Upload
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________1__________________________________________
POLJOPRIVREDNA STRUČNA SLUŽBA L E S K O V A C d.o.o.
Ul. Jug Bogdanova 8 A, 16000 Leskovac ,
Tel. 016/212-246, fah: 016/54-639, [email protected]
Banka Intesa 160-6906-19 PIB 100408283, Matični broj 07105444
B I L T E N br. 9
IV 10.09.2010.godina Broj 9.
S t o ĉ a r s t v o
Priprema objekta za useljenje konzumnih nosilja
Ovo je jedan od bitnih momenata u proizvodnji konzumnih jaja na koji moramo obratiti posebnu paţnju.
Pošto znamo da se odgoj koka nosilja najčešće vrši na podu sa prostirkom do 18 nedelja kada vršimo
preseljenje u kavezima, to znači da moramo temeljno izvršiti pripremu kompletnog objekta.
Priprema se sastoji u sledećim radnjama koje moramo pravovremeno odraditi i ispoštovati sve
zootehničke uslove gajenja a to su:
Mehaničko čišćenje,
Pranje opreme, podova i zidova kao i sistema za napajanje,
Provera funkcionalnosti celokupne opreme,
Dezinfekcija opreme i objekta i
Odmor objekta.
Mehaničko čišćenje
Pošto je predhodni turnus iseljen iz objekta najpre moramo pokupiti sve ostatke hrane iz valova, očistiti-
izĎubriti objekat. I pored ventilacije koju ovakvi objekti obavezno imaju ima dosta prašine kao i paučine
koju takoĎe moramo ukloniti. Kada sve ovo uradimo, znači dobro očistimo i uklonimo svu mehaničku
nečistiću, iz objekta moţemo pristupiti sledećoj fazi pripreme objekta za useljenje. Ukoliko smo ovo
dobro odradili sledeća faza će biti lakša i jednostavnija.
Pranje objekta
U predhodnoj fazi uklonjena je sva krupna mehanička nečistoća, ali još uvek ima ostataka izmeta,
ostataka od polomljenih jaja, sitna prašina, koju samo voda moţe da ukloni. Moramo dobro oprati sve
delove opreme kao što je celokupni sistem za izĎubravanje, hranjenje i napajanje kako u toku perioda
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________2__________________________________________
eksploatacije ne bismo imali odreĎene probleme. Posebnu paţnju treba pokloniti sistemu za napajanje
jer taloţenjem nečistoće dolazi do zapušenja niplica, pa koke nemaju mogućnost da uzimaju dovoljne
količine vode za piće. Sistem za napajanje i hranjenje treba dezinfikovati sa odgovarajućim rastvorom
nekih od hlornih preparata, kao i celokupnu opremu.
Provera funkcionalnosti celokupne opreme
Pre useljenja obavezno treba proveriti kako funkcioniše sistem za hranjenje, sistem za izĎubravanje kao i
sistem za napajanje (da li sve niple imaju vodu) i da li dobro zatvaraju. OdreĎene sklopove u sistemu za
izĎubravanje treba proveriti, očistiti i podmazati ukoliko treba i zameniti neispravne delove.
Dezinfekcija opreme i objekta
Dezinfekcija predstavlja vrlo vaţan segment u pripremi objekta pred useljenje pa mu zato treba pokloniti
posebnu paţnju. Pored dezinfekcije opreme i sistema za napajanje sa hlornim preparatima, pošto je
objekat prazan obavezno bi trebalo izvršiti dezinfekciju celog objekta nekim od preparata na bazi
formalina. U ovom slučaju treba objekat "hermetički" zatvoriti maksimalno što je moguće sve otvore,
isprskati i ostaviti zatvoren najmanje 24 časa. Posle toga treba ga otvoriti uključiti ventilaciju dobro
provetriti i ostaviti da se odmori najmanje 15 dana. Po mogućstvu dobro je da sve površine gde je to
moguće okrečiti gašenim krečom kako bi se izvršila dezinfekcija a i objekat učinio prijatnijim i sveţim
za boravak ţivine.
Odmor objekta
Po završetku svih prethodnih radnji objekat treba odmoriti 15-20 dana. Nakon ovog perioda pristupa se
useljenju ţivine sa posebnom paţnjom pošto ovo za njih predstavlja stres, veliku promenu u sistemu
drţanja.
Ovako temeljito pripremljen objekat uz pretpostavku da je ţivina dobro odgajena, preventivno zaštićena
po propisanim programima koje daju ovlašćene institucije, uz kvalitetnu ishranu, nećemo imati
probleme u periodu eksploatacije. Vrlo je vaţno da se po useljenju ukoliko je ţivina duţe
transportovana odmori, zatim da ima na raspolaganju sveţu pijaću vodu i dostupnu hranu. Sve ovo
moramo imati na umu i kontrolisati, pogotovu kad je voda u pitanju da kokice što je moguće pre
pronaĎu niple, a povremeno im treba i pokazati. Reţim osvetljenja treba podesiti prema tehnologiji kako
ne bi došlo do preranog pronošenja i cepanja pa i uginuća.
Reţim ishrane takoĎe treba ispoštovati i u ovom periodu na vreme preći na smešu za nosilje kad se
dostigne nosivost od nekih 10%.
Savetodavac iz oblasti stočarstva
Dipl. ing. Slavko Mladenović
V O Ć A R S T V O
Radovi u voćarstvu i vinogradarstvu u mesecu septembru 2010 godine
Mesec septembar se odlikuje po završnim radovima tekuće proizvodne godine u voćarstvu i
vinogradarstvu. Naime, u ovom mesecu se svode bilansi uspešnosti proizvodnje. Od radova, koji su
ostali, jeste samo berba za pojedine vrste voća i groţĎa. Pošto su meseci avgust i septembar bili skoro
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________3__________________________________________
bez kiše, a nije bilo uslova za navodnjavanje, sazrevanje jabuke se malo produţilo, tako da proizvoĎači
ove vrste voća, tek ovih dana razmišljaju o početku berbe. Preporučuje se proizvoĎačima koji svoju
proizvodnju čuvaju i improvizovanim objektima za čuvanje plodova po mogućstvu upotrebe novu ne
korišćenu ambalaţu. Ako nisu u mogućnosti preporučuje se da staru ambalaţu potope u 0,7 % rastvor
preparata na bazi bakra, i istu ostave da se osuši pa tek je onda mogu koristi.
Pri branju oraha obratiti posebno paţnju kako se isti čuvaju, u provetrenim prostorijama i to u
holandezima ili mreţastim vrećama. Kod maline i kupine treba iskoristiti, ovako fino vreme, da se kod
isih, izdanci prorede i usprave uz naslon, kako bi se jesenji radovi mogli obaviti bez smetnji, kod istih u
ovom mesecu treba izvršiti i zadnje tretiranje bakarnim preparatima, kako bi se uticalo na bolje
sazrevanje letorasta, a samim tim isti spremili za niţe zimske temperature. Pošto je godina bila teška za
zaštitu skoro svih vrsta voća ovu meru trebamo primeniti i kod ostalog voća.
Ko je šljivu brao krajem avgusta i stavio u kominu, oko 20 septembra bi trebao da vrši destilaciju iste, da
ne bi došlo do sirćetnog vrenja a samim tim i gubitka alkohola.
Što se tiče vinove loze, sorte za kvalitetna vina, vinogradari trebaju stalno kontrolisati prisustvo šećera u
groţĎu, jer to će odrediti momenat početka berbe.Nije poţeljno da šećera bude više od 22% da bi ostao
dobar odnos šećera i kiselina u širi, što kasnije i uslovljava kvalitet vina. Ko nije u mogućnosti to sam da
uradi moţe da donese prosečne uzorke groţĎa u PSS Leskovac gde će mu se refraktometrom to za
kratko vreme izmeriti, bez ikakve novčane nadoknade. Kod crnih sorti koje ranije sazrevaju (Burgundac,
Game, Game bojadiser) septembar je mesec u kom se ove sorte beru. Kod mladih vinograda gde nisu
postavljeni stubovi i potporna ţica, sada je pravi momenat da se to uradi.
Savetodavac iz oblasti voćarstva i vinogradarstva
Dipl. ing. Duško Jovanović
Z a š t i t a b i lj a
Zasnivanje i zaštita lucerišta
Najvajţnije višegodišnje leguminoze na našim prostorima su lucerka i crvena detelina Glavni razlog
zbog kojeg se veliki broj proizvoĎača odlučuje da na svojim parcelama gaji ove vrste jeste, pre svega,
visok prinos kvalitetnog sena. U četiri do pet otkosa godišnje, dobije se preko 18 tona po hektaru suve
materije. Dobijeno seno, u zavisnosti od vremena košenja i načina čuvanja, odličnog je kvaliteta s
visokim sadrţajem sirovih proteina (18-22%), odlične svarljivosti, povoljnog aminokiselinskog sastava i
s visokim sadrţajem mineralnih materija, posebno fosfora i kalcijuma, kao i karotena, vitamina itd.
Uz pomoć bakterija iz roda Rhisobium, lucerka i crvena detelina imaju sposobnost fiksacije azota iz
vazduha, što im omogućava ne samo da zadovolje svoje potrebe za azotom već i da nakon razoravanja u
zemljištu ostave veliku količinu azota za naredne useve, što u velikoj meri smanjuje ukupne potrebe za
korišćenjem azotnih mineralnih Ďubriva i daje ovim vrstama ekološki značaj. Velika količina organske
materije koja ostaje u zemljištu nakon razoravanja lucerišta izuzetno povoljno utiče na strukturu i
kvalitet zemljišta.
Prosečno ostvareni prinosi lucerke i crvene deteline kreću se od pet do šest tona po hektaru, a površine
pod ovim usevima često se ranije razoravaju. Najčešći razlog su propusti u zasnivanju lucerišta koji
vode proreĎivanju sklopa biljaka, a samim tim smanjenju prinosa i kvaliteta krme, kao i duţine
eksploatacije površina pod ovim usevima.
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________4__________________________________________
Odabir parcele i Ďubrenje
Jedna od grešaka u zasnivanju lucerke i crvene deteline, koja se kasnije ne moţe ispraviti jeste pogrešan
izbor parcele. Pri odabiranju parcela za setvu ovih vrsta obavezno treba proveriti kiselost zemljišta, jer je
to limitirajući faktor za njihovo gajenje. Na pojedinim zemljištima, lucerka se moţe gajiti samo uz
primenu mera kalcifikacije. U zavisnosti od stepena kiselosti zemljišta, preporučuje se unošenje dve do
šest tona dehidratisanog kreča ili četiri do osam tona kalcijum-karbonata po hektaru zajedno sa
osnovnom obradom. Crvena detelina je nešto tolerantija prema zemljištima s visokim pH vrednostima.
Površine na kojima su u poslednjih nekoliko godina primenjivane veće količine herbicida na bazi
atrazina, ne treba koristiti za setvu leguminoza zbog spore razgradnje ovih preparata u zemljištu, a time i
njihovog negativnog delovanja na leguminoze.
Za ostvarivanje visokih prinosa kvalitetnog sena, lucerka zahteva i odgovarajuće Ďubrenje. Odlično
reaguje na unošenje organskih Ďubriva u količini od 30 do 40 tona po hektaru, pod predusev. Pri
zasnivanju lucerišta koristiti kompleksna Ďubriva sa smanjenom količinom azota NPK 10:20:30 ili
8:24:16 u količini od 300 do 400 kilograma po hektaru u zavisnosti od plodnosti zemljišta. Zbog čestog
nedostatka ovih Ďubriva na trţištu, opravdano je koristiti i NPK 15:15:15 u istoj količini. Pri osnovnoj
obradi neophodno je uneti dve trećine potrebnih količina mineralnih Ďubriva, a u predsetvenoj pripremi
ostatak. Činjenica koju nikako ne treba zanemariti jeste da je hemijska analiza zemljišta neophodna za
pravilno Ďubrenje svih useva, pa i lucerke i crvene deteline.
Obrada zemljišta i setva
Nakon jesenje osnovne obrade, u proleće treba obaviti kvalitetnu pripremu na dubinu od šest do osam
santimetara koja će obezbediti dobro usitnjen oranični sloj. Od kvalitetno izvedene predsetvene pripreme
umnogome zavise nicanje i razvoj useva u početnoj fazi. Optimalni rokovi za setvu lucerke jesu treća
dekada marta i prva polovina aprila, a crvena detelina se, u zavisnosti od meteoroloških uslova, moţe
sejati ranije.
Za setvu obavezno koristiti kvalitetno, doraĎeno seme proverenih proizvoĎača i doraĎivača. NedoraĎeno
ili loše doraĎeno seme nepoznatih doraĎivača najčešće je puno semena korova i viline kosice. Setva
ovakvog semena utiče na još veću zakorovljenost parcela i u većini slučajeva vodi propadanju lucerišta.
U semenu lucerke je vrlo teško utvrditi golim okom prisustvo viline kosice, a samo par zrna je dovoljno
da lucerište bude napadnuto, a često i uništeno. Osnovna mera borbe protiv viline kosice jeste korišćenje
doraĎenog i kvalitetnog semena, sve ostalo je teško, skupo i mukotrpno ispravljanje grešaka u
zasnivanju.
Posebnu paţnju treba obratiti i na pravilan izbor sorte. U poslednje vreme na našem trţištu je zastupljen
veliki broj stranih sorti lucerke i crvene deteline, od kojih veći broj nije plilagoĎen našim agroekološkim
uslovima. Kod višegodišnjih vrsta koje se gaje u uslovima suvog rastenja kao što je lucerka, setva
domaćih sorti je od velikog značaja jer obezbeĎuje stabilne i visoke prinose u toku višegodišnjeg perioda
eksploatacije ovih površina.
Treba sejati od 16 do 20 kilograma semena lucerke i 14 do 18 kilograma crvene deteline po hektaru
sejalicom za ţito na meĎurednom rastojanju od 12,5 i na dubini od dva do tri centimetra. Nakon setve,
neophodno je primeniti valjanje glatkim valjcima, koje omogućava bolji kontakt semena sa zemljištem i
vodi ujednačenijem klijanju i nicanju useva, što je posebno vaţno za pravovremenu i uspešnu borbu
protiv korova.
Borba protiv korova i štetoĉina
Nakon brzog nicanja lucerka se sporo razvija u početnim fazama rasta i razvoja. Brz porast korova u
istom periodu moţe dovesti do ugušivanja biljaka i velikih proreĎivanja biljaka i useva, što znatno
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________5__________________________________________
smanjuje duţinu eksploatacije lucerišta. Iz navedenih razloga za setvu lucerke i crvene deteline treba
izbegavati jako zakorovljene površine.
Nakon nicanja, u zavisnosti od korovske flore na parceli, koristiti preparat PIVOT ili RITAM (aktivna
materija imazetapir) u količini tri litra po hektaru. Veoma vaţno je da lucerka u vreme tretiranja bude u
fazi porasta od 15 do 20 cm. U suprotnom, herbicidi iz ove grupe mogu izazvati oţegotine na listovima,
koje u zavisnosti od koncentracije mogu biti prolazne ali mogu i naneti trajne štete.
Uskolisni korovi u lucerki i crvenoj detelini mogu se uspešno suzbiti preparatima FUSILADE FORTE
(fluazifop-p-butil) u količini od 0,8 do 1,2 litra po hektaru i FOCUS ULTRA (cikloksidim) u količini od
dva do četiri litra po hektaru, ako se koristi u vreme kada je korov oko 10 do 12 cm.
Ukoliko su lisne štetočine napale mlade biljčice, neophodna je zaštita insekticidima na bazi piretroida.
Prvi otkos je u vreme precvetavanja
Veoma je vaţno da se prvi otkos u godini zasnivanja kosi što kasnije, u vreme precvetavanja lucerke.
Svaka znatno ranija kosidba dovodi do čupanja mladih biljaka lucerke koje se još uvek nisu dovoljno
ukorenile, a samim tim i do proreĎivanja useva. Naţalost, često primenjivana mera borbe protiv korova
u godini zasnivanja jeste upravo rana kosidba, koja moţe naneti velike štete lucerištima. Ovo se odnosi
samo na prvi otkos u godini setve, jer sve ostale otkose treba kositi u fazi butonizacije i početka cvetanja
lucerke, tj., kada se pojavi cvet, jer je u toj fazi najpovoljniji odnos prinosa i kvaliteta dobijene krme.
Savetodavac iz oblasti zaštite bilja
Dipl. ing. Mirjana Petrović
Štetni organizmi na voćnim vrstama pod posebnim nadzorom u Republici Srbiji
1. Ekonomski značajni štetni organizmi na koštičavom voću sa kojima se proizvodjači susreću u
vegetaciji i manje više uspešno ih suzbijaju - Monilinia laxa (sušenje cvetova,grančica i grana),
Blumeriella japii/Coccomices hiemalis (pegavost lišća), Clasterosporium carpophilum (rupičavost
lišća), Venturia inaequalis (čadjava krastavost jabuke), Podosphaera leucotricha (pepelnica jabuke),
Plasompara viticola (plamenjača vinove loze), Uncinula necator (pepelnica vinove loze)
2. Štetni organizmi koji su pod posebnim nadozom koji su prisutni u zemljama EPPO, ali ima
podataka da su registrovani i u našoj zemlji. - Flavescence doree (FD) - crvenilo i ţutilo vinove
loze, Bois Noir (BN) – stolbur vinove loze Plum Pox Virus – virus šarke šljive, Erwinia amylovorа –
bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, Apple proliferation phytoplasma - prolifercija “veštičije
metle” jabuke, Candidatus Phytoplasma prunorum (European Stone Fruit Yellows phytoplasma)
ESFY - sušenje i propadanje koštičavog voća, Pear decline phytoplasma -sušenje i propadanje kruške,
Phytophtora fragaria spp – plamenjača jagodastog voća, Virusi (TSWV, INSV, PepMV, CSNV,
IYSV, TYLCV).
Na području Jablaničkog okruga registrovano je prisustvo sledećih karantinskih štetnih organizama:
- Erwinia amylovora na jabučastom voću, na celom području Jablaničkog okruga, u svim šest opština.
- Plum pox virus na koštičavom voću (šljiva, breskva, kajsija) na celom području Jablaničkog okruga,
-Flavescence doree na vinovoj lozi sorte, sorte Plodvina i Afus-ali, na lokalitetu komasiranog vinograda
Kozare (Grdelica )i selu Sejanica.
- Fitoplazma stolbur na vinovoj lozi sorte, sorte Frankovka na lokalitetu komasiranog vinogorada
Kozare (Grdelica).
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________6__________________________________________
Erwinia amylovorа
bakteriozna plamenjača jabučastog voća
Inficirane grane i grančice venu, dobijaju mrku nijansu,dolazi do povijanje vrha u vidu “pastirskog štapa”.Lišće tamnomrke nijanse ostaje na grani da visi.
Pojava rak rana koje su vodenaste, ulegle, okruţene nepravilnim pucanjem kore.
Plum Pox Virus
virus šarke šljive i ostalih koštičavih voćnih vrsta
Plodovi su deformisani,manjih dimenzija lakši od zdravih, sa svetlim pegama i prstenovima. Deo mezokarpa dobija tamniju boju,javljaju se kapljice smole koje se dozrevanjem uvećavaju i mogu izići na površinu pokoţice
Prstenaste i poluprstenaste pege sa središtem svetlozelene bojeOboleli plodovi opadaju pre
fiziološke zrelosti
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________7__________________________________________
Apple proliferation phytoplasmafitoplazmozna prolifercija jabuke
“veštičije metle”
Zdravi i zaraţeni list jabuke
Inficirani list hlorotičan,nepravilno nazubljen sa uvećanim palistićima, lisna drška kraća,
lišće se razvija ranije,sitnije
Oboleli spljošteni plodovi, sitniji, sa izmenjenimsadrţajem šećera i kiselina,seme i semena kućića sitnija
Kašnjenje porasta lateralnih pupoljaka,pojava rozete vršnog lišća, prevremen razvoj bočnih pupoljaka i pojava „ veštičijih metli‟
Candidatus Phytoplasma prunorum (European
Stone Fruit Yellows phytoplasma) ESFYfitoplazmozno sušenje i propadanje koštičavog voća
Bledo zeleno, sitno lišće, uvijeno oko glavnog nerva Nekroza floema,naglo ili postepeno sušenje stabla Vršno sušenje pojedinih grana i ranije kretanje vegetacije kajsije od 1do 4 godine
Crvenilo lišća breskve iz kojeg tkivo ispada i uvijenost lista, lišće opada pre P.sallicina – uvijenost lista kraja vegetacije,plodovi opadaju pre zrenja,sušenje voćke za 2-3 godine
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________8__________________________________________
Pear decline phytoplasma
fitoplazmozno crvenilo lista, sušenje i
propadanje kruške
Brzo propadanje voćaka , sudovi floema su potpuno nefunkcionalni, dolazi do brzog uvenuća lišća i ploda i sušenja stabla za nekoliko nedelja
Sporo propadanje voćaka , vršni rast grana usporen ili ga uopšte nema, lišće malobrojno, sitno, povijeno na gore , crveno i opada prevremeno. Pojava skraćenja internodija, glavni koren neoštećen,korenove dlačice atrofirale.
Phytophtora fragarie var. fragarie plamenjača jagodičastog voća
Biljke sa jakom infekcijm su krţljave i brzo venu. Mladje lišće plavo zeleno,a starije crveno,ţuto ili bronzasto
Masa glavnog korena karakteristično povijena ka nadzemnom delu u vidu
“mišjeg repa”.Na uzduţnom preseku jasno vidljiva crvena obojenost floema
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________9__________________________________________
Phytophtora fragaria var. rubi
plamenjača maline
Infekcija počinje na maloj površini i širi se niz padinu. Pouzdan znak simptoma je odsustvo ovogodišnjih izdanaka. Tipićna pojava “oaza” u malinjaku.
Na dvogodišnjim izdancima pupoljci ne kreću, mladi izdanci se suše i dolazi do povijanja “pastirski štap”
Mikoplazme na vinovoj lozi FD i BN
Fitoplazma Flavescence doree Fitoplazma Stolbur
na vinovoj lozi sorte Afus-ali na vinovoj lozi sorte Frankovka
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________10__________________________________________
Suzbijanje
1. zdrav sadni materijal
2. zdrav repromaterijal prilikom
kalemljenja
3. suzbijanje vektora tokom vegetacije
koji su prenosioci mikoplazmi
4. krčenje obolelih stabala
Savetodavac iz oblasti zaštite bilja
Mr Gordana Jovanović
R a t a r s t v o
Berba kukuruza
Kukuruz ravnomerno sazreva i ne osipa se. Vreme berbe kukuruza uslovljeno je sadrţajem vlage u zrnu.
Pri klasičnoj berbi kukuruza berba se obavlja u punoj zrelosti, kada je sadrţaj vlage sveden na nivo koji
omogućava čuvanje kukuruza u koševima. U savremenijoj proizvodnji kukuruza teţi se da se berba vrši
ranije, u tkzv. tehničkoj zrelosti. Za ovu zrelost bitno je da je zrno u takvom fizičkom stanju koje
omogućava uspešnu berbu, čuvanje i upotrebu. Smatra se da tehnička zrelost nastupa na prelazu izmeĎu
ţute i pune zrelosti, kada zrno dobije svoju prirodnu boju.
U tehničkoj zrelosti različiti hibridi imaju različit sadrţaj vlage. Vrlo rani do 15%, rani 15-20%, srednje
rani 20-25%, sredne kasni 25-30%, i kasni 30-35%. Prema tome berba kukuruza moţe da se vrši sa gore
navedenim sadrţajem vlage.
Berba kukuruza vrši se ručno ili mehanizovano. Ručna berba se obavlja na sledeće načine: istovremeno
komišanje klipa; otkidanje klipa bez komišanja u ovom slučaju komišanje se obavlja u ekonomskom
dvorištu.
Danas se sve više primenjuje mehanizovana berba kukuruza. Ona moţe da se vrši beračima sa
komišanjem i kombajnima. Berba kombajnima je najsavršeniji način berbe kukuruza.
Smeštaj i čuvanje kukuruza
Kukuruz moţe da se čuva u klipu ili zrnu. Kukuruz u klipu čuva se u koševima, a kukuruz u zrnu u
magacinima ili silosima. MeĎutim, čuvanje kukuruza u zrnu moguće je samo u slučaju oko je u njemu
sadrţaj vlage sveden na 14%.
Sušenje merkattilnog kukuruza obavlja se na temperaturi od 60 C.
Savetodavac iz oblasti ratarstva i povratsrtva
Dr Miodrag Djordjević
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________11__________________________________________
P Ĉ E L A R S T V O
Stršljen – neprijatelj pĉela
Stršljen je najveći iz porodice osa koja ţivi na našem području .U proleće, oploĎena ţenka gradi novo
gnezdo i nikada na useljava u staro.Gnezda gradi u šupljem drveću, ili zapuštenim staništima. Jaja hrane
skakavcima, dok se odrasla jedinka hrani slatkim sokovima. Ţenka osnovnu formu gnezda gradi sama,
polaţe jaja i sama podiţe ovu prvu generaciju. Prva generacija radilica preuzima svu brigu o dogradnji
gnezda i podizanju idućih generacija. U jesen iz larvi se razvijaju buduće matice i trutovi pare se, a
društvo se raspada i jedinke stradaju. Zimu preţivljavaju samo oploĎene ţenke, i ciklus se ponavlja.
Stršljenovi su ugroţena vrsta, ponegde su istrebljeni, a kako je njihova uloga u odrţavanju ekološke
ravnoteţe značajna, u nekim drţavama su uvršteni na listu ugroţenih vrsta a u nekim su zaštićeni.
Opasnost od stršljana za čoveka i ţivotinje se preuveličava,ona je manja nego što se obično iznosi sedam
uboda konja, tri za čoveka.
To je pogrešno i preuveličano u pogledu otrova stršljena, on se moţe uporediti sa otrovom drugih osa,
po sastavu nije isti, a manje je toksičan. Ubod stršljena je bolniji od uboda ose, zato što je u otrovu
stršljena više supstance koja izaziva osećaj pečenja, stršljenova ţaoka je deblja i duţa pa dopire do
dubljih delova koţe.
Ubod nije smrtonosan, osim za alergične ljude, ali ubod u predelu vrata grla traţi lekarsku pomoć.
Stršljeni su tri puta veći od pčela, I oni ih lako mogu ubiti jednim ugrizom.
Stršljeni uglavnom ubijaju odrasle članove legal i hrane se pčelinjim potomcima.Tako da pčelari mogu
izgubiti gotovo trećinu kolonije zbog učestalih napada opasnih stršljenova. Ubod kao pčelinja glavna
odbrana ne donosi previše rezultata zbog jakog oklopa. Ali, istraţivanjem je utvrĎeno da su neke vrste
pčela razvile novu taktiku celom leglu i tek u zadnji čas slete u masi na stršljena, gde nastavljaju da
vibriraju i podiţu temperaturu iznad 40 stepeni, koja je tik iznad granice tolerancije meĎu pčelama, ali
je pogubna za stršljena. Iz ulovljene pčele, stršljeni isišu sav prikupljeni nectar, a ostatkom saţvakane
pčele hrane mlade larve.
Preventivno uništavanje stršljenova u blizini pčelinjaka odnosi se na spaljivanje mogućih gnezda ili
stavljanjem plastičnih boca na pčelinjaku u koje ulijemo mešavinu soka od jabuke, sirćeta ili piva. Pčele
neće zbog odbojnog mirisa ulaziti u bocu, dok će stršljenovi namamljeni lakom hranom ući u bocu iz
koje ne mogu izaći.
Savetodavac iz oblasti voćarstva i vinogradarstva
Dipl.ing.polj.Nenad Stefanović
__________________________________________________________________________Bilten br.9
________________________________________12__________________________________________
Za sve informacije iz oblasti poljoprivredne proizvodnje moţete se obratiti
Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj sluţbi Leskovac
POLJOPRIVREDNA SAVETODAVNA I STRUČNA SLUŢBA LESKOVAC,
tel. 016/212-246, fax. 016/254-639
Savetodavna sluţba za ratarstvo i povratsrtvo
Dr Miodrag Djordjević, 064/6454731, 016/237-361
Dipli.ng. Novica Milenkovič, 064/6454734, 0167237-364
Savetodavna sluţba za voćarstvo i vinogradarstvo
Dipl. ing. Duško Jovanović, 064/6454736, 016/237-360
Dipl. ing. Nenad Stefanović, 016/212-246
Savetodavna sluţba za zaštitu bilja
Mr Gordana Jovanović, 064/6454735, 016/244-243
Dipl. ing. Mirjana Petrović, 016/212-246
Savetodavna sluţba za stočarstvo
Dipl. ing. Slavko Mladenović,064/6454732, 016/237-362