Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO

PROSTORNI PLAN KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003. DO 2023. GODINE a) PROSTORNA OSNOVA

1. Ocjena stanja-snimanje postojećeg stanja i problema u prostoru i uređenju prostora; njegova analiza i ocjena

2. Opći ciljevi prostornog razvoja, 3. Posebni ciljevi prostornog razvoja 4. Osnovna koncepcija prostornog razvoja 5. Ranjivost prostora

SKR

AĆ

ENA

VER

ZIJA

u

skla

du sa

čl.8

. sta

v 5.

Ure

dbe

o je

dins

tven

oj m

etod

olog

iji z

a iz

radu

dok

umen

ata

pros

torn

og u

ređe

nja»

, Suž

bene

nov

ine

FBiH

, br

.63/

04 o

d 12

.11.

2004

.gdi

ne

Nosilac pripreme:

VLADA KANTONA SARAJEVO Nosilac izrade: ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO Sarajevo, aprilr/ travanj 2006. godine

UVODNE NAPOMENE Zakonom o prostornom uređenju Federacije Bosne i Hercegovine, («Službene novine Federacije BiH», broj 52/02), i Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 10/04) utvrđena je obaveza izrade i donošenja Prostornog plana Kantona Sarajevo. U međuvremenu je donešen novi Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 2/06) i Kantonalni zakon o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 7/05). Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 10. jula 2003. godine donijela Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 16/03). Odlukom je utvrđeno sljedeće:

- Prostorni plan se donosi za period od 20 godina, odnosno za period od 2003. do 2023. godine;

- Plan se radi za područje Kantona Sarajevo (granice obuhvata - granice Kantona Sarajevo).

- Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana je Vlada Kantona Sarajevo; - Nosilac izrade Prostornog plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo ;

- Vlada Kantona Sarajevo posebnim aktom formira Savjet Plana sastavljen od stručnih, naučnih, javnih i drugih lica za potrebe praćenja, usmjeravanja i

utvrđivanja koncepta prostornog uređenja Prostornog plana i druge aktivnosti Razlozi pristupanju izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine su: - promjene političkog sistema i društveno-ekonomskih odnosa, - promijene administrativno političke teritorije sa novim ustrojstvom vlasti (Država BiH, entiteti, Kantoni u F BiH, Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, općine), - ratna destrukcija na svim prostornim sistemima, - stradanje i pomjeranje stanovništva velikih razmjera, - grad Sarajevo postao je glavni grad države sa novim sadržajima i funkcijama, - zakonska obaveza donošenja Plana, - ekspanzija bespravne gradnje, - preispitati usmjerenja prostornog razvoja Kantona Sarajevo u Prostornom plana u Grada Sarajeva za period 1986. do 2000. odnosno 2015. godine u odnosu na promijenjene okolnosti, - donešena je Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015.godine, - prostorno planiranje je kontinuiran proces. Ovaj Rezime se odnosi na I fazu pripreme izrade plana, Prostornu osnovu (Snimanje postojećeg stanja i problema u prostoru i uređenju prostora; njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja, Opće ciljeve prostornog razvoja, Posebne ciljevi prostornog razvoja, Osnovnu koncepcija prostornog razvoja i Ranjivost prostora) i koja, kao i sve preostale faze, prolazi kroz proceduru uključivanja javnosti i svih drugih aktera planiranja. U skladu sa obavezom da se u svim fazama pripreme i izrade dokumenata prostornog uređenja obezbjedi sudjelovanje javnosti, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo je izradio skraćenu verziju Prostorne osnove, čija je svrha da se upoznaju svi akteri planiranja sa stanjem prostornog uređenja i konceptom plana te aktivno uključivanje javnosti u dalji proces rada na izradi Plana.

2

OSNOVNI PODACI I POKAZATELJI O KANTONU SARAJEVO Obilježje Naziv 2003

Površina u km2 1.277,3

Status Kanton Sarajevo Sarajevo, glavni grad BiH, glavni grad FbiH

Administrativna organizacija Kanton obuhvata područje devet općina: Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža, Vogošća, Hadžići, Ilijaš, i Trnovo, a grad Sarajevo četiri općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad.

Pozicija Sarajevo je smješteno i formiralo se u Sarajevskoj kotlini koja se dolinom rijeke Bosne povezuje sa podunavljem i Srednjom Evropom na sjeveru, a dolinom rijeke Neretve sa Jadranskim morem i Mediteranom na jugu.

Sjeverna geografska širina između 43035' i 4407' Istočna geografska dužina između 1800' i 18038'

planinski - iznad 700 m.n.v 78% brdski – od 550-700 m.n.v 13%Reljef nizijski – do 550 m.n.v 9%do 45 76%Nagibi terena

preko 45 24%teperatura zraka 10,3ºCrelativna vlažnost 67,0 %broj dana sa padavinama >0,1mm 144broj dana sa snježnim pokrivačem >1mm 44prosječna godišnja količina padavina 1.000 do 1.200 l/m² maksimalna visina snježnog pokrivača u cm 68do 600 m.n.v kontinentalna klima

Klima (srednje godišnje vrijednosti)

preko 600 m.n.v kontinentalno-planinska Ukupno 401.696Gustina naseljenosti (st/km2) 314,5Stanovništvo do 15 godina (%) 16,5Radni kontingent (15-64 godine) (%) 70,1Stanovništvo preko 65 godina (%) 13,4Gustina naseljenosti (st/km2) 314,5Stopa nataliteta (promila) 9,7Stopa mortaliteta (promila) 8,2

Stanovništvo

Stopa prirodnog priraštaja (promila) 1,4Broj zaposlenih 86.175 Primarni sektor (%) 1,0 Sekundarni sektor (%) 29,2 Tercijarni sektor (%) 69,8

Zaposlenost

Stepen zaposlenosti stanovništva (%) 21,2Broj nezaposlenih 59.791Nezaposlenost Stopa nezaposlenosti (%) 41,0

Društveni bruto proizvod (GDP) Ukupno u hilj.USD 1.733.500 Primarni sektor (%) 1,4 Sekundarni sektor (%) 23,8 Tercijarni sektor (%) 74,8

GDP po stanovniku (GDP/pc) u USD 4.208Broj osnovnih škola 89Broj srednjih škola 38Broj studenata 32.689Broj ljekara na 1.000 stanovnika 3Broj postelja 2.243

3

BILANS POVRŠINA 2003. godina R.br. Namjena površine Površina u ha

1. Građevinsko zemljište 18.499,46 2. Poljoprivredno zemljište 46.845,92 3. Šumsko zemljište 59.141,57 4. Vode i vodne površine 400,07 5. Vodozaštitna zona 1.046,41 6. Infrastrukturni koridori 916,31

Ukupno 126.849,74 Od ukupne površine, zaštićena područja 35.354,31

INFRASTRUKTURA R.br. Infrastrukturni sistemi Dužina u km

1. Dalekovodi (35 kw, 110 kw, 220 kw, 400 kw) 392,10 2. Magistralni gasovod 56,47 3. Dužina cesta (km) 2.938,69 4. Dužine linija JPP (km) 417,795 5. Gustina cesta (m/stanovnik) 7,33 6. Gustina trasa JPP (m/stanovnik) 1,04

1. OPĆA OCJENA STANJA I MOGUĆNOSTI RAZVOJA Analiza stanja ukazuje da se u skoro svim razvojnim oblastima pojavljuju zabrinjavajuće pojave, deformiteti, uzurpacija, samovolja i da je pored ratnih nedaća i uzroka ovom stanju doprinio indolentan odnos prema događajima u Sarajevu i odsustvo društvenog i stručnog usmjeravanja i kontrole, nepoštovanja i neprovođenja zakonskih i drugih akata. Sve je ovo imalo svoje izuzetno negativne refleksije na Kanton u cjelosti, njegove ljude i prostor, sadržaj i resurse. Prostorni plan, kao razvojni dokument, neće imati pozitivne efekte, ako se od strane organa vlasti, svih političkih i stručnih institucija, javnosti i građana ne shvati potreba hitnog, korijenitog redefinisanja dosadašnjih ponašanja svih aktera koji konstituišu Kanton Sarajevo. Za opću ocjenu stanja, kao i mogućnostima razvoja, poslužiće SWOT analiza koja je sredstvo za određivanje komparativnih i kompetativnih prednosti područja i koja upućuje na razvojne ciljeve i istovremeno upozorava na ograničenja, odnosno prepreke razvoju. Suština je da ovom analizom akteri razvoja jačaju snage i mogućnosti profiliraju u ciljeve, a ograničenja i prijetnje minimiziraju ili rade na njihovom uklanajanju SNAGE

- geoprometni položaj, vitalna komunikacija sjever- jug, Podunavlja i Jadranskog mora, - glavni grad BiH u Kantonu (međunarodne cestovne, željezničke i avio veze), - prirodni resursi: pitka voda, izvorišta, podzemne i površinske vode, termo-mineralne

vode, šumsko zemljište, - stanovništvo najznačajniji faktor i akter razvoja: značajno učešće kvalifikovanog

radnosposobnog stanovništva, pozitivna stopa prirodnog prirasta kao i stopa rasta stanovništva,

- najrazvijeniji kanton u FBiH; područje koncentracije ekonomskih potencijala i privrednih djelatnosti: trgovine, industrije, saobraćaja, građevinarstva, te javne uprave, centar obrazovanja, nauke i naučno istraživačkog rada i naučno razvojnog rada, kulture, zdravstvene zaštite, ugostiteljstva, finansijskih poslovnih i drugih usluga,

4

- značajan stambeni fond, - prostorni kapaciteti društvene infrastrukture, - veoma značajna graditeljska i prirodna baština, - izvanredne komparativne i kompetetivne prednosti i vrijednosti za razvoj raznih oblika

turizma, - izgrađeni prvi dio autoputa Vc u Državi, - sistemi za kontinuiranu dobavu energije su na visokom nivou pogonske spremnosti i

dovoljnog kapaciteta, - uređena sanitarna deponija komunalnog i građevinskog otpada.

SLABOSTI

- nepovoljni terenski uslovi – konfiguracija sa velikim nagibima, klima, magla, snijeg, poplave,

- nestabilnost terena i pojava klizišta dobrim dijelom uzrokovana bespravnom stambenom izgradnjom,

- nizak stepen ikorištenosti prostornih kapaciteta za potrebe industrije - područja neopremljena: bez infrastrukture, neadekvatno snabdjevana vodom

kanalizacijom, školstvom itd - veliki dio stanovništva u stanju socijalne potrebe - visoka stopa nezaposlenosti sa izraženoom sivom ekonomijom, - nedostatak obradivog zemljišta, usitnjenost poljoprivrednog posjeda, uzurpiranost

zemljišta bespravnom gradnjom, miniranost zemljišta, - poljoprivredno zemljište sve ograničeniji resurs, - nedovoljna svijest ljudi o postojanju vlastite kulturno historijske i prirodne baštine

(identitet sa prostorom), - nepostojanje jedinstvene turističke ponude; image zemlje, - nefunkcioniranje saobraćaja poželjnom brzinom i prohodnošću i mirovanjem (parkinzi

i garaže), - samo dio željezničkog saobraćaj u funkciji, - gubici u distribuciji vode preko 70%, - rad na crno, - zagađenje starim vozilima, - neprovođenje inspekcijskih i sudskih odluka - politička organizovanost Kantona sa pozicijom Grada, - izostanak plaćanja položajne pogodnosti (rente).

MOGUĆNOSTI

- ključna geoprometna pozicija na koridoru V-c - valorizacija prirodnih resursa u funkciji razvoja niza djelatnosti: turizma, sporta,

rekreacije, proizvodnje zdrave hrane na nekvencionalan način, prehrambena industrija itd, u skladu sa postavkama održivosti,

- aktivna demografska politika, stvaranje uslova za ravnomjeran razvoj, - ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija, inkubacioni centri, tehnološki parkovi,

razvojni centri, klasteri u industriji, građevinarstvo...jačenje privatne inicijative i poduzetništva,

- dogradnja univerzitetskih kapaciteta, - izgradnja kapaciteta društvene infrstrukture usmjeriti na područja intenzivne

koncentracije stanovništva, - Sarajevo – trgovački centar BiH,

5

- maksimalno unapređenje kvaliteta i valorizacije poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i korištenje polivalentne funkcije šuma,

- zaštita i uređenje graditeljske i prirodne baštine kao značajnog faktore ukupnog razvoja,

- povećanje zaštićenih područja, - razvoj niza oblika turizma: kulturni, sportski, banjski, seoski, vjerski, zimski,

alpinističko-planinski, speleološki, poslovno-kongresni; povezivanje turizma, sporta i rekreacije sa drugim djelatnostima (obrazovanje, zdravstvo) i sistemska valorizacija svih prirodnih, kulturnih i historijskih potencijala,

- stavljanje u funkciju međudržavnog željezničkog saobraćaja, kao i uključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradski i prigradski prevoz,

- povećanje kapaciteta mreže tramvajskog saobraćaja, - izgradnja jedinstvenog saobraćajnog centra za autobusni i željeznički saobraćaj i

njegova povezanost sa aerodromom i javnin gradskim saobraćajem, - dogradnja primarne cestovne mreže na cijelom prostoru kantona, - stavljanje u funkciju uređaja za prečiščavanje - mogućnost korištenja obnovljivih vidova energije; povećanje energetske efikasnosti na

svim nivoima: proizvodnje, transporta, transformacije, distribucije i potrošnje enrgije, - dosljedna primjena principa održivosti u prirodnim, društvenim i ekonomskim

sistemima, - obezbjeđenje sahranjivanja dostupno svim općinama na području Kantona, - hidro potencijal: izvorišta, podrzemne vode, površinske, termomineralne vode, višenamjenske vještačke akumulacije. PRIJETNJE - RIZICI - nekontrolisano korištenje neobnovljivih resursa (otvaranje novih proširenje postojećih

kamenoloma), - odlazak mladih uz tendenciju starenja stanovništva (odlazak školovanih), - nepoštivanje zakona i drugih akata, uz odsustvo društvenog i stručnog usmjeravanja i

kontrole - nepoštivanje planova prostornog razvoja, - redefinisanje dosadašnjeg ponašanja svih aktera, koji konstituišu Kanton Sarajevo. - kontinuirana uzurpacija zemljišta mimo planirane namjene, a naročito na

područjimanestabilnih terena - prosječna iskorištenost smještajnih turističkih potencijala (koji su već nedovoljni) oko

13%, - miniranost zemljišta, - visoki koeficijent neravnomjernosti oticaja vodenih tokova, posebno uzvodno (Istočno

Sarajevo) - ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata, - bespravna gradnja i rad na crno, - poplave, klizišta - saobraćaj i infrastruktura ne prati rast izgradnje objekata, - nefunkcionisanje prečistača, - upotreba goriva- zagađivača u automobilima i domaćinstvima.

6

7

2. OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 2.1. POLAZNI PRINCIPI ZA DEFINIRANJE CILJEVA

• Humani razvoj – osnovna orjentacija Koncept ciljeva u punoj mjeri je komplementaran i naslananja se na koncepciju humanog razvoja, kao holističkog pristupa razvoju koji u prvi plan stavlja čovjeka, sa njegovim sposobnostima, napredak u blagostanju stanovništva, održavanje ravnoteže u prirodnoj sredini, kao i proces modernizacije institucija te društveno političkih odnosa. To je razvoj koji uključuje sve aspekte (prostorni, ekonomski, okolinski, društveni i socijalni) i sve aktere razvoja (javni sektor, privatni sektor, civilno društvo, lokalna zajednica, pojedinac); to je stalan proces širenja izbora i mogućnosti ljudi da dostignu određeni nivo blagostanja.

• Poštivanje ljudskih prava u multietničkoj sredini Univerzalna ljudska prava trebaju se ostvariti na harmonično organizovanom prostoru u sveukupnom razvojnom procesu demokracije koja se u društvu poima kao sloboda.

• Promoviranje posebnosti kvaliteta okoline i očuvanje prepoznatljivog ambijenta Štititi i valorizirati vrijednosti prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog naslijeđa. U tom smislu promovirati aktivnosti koje su bliske prirodi i čovjeku. Kroz prostorni plan afirmirati posebnost pejzaža, krajolika, tradicije, običaja, kulturnog identiteta, kao značajne faktore razvoja.

• Dostupnost materijalnih sredstava i energije Obezbijedi svakom stanovniku dostupnost svim izvorima materijalnih dobara, potrebnim za dostojan standard života (zaposlenost i drugo) bez ugrožavanja okoline, a energetsku infrastrukturu pouzdanu, bezbjednu, obnovljenu i dostupnu novim (alternativnim) izvorima, uključujući infrastrukturne sisteme za snabdijevanje vodom, energijom i dr.

• Dostupnost kulturi, obrazovanju, znanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti Svakom stanovniku pa i sa posebnim potrebama, obezbjediti pristup i korištenje društvene infrastrukture (kvaliteno obrazovanje, naučno-istraživački i stručni rad, zdravstvenu i socijalanu zaštitu itd.).

• Uključivanje stanovnika u proces planiranja Podsticanje incijativa i inventivnosti pojedinaca od strane autoriteta, borbu za ostvarenje sloboda i prava u participaciji i odlučivanju tokom procesa planiranja i provođenja planova razvoja; obavezu uključivanja nevladinih organizacija i stručnjaka, koji žive i rade u okruženju, kako bi dali doprinos razvoju.

• Formiranje novog pristupa strukturi potrošnje Neophodno je vršiti edukaciju građana putem informiranja, upotrebom javnih medija i drugih oblika uticaja na preoblikovanje društvene i pojedinačne svijesti kako bi se promjenio odnos pojedinaca i društva prema masovnoj potrošnji. Na taj način uticati na transformaciju načina razmišljanja svakog pojedinca, odnosno na formiranje novog pristupa strukturi potrošnje u smislu njenog doprinosu rješavanju okolinskih problema.

• Profiliranje prostora Kantona Sarajevo kao ambijenta unosnog (održivog i visokoprofitabilnog) poslovanja

Rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove kao i dinamiziranje ekonomskog razvoja i povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva u cilju stvaranja preduslova za: održivu i profitabilnu ekonomiju, kvalitetniju fiskalnu politiku i politiku ekonomike građevinskog zemljišta (tržišni sistem korištenja gradskog zemljišta) i jačanje produktivnih sektora i djelatnosti. Posebno mjesto treba dati nauci – kao generatoru razvoju – koja treba da bude predhodnica euroutlanskih integracija BiH, kao i razvoju naučne infrastrukture u mreži evropske naučne infrastrukture.

8

U cilju obezbjeđenja povećanja životnog standarda stanovništva, bržeg zapošljavanja, održivog i humanog razvoja potrebno je aktivnije restruktuiranje i jačanje ekonomske osnove, podizanje njene konkurentnosti, dinamiziranje ekonomskog razvoja, povećanje ukupnog domaćeg proizvoda i povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva. Razvijati ekonomiju na bazi prihvatljivih i specifičnih mogućnosti privrednih grana zasnovanih na znanosti (parkovi znanja), turizam, visokim tehnologijama u proizvodnji hrane, malim i srednjim preduzećima.

• Stvaranje ambijenta ugodnog življenja Stvarati ambijent u kome će građani Kantona Sarajevo živjeti humano, zdravo i kreativno što bi se ostvarilo podizanjem kvaliteta i standarda: pravnog sistema (usaglašavanjem i donošenjem adekvatne pravne legistlative), načina i nivoa stanovanja, vodosnabdijevanja, tehnološki kontrolisanim načinom odvoda i tretmana otpadnih voda, snabdijevanja energentima, saobraćajne dostupnosti i povezanosti, urbanog zelenila, zaštite okoline, socijalne sigurnosti, obrazovanja, zdravstva, kulture i sporta. 2.2. OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

• Profiliranje Kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole; • Unapređenje razvojnih i integrativnih funkcija Kantona Sarajevo; • Održivi razvoja bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog, kulturno-

socijalnog i prostornog aspekta; • Pretpostaviti ubrzaniji demografski, kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga

Metropolitanskog područja u odnosu na BiH u cjelini; • Reduciranje šteta u okolišu; • Usklađivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom

strukture djelatnosti. 3. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 3.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

• Demografsku veličinu Metropolitanskog područja uravnotežiti s ulogom koju Sarajevo ima kao glavni grad i osnovni razvojni centar;

• Pokloniti potrebnu pažnju obnavljanju stanovništva metropolitanskog i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa;

• Obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju;

• Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. godine.

3.2. ODRŽIVI PROSTORNI RAZVOJ I UREĐENJE

• Optimalna i racionalna organizacija, korištenje i zaštita prostora; • Bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj; • Policentrični sistem razvoja Kantona (disperzna koncentracija); • Obezbijediti uslove za kontrolisanu, plansku izgradnju, a ispitati mogućnosti saniranja

bespravne i neregulisane izgradnje i utvrđivanja mjera za njeno spriječavanje; • Racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture;

9

• Prilagođavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejsažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u Kantonu;

• Rekonstrukcija, unapređenje i razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture;

• Očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru Kantona; • Ekonomski efikasnije korištenje zemljišta; • Razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline; • Racionalno korištenje i eksploatacija voda, zaštita izvorišta, podzemnih i otvorenih

vodnih tokova; • Smanjiti štetene uticaje na prirodnu sredinu, na urbanim i vanurbanim područjima

Kantona Sarajevo; • Zaštita i uređenje graditeljskog i prirodnog naslijeđa i njegovo uključivanje u razvoj

Kantona; • Spriječavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog predhodnog zaštitnog

tretmana; • Voditi aktivnosti na nivou Kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih

resursa; • Zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda.

3.3. ODRŽIVI EKONOMSKI RAZVOJ

• Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju; • Profiliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije; • Uvođenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta; • Definisanje ekonomske kulture kao historijskog atributa samoodrživosti zajednice.

4. OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA 4.A METROPOLITANSKO PODRUČJE Model prostorne organizacije metropole i njene metropolitanske zone (dakle šire shvaćeni prostor od Kantona), je zasnovan na bazi kombinacije više poznatih koncepata za uređenje prostora iz teorije i prakse prostornog i urbanog uređenja:

• koncept osovinske urbanizacije i osovina razvoja, • koncept zrakastog sistema organizacije prostora uz klasifikaciju pravaca razvoja, • koncept organizacije prostora sa složenim prostornim cjelinama kružni razvojni prsten

sa elementima: - raskrižnih tačaka kao transportno-distributivnih centara na razvojnim pravcima

prema regionalnim centrima BiH, - priključnih tačaka za urbane elemente (metropola-jezgro, konurbacije 1, 2, 3), - centralne radne zone na potezu Semizovac, Reljevo, Butila, Vlakovo, Rakovica,

• «zelenog» planinskog okruženja za naglašen razvoj turističke privrede kroz turističke centre Pazarić, Trnovo, Pale, Olovo, Vareš i Sokolac.

10

Elemente urbane kompozicije predstavljaju metropola-jezgro (kontinuirano izgrađen prostor) i tri složene urbane kompozicije, konurbacije (I Ilijaš, Visoko, Breza, II Hadžići, Pazarić i Tarčin, III Kiseljak, Fojnica i Kreševo) koncipirane na naglašenim razvojnim-urbanim pravcima. Metropola-jezgro također nastala kao složena urbana forma na razvojnoj osovini grada istok-zapad od pet prostornih cjelina, koje su tijekom nastajanja i prijedlozima prethodnih prostornih i urbanih planova agromerirale u jedinstvenu prostornu cjelinu, ali i sa naglašenim specifičnostima svake od njih, osobito u ponudi nekih funkcija centraliteta na nivou općinskih centara. Šestu cjelinu ovog urbanog elementa čini Vogošća koji je također u fazi prerastanja u kontinuirani urbani prostor metropole-jezgre. Ono što ovoj složenoj urbanoj kompoziciji daje naglašeno ujedinjujući karakter je kružna razvojna osa, nastala od planom predviđenog i djelimično već izgrađenog autoputa, kao i mogućnosti da se u planskom periodu, u drugoj fazi njegovog razvoja izgradi «zaobilazna trasa» autoputa kao kraća veza tranzitnog saobraćaja na potezu Visoko-Kiseljak-Tarčin, čime bi se «zatvorio» krug razvojnog prstena metropole. Transportno-distributivnim tačkama na raskrižjima kruga i razvojnih pravaca prema regionalnim centrima, Sarajevo kao metropola djeluje na prostor države kao razvojni kohezioni i integrativni centar, ujedno potičući razvoj regionalnih centara Mostara, Tuzle, Zenice i Travnika. Kao slijedeći element koncepta Modela je prostor «zelenog» planinskog okruženja. To je resurs za razvoj vrlo propulzivne privredne grane turizma, sa povoljnim razvojnim mogućnostima turističkih naselja Trnova, Pala, Sokoca, Vareša, Olova, te čitavog niza sela u pojasu kontaktne zone urbanog dijela metropole i planina.

11

4.B PODRUČJE KANTONA SARAJEVO Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju:

- nasljeđeno-naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinske linearne urbanizacije,

- naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug, - na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara

(Semizovac, Rajlovac, Tarčin), te radne zone na lokalitetima Reljevo, Butila, Vlakovo, Rakovica,

- zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede, rekreacije i sporta

Kvalitetna prostorna reorganizacija metropolitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja, a značajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture, sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar – parkovi znanja), zamjene funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenom geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar, administrativno-privredni-bankarski centar, sajmišni centar, sportsko-rekreativni centar, trgovački centar, sve uz budući gradski autoput, rekonstruiranu željeznicu). Cjelovitim pristupom razvoja: sa aspekta prostorne, socijalne i ekonomske komponente, uvažava i dosljedno primjenjuje održivost razvoja kako bi Sarajevo bilo prepoznatljivo mjesto uspješnog poslovanja i ugodnog življenja u širem okruženju. Grad Sarajevo, sastavljen od četiri općine je longitudinalni grad sa centralnim sadržajima u dolini i individualnim stanovanjem na padinama. Grad se nastavlja prema sastavima rijeka i ostvaruje novi gradski centar različitih sadržaja, a time ostvaruje Sarajevu izgubljene šanse nekad planirane na području Kasarne i područjima sličnih sudbina. Olimpijski sjaj Bjelašnice i Igmana, u okviru jedinstvenog kompleksa povezanih područja općina Trnovo, Ilidža i Hadžići pretvara se u evropski zimski i ljetni turistički centar sa smještajnim kapacitetima i znatnim proširenjem skijališta uz svu obazrivost pri gradnjama koju uslovljava vodozaštitna zona i najveće bogatstvo Sarajeva pitka, mineralna i termalna voda. Prirodni fenomeni sa diverzitetom od 3.000 taksona, kao i kulturno historijsko nasljeđe su i bogatstva i obaveze očuvanja zatečenih vrijednosti. Povećanje stanovništva od 400.000 na 442.000, kao i povećanje prostornog i općeg standarda zahtjevaju dodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. Smanjenje koncentracija stanovanja, nove površine za radne aktivnosti, opremanje naselja školama, zdravstvenim ustanovama i kulturnim sadržajima su nastavak već prisutnih aktivnosti u prostoru. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja obzirom na već prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. Prostorni razvoj Kantona traži realizaciju projekta akumulacije Crne rijeke kako bi se obezbjedile nove količine pitke vode u sistemu. Bijela rijeka je rezervat postplanskog perioda. Primarna aktivnost u očuvanju okoline je izgradnja, odnosno obnova prečistača upotrebljenih voda. Oba projekta proizvodnje novih količina vode i prečišćavanje upotrebeljene ovise o ekonomskoj cijeni vode.

12

Autoput Vc, kao i priključci Kantona na isti, predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom. Aerodrom Sarajevo ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva, sa svim prednostima i manama. Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila. Stimulacije gradnji parking i garažnih prostora moraju rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraćajnicama oslobađajući ih za cirkulaciju. Alternativni energetski izvori (vjetar, sunce, termalna voda...) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. Stari grad je atrakcija i istočnjački dio dualnog identiteta Sarajeva sa stanovanjem na padinama i javnim životom u dolini. Inkorporacija turističkih sadržaja, usklađenih volumena sa mjerilom ambijenta. Magija grada koju daju objekti i ambijenti austrougarskog perioda građenja, uslovljava pažljiv odnos prema ovom vrijednom urbanom nasljeđu. Rekonstruiraju se zapušteni kompleksi poput lijeve obale Miljacke, od mosta Drvenije do mosta Vrbanja i kvadranta „B“ Marijin Dvora, i slično, u općini Centar, oslobađaju se idealizma decenija, decenijama bez ikakvih aktivnosti, nedostatak koji je doveo do potpune zapuštenosti prostora. Dio proizvodnih zona uz glavnu ulicu doživljava promjenu ka sadržajima poslovanja i gradskog centra. Marijin Dvor postaje gradski biznis centar, gradi se prvi park u Sarajevu park Betanija. Dio prostora Žuči se uređuje kao memorijalni kompleks u okviru parkovsko rekreacione zone. Historijsko tkivo grada, nasljeđe od vremena Rima do Austrije, predstavlja i područje općine Novog Sarajeva. Ovaj dio sada užeg centra grada sa poslovnim objektima, ambasadama, javnim objektima, alejama, trgovima doživljava adekvatan interes i uređenje. Koncentracija stanovništva uslovljava visoki nivo uređenja. Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora, da omogući ravnomjernije raspoređena i sredstva i uređenja, što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi grad, odvojene barijerama željeznice od centralnog tkiva grada. Ilidža je van administrativnog obuhvata grada premda predstavlja infrastrukturnu irazvojnu osnovu Sarajeva. Nastala kao banjsko lječilište sa vrhunskim evropskim parkovskim i graditeljskim nasljeđem, doživijela je devastaciju i u agresiji i nakon nje, što će predstavljati konfliktne situacije u neminovnim nastojanjima uklanjanja vizuelnog i prostornog zagađenja ovih područja. Nove privredne zone u dolini Rakovice i Vlakova, kao i postojeće ostvaruju neophodnu podlogu budućem zapošljavanju. Prisutne radne disperzne zone postaju dio ostalog tkiva uz uslove ublaženja negativnih uticaja na ostale aktivnosti u prostoru. Ilidža kao banjsko lječilište stimuliše parkovske površine i površine za sport i rekreaciju. U narednim godinama se očekuju znatne investicione aktivnosti na području Vogošće obzirom na blizinu centra Sarajeva. Gradnja prve transverzale koja povezuje autoput sa centrom Sarajeva, ujedno ostvaruje poželjnu vremensku blizinu Vogošće. Očuvanje parkovskog karaktera ove općine i blizina centra može ostvariti poželjnu atraktivnost i ujedno ublaženje pritiska na gradnje u centru Sarajeva. Prema posljednjim promjenama Urbanističkog plana, općina Ilijaš postaje najvažniji prostor individualnog stanovanja u Kantonu Sarajevo. Odvojenost dijela prostora ove općine i

13

Nišičke visoravni, kao i udaljenosti pojedinih grupa sela neminovno vodi u razvijanju podcentara koji bi ostvarili stanovništvu zadovoljenje potreba u školstvu, zdravstvu i uslužnim djelatnostima. Nišićka visoravan je uglavnom područje stočarstva i poljoprivrede. Već prisutan razvoj privrednih djelatnosti na općini Hadžići, razvija se novim površinama za privredne djelatnosti. Morfologija terena omogućuje paralelno atraktivno stanovanje i radne aktivnosti. Općina Trnovo se razvija na temelju prirodnih resursa u funkciji ruralnog razvoja, turizma, sporta i rekreacije. 4.2. STANOVNIŠTVO I NASELJA 4.2.1. Stanovništvo Broj stanovnika i gustina naseljenosti 2023.

Općina Površina u km2

Broj stanovnika

Gustina naseljenosti(st/km2)

Godišnja stopa rasta 2003-2023 (%)

Stari grad 51,4 41.000 797,7 0,4 Centar 33,0 72.000 2.181,8 0,3 Novo Sarajevo 9,9 77.000 7.777,8 0,2 Novi grad 47,2 125.000 2.648,3 0,3 Grad Sarajevo 141,5 315.000 2.226,1 0,3 Ilidža 143,4 60.000 418,4 1,2 Vogošća 72,0 23.000 319,4 0,7 Hadžići 273,0 24.000 87,9 0,9 Ilijaš 309,0 19.000 61,5 1,1 Trnovo 338,4 1.000 3,0 0,9 Kanton Sarajevo 1.277,3 442.000 346,0 0,5

Na području Kantona Sarajevo u 2023. godini planira se 442.000 stanovnika. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0,5%, i povećaće se za oko 40.000 u odnosu na 2003. godinu

4.2.2. Mreža i sistem naselja Urbano i ruralno stanovništvo 2023.

Općina urbano ruralno ukupno

Stari grad 40.300 700 41.000 Centar 71.100 900 72.000 Novo Sarajevo 77.000 0 77.000 Novi grad 125.000 0 125.000

Grad Sarajevo 313.400 1.600 315.000 Ilidža 59.470 530 60.000 Vogošća 21.480 1.520 23.000 Hadžići 11.610 12.390 24.000 Ilijaš 13.000 6.000 19.000

U 2023. godini na području Kantona Sarajevo od ukupnog broja stanovnika 95% je gradsko, urbano stanovništvo, 5% vanurbano, prigradsko stanovništvo. Od ukupnog broja stanovnika 2023. godine, na području Kantona Sarajevo u naseljima preko 50.000 stanovnika (Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža) će živjeti 74,2% stanovništva, u naseljima od 20.000-50.000 (Stari grad, Vogošća) živi 14% stanovništva.

Trnovo 210 790 1.000 Kanton Sarajevo 419.170 22.830 442.000

14

PRIVREDA 4.3.1. Privredni razvoj Predviđa se da će ukupan društveni bruto proizvod Kantona Sarajevo u 2023. godini iznosti 8.398 miliona KM. Prema planiranom broju stanovnika, to znači 19.772 KM per capita, ili 11.406 USD prema kursu USD 2003. godine ili 12.537 USD prema kursu 2004.godine. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. godini što se smatra poželjim, ali i realnim i mogućim.

15

U sagledavanju realnih i mogućih kretanja i uz dato ostvarivanje GDP-a, koji prema modelu razvoja treba generirati zaposlenost, broj zaposlenih 2023. godine iznosiće 140.000, uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31,7% i stopu nezaposlenosti od 18,6%. 4.3.2. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija, građevinarstvo, skladišta i proizvodno zanatstvo prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti) koje su ujedno i najveći korisnici prostora. Predložena koncepcija budućeg razmještaja proizvodnih zona na području Kantona Sarajevo postavljena je na osnovu sljedećih kriterija: najpovoljnijeg odnosa lokacijskih zahtjeva pojedinih grana privrede i prostornih

mogućnosti lokacija, - kompletiranjem skupa povoljnih prostornih mogućnosti lokacije kroz

povezanost sa osnovnom saobraćajnom i drugom infrastrukturom, - usmjeravanjem razmještaja pojedinih grana privrede na lokalitete koji po

svojim lokacijskim karakteristikama pružaju povoljne uslove za smještaj i razvoj,

- na lokalitetima koji pružaju mogućnost lociranja više grana privrede, prednost treba da imaju grane sa najvećim lokacijskim zahtjevima, odnosno koje imaju najmanje mogućnosti da biraju pogodne lokalitete,

interesa i ciljeva pojedinih vrsta industrije i firmi, kontinuiteta dosadašnjeg prostornog razvoja privrede.

Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadašnjim analizama privrede Kantona Sarajevo1 navedeno je 146 lokaliteta u namjeni „privreda“ (industrija, građevinarstvo, skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755,5 ha. Planirana površina proizvodnih zona iznosi 1.624,32 ha. Planirane radne zone 2023. Općine Poršina u ha Stari grad 3,06 Centar 10,69 Novo Sarajevo 8,97 Novi grad 410,62 Sarajevo 433,34 Ilidža 606,74 Vogošća 198,42 Hadžići 236,63 Ilijaš 149,19

Unutar pomenute namjene izdvajaju se: - proizvodne zone – industrija, građevinarstvo,

skladišta i proizvodno zanatstvo - privredne zone – prodajna skladišta robe, građevinskog

materijala, robni terminali, robno-transportni centri, veliki kompleksi trgovine, posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja, velikom posjetom, znatnijim opterećenjem, zatim tehnološki parkovi (namjenjen za istraživanje i razvojnovih visokih tehnologija), naučno-istraživački kompleksi, slobodne zone. Osim navedenih namjena, tu mogu biti uključene i površine predviđene za sajmišta.

Trnovo 0,00 Kanton Sarajevo 1.624,32 U 2023. godini od planiranog broja zaposlenih od toga 35% ili 49.000 u sekundarnom sektoru. U tom slučaju gustina radnih mjesta na planiranom području za proizvodne zone od 1.624,32 ha će biti 30 zaposlenih po hektaru (što nije dovoljno racionalno korištenje prostora).

1 Studija privrednih djelatnosti – I faza, Ekonomski institut Sarajevo

16

Od ukupnog broja zaposlenih u sekundarnom sektoru 45% zaposlenih bi radilo u proizvodnim zonama, a 55% u privrednim zonama uz zaposlene iz ostalih djelatnosti. 4.4. STANOVANJE I STAMBENA IZGRADNJA Na području Kantona se predviđa minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešena provedbena prostorno-planska dokumentacija. Generalno gledano, na području Grada, osnovu za razvoj funkcije stanovanja čine aktivnosti na sanaciji, rekonstrukciji i revitalizaciji najvećeg broja postojećih naselja, te podizanja kvaliteta građevinskog fonda, kako u pogledu opremljenosti, prostornog standarda, zamjene neuslovnih stambenih jedinica te stanova iz nužde, tako i u pogledu poboljšanja termičkih, zvučnih i drugih karakteristika. U okviru centralne gradske zone moguće je očekivati i postupke transformacije stambenih prostora u korist društvene infrastrukture i poslovnih sadržaja.

Osim potrebe za novim stambenim fondom, područje općine Ilidža, gdje se izrazito manifestuje problem bespravne stambene izgradnje, prvenstveno treba sanirati i rekonstruisati, kako bi ova naselja poprimila karakter urbanih sredina. Koncept organizacije površina namjenjenih sferi stanovanja, u okviru općine Hadžići predviđa maksimalno korištenje već angažovanih površina uz minimalno povećanje u zoni naselja Tarčin. Područje općine Vogošća također raspolaže sa značajnim površinama koje se mogu koristiti za potrebe stanogradnje.Općinu Trnovo odlikuje, osim niske gustine naseljenosti, ruralni karakter naseobina. 4.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

D r u š t v e n e d j e l a t n o s t i i nivo zadovoljavanja potreba stanovništva zahtjeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. Najizrazitije potrebe su za objektima pojednih kategorija kao što su mreža objekata kulture, nauke i određenih vidova socijalne zaštite, zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. Prema tome, u budućem razvoju Kantona posvetiti će se puna pažnja izgradnji ovih objekata, kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajima, tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja. Planira se intenzivniji razvoj djelatnosti od prioritetnog značaja za Kanton, kao što su: nauka, zdravstvena zaštita, kultura,visoko obrazovanje socijalna zaštita, K o m e r c i j a l n e d j e l a t n o s t i, kao najvitalnije urbane funkcije, prilagođavati će se potrebama, te kao takve pratiti prostornu distribuciju i koncentraciju stanovništva. Intenzivirati će se razvoj komercijalnih djelatnosti, a naročito u naseljima deficitarnim elementarnim sadržajima, što će doprinijeti povećanju stepena zadovoljavanja potreba stanovništva i razvijanju polifunkcionalnih urbanih struktura, koje će omogućiti racionalniju organizaciju naselja. Planira se usmjeravanje kapaciteta urbane opreme prema centrima (Stupu, Ilidži, Hadžićima, Ilijašu) i time stvarati osnovu za razvoj urbanog sistema koji će preuzimati određene pritiske na gradsko jezgro.

17

6. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE Po osnovu proizvodnih vrijednosti utvrđeno je VII bonitetnih kategorija koje se mogu grupisati u: - zemljišta prikladna za kultiviranje-proizvodna tla (I, II, III, IVa, IVb kategotija), najviše skoncentrisana u sarajevskom polju i dolini rijeke Bosne i njenih pritoka - zemljišta neprikladna za kultiviranje-zemljišta ograničena u upotrebi (V, VI, VII kategorija). Utvđeni agroekonomski potencijali u relaciji sa predviđenim oblicima zaštite (objekti prirodnog nasljeđa, vodozaštitne zone, sportsko-rekreativne zone, i sli) će se uskladiti sa mjerama zaštite tih sistema, objekata i/ili kompleksa (proizvodnja pod kontrolisanim uslovima). 7. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTE Prostornom organizacijom površina šuma i šumskog zemljišta utvrđuju se: - zaštićene šume ( površine šuma u zoni prirodnog nasljeđa, površine šuma neposredno uz objekte i komplekse (zona zaštite uz vodne površine, neposredno uz skijaške staze) s ciljem njihove zaštite i predstavljaju zonu I režima zaštite prosječne širine 100m - zaštitne šume2( površine šuma neposredno uz objekte i komplekse, šume urbanih područja, šume na ostalim površinama čija je zaštitna uloga izuzetno velika (sprečavaju erozione procese, stabiliziranje terena i sl.) - šume sa pretežno privrednom funkcijom-korištenje drvne mase i sporednih šumskih proizvoda. 4.8. KULTURNO-HISTORIJSKO I PRIRODNO NASLIJEĐE

Predlaže se nova kategorizacija postojećih prirodnih vrijednosti:

Prirodni rezervati: Rakitnica Nacionalni park: Bjelašnica, Treskavica, dioVisočice, dio Jahorine Spomenik prirode: Skakavac,Vrelo Bosne Zaštičeni pejsaž: Bentbaša, Bijambare, Ozren, Debelo Brdo, Čemerska

planina Podlipnik, dio Trebevića, dio Zvijezde, Misoča

Prirodna cjelina Bjelašnica- najveća površine šumskog i drugog zemljišta ostaju u prostornom smislu nedefinisane kako u pogledu resusra za sportsko-rekreativnu namjenu tako i za zaštitarsko-ekološku funkciju (obim i veličinu naselja, potrebnu i moguću saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu) .

Spomenik prirode Skakavac –Projekcija razvoja ove prirodne cjeline i date kategorije predviđa ukupnu površinu 1620,45 ha. Zaštičen i definiran obuhvat je dio veće cjeline Parka prirode Ozren koja se cca 1/3 površine «prelijeva» preko granica Kantona na drugi entitet.

Zaštičeni pejsaž Bijambare (obuhvat 370 ha) – urađena Valorizacija prirodnih vrijednosti, donešena Odluka o proglašenju, u toku izrada Prostornog plana posebnog područja.

2 obaveza upotrebe termina preciziranih u „Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja“

18

Prirodna cjelina Debelo brdo u kategoriji «zaštičeni pejsaž» se u odnosu na obuhvat prošle evidencije reducira po južnim i istočnim granicama ostavljajući šire okruženje naselja Blagovac,Tihovići, Ljubina za širenje i slobodan razvoj. Prirodna cjelina Trebević –ranija kategorija Šuma-park se preimenuje u kategoriju «zaštičeni pejsaž» sa primjerenim namjenama i načinom koriščenja.

Spomenik prirode Vrelo Bosne (obuhvat 625 ha.)- Područje najvećim dijelom u namjeni II vodozaštitne zone, sadrži površine graditeljske baštine (banja, hoteli, parkovi ,arheološke iskopine) te se u cjelini tretira kao jedinstveni kompleks «integralne baštine» Historijsko-memorijalni kompleks Žuč, nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije «park-šuma Žuč (1.039 ha). Područje značajno po događajima iz perioda odbrane grada, definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Obuhvata karakteristične lokalitete –utvrđenja, kote, bitke, pogibije iz perioda opsade grada, a koji se trebaju objediniti, zaštititi i urediti kao Memorijalni park, a prema posebnom «Programu spomen obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995».

Gradsko jezgro kao kulturno-historijsko područje i najznačajnija cjelina graditeljskog nasljeđa je definisano urađenim i donesenim Programom razvoja gradskog jezgra.

Ambijentalne cjeline gradskih mahala kao urbane cjeline izvan gradskog jezgra su područja naselja Bjelava, Soukbunara, Bistrika, Hrida, Mihrivoda i drugih. Ruralne cjeline predstavljaju vrijednost koja je registrovana i prezentirana razvojem seoskoig turizma i uopšte unapređenjem kvaliteta života u van gradskim područjima. 4.9. TURIZAM, SPORT I REKREACIJA 4.9.1. Turizam Bogatstvo kulturno-istorijske baštine i prirodne baštine, kružni zeleni prsten oko Sarajeva (ruralni razvoj, posebno razvoj zimskog i ljetnog turizma) pružaju široku lepezu turističke ponude tokom cijele godine. Razvoj turizma, obzirom da podrazumjeva kretanje, uvjetovan je razvojem transportne mreže. U tom smislu poseban značaj ima Koridor Vc kao glavni faktor integracije Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine u evropske saobraćajne puteve na sjeveru i sa morem i svijetom na jugu. Prostor Kantona Sarajevo ima dobre predispozicije za daleko veći razvoj turizma nego do sada, pa je turizam jedan od glavnih odrednica razvoja u prostornom planu 2003-2023. godina Temelj prirodne i kulturno-istorijske baštine pruža mogućnost za razvoj sljedećih vidova turizma:

kulturni turizam – evidentiran je 891 objekat kulturnih dobara među kojima je najveća koncentracija u općini Stari grad (289 objekata) i na općini Centar (209 objekata). Razvoju kulturnog turizma doprinosi i održavanje brojnih kulturnih i umjetničkih manifestacija svjetskog i evropskog ranga.

zimski turizam – Igman i Bjelašnica su okosnica razvoja sa ostalim planinama, Treskavica, Ozren, Zvijezda, Trebević, Nišička visoravan

seoski – će se temeljiti na postojećim gospodarstvima sa poljoprivrednom tradicijom (Nišička visoravan, Podbjelašnička sela: Dejčići, Lukomir, Šabići i dr. Tarčin,

19

Pazarić, Trnovo, Lokve), obzirom da ove zone omogućuju razvoj turizma bez dodatnog zauzimanja prostora za značajniju izgradnju

4.9.2. Sport i rekreacija Osnovni koncept sporta i rekreacije je da se Planom predviđa obezbjeđivanje sportskih objekata i prostora za masovnije uključivanje stanovnika u sportsko – rekreativne aktivnosti i njihova ravnomjernija distribucija u prostoru. Postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti u skladu sa međunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planskim rješnjem formira se mreža sportsko rekreativnih objekta i centara (Skenderija, Zetra, Otoka, Dobrinja, Ilidža), koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju Kantona i omogućavaju omasovljavanje rekretaivnog, sportskog i školskog sporta. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta (ledena dvorana, atletski kompleks, hipodrom, dvorana za male sportove) koji imaju gradski i državni značaj i mogućnost razvoja takmičarskog sporta. Za rekreativne aktivnosti posebno su značajni šumski kompleksi. Od gradskih šuma to su Park šuma Trebević, Park šuma Sedrenik, Park šuma Hum, Park šuma Zuč, Park šuma Mojmilo, Šuma park Debelo brdo, zatim parkovi Gradski park Betanija, Gradski park Sastavci i spomenici prirode Park prirode Ozren, Park prirode Treskvica, Spomenik prirode Skakavac, zaštićeni pejsaž Bijambare. Tu su i veliki prostori zelenila (Bjelašnica, Igman, Trebević, Treskavica) koji predstavljaju i prostor za rekreaciju i kategoriju specijalizovanih prostora planiranih za takmičarske sportove, koji imaju gradski, regionalni i međunarodni karakter. 4.10. SAOBRAĆAJ I VEZE Mreža cesta i ulica Mreže cesta i ulica na području Kantona Sarajevo planirana, u potpunosti, saglasno planiranim urbanim pravcima razvoja Kantona. Na pravcu istok – zapad treba naglasiti Gradsku autocestu, Južnu longitudinalu i Sjevernu longitudinalu, a transverzalnom pravcu od primarnih planiranih saobraćajnica treba izdvojiti: Prvu transverzalu, Šestu transverzalu, Dvanaestu transverzalu i „A“ transverzalu (Aerodrom – Dobrinja – Mojmilo). Od regionalnih cesta treba izdvojiti planiranu dijelom rekonstrukciju i dijelom gradnju na novoj trasi regionalne ceste Grkarica – Dejčići – Brda – Pendičići – Delijaš – Grebak, gdje će biti neophodno izmještanje trase postojeće ceste radi realizacije planirane hidroakumulacije „Crna rijeka“. Javni prevoz putnika Planirana su rješenja za zadovoljenje planiranih potreba u javnom prevozu putnika kojima se predviđa: uvođenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na primarnim pravcima razvoja, proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice, i znatno proširenje trolejbuskih, kao i uvođenje linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće.

20

Terminali Na osnovu iskazanih potreba i sagledanih prostornih mogućnosti razvoja definisane su lokacije putničkih terminala: „Saobraćajni centar“- prostor sadašnje Željezničke stanice Sarajevo, Autobuske stanice i sadašnjeg Centra pošta, koji je planiran kao centralni terminal za sve vidove javnog masovnog prevoza putnika (gradskog, prigradskog, međumjesnog i međunarodnog), kako cestovnog tako i željezničkog. Osim ovoga, najznačajnijeg, planiraju se i terminali na Ilidži, Hrasnici, Dobrinji, Čengić Vili, Austrijskom trgu, Halilovićima (depo trolejbusa, autobusa i minibusa), Rajlovcu, Jezeru, Vogošći, Stupu, Hadžićima i Ilijašu. Teretni terminali i lokacije za skladišno-pretovarnu djelatnost, kako zbog znatne složenosti u Sarajevu, tako i zbog trenutnog stanja željezničkog saobraćaja, će u daljim fazama izrade razvojne i provedbene planske dokumentacije zahtjevati izradu posebne studije. Željeznički saobraćaj U prevozu roba željeznica će biti dominantni prevoznik masovnih tereta i u domaćem tako i u međunarodnom saobraćaju. Za ovaj vid saobraćaja posebno je značajno planirano uključenje željeznice u javni prevoz putnika na pravcu Sarajevo – Tarčin - Podlugovi - Visoko. Ovo se može postići sa modernizacijom stanica i izgradnjom novih dionica. Kao dio rješenja ovoga problema planira se izgradnja željezničke pruge od sadašnje stanice putničke Sarajevo preko Hotonja do Vogošće sa spajanjem na postojeću prugu Rajlovac – Semizovac, zatim pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja, kao i planirano izmještanje „ispravljanje“ željezničke pruge od Dvora do Priboja. Vazdušni saobraćaj Kroz prognoze koje se daju baziraju se na Master planu Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Studiji saobraćaja Kantona Sarajevo - Separat zračni saobraćaj, je konstatovano da bi izgradnjom by-pass izlaza (rulnice) i upotrebom grupnih operacija došlo do povećanja kapaciteta poletno-slijetne staze, koji bi bio dovoljan za predviđenu situaciju vršnog dana u 2020-oj godini. Ovim i drugim mjerama se osigurava dovoljan kapacitet za zadovoljenje saobraćajnih potreba u standardnim uslovima funkcionisanja aerodroma u budućnosti. Veze Planirani razvoj poštanskog saobraćaja na području Kantona Sarajevo će prioritetno biti usmjeren na povećanje dostupnosti kapacitetima poštanske mreže kroz: otvoranje šalterskih pošta i izdvojenih šaltera, pomoćnnih ili mobilnih pošta, ugovornih pošta ili ugovornih šaltera,uvođenje motorizovane dostave u ruralnim dijelovima i povećati broj obilazka dostavnih rejona, uvođenje novih racionalnijih oblika transporta poštanskih pošiljaka, i sl. Razvoj telekomunikacija na Kantonu Sarajevo će biti u planskom periodu vrlo dinamičan. U oblasti fiksne telefonije koja je najrazvijenija na Kantonu Sarajevo u odnosu na druge, doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. U narednom periodu razvojem privrede i potreba fizičkih lica za globalnim komunikacijama, pored usluga govorne telefonije, sve više će biti izražena potreba za širokopojasnim pristupom i uslugama na bazi prenosa podataka. Ovakva projekcija budućnosti u oblasti telekomunikacija otvara značajne razvojne mogućnosti u okviru mreže i usluga na bazi prenosa podataka, te zahtijeva posvećivanje znatno više pažnje ovom segmentu usluga.Uvoditi će se nove generacije mobilne telefonije, a posebna pažnja će biti usmjerena na preces internetizacije u uvođenja Bosne i Hercegovine u informaciono društvo. Prema Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH u BiH će se razvijati tri programske cjeline u sferi radiotelevizije radi pokrivanja cijele teritorije BiH. Prioriteti u ovoj oblasti su: proširenje

21

postojećih kapaciteta za narasle potrebe novih javnih emitera, prelazak sa analognih na digitalne sisteme procesiranja RTV signala, što je povezano sa novim enormnim ulaganjima i obnova devastiranih kapaciteta koji će biti realizirani kroz projekat unapređenja infrastrukture i modernizacije prenosne mreže RTV signala i projekat digitalizacije TV i radio sistema. 4.11. SNABDIJEVANJE VODOM I TRETMAN OTPADNIH VODA 4.11.1. Snabdijevanje vodom Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo osiguraće se kroz budući razvoj vodovodnih sistema. Stvaranja uvjeta za izradnju akumulacije Crna Rijeka neophodno je već u prvoj fazi realizacije Prostornog plana, rezervacijom i zaštitom prostora.U daljnim fazama realizacije Plana pristupit će se projektovanju i realizaciji ostalih objekata u slivu rijeke Željeznice, te akumulacije Toplica na rijeci Lepenici i Misoča na istoimenoj akumulaciji. Projekat Zahvat na rijeci Bosni pokazao kao povoljno prelazno rješenje za osiguranje dodatnih količina vode do izgradnje Crne Rijeke. U prvoj fazi realizacije Prostornog plana nastaviti će se se izgradnja novih objekata, uređaja i prateće infrastrukture neophodne za uključenje novih količina pitke vode iz rijeke Bosne ( (Konaci II i III ). Cilj je smanjenje gubitaka na 40 % u centralnim vodovodnim sistemima. Program smanjenja gubitaka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže kao i racionalizacijom svih vidova potrošnje pitke vode. Osiguranje dodatnih količina vode za potrošače na područjima nezavisnih vododovodnih sistema Hadžića, Trnova i Ilijaša također se smatra prioritetnim. Obzirom da su osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno Polje), dolina rijeke Bosne i pravac Reljevo, Rajlovac, Briješće, za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu. Uključenje bespravno priključenih potrošaća na vodovodni sistem vršit će se nakon definiranja statusa objekata. Postojeća izvorišta pitke vode potrebno je zaštiti sukladno važećoj regulativi budući da osiguranje dodatnih količina pitke vode ne samo da ne isključuje iz sistema ni jedno od postojećih izvorišta nego, šta više, potencira značaj očuvanja zaštitnih zona izvorišta u Sarajevskom polju. 4.11.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda Stavljanje u funkciju centralnog gradskog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja. U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema nastaviti radove na razdvajanju mješovitog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnja novih kolektora i proširenje kanalizacine mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode i to Hadžičkog, Blažujskog, i Rajlovačkog prioritetno. Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja Kantona koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema treba biti nastavljena, a u skladu sa konkretnim uslovima. Neophodno je započeti izgradnju lokalnih uređaja za tretman otpadnih voda, prvenstveno za područje Vogošća i Ilijaš i na lokalitetu Dvor (Rajlovac).U narednom periodu potrebna je

22

znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda, kako zbog nivoa opremanja primjerenog urbanom području, tako i u svrhu saniranja postojećih i spriječavanja pojave novih klizišta. Kao kontinuiran zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže . Konačni cilj na urbanom području Kantona u oblasti odvodnje je dostizanje takvog nivoa da prostorna pokrivenost kanalizacionom mrežom odgovara pokrivenosti vodovodnom mrežom, u čemu je sada prisutna disproporcija. 4.11.3. Uređenje vodotoka i zaštita kvaliteta i kvantiteta površinskih voda U svrhu spriječavanja plavljenja urbanog područja na vodotocima Kantona neophodno je izvoditi regulacije i zaštitu vodotoka od stogodišnjih velikih voda. Neophodno je dovesti do poboljšanja kvaliteta i kvantiteta površinskih voda na području Kantona prikupljanjem i tretmanom otpadnih voda i uvođenja monitoringa kvaliteta vodotoka. 4.11.4. Iskorištenje vodnih snaga Sve planirane akumulacije su višenamjenske i nakon vodosnabdijevanja koje je primarno, te izravnanja proticaja, značajna namjena je i iskorištenje hidroenergetskog potencijala. 4.12. ENERGETIKA Energetske potrebe i nivoi potrošnje U skladu sa projekcijom demografskog rasta i prostornog razvoja Kantona Sarajevo, a uz uvažavanje postojećeg energetskog bilansa, mogućnosti energetskih sistema, utvrđenih mjera racionalizacije potrošnje energije, potreba za dalja istraživanja po pitanju dugoročnog usmjeravanja energije, procjenjene su globalne potrebe pojedinih oblika energije. Procjena potreba u energiji i energentima u planskom periodu 2003 – 2023 godina su date na bazi slijedećih, planiranih trendova:

- povećanje broja stanovnika za 10%( sa 401696 – 2003. god. na 442000 - 2023 god ), - povećanje broja motornih vozila za 48% ( sa 92062 - 2003.god. na 136250 – 2023

god.) - očekivanih efekata mjera racionalizacije i mjera štednje, - očekivanog porasta standarda stanovništva, - porasta udjela motornih vozila sa manjom specifičnom potrošnjom goriva, - planirano smanjenje potrošnje gasa kod KJKP "Toplane" sa 57 ,195 x 106 Nm3 u

2003 godini, na 49,7 x 106 Nm3 u 2013 godini, što iznosi cca 15%, - porast specifične potrošnje energije i energenata ( sa 8774 kWh / stanovniku u 1990

godini, na 9372 kWh/stanovniku u 2003 godini) je iznosio 7%. - Prostorni Plan predviđa značajno pomijeranje akcenta sa proizvodnog na uslužni

sektor. Razvoj elektroenergetskog sistema Razvoj elektroenergetskog sistema odvijaće se u cilju dovođenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo, povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenja gubitaka) , te povećanja instalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača, a kroz slijedeće aktivnosti:

1. intenziviranje aktivnosti na smanjenju gubitaka u prenosu i distribuciji električne energije (110 kV – prenos , od 1 – 35 kV - distribucija),

23

2. izgradnju novih 110/x kapaciteta TS : STARI GRAD, GRBAVICA, RIVERINA, BETANIJA,

3. proširenje postojećih kapaciteta TS : RELJEVO , izgradnjom transformacije 110/20/10 kV i TS Ilijaš, izgradnjom transformacije 110/20 kV,

4. zamjenu postojećih SN elektroenergetskih mreža univerzalnim kablovima , zbog jednostavnijeg vođenja i manjih gubitaka,

5. kabliranje 110 i 35 kV dalekovode u KS, da bi se smanjila ograničenja u izgradnji i smanjili štetni uticaji nadzemnog vođenja dalekovoda,

6. Razvijati organizaciju i sposobnosti menadžmenta, u skladu sa europskim trendovima

Razvoj gasnog sistema Razvoj gasnog sistema odvijaće se u cilju obezbjeđenja sigurnog i efikasnog snabdijevanja zemnim gasom, kroz dalji razvoj gasnog sistema, a kroz slijedeće aktivnosti:

1. iniciranje aktivnosti na iznalaženju optimalnog rješenja snabdijevanja zemnim gasom iz drugih izvora, u cilju povećanja sigurnosti snabdijevanja i obezbijeđenja potrebnih količina gasa, po modelu država u okružejnu(Slovenija, Hrvatska),

2. razvijanje gasnog sistema u smislu povećanja potrošnje energije u ljetnom periodu, u cilju boljeg korištenja već izgrađenih kapaciteta

3. iako, kao i prethodna tačka br 1, prevazilazi granice KS, veoma je važno pokrenuti inicijativu za formirajne podzemnog skladišta zemnog gasa što bi koristilo u pokrivanju vršnih opterećenja, i doprinjelo sigurnijem snabdijevanju ovim energentom( napuštena rudnička okna-Tuzla, Zenica),

4. uključivanje GMRS ILIJAŠ - Misoča 50/8(14,5) bar u funkciju snabdijevanja zemnim gasom područja Semizovca, Vogošće i Ilijaša. Značajno je riješiti veliki problem je napajanje zemnim gasom Vogošće, koja ima izgrađenu mrežu srednjeg i niskog pritiska, ali nema dovoljne količine zemnog gasa, zbog nedovoljnih kapaciteta primara,

5. povećanje kapaciteta gasne mreže prema općinama Ilidža i Hadžići, 6. uskalđivanje zakona, propisa i standarda sa europskim, 7. pokrenuta reforma gasnog sektora obuhvata niz aktivnosti na državnom nivou, koje u

konačnici znače sprovođenje preporuka EU - Direktive za gas i liberalizaciju tržišta, a preduslov je za integraciju u jedinstveno evropsko tržište bez administrativnih i tehničnih barijera nacionalnih država – Energetska zajednica zemalja jugoistočnbe Europe.

Razvoj centralnog toplifikacionog sistema Razvoj centralnog toplifikacionog sistema definisan je kroz aktivnosti neophodne za postizanje globalnih ciljeva, koji omogućavaju da se osiguraju pretpostavke za organizovanje pouzdanog, modernog, efikasnog i profitabilnog sistema, u obezbjeđenju funkcije javnog gradskog grijanja. Osnovni zadatak pretpostavlja:

- efektivnu i pouzdanu proizvodnju, distribuciju i transformaciju toplotne energije, - efikasnu i pravovremenu isporuku toplotne energije, - racionalno i komforno korištenje toplotne energije, - ostarivanje usluge najvišeg kvaliteta, - ispunjavanje pozitivnih očekivanja naših korisnika,. - zaštitu prirodne sredine - održavanje stabilnog energetskog sistema Kantona Sarajevo

24

- organizaciju i sposobnosti menadžmenta, u skladu sa europskim trendovima - preostali dio raspoloživih kapaciteta centralnih toplifikacionih sistema će se

iskoristiti za snabdijevanje toplotnom energijom planiranih objekata, gdje za to postoje tehničke pretpostavke i gdje je to ekonomski opravdano.

Sprovođenjem razvojnih planova (mjerenje utroška toplote, zamjena konvektora radijatorima, zamjena ručnih ventila termostatskim, kompletiranje daljinskog upravljanja i kontrole, izgradnja kogeneracijskog postrojenja itd.) očekuje se postizanje značajnih ušteda u potrebama energenata, Veoma je važno napomenuti da kotlovska postrojenja centralnog toplifikacionog sistema, predstavljaju tzv. prekidne potrošače zemnog gasa i da kao takva omogućavaju supstituciju zemnog gasa tečnim gorivima. Ovo je značajno u periodima kada dolazi do značajnog smanjenja dotoka zemnog gasa ili u periodima ekstremno niskih vanjskih temperatura, kada je moguće usmjeriti raspoložive količine gasa ka potrošačima koji nemaju mogućnost supstitucije goriva. 4.13. OKOLIŠ

Zaštite okoliša bazira se na politici i načelima održivog razvoja te na principima integralnog pristupa upravljanja okolinom. Potrebno je:

- Implementirati zakone za okolinu koji su donešeni na nivou entiteta, te donošenje iste na nivou Kantona Sarajevo

- Uspostaviti Fond za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo - Uspostaviti odgovarajući monitoring okoliša - Ojačavanje, uvezivanje i izgradnja kapaciteta institucija nadležnih za upravljane

okolinom - Uvodjenje ekonomskih poticaja tj.stimulativnih i destimulativnih mjera - Izbor i uvodjenje indikatora održivog razvoja koji su u korelaciji sa monitoringom - Načiniti katastar emisije zraka, te rješavanje problema zagađenosti zraka usljed

pogoršanja nastalog zbog značajnog povećanja saobraćaja, odnosno povećanja broja motornih vozila, pogoršanja uslova (režima) vožnje i propusta u kontroli emisije iz vozila (uglavnom stara uvezena vozila, neadekvatni tehnički pregledi)

- Razvijati, osavremeniti (modernizovati) i ojačati javni gradski prevoz - Unaprijediti stanje kvaliteta površinskih voda, korita rijeka i očuvati kvalitet

podzemnih voda i izvorišta - Smanjiti nivo zagađenja koji dolazi iz Istočnog Sarajeva i Pala rijekama

Miljackom, Dobrinjom, Kasindolskim potokom i Željeznicom - Uvesti predtretman idustrijski otpadnih voda naročito onih koje se izljevaju u

rijeku Miljacku i Bosnu - Obnova postrojenja za prečišćavanje otpadenih voda u Azićima - Produžavanje vijeka deponije Smiljevići i njeno proširenje utvrđivanje zaštitnog

pojasa oko deponije - Ugradnja prečistača za otpadne vode iz deponije Smiljevići - Uvodjenje reciklaže komunalnog otpada sa ciljem izbjegavanja i smanjenja

otpada; rješiti problem inertnog i specijalnog otpada te otpada životinjskog porijekla

25

- Načiniti program i plan aktivnosti mogućnosti spaljivanja auto-guma i drugog otpada

- Sačuvati neizgrađenost tla (posebno poljoprivrednog i šumskog), a time i biološke raznolikost, očuvati pejsažne vrijednosti te ukupna kvaliteta okoliša Kantona Sarajevo i šire, te prduprijediti nastajanje erozije i klizišta

- Očuvanje biodiverziteta i povećati učešće zaštićeni područja - Inventarizacija i valorizacija flore i faune Kantona Sarajevo - Načiniti kartu buke; zaštita od buke ostvarit će se mjerama sprječavanja nastajanja

buke, utvrđivanjem i praćenjem nivoa buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopušteni nivo

- Deminiranje svih minskih polja u Kantonu Sarajevo kao i utvrditi dali još ima i izvršiti njeno uklanjanje ostataka municije sa osiromašenim uranijumom na području «vojno remontnog zavoda» u Hadžićima a koja je korištena u ratu

- Edukacija stanovništva. 4.14. UGROŽENOST PODRUČJA 4.14.1. Minska polja Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6.000.000 m2. Procjene su da bi do 2010.godine bila očiščena sumnjiva površina (rizična površina detaljnog istraživanja) I kategorije (naselje i prostor uz naselje), ukoliko bi se sve odvijalo dosadašnjom dinamikom. Ostale dvije kategorije (II- livadske površine i III - šumski kompleksi) se obilježavaju u cilju smanjenja rizika od mina dok se ne steknu uslovi za njihovo deminiranje. 4.14.2. Ugroženost područja od ratnih dejstava, elementarnih nepogoda i

tehničkih katastrofa Ugroženost područja Kantona Sarajevo od ratnih dejstava Ukupna površina objekata vojne namjene prema izvodu iz katastara koje su dostavile općine iznosi 1.515,39 ha. Ukupna površina neperspektivnih lokacija, objekata vojne namjene trenutno iznosi oko 115ha. Kontaminirana područja izazvana ratnim dešavanjima upotrebom municije sa osiromašenim uranijom se nalaze na području Kantona Sarajevo, u općini Hadžići. Prostornim planovima obavezno se uređuju i pitanja izgradnje novih i prilagođavanje postojećih skloništa i drugih zaštitnih objekata za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara. Na području Kantona Sarajevo je evidentirano ukupno 241 sklonište, površine 41.674,85 m2, kapaciteta 37.660 osoba. Ugroženost područja Kantona Sarajevo od elementarnih nepogoda i tehničkih katastrofa Zemljotresi – Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VII° MCS. Ova vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast seizmičkog intenziteta u lošim sredinama. Ovo je relativno visoka ocjena seimičnosti kojoj treba posvetiti posebnu pažnju pri urbanom planiranju.

26

Poplave – Potrebe zaštita od poplava zahtjevaju sinhronizovanu i ubrzanu akciju na sprovođenju preventivnih planskih mjera uređenja slivnih područja rijeka na teritoriji Kantona i to: rijeke Bosne, Miljacke, Zujevine, Željeznice, Dobrinje i Tilave. Klizanje tla –Još uvijek nije napravljena sveobuhvatna detaljna evidencija zona i lokaliteta gdje postoji mogućnost pomjeranja tla, što je osnovni preduslov za preduzimanje bilo kakvih planskih mjera zaštite. Na području Kantona Sarajevo je locirano oko 767 klizišta od čega je oko 402 aktivna i 365 neaktivnih. Od ukupne površine teritorija Kantona 2,1% je nestabilan teren. Požari – Uzroci požara su veoma različiti, a javljaju se u naseljima, industrijskim zonama i šumskim kompleksima. Ostale elementarne nepogode – Ostale elementarne nepogode (vjetrovi, lavine, nanosi snijega i dr., eksplozije, kontaminacije, industrijski akcidenti (prosipanje kemikalija, požar i izgaranje sirovina koje nisu okolinski opasne, ali u slučaju požara nastaju otrovni gasovi) i sl. vezane su ili za klimatske uslove pojedinih područja, što se obrađuje u okviru odgovarajuće studije prostornog plana ili su efekti slični kao u uslovima rata pa se zaštita od njih obezbjeđuje kroz usklađivanje planskih rješenja sa potrebama zaštite od ratnih dejstava. 4.15. KOMUNALNI OBJEKTI I POVRŠINE 4.15.1. Komunalna higijena/prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada Planirana površina obuhvata proširenje deponije je sa sadašnjih 52,5 ha (sa zaštitnim pojasom), prema Urbanističkom planu (16,5 ha korisne površine-površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94,5 ha, a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023.(2030) godine. Proširenje bi obuhvatalo prostor današnjeg zaštitnog zelenog pojasa, čija granica bi se takodje trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje.

4.15.2. Pijace i tržnice (snabdijevanje) U fazi razvoja težište je na: kvalitetnom snabdjevanju svih građana na području Kantona Sarajevo uz respektiranje specifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima, što će se obezbijediti:

- izgradnja tržišno-snabdjevački centar Stup, sa pratećim sadržajima, - dugoročno rješavanje problema snabdijevanja na veliko Kantona Sarajevo izgradnjom

pijace na veliko u zapadnom dijelu Kantona (Mostarsko raskršće), - obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog

dvadesetčetveročasovnog funkcionisanja. Za dugoročne potrebe trebalo bi obezbjediti 0,27 m2/st. (ili 145.200 m2) tržno-pijačnih prostora. Značajno je naglasiti da oživljavanje privatnog vlasništva i razvoja sistema dioničarskog kapitala, povećavaju interes za izgradnju tržno-pijačnih kapaciteta. Iz navedenog proizilazi da na užem urbanom području treba u perspektivi izgraditi oko 30.000 m2 pijačnog prostora a na širem prostoru oko 20.000 m2. Prema prijedlogu lokacija za pijace na području Kantona Sarajevo u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadeset pijaca, te više tržnih centara, tržno-snabdjevačkih centara, pijaca na veliko-vele pijace.

27

Transformacija postojećih, nedovoljno opremljenih objekata pijaca i tržnica u savremene i funkcionalne objekte opremljene tehnikom i drugim raznovrsnim poslovnim sadržajima i instrumentima, približilo bi funkciju ove značajne tržišne ustanove naraslim potrebama stanovnika. 4.15.3. Groblja (Sahranjivanje) Povećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljavanja potreba do 2023. godine realiziraće se poduzimanjem sljedećih aktivnosti:

- izgradnjom novog planiranog groblja Dolac (površine oko 87,0 ha), - proširenjem groblja Bare do 2000 grobnih mjesta, - uređenjem novih parcela na groblju Vlakovo sa 12.500 grobnih mjesta u 2005.god.

na 70.400 grobnih mjesta (oko 23 ha) – prema važećem provedbenom planu, - uređenjem (infrastrukturnim, hortikulturnim, izgradnjom ili rekonstrukcijom

objekata kapela) i održavanjem (čišćenje) aktivnih i zatvorenih grobalja (Obad, Bare, Lav, Stadion, Sveti Josip, Sveti Marko).

Sva postojeća, stara groblja, iz prethodno izloženog, treba isključiti kao mogućnost za rješavanje problema obezbjeđenja novih površina za sahranjivanje, bilo radi svog statusa (zaštićena) ili zbog veličine, iskorištenosti, prirodnih uslova, položaja i sl. 5. RANJIVOST PROSTORA Ranjivost prostora je propisana novom Metodologijom koja je stupila na snagu krajem 2004. godine.

3Prema Zakonu ranjivost prostora sadrži vrijednosnu analizu uticaja posebnih djelatnosti na: - okoliš, posebno na prirodu i čovjekovu okolinu, kulturno-historijsku baštinu i prirodne

resurse, - pejzaž, posebno sa aspekta njegove prepoznatljivosti,

regionalni i urbani razvoj, sa aspekta upotrebe prostora i mogućnosti za učinkovito odvijanje posebnih djelatnosti.

3 Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uredjenja

28

29