoj traci. Magnetna traka ima kanalno upisivanje dimenzija. Tako se

program moţe smjestiti na dva ili tri kanala (ovisno o vrsti magnetne trake). Dimenzije se

memoriraju od najveće prema najmanjoj, što znači da se pomicanje sedla izvodi od

21

maksimalnog otklona prema minimalnom u odnosu na liniju rezanja. Prilikom

programiranja se prelazi na slijedeći kanal onog momenta kada se memorira dimenzija veća

od prethodno upisane. Program se moţe pospremiti i sačuvati za slučaj da se radni nalog

ponovi ili obrisati pri memoriranju novog radnog naloga.

Broj rezova jednim noţem do zamjene ovisi o vrsti i debljini papira (vlakanaca, punila,

keljiva, bojila, dodaci) te o vrsti noţa (brzorezni, alatni čelik,vidija matreijal, porculan), a

istraţivanja su pokazala da najčešće upotrebljavani noţevi od alatnog čelika mogu izdrţati

do 5 000 rezova. To moţe biti i polazište za broj promjena noţa tijekom rezanja jedne

naklade.

Duljina rezanja noţa- L, ovisi o:

Vrsti papira (k1)

Broj listova papira u 1 kupu

Duljini jednog reza (l)

Broju sloţaja (Ns)

Slika 21 : prikaz rezanja brzorezačem

L= H x k1 x l x Ns

22

3. RADNE OPERACIJE RUČNOG UVEZA KNJIGE

U poglavlju radne opearcije ručnog uveza knjige bit će opisane operacije ručne izrade tvrdo

uvezane knjige- leksikona, kuharice i bojanke, odnosno tvrdog uveza gdje je knjiţni blok:

šivan koncem TIP A

šivan ţicom kroz hrbat TIP B

šivan ţicom postrance hrpta TIP C

Najvaţnije je na početku izabrati vrstu uveza s obzirom na sadrţaj, odnosno upotrebnu

vrijednost.

Sljedeći korak je priprema koja je ostvarena u Adobe InDesignu- programu za prijelom

stranica.

Nakon pripreme, slijedio je tisak. Tiskalo se na digitalnom stroju- Xeroxu 700 Digital

Color Pres, version 2,8. Rezolucija stroja je 2 400 x 2 400 dpi-a, a format na kojem tiska je

A3. Odnosno format papira je (450 x 320), a format tiska iznosi (430 x 300) mm. Papir koji

se koristio ta tisak je DIGI UPM- papir za digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno

premazani.

Otisnuti knjiţni arci se savijaju u knjiţne slogove, a knjiţni slogovi se sabiru u knjiţni blok.

Knjižni blok se šiva koncem, odnosno šiva ţicom kroz hrbat ili postrance hrpta ovisno o

izboru vrste uveza te se obrezuje s tri strane u brzorezaču. Osim knjiţnog bloka vaţno je

formirati i višedjelne tvrde korice. Nakon toga slijedi sjedinjavanje dva polu proizvoda-

knjiţnog bloka i višedjelnih tvrdih korica, u gotov proizvod- tvrdo uvezanu knjigu.

Nakon same izrade potrebno je smisliti dizajn korica koji će se uklapati u sadrţaj.

Sve operacije se rade ručno osim izrezivanja i razrezivanja na brzorezaču.

23

3.1. Tvrdi uvez knjige- knjiţni slogovi šivani koncem u knjiţni blok

TIP A

3.1.1. Upotrebna vrijednost

Tvrdo uvezana knjiga u kojoj je knjiţni blok šivan koncem koristi se za uvez različitih

romana, monografija, knjiga iz područja medicine, biologije, umjetnosti, enciklopedija,

leksikona i dr.

Odnosno tvrdim uvezom kad se knjţni blok šiva koncem uvezuju se knjige za trajnu

upotrebu, knjige koje se prenose iz generacije u generaciju i zato je potrebno da što više

izdrţe. To su većinom, kao što je navedeno, knjige iz područja znanosti, umjetnosti ili

enciklopedije, odnosno knjige kojima se sadrţaj ne mijenja.

TakoĎer, ova vrsta uveza sluţi za uvez većeg broja knjiţnih slogova u knjiţni zbog samog

načina povezivanja u knjiţni blok. Uvez je čvrst i trajan.

Uvez kad se knjiţni blok šiva koncem koristi se za proizvode kod kojih se ţeli naglasiti

vrijednost i ekskluzivnost, npr. na taj će se način izraditi ekskluzivni jelovnici jer se njima

moţe prezentirati rad skupog i profinjenog restorana.

To je uvez koji sluţi za uvez knjiga najvišeg zahtjeva s višebojnim reprodukcijama i za čiju

se upotrebu koristi premazani papir za umjetnički tisak.

U nastavku je opisana izrada tvrdo uvezane knjige gdje je knjiţni blok šivan koncem-

leksikona.

Format knjige je A5, kako se radi o leksikonu, koristi se leţeći format koji daje dodatnu

opuštenost i leţernost.

TIP A

24

3.1.2. Snimak i tehnološka shema

Snimak proizvoda:

KP (knjiţni proizvod): tvrdo uvezana knjiga, KB šivan koncem

FORMAT: leţeći- (210 x 135)

DEBLJINA KB: 10 mm

OPSEG: 18 KS (8 str.)= 144 str. = 72 lista

PAPIR: 135 g/cm2- DIGI UPM

UVEZ: tvrdi- knjiţni blok šivan koncem

NAKLADA: 1 komad

STANDARD TA (tiskovnog arka): A3 (297 x 420) mm

BOJA: višebojno 4/4

Na A3 format stanu 4 lista papira formata A5. Opseg knjige je 144 stranice, odnosno 72

lista što znači da je potrebno 18 araka A3 formata, koji će se dvaput presavijati.

4 lista x 18 araka= 72 lista, odnosno 144 stranice.

LEGENDA:

KS...knjiţni slog


ŠKB... širina knjiţnog bloka

VKB... visina knjiţnog bloka

dHKB... duţina knjiţnog bloka

HKB...hrbat knjiţnog bloka


KP... knjiţni proizvod

KA...knjiţni arak

KB...knjiţni blok

GP...gotov proizvod

PP...polu proizvod

TIP A

25

Montažni arak:

neobrezani format knjiţnog bloka: (21,5 x 15) cm

obrezani format knjiţnog bloka: (21 x 13,5) cm

Knjiţni blok obrezuje se s tri strane- u glavi, u nogama i u vanjskom rubu. U pravilu se

obrezuje 5 mm, ali zbog greške u radu s brzorezačom knjiţni blok je u glavi i u nogama

obrezan malo više (opisano u poglavlju grešaka).

Pri računanju formata prireza stranica, hrptenog uloška i šablone uzima se u obzir

obrezani format knjiţnog bloka.

Za izradu VTK (višedjelnih tvrdih korica) potrebno je:

o formiranje prireza str (×2)

o formiranje šablone (×1)

o formiranje hrptenog uloška (×1)

o formiranje presvlake (×1)

5 cm

5

cm

5 cm 5 cm

10 cm

300 cm

43

0

cm

A

A

A

A

TIP A

...linije obrezivanja

...linije savijanja

...linije veza

26

Prirezi stranica:

Prirezi stranica moraju biti 1 mm uţi od širine obrezanog knjiţnog arka te viši 6 mm,

odnosno viši 3 mm u glavi i 3 mm u nogama prireza stranice.

Fprireza= (ŠKB – 1 mm) x (VKB + 6 mm) = (21-0,1) x (13,5 + 0,6) = (20,09 x 14,1) cm

Hrpteni uložak:

Visina hrptenog uloška je jednaka visini prireza stranica, odnosno iznosi 14, 1 cm. Širina

hrptenog uloška se odreĎuje tako da se debljina ljepenke zbroji sa širinom hrpta knjiţnog

bloka. Širina hrptenog uloška iznosi 1,1 cm.

Fhrptenog uloška= (debljina ljepenke + ŠHKB) x V prireza = (0,95 x 14,1) cm

ŠKB – 1 mm

VKB + 6 mm= Vprireza

ŠHKB

V prireza

debljine ljepenke = 1, 5 mm

TIP A

27

Šablona:

Visina šablone je jednaka visini prireza stranica, tj. 14,1 cm. Šrina šablone se odreĎuje na

način da se na širinu hrptenog uloška doda dva puta po 8 mm. 8 mm je razmak izmeĎu

hrptenog uloška i prireza stranica kako bi se knjiga mogla lako otvarati. Širina šablone je

2,4 cm.

Fšablone= ((2 x 0,8) + Šhrptenog uloška ) x V prireza = (2,4 x 14,1) cm

Presvlaka:

Širina presvlake je jednaka zbroju 2 x prireza stranice, šablone i 2 x 1,5 cm koji sluţi za

formiranje višedjelnih korica, odnosno navedeni 1,5 cm sa svake strane se ulijepi za unutra.

Visina presvalke jednaka je zbroju visine prireza stranice i 2 x 1,5 cm koji se ulijepe za

unutra.

Fpresvlaka= ((2 x Š prirez stranica) + Ššablone + 2 x 1,5) x (V prireza + 2 x 1,5 ) = (47,2 x 17,1) cm

0,8 mm, korice se inače nebi

mogle saviti

prirez stranice

prirez stranice

1,5 cm

1,5

cm

1,5

cm

1,5 cm

hrp

teni

ulo

ţak

Šhrptenog uloška= 8 cm

V prireza

8 mm

TIP A

28

Tehnološka shema:

TIP A

PP= VTK

TUK

KB

KA

Savijanje KA

KS

Sabiranje KS

KB

Nanos ljepila na

HKB

Formiranje i

lijepljenje podstave

PP= KB

podstavom

Šivanje KS

VTK

Izrada VTK Izrezivanje prireza i hrptenog

uloška te njihovo nalijepljivanje na

izrezanu presvlaku uz pomoć

šablone


formiranje šablone (×1)

formiranje hrptenog uloška (×1)


Uljepljivanje KB u

VTK preko podstave PP= TUK Prešanje GP=TUK

Nanos lijepljila na podstavu KB


Nanos ljepila na

HKB

Šivanje KS

koncem u KB

29

3.1.3. Album postupaka

Pozicija

1

1

Ručni uvez knjige Postupak: izrada pripreme u programu

InDesign

Najprije se u Photoshopu izraĎuje idejno rješenje, tisak je u margo, tako da je

potrebno dodati napust koji će se obrezivati. Priprema se izraĎuje u programu

Adobe InDesignu- programu za prijelom stranica. OdreĎuju se poloţaj stranica

na tiskovnom arku, linije reza te linije savijanja.

TIP A

30

Pozicija

3

1

Ručni uvez knjige Postupak: otisnuti knjiţni arci

Tiskovni arci na radnom stolu, ima ih 18, formata su 300 x 430, na njima su

označene linije savijanja i linije reza. Papir je gramature 135 g/cm2, sjajni,

premazani.

Pozicija

2

1

Ručni uvez knjige Postupak: tisak

Tisak na digitalnom stroju- Xeroxu 700 Digital Color Pres. Format papira koji se

koristi je (450 x 320), a format tiska malo veći od standardnog A3, odnosno

iznosi (430 x 300) mm. Papir koji se koristio za tisak je DIGI UPM- papir za

digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno premazani.

TIP A

31

Pozicija

4

Ručni uvez knjige Postupak: savijanje knjiţnih araka u

knjiţni slog

Pozicija

5

1

Ručni uvez knjige Postupak: sabiranje knjiţnih slogova u

knjiţni blok

Nakon savijanaj knjiţnih araka u knjiţne slogove slijedi postupak ručnog

sabiranja KS u KB (knjižni blok). Način sabiranja je "KS u KS" Identičan je

sadrţaj svih slogova stoga nije vaţan redoslijed njihovog sabiranja

Savijanje knjiţnih araka u KS (knjižni slog) po označenim linijama savijanja.

Arci se savijaju dva put, prvo po kraćoj strani pa po duţoj. Vaţnoj je pri

pritiskanju dobro pritisnuti rukom. Dimenzije savinutog knjiţnog arka (KS) su

(210 x 140) mm, odnosno iz formata A3 dobiva se leţeći knjiţni slog A5 format.

TIP A

32

Pozicija

6

Ručni uvez knjige Postupak: prešanje knjiţnog bloka

Sljedeći korak je prešanje KB-a stavljajući ga pod teret. KS nakon savijanja

pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u potpunosti

svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno

stanje. Prešanjem KB-a pokušava se dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku.

Knjiţni blok se mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.

Pozicija

7

Ručni uvez knjige Postupak: označavanje mjesta šivanja

Prije samog šivanja potrebno je označiti mjesta šivanja. Uzima se jedan KS iz

KB-a koji sluţi kao predloţak i na kojem se označavaju mjesta šivanja. Na liniji

veza pomoću ravnala se oduzme 1,5 cm s gornje i 2,5 donje strane (s donje strane

je potrebno više obrezivati) KS-a te se ta mjesta označe olovkom, to su oznake

prvog i posljednjeg uboda igle.

ostatak papira

(donja strana)

TIP A

33

Pozicija

8


Od papira se izreţe traka koja se stavi na KS izmeĎu prethodno označenih mjesta

prvog i posljednjeg uboda igle. Traka se presavije na tri jednaka dijela i na taj

nači se odrede još dva mjesta koja predstavljaju centar vezica koja će se koristit

pri šivanju. Navedene pozicije se takoĎer označe olovkom.

Pozicija

9


Od linija koju predstavljaju centar trake odmjeri se i označi po 1 cm sa svake

strane. Dobije se razmak 2 puta po dva cm što predstavlja mjesta na koja dolaze

vezice- knjigovešno platno, odnosno mjesta kroz koja se provlači konac. Na taj

način dobivaju se mjesta šivanja. Nakon označavanja KS se vraća na KB.

TIP A

34

Pozicija

10


KB se stavi pod teret kako ne bi došlo do pomicanja te se pomoću oznaka na 1

knjiţnom slogu povlače okomito crte kako bi se označila ista mjesta na drugim

knjiţnim slogovima. Na taj se način na svim knjiţnim slogovima označe mjesta

prolaska igle.

Pozicija

11

Ručni uvez knjige Postupak: mjerenje visine hrpta

Mjerenje visine hrpta. Pomoću visine hrpta odreĎuje se duljina vezica. Vezice

moraju prelaziti širinu hrpta minimalno po 2 cm sa svake strane. Visina hrpta je

1,5 cm + 6 cm (2x3) = 7, 5 cm

TIP A

35

Pozicija

12

Ručni uvez knjige Postupak: krojenje vezica

Vezice se izraĎuju iz knjigoveškog platna, izrezuju se noţićem ili škarama.

Dimenzije vezica su (7,5 x 2) cm. Vezice se koriste s ciljem povećavanja

mehaničke čvrstoće KB, povezivanjem pojedinačnih KS u KB.

Pozicija

13

Ručni uvez knjige Postupak: izrada rupa za prolaz igle na

knjiţnim slogovima

Iz KB se uzima jedan po jedan KS i iglom se na označenim mjestima rade rupe.

Bušenje se radi istom iglom koja se kasnije koristi za šivanje knjiţnih slogova u

knjiţni blok.

TIP A

36

Pozicija

14

Ručni uvez knjige Postupak: odreĎivanje duljine konca

Za šivanje se koristi knjigoveški konac. KB se šiva pomoću konca u jednom

komadu zato je vaţno prije šivanja odrediti duljinu konca. Duljina konca za

šivanje 1 KS je jednaka visini KB + dodatak od 3 cm- odnosno 17 cm . Za cijeli

KB je potrebno definiratu sljedeće: umnoţak broja KS u KB x duljina konca za

1KS, tj. potrebno je 3, 06 m konca.

Knjiţni slogovi se jedan po jedan šivaju u knjiţni blok. Šivanje se započme s

vanjske strane KS prema unutra. Igla se provuče kroz prvu rupu udaljenu 1, 5 cm

od ruba sloga, malo konca se ostavlja ne provučenog i na tom višku se napravi

čvor. Kad konac izaĎe iz druge rupe kraj njega se stavlja vezica, centrira i zašije,

odnosno koncem se napravi šav oko vezice.

Pozicija

15

Ručni uvez knjige Postupak: šivanje knjiţnih slogova u

knjiţni blok

TIP A

37

Pozicija

16


knjiţni blok

Nakon što se sašije prva pasica igla s koncem se provlači kroz 4. rupu. Na mjesto

izmeĎu 4. i 5. rupe se stavlja druga pasica sašije se te se igla još provlači kroz 6.

rupu i izvlači van.

Pozicija

17


knjiţni blok

Nakon što se provuče konac kroz sve rupe na prvom slogu, uzima se sljedeći slog

i stavlja na prethodni te se ponavlja postupak šivanja u suprotnom smjeru.

TIP A

38

Pozicija

18


knjiţni blok

Kad se provuće cijela duţina konca kroz posljednju rupu na trećem knjiţnom

slogu, treći knjiţni slog se spaja s prvim i drugim pomoću čvora. Nakon toga na

3. KS se stavlja sljedeći slog te se postupak ponavlja za svih 18 slogova. Vaţno

je slogove spajati pomoću čvorova sa svim prethodnim knjiţnim slogovima.

Pozicija

19


knjiţni blok

Kad se sašije i posljednji knjiţni slog, napravi se čvor sa ostatkom konca koji se

ostavio na početku. Tim postupkom se spoji prvi i zadnji knjiţni slog i završi

šivanje. Igla se izvuče te se odreţe ostatak konca.

Dobije se knjiţni blok sašiven koncem.

TIP A

39

Pozicija

21

Ručni uvez knjige Postupak: izrada podstave

Podstava se izraĎuje od bezdrvnog papira gramature 120 g/cm2, formata A3.

Papir se prereţe po kraćoj strani na pola i dobije se podstava, odnosno KS od 4

str. formata (420 x 148) mm. Podstava je širine 2 puta veće od KB, a visine= KB-

u. Podstava se lijepi na prvi i zadnji slog u KB, a sluţi za posredno povezivanje

KB s višedjelnim tvrdim koricama (VTK).

Pozicija

20

Ručni uvez knjige Postupak: obrada hrpta knjiţnog bloka

ljepilom

Kistom se nanosi ljepilo na hrbat cijelog knjiţnog bloka. Prilikom izrade KB

dolazi do porasta širine njegovog hrptenog dijel. Nanos ljepila je isključivo za

povećanje mehaničke čvrstoće KB. Nakon lijepljenja sašiveni knjiţni blok se

stavlja prešati.

TIP A

40

Pozicija

22

Ručni uvez knjige Postupak: nanos ljepila na podstavu i

nalijepljivanje na knjiţni blok

Papir se presavije na pola, dakle 1 x savijanje= KS od 4 str i na taj se način

formiraju podstave. Na podstave uz rub hrptenog dijela KS, širine 5 mm nanosi

se ljepilo te se podstave zalijepe na prvi i zadnji knjiţni slog KB-a tako da se

lijepe uz hrbat knjiţnog bloka.

Pozicija

23

Ručni uvez knjige Postupak: obrezivanje knjiţnog bloka

Knjiţni blok se obrezuje na brzorezaču sa tri strane: u glavi, u nogama i u

vanjskom rubu. Obrezuje se po linijama reza koje se prethodno označe u

pripremi. Nakon obrezivanja dobiva se konačan format knjiţnog bloka koji se

ulijepljuje preko podstava u višedjelne tvrde korice.

TIP A

41

Pozicija

24

Ručni uvez knjige Postupak: priprema ljepenke

Za izradu višedjelnih tvrdih korica koristi se siva, ravna ljepenka debljine 2 mm.

Ljepenka je najčešće u formatu B1 (700 x 1000) mm. Iz ljepenke se izrezuju

prirezi stranica, šablona i hrpteni uloţak koji sluţe za izradu višedjelnih tvrdih

korica.

Pozicija

25

Ručni uvez knjige Postupak: izrezivanje prireza, hrptenog

uloška i šablone

Izrada prireza stranica, hrptenog uloška i šablone po ranije navedenim mjerama.

Svi dijelovi imaju istu visinu. Izrezuje se skalpelom samo što treba paziti da

skalpel bude dovoljno oštar da ne doĎe do grešaka- neki djelovi mogu ostati ne

odrezani, moţe biti odrezano krivo ili ukoso po presejku.

TIP A

42

Pozicija

26

Ručni uvez knjige Postupak: formiranje presvlake

Presvalku odreĎujemo prema ranije odreĎenim dimenzijama, širina=2 x Šprireza str

+ Šhrptenog uloška + 2 x 1,5 cm, visina= Vprireza str + 2 x 1,5 cm. 1, 5 cm sa svake

strane je potrebno za presavijanje. Presvlaka se presavija preko prireza stranica te

hrptenog uloška. TakoĎer, presvlaci se odreţu rubovi pod kutem od 45 o, tako se

dobiju uredni rubovi konačnog proizvoda.

Pozicija

27


Presvlaka je dvobojna i formira se iz tri platnena dijela. Naime dva su jednaka

ţuta dijela koje spaja tamnozeleni dio koji dolazi na mjesto hrpta. Sva tri dijela

ljepe se s lakoćom drvofix ljepilom.

TIP A

43

Pozicija

28

Ručni uvez knjige Postupak: slijepljivanje prireza i hrptenog

uloška s presvlakom

Nalijepljivanje prireza stranica i hrptenog uloška na ranije označena mjesta na

presvlaci. Lijepi se drvofix ljepilom. Širina šablone je jednaka potrebnom

razmaku izmeĎu dva prireza i ona sluţi za pravilno ulijepljivanje. Nakon

nalijepljivanja prireza, hrpteni uloţak se centrira izmeĎu prireza stranica.

Pozicija

29

Ručni uvez knjige Postupak: savijanje rubova presvlake

Sljedeći korak je nanos ljepila na rubove presvlake te savijanje rabova prema unutra.

Potrebno je saviti rubove sa sve četiri strane. Pri savijanju treba paziti da savijanje bude

ravnomjerno da ne bi došlo do grešaka.

TIP A

44

Pozicija

30

Ručni uvez knjige Postupak: uljepljivanje knjiţnog bloka u

višedjelne tvrde korice

Nakon što su se VTK osušile u njih se uljepljuje knjiţni blok preko podstave.

Ljepilo se nanosi na vanjsku stranu podstave, hrbat KB se namjesti na hrpteni

uloţak te se ravnomjerno na korice zalijepi podstava. Tako s obe strane.

Pozicija

31

Ručni uvez knjige Postupak: gotov proizvoda

Nakon sušenja i prešanja dobiva se gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.

TIP A

45

3.1.4. Program rada brzorezača

Kao što je ranije navedeno tiska se na format A3. Navedeni format A3 dobiva se iz formata A1 koji

je potrebno obrezati.

Naklada: 100 araka A1 (860 x 600) mm razrezati na format A3 (430 x 300) mm

Debljina papira: 0, 3 mm

Visina kupa papira koja se moţe razrezati odjednom na brzorezaču: 100 mm

Duljina rezanja noţa u brzorezaču: 560 m

1. broj araka u kupu papira A1 formata koji se reže odjednom na brzorezaču:

100 mm : 0,3 = 333.3 araka A1 papira u kupu

2. optimalna iskoristivost A1 formata papira koji će se rezati na dimenzije (430 x 300) mm:

A1: (860 x 600) mm

(430 x 300) mm

2 x 2= 4 listova

Bez daljnjeg računanja vidi se da je ovo optimalan izbor jer nema ostataka.

3. Program brzorezača i skica arka koji se reže sa svim rezovima

Format koji se obrezuje: (860 x 600) mm

Gotovi format nakon obrezivanja: (430 x 300) mm

visina kupa papira : debljina papira = araka papira u kupu

1. Rez 430 90 o

2. Rez 300

Broj rezova je 2!

Linije reza

860

60

0

430

30

0 1

2

TIP A

46

4. izračun broja kupova papira

100: 333.3= 0.3 kupa papira

5. izračun za duljinu rezanja

L= 2 x 100 m x 0,3 kupa papira= 60 mm = 0,06 m

* Kad je L veći od 560 m potrebno je mijenjati nož u brzorezaču- to se dešava kod velikih

naklada.

Broj kupova papira formata A1 = naklada papira A1 : 333.3 araka A1 formata

formata

Duljina rezanja (L) = broj rezova noţa u brzorezaču x visina kupa papira x

broj kupova papira

TIP A

duljina rezanja noţa u brzorezaču za

nakladu od 100 araka A1

47

3.1.5. Greške nastale pri izradi

1. Zbog tupog noţa na brzorezaču knjiţni blok je krivo obrezan, takoĎer zbog tupog noţa

smanjen mu je i format.

Slika 22: prikaz nastanka greške na brzorezaču

Pozicija

I.g.

Ručni uvez knjige Postupak: prikaz grešaka

Greška na knjiţnom bloku nastala rezanjem na brzorezaču. Do takve vrste greške

dolazi zbog nedovoljnog pritiska pritisne grede, a greška je poznata pod

nazivom- gljivasto rezanje

kup araka koji se

obrezuje

noţ brzorezača

pritisna greda

TIP A

48

2. Neravnine nastale pri ulijepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko

podstave.

Neravnine su mogle nastati iz nekoliko razloga:

zbog neravnomjernog ulijepljivanja

zbog previše ljepila

zbog krivog pritiska nakon ulijepljivanja

Pozicija

II.g.


Greška nastala pri krivom uljepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko

podstave. Do greške je došlo zbog neravnomjernog pritiska prilikom ulijepljivanja.

TIP A

49

3.2. Tvrdi uvez knjige- knjiţni slogovi šivani ţicom postrance hrpta u knjiţni blok

TIP B


Tvrdi uvez se kao što je navedeno i ranije, koristi za uvez knjiga koje su namijenjene

trajnoj upotrebi.

Tvrdim uvezom kad je knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta mogu se uvezivati

slikovnice, stručne knjige, beletristika, riječnici, kuharice, odnosno knjige koje se

svakodnevno koriste, a nije vaţno da se uvezom postigne ekskluzivnost kao uvezom

knjiţnog bloka koncem. Za razliku od uveza knjiţnog bloka ţicom kroz hrbat, uvezom

postrance hrpta moţe se uvezati više knjiţnih slogova, odnosno njihov broj ovisi o debljini

papira i o samom šivanju ţicom.

Knjiţni slogovi se kod ove vrste uveza sabiru jedan na drugi.

U radu će biti opisan postupak izrade kuharice. Za kuharicu je vaţno da ima odreĎenu

čvrstoću jer se upotrebljava često. Za uvez se koristio papir gramature 190 g/cm2 DIGI

UPM, papir za digitalni tisak. Vaţno je da papir bude kvalitetan zbog kvalitetnijeg otiska i

boljeg izgleda reprodukcija, odnosno tiska colora.

Uzimajući u obzir sve navedeno, ova vrsta uveza sluţi za uvez većeg broja knjiţnih slogova

od uveza knjiţnog bloka šivanjem ţicom kroz hrbat, ali knjiţni blok ne smije prelaziti

odreĎenu debljinu jer uvez gubi na čvrstoći dok se za najdeblje uveze ipak koristi šivanje

KB-a koncem.

TIP B

Slika 23: načini probijanaj žice

kroz KB odozdo i odozgo. Na mjestu gdje se ţičane kopče ne preklapaju pri

probijanju KB odozdo i odozgo doći će do

rastavljanja KB. Ovakve greške se dešavaju kad je

KB prevelikog opsega.

50


Snimak proizvoda:

KP (knjiţni proizvod): tvrdo uvezana knjiga, knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta

FORMAT: (137 x 191) mm

DEBLJINA KB: 3,5 mm

OPSEG: 4 KS (8 str.)= 32 str. = 16 listova


UVEZ: tvrdi- knjiţni blok šivan ţicom postrance hrpta

NAKLADA: 1 komad

STANDARD TA: A3 (297 x 420) mm

BOJA: višebojno 4/4

Na A3 format stanu 4 lista papira formata A5. Opseg knjige je 32 stranice, odnosno 16

listova što znači da je potrebno 4 arak A3 formata, koji će se dvaput presavijati.

4 lista x 4 araka= 16 listova, odnosno 32 stranice.

LEGENDA:

KS...knjiţni slog








KA...knjiţni arak

KB...knjiţni blok

GP...gotov proizvod

PP...polu proizvod

TIP B

51

Montažni arak:

neobrezani format knjiţnog bloka: (19,5 x 14 ) cm

obrezani format knjiţnog bloka: (19,1 x 13,7) cm


obrezuje 5 mm. Na montaţnom arku označena su mjesta na koja dolaze letvice koje se

koriste pri uvezu knjiţnog bloka. Vaţno je kod pripreme uzeti u obzir dimenzije letvica

da ne bi došlo do grešaka pri uvezu.

Za ulijepljivanje knjiţnog bloka uvezanog letvicama postrance hrpta u višedjelne tvrde

korice potrebno je formirati 2 prireza, hrpteni uloţak, dvije letvice te presvlaku

Za izradu VTK potrebno je:


o formiranje letvica (x2)

o formiranje hrptenog uloška (×1)


12 cm- dolaze

letvice

30

0 c

m

10cm

10 cm 10 cm

10cm

5 cm 5 cm

430 cm

A A

A

A

TIP B


...linije savijanja

...linije veza

52

Prirez stranica:

Prirezi stranica moraju biti 12 mm uţi od širine obrezanog knjiţnog arka te viši 6 mm,


Fprireza= (ŠKB – 7-8+3 mm) x (VKB + 6 mm) = (13,7-1,2) x (19,1 + 0,6) = (12,5 x 19,7) cm

Hrpteni uložak:

Visina hrptenog uloška je jednaka visini prireza stranica, odnosno iznosi 19, 7 cm. Širina

hrptenog uloška se odreĎuje tako da se pomnoţi dva put debljina ljepenke te se zbroji sa

širinom hrpta knjiţnog bloka. Širina hrptenog uloška iznosi 1,1 cm.

Fhrptenog uloška= (debljina ljepenke + ŠHKB) x V prireza = (0,65 x 19,7) cm


ŠHKB= 5 mm

V prireza

debljina ljepenke = 1, 5 mm

TIP B

ŠKB – 1-7+3 mm

53

Letvice:

Visina letvica je jednaka visini prireza stranica, tj. 19,7 cm. Širina letvica je definirana i

iznosi 0,8 cm.

Fletvica= 0,8 x V prireza

Presvlaka:


formiranje višedjelnih korica, odnosno navedenih 1,5 cm sa svake strane se ulijepi za

unutra. Visina presvalke jednaka je zbroju visine prireza stranice i 2 x 1,5 cm koji se

takoĎer ulijepe za unutra.

Fpresvlaka= ((2 x Š prirez stranica) + Ššablone + 2 x Šletvice+ 1,7 + 2 x 1,5) x (V prireza + 2 x 1,5 ) =

(31,95 x 22,7) cm

0,15 cm- 2 x 1/2debljina ljepenke

45 o

prirez stranice

1,5 cm

1,5 cm

1,5

cm

1,5 cm

hrp

teni

ulo

ţak

TIP B

Šletvice= 0,8 cm

V prireza

prirez stranice

letv

ica

letv

ica

0,7 cm- razmak izmeĎu prireza str. i letvice

54

Tehnološka shema:

Klamanje KS

ţicom postrance

hrpta pomoću

letvica

Formiranje letvica

i podstave

TIP B

PP= VTK

Izrezivanje prireza, hrptenog uloška

i letvica te njihovo nalijepljivanje na

izrezanu presvlaku


formiranje letvica (×2)

formiranje hrptenog uloška (×1)


Uljepljivanje KB u

VTK preko podstave

Nanos lijepljila na podstavu KB


TUK

VTK

Izrada VTK

PP= TUK Prešanje GP=TUK

KB

KA

Savijanje KA

KS

Sabiranje KS

KB

Naljepljivanje

podstave na 1 i

zadnji KS KB-a

podstave

PP= KB

podstavom

55


Pozicija

1

1


InDesign

Priprema se izraĎuje u programu Adobe InDesignu- programu za prijelom

stranica. OdreĎuje se poloţaj stranica na knjiţnom arku, linije reza te linije

savijanja. Kod izrade pripreme najprije treba odrediti linije reza i savijanja, pa

mjesta letvica, rubove na gotovom formatu te mjesto gdje dolaze slike i tekst.

TakoĎer, treba paziti na poloţaj pojedinih stranica jer nisu sve stranice iste, KB

se šiva ţicom postrance hrpta pa treba ostaviti mjesta za letvice da ne bi letvice

ulazile u fomat.

TIP B

56

Pozicija

2

1


Pozicija

3

1

Ručni uvez knjige Postupak: otisnuti knjiţni arci, dolazak na

radni stol

Otisnuti tiskovni arci na radnom stolu, ima ih 4, formata su 300 x 430, na njima

su označene linije savijanja i linije reza. Papir je, kao što je već navedeno,

gramature 190 g/cm2, obostrano sjajno premazani.



iznosi (430 x 300) mm. Papir koji se koristio ta tisak je DIGI UPM 190 g/cm2-

papir za digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno premazani.

TIP B

57

Pozicija

4


knjiţni slog

Pozicija

5

1


knjiţni blok

Nakon savijanja knjiţnog arka u KS, slijedi postupak ručnog sabiranja KS u KB.

Način sabiranja je "KS na KS". KS su različiti pa je vaţnan redoslijed sabiranja.

Savijanje knjiţnih araka po označenim linijama savijanja. Knjiţni arci se savijaju

dva put, prvo po duţoj stranici pa po kraćoj. Vaţnoj je pri pritiskanju dobro

pritisnuti rukom. Dimenzija savinutog knjiţnog arka (KS) je (140 x 195) mm,

odnosno iz formata A3 dobiva se knjiţni slog stojećeg A5 format.

TIP B

58

Pozicija

7




str format (420 x 148) mm. Podstava je širine 2 puta veće od KB, a visine= KB-u.

Podstava se lijepi na prvi i zadnji slog u KB, a sluţi za posredno povezivanje KB

s višedjelnim tvrdim koricama.

Pozicija

6

Ručni uvez knjige Postupak: prešanje savinutih knjiţnih araka

Sljedeći korak je prešanje KB-a stavljajući ga pod teret. Knjiţni slog nakon

savijanja pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u potpunosti

svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno stanje.

Prešanjem KB-a pokušava se dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku. KB se

mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.

TIP B

59

Pozicija

8


nalijepljivanje podstave na knjiţni blok


formiraju podstave. Na podstave uz rub hrptenog dijela KS, širine 5 mm, nanosi



Pozicija

9

Ručni uvez knjige Postupak: formiranje i lijepljenje letvica na

1 str. 1 KS i zadnju str. 4 KS

Letvice su širine 0,8 mm te visine KB-a, a formiraju se od biljeţnice. Letvice se

lijepe uz hrbat knjiţnog bloka na 1 str. prvog KS i zadnju str. zadnjeg knjiţnog

sloga na način da se ljepilo nanese na letvicu i ona se zalijepi za KB izvan linija

reza, tj. letvice su visine obrezanog KB-a.

TIP B

60

TIP B

Pozicija

10

Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom postrance hrpta

Šivanje ţicom postrance hrpta. Ţicom se šiva pomoću klamerice preko letvica.

Šiva se na tri mjesta- na sredini, te 2 cm od svakog ruba. Papir je velike

gramature, odnosno 190 g/cm2 pa se ţicom šiva s obe strane knjiţnog bloka kako

bi KB bio čvršće povezan.

Pozicija

11

Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom postrance hrpta

Knjiţni blok sašiven ţicom postrance hrpta.

61

Pozicija

13




prirezi stranica i šablona. Letvice su od prije izrezane na širinu 0,8 cm samo im

se odreĎuje visina koja je jednaka visini prireza.

Pozicija

12



vanjskom rubu. Obrezuje se po linijama reza koje su se označeli u pripremi.

Nakon obrezivanja dobiva se konačan format knjiţnog bloka koji se ulijepljuje

preko podstava u višedjelne tvrde korice.

TIP B

62

Pozicija

14

Ručni uvez knjige Postupak: izrezivanje prireza, hrptenog

uloška i formiranje letvica

Izrada prireza stranica, hrptenog uloška i letvica se odvija po ranije navedenim mjerama

(opisano u poglavlju 3.2.1.). Svi dijelovi imaju istu visinu. Izrezuje se skalpelom samo

što treba paziti da skalpel bude dovoljno oštar da ne doĎe do grešaka- neravnomjernog

rezanja.

TIP B

Pozicija

15


Presvlaka se formira iz natron papira po ranije odreĎenim mjerama (poglavlje 3.2.1.).

Izrezuje se skalpelom iz većih formata. TakoĎer, presvlaci se odreţu rubovi pod

kutem od 45 o, tako se se dobiju uredni rubovi konačnog proizvoda.

63

Poz1ija

16

Ručni uvez knjige Postupak: slijepljivanje prireza i hrptenog

uloška s presvlakom

Nalijepljivanje prireza stranica, hrptenog uloška i letvica na ranije označena

mjesta na presvlaci. Mjesta dolaska letvica, prireza i hrptenog uloška se označe

olovkom pomoću ravnala, u ranijem proračunu su naznačene odreĎene

udaljenosti. Lijepi se drvofix ljepilom.

Pozicija

17


Prikazana je slika presvlake na koju su nalijepljenu prirezi stranica, hrpteni uloţak i

letvice. Sljedeći korak je nanos ljepila na rubove presvlake te savijanje rabova prema

unutra. Potrebno je saviti rubove sa sve četiri strane. Pri savijanju treba paziti da

savijanje bude ravnomjerno da ne bi došlo do grešaka.

TIP B

64

Poz1ija

18

Ručni uvez knjige Postupak: ulijepljivanje knjiţnog bloka u


Nakon što su se VTK osušile u njih se uljepljuje knjiţni blok preko podstave.


uloţak te se ravnomjerno za korice zalijepi podstava. Tako s obe strane.

Pozicija

19


ulijepljenog u VTK

Nakon što se KB uljepi u višedjelne tvrde korice stavlja se pod teret. Prešanjem se

pokušava dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku. Knjiga se mora prešati oko

osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.

TIP B

65

Pozicija

20

Ručni uvez knjige Postupak: izrada ovitka

Faza izrade ovitka. Ovitak se izraĎuje u InDesignu. Stavlja se oko korica i sluţi kao

zaštita samih korica, a ima i estetsku ulogu. Ovitak se tiska na 135 g/cm2, obostrano

premazanom papiru te se plastificira.

TIP B

Pozicija

21

Ručni uvez knjige Postupak: izrada ovitka

Plastificirani ovitak. Plastificiranje se izvodi na plastifikatorima koji mogu raditi s

toplom plastičnom folijom bez ljepila, ali se folija moţe i lijepiti transparentnim

ljepilima. Nakon plastificiranja na mjesto dolaska klapni se ţljebi tupim predmetom.

66

Pozicija

22


Nakon sušenja i prešanaj dobiva se gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.

TIP B

67








1. broj araka u kupu papira A1 formata koji se reţe odjednom na brzorezaču:

100 mm : 0,4 = 250 araka A1 papira u kupu


A1: (860 x 600) mm

(430 x 300) mm

2 x 2= 4 listova


3. Program brzorezača i skica arka koji se reţe sa svim rezovima




1. Rez 430 90 o

2. Rez 300

Broj rezanja nožem je 2!

Linije reza

TIP B

860

60

0

430

30

0 1

2

68


300: 250= 1.2 kupa papira




naklada.

Broj kupova papira formata A1 = naklada papira A1 : 250 araka A1 formata

formata


broj kupova papira



TIP B

69


1. Greška nastala kod pripreme

Pozicija

I.g.


Na jednoj stranici prvog knjiţnog sloga desila se greška kod pripreme (u tisku se vidi

slovo A). Pri ispravljanju greške u programu InDesign nisu bili spremljeni linkovi za

odreĎeni font i zato je tekst u 1. KS mutan.

TIP B

70

2. Neravnine nastale pri ulijepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko

podstave.

Neravnine su mogle nastati iz nekoliko razloga:

zbog neravnomjernog ulijepljivanja

zbog previše ljepila

zbog krivog pritiska nakon ulijepljivanja

Pozicija

II.g.


Greška nastala pri krivom ulijepljivanju knjiţnog bloka u višedjelne tvrde korice preko

podstave. Do greške je došlo zbog neravnomjernog pritiska prilikom ulijepljivanja, ali i

zbog preširokih letvica za malu debljinu knjiţnog bloka.

TIP B

71

2. Knjiţni blok se teţe lista.

TIP B

Pozicija

III.g.


Letvice koje su se naljepljivale na knjiţni blok su preširoke, knjiţni blok je širine 13, 7

cm i letvice ga previše stisnu te je to uzrok teţeg otvaranja.

72

3.3. Tvrdi uvez knjige- knjiţni slogovi šivani ţicom kroz hrbat u knjiţni blok

TIP C


Tip C je tvrdo uvezana knjiga kod koje su knjiţni slogovi uvezani u knjiţni blok šivanjem

ţicom kroz hrbat. Ovim tipom uveza uvezuje se manji broj knjiţnih slogova koji se

prethodno sabiru jedan u drugi- „KS u KS“.

Tako se izraĎuju mnogi časopisi, roto romani, teke i prospekti.

Za ovaj tip uveza vaţna je gramatura papira o kojoj ovisi i debljina papira pa i debljina

samog knjiţnog bloka.

Tvrdim uvezom kad se knjiţni blok šiva ţicom kroz hrbat uvezuju se djela manjeg opsega,

a za koje je vaţno da budu tvrdo uvezana, odnosno da imaju trajnu upotrebu.

U nastavku je opisana ručna izrada knjige tipa C, odnosno izrada bojanke. Bojanka je

malog formata (14,35 x 13,3) cm te je tiskana na papiru gramature 120 g/cm2- DIGI UPM- papiru

za digitalni tisak. Kako je riječ o bojanci vaţno je da se po njoj moţe crtati.

TIP C

73


Snimak proizvoda:

KP (knjiţni proizvod): tvrdo uvezana knjiga, KB šivan ţicom kroz hrbat

FORMAT: (14,35 x 13,3) cm

DEBLJINA KB: 5 mm

OPSEG: 3 KS (12 str.)= 36 str. = 18 listova


UVEZ: tvrdi- knjiţni blok šivan ţicom kroz hrbat

NAKLADA: 1 komad

STANDARD TA (tiskovnog arka): A3 (297 x 420) mm

BOJA: c-b; 1 i 18 str višebojne 4/1

Na jedan arak dolazi 12 stranica. Opseg knjige je 36 stranice, odnosno 18 listova što znači

da je potrebno 3 araka A3 formata, koji će se savijati dva put paralelno i jednom kriţno.

4 lista x 18 araka= 72 lista, odnosno 144 stranice.

LEGENDA:

KS...knjiţni slog








KA...knjiţni arak

KB...knjiţni blok

GP...gotov proizvod

PP...polu proizvod

TIP C

74

Montažni arak:

neobrezani format knjiţnog bloka: (15 x 14,33) cm

obrezani format knjiţnog bloka: (14,35 x 13,3) cm


obrezuje 5 mm.

Za tvrdi uvez kad se knjiţni blok šiva ţicom kroz hrbat višedjelne tvrde korice se

izraĎuju iz dva prireza i presvlake.

Pri računanju formata prireza stranica uzima se u obzir obrezani format knjiţnog bloka.

Za izradu VTK potrebno je:



5 c

m

TIP C

30

0 c

m

5 cm

5cm 5 cm

430 cm

A

A

A A

A A

10 cm


...linije savijanja

...linije veza

75

Prirez stranica:

Prirezi stranica moraju biti 3 mm duţe od širine obrezanog knjiţnog arka te viši 6 mm,


Fprireza= (ŠKB + 3 mm) x (VKB + 6 mm) = (14,35+0,3) x (13,3 + 0,6) = (14,65 x 13,9) cm

Presvlaka:


formiranje višedjelnih korica, odnosno navedenih 1,5 cm sa svake strane se ulijepi za

unutra. Visina presvalke jednaka je zbroju visine prireza stranice i 2 x 1,5 cm koji se

takoĎer ulijepe za unutra.

Fpresvlaka= ((2 x Š prirez stranica) + 0,7 + 2 x 1,5) x (V prireza + 2 x 1,5 ) = (33 x 16,9) cm

7 mm, na to mjesto dolazi hrbat,

malo je šire od širine hrpta, inače

se KB nebi mogao zatvoriti, ŠHKB

+ 2x1,5=4+3=7mm


prirez stranice

prirez stranice

1,5 cm

1,5

cm

1,5

cm

1,5 cm

ŠKB + 3 mm

TIP C

45o

prirez stranice

76

Tehnološka shema:

Šivanje ţicom kroz

hrbat

Formiranje

podstave

Nalijepljivanje

podstave na 1 i

zadnji KS KB-a

podstave

PP= KB

podstavom

PP= VTK

Izrezivanje prireza stranica te

njihovo nalijepljivanje na izrezanu

presvlaku



Ulijepljivanje KB u

VTK preko podstave

Nanos ljepljila na podstavu KB

Ulijepljivanje KB u VTK

TUK

VTK

Izrada VTK

PP= TUK Prešanje GP=TUK

KB

KA

Savijanje KA

KS

Sabiranje KS

KB

TIP C

77


Pozicija

1

1


InDesign

Priprema se izraĎuje u programu Adobe InDesignu- programu za prijelom

stranica. OdreĎuje se poloţaj stranica na knjiţnom arku, linije reza te linije

savijanja. Kod izrade pripreme najprije treba odrediti linije reza i savijanja. Treba

paziti na smještaj pojedinih stranica te na okret slika, zbog toga se najprije na

papiru napravi proba da nebi došlo do grešaka.

TIP C

78

Pozicija

2

1


Pozicija

3

1

Ručni uvez knjige Postupak: otisnuti knjiţni arci, dolazak na

radni stol

Otisnuti tiskovni arci na radnom stolu, ima ih 4, formata su 300 x 430, na njima

su označene linije savijanja i linije reza. Papir je gramature 120 g/cm2, obostrano

premazani.



iznosi (430 x 300) mm. Papir koji se koristio ta tisak je DIGI UPM 120 g/cm2-

papir za digitalni tisak, bezdrvni, obostrano sjajno premazani.

TIP C

79

Pozicija

4


knjiţni slog

Pozicija

5

1


knjiţni blok

Nakon savijanja knjiţni slogovi se sabiru jedan u drugi te se dobiva knjiţni blok.

Vaţan je redosljed sabiranja jer nisu svi knjiţni slogovi jednaki. Kod savijanja je

vaţno da se preklapaju linije reza i veza, a ne rubovi stranica papira.

Savijanje knjiţnih araka po označenim linijama savijanja. Knjiţni arci se savijaju

dva put paralelno po duţoj stranici i jedanput kriţno. Vaţnoj je pri pritiskanju

dobro pritisnuti rukom. Dimenzija savinutog knjiţnog arka (u KS) je (145 x 133)

mm.

TIP C

80

Pozicija

6

Ručni uvez knjige Postupak: prešanje savinutih knjiţnih araka

Sljedeći korak je prešanje KB-a stavljajući ga pod teret. KS nakon savijanja

pokazuje tendenciju otvaranja jer povratno opruţne sile nisu u potpunosti

svladane. Povratne opruţne sile su sile koje pokušavaju slog vratiti u prvotno

stanje. Prešanjem KB-a pokušava se dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku.

Knjiţni blok se mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.

TIP C

Pozicija

7

Ručni uvez knjige Postupak: šivanje ţicom kroz hrbat

Šivanje ţicom kroz hrbat pomoću klamerice. Knjiţni blok se postavlja na

odreĎeno mjesto tako da hrbat stoji prema gore. Klamerica ima i graničnike koji

sluţe za fiksiranje knjiţnog bloka da se ne miče pri procesu šivanja ţicom kroz

hrbat.

postolje na koje

dolazi knjiţni blok

okrenut sa hrptom

prema gore

graničnici

81

Pozicija

8


Ţicom se šiva kroz hrbat knjiţnog bloka pomoću klamerice. Šiva se na dva

mjesta po sredini hrpta u pribliţno jednakim razmacima. Pri šivanju ţicom treba

paziti da se šiva točno po sredini hrpta KB, pritisak klamerice mora biti brz i

precizan.

TIP C

Pozicija

9


Prikaz knjiţnog bloka sašivenog ţicom kroz hrbat na dva mjesta.

mjesto

klamanja

82

Pozicija

10




str format (420 x 148) mm. Podstava je širine 2 puta veće od KB, a visine= KB-u.

Podstava se lijepi na prvi i zadnji slog u KB, a sluţi za posredno povezivanje KB

sa višedjelnim tvrdim koricama.

Pozicija

11


nalijepljivanje podstave na knjiţni blok


formiraju podstave. Na podstave uz rub hrptenog dijela KS, širine 5 mm nanosi



TIP C

TIP C

83

Pozicija

13




prirezi stranica.

Pozicija

12



vanjskom rubu. Obrezuje se po linijama reza koje su se označeli u pripremi.

Nakon obrezivanja dobiva se konačan format knjiţnog bloka koji se ulijepljuje

preko podstava u višedjelne tvrde korice.

TIP C

84

Pozicija

15


Pozicija

14

Ručni uvez knjige Postupak: izrezivanje prireza stranica

Izrada prireza stranica odvija se po ranije navedenim mjerama (izračun mjera naveden u

poglavlju 3.3.2.) . Prirezi se izraĎuju od ljepenke. Izrezuje se skalpelom samo što treba

paziti da skalpel bude dovoljno oštar da ne doĎe do grešaka, odnosno krivog izrezivanja.

TIP C

Priprema za presvlaku se radi u InDesignu, a tiska se na premazanom papiru gramature

135 g/cm2. Dizajn presvlake mora odgovarati izgledu KB-a. Kako je riječ o bojanci

presvlaka je šarena i prikazuje odgovarajuće likove. Nakon tiska, presvlaka se

plastificira- plastificiranje se izvodi na plastifikatorima koji mogu raditi s toplom

plastičnom folijom bez ljepila.

85

Poz1ija

16

Ručni uvez knjige Postupak: slijepljivanje prireza s

presvlakom

Nalijepljivanje prireza stranica na ranije označena mjesta na presvlaci. Mjesta

dolaska prireza odreĎuju se izračunom koji je prikazan u poglavlju 3.3.2. Lijepi

se drvofix ljepilom.

Pozicija

17


Sljedeći korak je nanos ljepila na rubove presvlake te savijanje rubova prema unutra.

Potrebno je saviti rubove sa sve četiri strane. Pri savijanju treba paziti da savijanje bude

ravnomjerno da ne bi došlo do grešaka.

TIP C

Nanos ljepila na

rubove

86

Poz1ija

18

Ručni uvez knjige Postupak: ulijepljivanje knjiţnog bloka u


Nakon što su VTK osušile u njih se uljepljuje knjiţni blok preko podstave.


uloţak te se ravnomjerno za korice zalijepi podstava. Tako s obe strane.

Pozicija

19


ulijepljenog u VTK

Nakon što se KB uljepi u višedjelne tvrde korice stavlja se pod teret da se osuši.

Prešanjem se pokušava dobiti jednaka debljina po cijelom presjeku. Knjiga se

mora prešati oko osam sati kako bi se postigla trajna deformacija.

TIP C

87

Pozicija

20


Nakon sušenja i prešanaj dobiva se gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.

TIP C

88








1. broj araka u kupu papira A1 formata koji se reţe odjednom na brzorezaču:

100 mm : 0,25 = 400 araka A1 papira u kupu


A1: (860 x 600) mm

(430 x 300) mm

2 x 2= 4 listova


3. Program brzorezača i skica arka koji se reţe sa svim rezovima




1. Rez 430 90 o

2. Rez 300

Broj rezanja nožem je 2!

Linije reza

860

60

0

430

30

0 1

2

TIP C

89


200: 400= 0,5 kupa papira




naklada.

Broj kupova papira formata A1 = naklada papira A1 : 250 araka A1 formata

formata


broj kupova papira



TIP C

90


1. Ţicom su se šivala 3 knjiţna sloga umjesto predviĎenih 5

Pozicija

I.g.


Na početku planiranja same ručne izrade tvrdo uvezane knjige u kojoj je knjiţni blok

šivan ţicom kroz hrbat bilo je predviĎen da se ţicom šiva 5 knjiţnih slogova, ali nakon

savijanja zbog prevelike gramature papira (120 g/m2) bilo je vidljivo da se neće moći

precizno i kvalitetno sašiti svih 5 KS ţicom kroz hrbat pa su se u knjiţni blok sabrala i

uvezala 3 KS.

TIP C

91

4. ZAKLJUČAK

U završnom radu je prikazana ručna izrada tri tvrdo uvezane knjige. IzraĎeni tvrdi uvezi razlikuju se

po načinu izrade knjiţnog bloka; kod prve knjige knjiţni blok je šivan koncem, kod druge ţicom

postrance hrpta, a kod treće ţicom kroz hrbat. Promatrajući izradu tri različite vrste tvrdog uveza

moţe se doći do zaključka da je najopseţnija izrada kod koje je knjiţni blok šivan koncem upravo

zbog postupka šivanja koji je sloţen i dugotrajan proces, ali je navedena vrsta uveza ujedno i

najčvršća, odnosno najkvalitetnija te se njome uvezuju knjige namjenjene trajnoj upotrebi i koje

imaju najveću vrijednost .

Cilj rada je bio detaljno albumom postupaka te popratnim tekstom objasniti sve faze rada ručno

izraĎene knjige. Navedene su i greške do kojih je došlo pri ručnoj izradi te se moţe zaključiti da su

greške koje se najčešće pojavljaju neravnine do kojih dolazi pri slijepljivanju knjiţnog bloka s

višedjelnim tvrdim koricama. Do navedenih grešaka dolazi zbog nepravilnog pritiska rukom pri

slijepljivanju ili zbog krivog doziranja ljepila.

Uzimajući u obzir sve navedeno, moţe se zaključiti da je za ručnu izradu potrebno puno više

vremena te da moţe doći do pojave grešaka koje se pri strojnoj izradi ne javljaju, ali ručnom

izradom uvezeni proizvod postaje unikatno djelo, odnosno dobiva na vrijednosti te mu se pridaje

odreĎena osobnost.

Slika 24: ručno izrađene tvrdo uvezane knjige

92

LITERATURA:

1. Knjigoveštvo1, uvod i uvezi; Grafički srednjoškolski centar; Zagreb; 1973.

2. Praktične vjeţbe iz kolegija “Ručni uvez knjige” na Grafičkom fakultetu u Zagrebu

3. Praktične vjeţbe iz kolegija „Knjigoveštvo 1“ na Grafičkom fakultetu u Zagrebu

4. D. Babić, Uvod u grafičku tehnologiju, Grafički centar za ispitivanje i projektiranje,

Zagreb, 1988.

5. V. Potisk, Grafička dorada-priručnik za grafičare, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

6. D.Veselinović, G.Bauer, Priručnik za tisak- proizvodni proces I. dio, Grafički

fakultet sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 1993. (013-066)

7. F. Mesaroš, Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb, 1985

8. H. Kipphan, Handbokk of print media, Springer, Berlin, 2001.

RASPOLOŢIVO NA:

9. http://www.studijdizajna.com/tkosic/papiri.pdf, 1.6.2010.

10. http://www.studijdizajna.com/tkosic/proizvodi2.pdf, 11.6.2010.

11. http://www.scribd.com/doc/9090639/Zlatni-Rez-Formati-Margo, 10.6.2010.

http://www.studijdizajna.com/tkosic/papiri.pdf

http://www.studijdizajna.com/tkosic/proizvodi2.pdf

http://www.scribd.com/doc/9090639/Zlatni-Rez-Formati-Margo

Documents

ZAVRŠNI RADbib.irb.hr/datoteka/481829.ZAVRNI_RAD__KORINA_SILJAN.pdfGRAFIČKI FAKULTET ZAGREB Smjer: Tehničko-tehnološki ZAVRŠNI RAD RUČNA IZRADA KNJIGA - TVRDI UVEZ Mentor: Student: