ZAŠTITA NA RADU U ZATVORENIM PROSTORIMA NABRODU

Antunović, Ino

Master's thesis / Specijalistički diplomski stručni

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:509614

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-27

Repository / Repozitorij:

Repository of Karlovac University of Applied Sciences - Institutional Repository

Veleučilište u Karlovcu

Odjel Sigurnosti i zaštite

Specijalistički diplomski stručni studij Sigurnosti i zaštite

Ino Antunović

Zaštita na radu u zatvorenim prostorima na brodu

DIPLOMSKI RAD

Karlovac, 2020. godina

Karlovac University of Applied Sciences

Safety and Protection Department

Professional graduate study of Safety and Protetcion

Ino Antunović

Safe protocols in Enclosed space on ships

Final paper

Karlovac, 2020. godina

Veleučilište u Karlovcu

Odjel Sigurnosti i zaštite

Specijalistički diplomski stručni studij Sigurnosti i zaštite

Ino Antunović

Zaštita na radu u zatvorenim prostorima na brodu

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Dr. Sc. Vladimir Tudić, prof. v.š.

Karlovac, 2020. godina

I

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU KARLOVAC UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCES

Trg J.J.Strossmayera 9

HR-47000, Karlovac, Croatia

Tel. +385 - (0)47 - 843 - 510

Fax. +385 - (0)47 - 843 – 579

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

Studij: SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI I ZAŠTITE

Usmjerenje: ZAŠTITA NA RADU Karlovac, 2020.

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA

Student: Ino Antunović Matični broj studenta:

Naslov teme: Zaštita na radu u zatvorenim prostorima na brodu

Opis zadatka: U završnom radu cilj je bio objasniti što je zatvoreni prostor, koje su opasnosti

moguće prilikom ulaska u zatvoreni prostor, koji su postupci prilikom ulaska u zatvoreni prostor

te objasniti način spašavanja radnika u zatvorenom prostoru. U eksperimentalnom dijelu rada kroz

par stvarnih slučajeva nesreća u zatvorenom prikazat će se stvarne situacije te stvarni postupci

radnika u tim slučajevima.

Zadatak zadan: Rok predaje rada: Predviđeni datum obrane:

________________ _________________ ____________________

Mentor: Predsjednik Ispitnog povjerenstva:

Dr. Sc. Vladimir Tudić _________________________

II

PREDGOVOR

Tema ovog diplomskog rada je „ Zaštita na radu u zatvorenim prostorima na brodu. “.

Ponajprije bih se želio zahvaliti svom mentoru dr.sc. Vladimiru Tudiću, prof. v.š. što mi je

omogućio i pomogao u stvaranju ovog rada, svojim savjetima, znanjem i dobrom voljom.

Zahvalio bih se i svim kolegama i djelatnicima Veleučilišta u Karlovcu što su prema meni bili

korektni i pomagali mi na bilo koji način.

Na kraju bih se zahvalio i svojoj obitelji što me poticala i omogućila mi da ostvarim svoje ciljeve

glede svojeg obrazovanja.

VELIKO HVALA!

III

Sažetak

U radu je prikazana i opisana zaštita na radu u zatvorenim prostorima na brodu. Nadalje, opisan

je i objašnjen način na koji brodsko osoblje ulazi u zatvoreni prostor, kako se osigurava prostor,

provjere prije ulaska, mjere opreza pri ulasku i provjere po završetku posla. Također je prikazan

eksperimentalni dio u kojem je cilj bio prikazati uzroke stvarnih nesreća, te broj smrtnih

slučajeva.

Ključne riječi

Zatvoreni prostor, zaštita, brod, metode ispitivanja

Abstract

This thesis describes and shows safety protocols in enclosed space on ships. Furthermore, the

publication of the manner in which shipboard personnel enter an enclosed space is described,

how space is secured, checked before entry, equipment is mesured at entry and checked upon

completion of work. An experimental section was also presented in which the aim was to show

life accidentals and the number of deaths.

Keywords

Enclosed space, protection, boat, test metods

IV

SADRŽAJ

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA ................................................................................................................. I

PREDGOVOR .............................................................................................................................................. II

Sažetak ......................................................................................................................................................... III

SADRŽAJ .................................................................................................................................................... IV

1. UVOD ....................................................................................................................................................... 1

2. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKIH ŽIVOTA NA MORU (SOLAS) .... 2

3. MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA (IMO) .................................................................. 6

5.POSTUPCI ULASKA U BRODSKI TANK/ZATVORENI PROSTOR ................................................ 14

5.1. PROCJENA RIZIKA ...................................................................................................................... 14

5.2. ODOBRENJE ULASKA ................................................................................................................. 15

5.3. OSIGURAVANJE PROSTORA ..................................................................................................... 16

5.4. VENTILACIJA ................................................................................................................................ 17

5.5. ISPITIVANJE ATMOSFERE ......................................................................................................... 18

5.5.1. Detektori plina .......................................................................................................................... 20

5.6. PROVJERE PRIJE ULASKA ......................................................................................................... 21

5.7. MJERE OPREZA PRI ULASKU .................................................................................................... 28

5.8.PROVJERE PO ZAVRŠETKU POSLA .......................................................................................... 28

6.SPAŠAVANJE IZ ZATVORENOG PROSTORA .................................................................................. 29

7. VJEŽBE, TRENING I HITNI POSTUPCI ............................................................................................. 31

8. VJEŽBE U SLUČAJU NUŽDE ............................................................................................................. 33

9. EKSPERIMENTALNI DIO ................................................................................................................... 34

SLUČAJ 1. .............................................................................................................................................. 34

SLUČAJ 2. .............................................................................................................................................. 35

SLUČAJ 3. .............................................................................................................................................. 36

10. Statistički podaci o nesrećama u zatvorenim i ograničenim prostorima na brodu ................................ 38

11. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................... 40

11. LITERATURA ..................................................................................................................................... 43

V

12.Prilozi ..................................................................................................................................................... 45

Popis slika ............................................................................................................................................... 45

Popis tablica ............................................................................................................................................ 45

1

1. UVOD

Brod je jedinstvena cjelina složene strukture s mnoštvom malih i zatvorenih prostora.

Mnogi od tih prostora koriste se za ugradnju nekih strojeva, pohranu goriva ili tekućine, te radne

opreme. Brod ima matricu cjevovoda koja prolazi kroz svaki od njegovih dijelova, uključujući

zatvorene prostore. Zatvoreni prostor može se koristiti iz više razloga, međutim glavni problem

nastaje kada morate ući u te zatvorene prostore da biste obavili popravke ili potrebe čišćenja. [9]

Zaštita na radu pri ulasku osoblja u brodske tankove izrazito je važna, te je bitno njeno poznavanje

zbog brojnih nesreća koje su se događale jer se radnici nisu pridržavali uputa i procedura pravilno.

Nažalost, brojni incidenti koji uključuju tjelesne ozljede, gubitak života, te ostale nesreće u

zatvorenim prostorima prijavljeni su kasno zbog nepoštivanja ispravnih postupaka ulaska. Iako

brodarske tvrtke izdaju upozorenja na opasnost i pružaju odgovarajuću obuku, previše pomoraca

još uvijek umire ili je teško ozlijeđeno, te se danas slični incidenti i dalje ponavljaju. International

Maritime Organisation (IMO) želi osigurati da njeni članovi budu osigurani od bilo kakve

mogućnosti rizika ozljede na radu. IMO je nedavno izdao velik broj inicijacija oko ulaska u

brodske tankove. U većini slučajeva nesreće pri ulasku osoblja u brodske tankove su uzrokovane

zbog nedovoljnog znanja ili nepoštivanja mjera opreza. Istraživanja su pokazala da oni koji su bili

uključeni u većinu tih nesreća nisu bili pogodno trenirani, pripremljeni, nisu imali iskustva pri

ulasku u brodske tankove ili nisu bili svjesni povezanih opasnosti. Kada vidimo suradnika da se

srušio u brodskim tankovima, prirodna je reakcija da uletimo unutra i pomognemo. Nažalost, to je

jedan od glavnih uzročnika nesreća. Preko 50% radnika koji su poginuli u brodskim tankovima su

spašavali svoje suradnike koji su se našli u poteškoćama. Bitno je zapamtiti da kada se suočite sa

ozbiljnim dilemama, teško je racionalno razmišljati. Zato je bitno pripremiti se ispravno. Ne može

se pretjerano naglasiti koliko je bitna izvedba radnika prilikom procjene rizika, treninga i vježbe

pri ulasku u brodske tankove. Bolje spriječiti nego liječiti. Kako bismo smanjili mogućnost nesreće

ili incidenta, usprkos vrsti plovila, napisane upute za ulazak u brodske tankove treba uspostaviti,

te dati svim osobama koje ulaze u brodske tankove upute kojih se treba pridržavati. Nakon što se

ovi postupci provedu, nijedan ulazak se ne bi trebao omogućiti bez njihovog poštivanja.

2

2. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKIH ŽIVOTA NA

MORU (SOLAS)

SOLAS (Safety of Life at Sea) konvencija donesena je još 1914. godine na zasjedanju u

Londonu, na poticaj Britanske vlade nakon potonuća broda “Titanic”, kada je prema procjenama

poginulo između 1.490 i 1.635 osoba. [3] Konvencijom se nastoji pratiti tehnološki razvitak u

pomorstvu, a time i standardi vezani za sigurnost na brodovima. Zbog toga je SOLAS doživio više

revizija, a danas je na snazi ona iz 1974.godine. Obavezuje 141 državu svijeta, sve velike pomorske

države, a među njima i Republiku Hrvatsku (ukupno 98,47% svjetske flote). Tekst Konvencije

može se mijenjati ili nadopunjavati odlukama koje donosi Odbor za pomorsku sigurnost (MSC)

IMO-a. Konvencijom, tj. njenim prilozima, utvrđuju se tehnička pitanja izgradnje i opreme

brodova te načini pojedinih postupaka sa stajališta sigurnosti broda i ljudi na moru. Prilog

Konvencije koji sadrži tehničke odredbe podijeljen je na poglavlja a svako poglavlje sadrži veći

broj pravila.

Poglavlja su kako slijedi:

1. Opće odredbe, koje imaju tri dijela. Dio A govori o primjeni pa se Konvencija odnosi na sve

putničke brodove bez obzira na veličinu i na teretne brodove koji obavljaju međunarodna

putovanja, a veći su od 500 BT. Dio B govori o pregledima i svjedodžbama koje se izdaju na

temelju Konvencije. Drugim riječima, odredbama ovog poglavlja dato je pravo državama

ugovornicama da međusobno pregledavaju brodove ako postoji opravdana sumnja da brod ili

dijelovi njegove opreme ne udovoljavaju zahtjevima Konvencije (PSC-port state control). U

dijelu C se govori o nezgodama, a države se obvezuju provoditi istražne radnje u slučaju

pomorske nezgode.

2. 2.1 Konstrukcija i trup broda, pregrađivanje i stabilnost, strojni i elektrouređaji

2.2 Protupožarna zaštita

3. Sredstva za spašavanje (osobna sredstva, signalna sredstva, rukovanje sredstvima, vježbe

napuštanja, instrukcije )

4. Radiokomunikacije, GMDSS – Global marine safety system

3

5. Sigurnost plovidbe (uređaji na zapovjedničkom mostu, korištenje publikacija i opreme,

plovidba u ledu itd.)

6. Prijevoz rasutih tereta (BCC, IGC code)

7. Prijevoz opasnih tvari (IMDG code, tereti su klasificirani u 9 klasa: eksplozivi, plinovi,

zapaljive tekućine, zapaljive krute tvari, odnosno tvari koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive

plinove, oksidirajuće tvari, otrovne i infektivne tvari, radioaktivne tvari, korozivne tvari i ostalo.)

8. Nuklearni brodovi

9. Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti ISM kod (International safety management

code),1994.

10. Mjere sigurnosti za vrlo brze brodove (High speed craft)

11. Klasifikacijski zavodi i registri (uvjeti izdavanja svjedodžbi)

12. Dodatne mjere sigurnosti za brodove koji prevoze rasute terete (obvezuje brodove duže

od 150 m)

Poglavljem 9. brodar se obvezuje da će na brodovima kojima upravlja uspostaviti sustav

upravljanja sigurnošću i zaštitom okoliša. S tim ciljem se po prvi put obvezuje brodar, a ne

zapovjednik da uspostavi sustav upravljanja.

Odredbama pravilnika brodar je obvezan:

- utvrditi svoju politiku spram sigurnosti i zaštite okoliša s kojom moraju biti upoznate sve osobe

u radnom odnosu

- utvrditi razgraničenje odgovornosti i načine komuniciranja kompanija – brod

- imenovati osobe s posebnim ovlaštenjima unutar kompanije koji će kad god zatreba biti

dostupni (designated p.)

- osigurati dovoljan broj visokostručnih kadrova te osigurati njihovo usavršavanje po ISM kodu

- propisati radne postupke koji su od značaja za sigurnost broda i ljudi, zaštitu okoliša te u

slučaju pogibeljnih situacija

- utvrditi postupke izvještavanja i poduzimanja radnji u slučaju nezgoda ili događaja koji su u

suprotnosti sa ISM

- uspostaviti i opisati sustav održavanja broda (trup, stroj, oprema)

4

- opskrbiti brod sustavom spisa u kojem su opisani svi radni postupci ( Safety Management

Manual), ali i voditi brigu o ažurnosti spisa.

Nakon uspostavljanja sustava, on je podložan provjeri ovlaštene organizacije, ali najprije se

provjerava primjena sustava u sjedištu brodara (kompaniji) te ako su svi uvjeti zadovoljeni izdaje

se dokument ( isprava) kojom se potvrđuje njegova sposobnost da upravlja dotičnim brodom.

( Document of Compliance)

Nakon toga se može pristupiti provjeri sustava na brodu. Suglasnost se potvrđuje izdavanjem

svjedodžbe (Safety Management Certificate), ali za svaki brodarev brod posebno.

Potrebno je naglasiti da se u skladu s tipom broda ( bulk, tanker, roro) bitno razlikuje i sustav

upravljanja. Safety Management Manula je sustav spisa koji sadrži sve potrebne spise, formulare,

upute i preslike u kojima su opisani ili kojima se vode svi radni postupci na brodu vezani za sustav

ISM. Takav sustav upućuje npr. na vođenje i brigu o dokumentima, ispravama i brodskim

knjigama, postupke po ukrcaju članova posade (familirizacija), primopredaje službi, postupke u

pogibeljnim situacijama, evidencija pregleda opreme i održanih vježbi, dužnosti pojedinih članova

posade te komunikacije. Na poleđini, svaki član posade svojim potpisom potvrđuje da je upoznat

sa sustavom. Inspektori zaduženi za kontrolu provođenja sustava dužne su povremeno doći na brod

i provjeriti učinkovitost provođenja sustava. (Usmena pitanja časnicima, praktično provođenje

vježbi) Svojim dolaskom na brod inspektor je dužan donijeti i ispravke vezane za sustav spisa ako

je došlo do bilo kakvih promjena unutar sustava. [11]

Potrebno je postojanje Sigurnosnog sustava upravljanja ( Safety Managment Sistem), koji je

strukturiran i dokumentiran sustav koji omogućuje osoblju tvrtke da učinkovito provodi sigurnost

za tvrtku i politiku zaštite okoliša. SMS bi trebao pružiti upute i postupke za osiguranje sigurnog

rada broda i za zaštitu okoliša. Od tvrtki se traži uspostavljanje procedura planova i uputa,

uključujući odgovarajuće propise za ključne operacije na brodu u pogledu sigurnosti osoblja, broda

i zaštite okoliša. Nakon sveobuhvatne procjene rizika, preporučuje se tvrtki da razvije postupke i

sigurnosnu strategiju kako bi se spriječile nezgode povezane s ulaskom u zatvorene prostore. Takvi

postupci trebaju biti uključeni u ključne operacije na brodu kako bi se osigurala sigurnost osoblja

i broda.

5

Postupci koje je tvrtka razvila trebaju najmanje uključivati sljedeće:

1.Planovi i postupci za obuku uporabe opreme za ispitivanje atmosfere u takvim prostorima.

2.Raspored treninga koji treba sadržavati obuku i vježbe opasnosti za ulazak u zatvoreni prostor,

postupci ulaska i spašavanja osoba iz zatvorenog prostora.

3.Planovi i postupci za obučavanje nadležnih i odgovornih osoba u prepoznavanju, procjeni,

kontroli i uklanjanju opasnosti u zatvorenom prostoru, koristeći standarde prihvatljive upravi.

4.Planovi obuke za članove posade o sigurnosti zatvorenog prostora, uključujući upoznavanje s

brodskim procedurama za prepoznavanje, procjenu i kontrolu opasnosti povezanih s ulaskom u

zatvorene prostore. Također i postupci kojih se trebaju pridržavati tijekom svih faza ulaska u

zatvoreni prostor. Unutarnje revizije od strane tvrtke i vanjske revizije od strane uprave brodskog

sustava upravljanja sigurnošću trebale bi provjeriti jesu li utvrđeni postupci u skladu i jesu li u

skladu s gore navedenom sigurnosnom strategijom.

5.Upute o sigurnosnoj opremi koja će se koristiti u ulazu u zatvoreni prostor.

6.Hitni postupci koji uključuju evakuaciju nastradalog u zatvorenom prostoru.

6

3. MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA (IMO)

Međunarodne pomorske organizacije osnivaju se sa ciljem osnivanja i unapređivanja

djelatnosti vezane za pomorstvo, pomorsku plovidbu te iskorištavanje mora i podmorja. Ove se

organizacije mogu podijeliti u dvije velike skupine, pa je opća podjela takvih organizacija na

službene i neslužbene.

Službenim organizacijama smatraju se državne ili vladine organizacije, čije su članice države

odnosno njihove vlade. Te organizacije imaju zadaću koordinirati djelatnostima koje su od

zajedničkog značaja. Službene organizacije po svom statusu mogu biti i specijalizirane ustanove

UN-ove organizacije.

Kad se npr. govori o sigurnosti plovidbe onda takvoj organizaciji pripada Međunarodna

pomorska organizacija ( IMO), Svjetska meteorološka organizacija ( WMO) te Međunarodni

savez za telekomunikacije. Jedna od takvih organizacija, koja u manjoj mjeri zadire u pomorsku

djelatnost je i Međunarodna zdravstvena organizacija ( WHO).

Rad neslužbenih organizacija vezan je za iskorištavanje i istraživanje mora i podmorja, ali i za

djelatnost pomorske plovidbe. Neke od njih su Međunarodno udruženje ustanova za svjetionike

(IALA), Međunarodna hidrografska organizacija (IHO), zatim Međunarodna udruženja

zapovjednika pomorskih brodova, peljara itd. Kao što se može zaključiti iz naziva, rad ovih

organizacija je visokostručan, gdje se interesi organizacija često poklapaju sa interesima i

djelatnostima pojedinih državnih službi unutar država. Zbog toga se često događa da prijedlozi ili

preporuke takvih organizacija budu prihvaćene na međunarodnoj razini, u obliku izmjena ili

dopuna konvencija, a zatim na nacionalnoj (državnoj) razini budu prihvaćena u obliku zakona,

pravilnika ili uredbe.

Suradnja organizacija je nužna i ide ka ujednačavanju donošenja i primjene rješenja prihvaćenih u

pojedinim konvencijama na razinama nacionalnih zakonodavstava.

IMO ( International maritime organization), nekad se zvala IMCO, imala je pridjev savjetodavna.

Osnovana je 1958. godine, a od 1982. godine poznata je po današnjem nazivu IMO. IMO je

specijalizirana ustanova UN-a i broji 158 država članica, što čini 98,5 % svjetske trgovačke flote.

7

Organizacija se sastoji od skupštine, vijeća, tajništva i 5 odbora. Među odborima najznačajniji su

Odbor za pomorsku sigurnost te Odbor za zaštitu morskog okoliša.

Odbor za pomorsku sigurnost ( MSC-Maritime safety committee) najviše je tehničko tijelo

organizacije. Sve države članice imaju svog člana u odboru. Osnovna je zadaća odbora da razmotri

svako pitanje vezano za navigaciju, navigacijska pomagala, konstrukciju i opremu brodova,

rukovanje sa stajališta sigurnosti, pravila o sprječavanju nezgoda (sudara) na moru, rukovanje

opasnim teretima, hidrografske podatke, pomorske nezgode, spašavanje i pružanje pomoći na

moru i svako drugo pitanje vezano za sigurnost na moru. Odbor ima pravo svojom većinom

mijenjati temeljne odredbe unutar pojedinih konvencija ili dodavati nove ( npr. SOLAS). Svaki

odbor ima i pododbore, pa tako Odbor za pomorsku sigurnost ima pododbore koji se bave

pitanjima vezanim za npr. prijevoz opasnih tereta, kontejnera, pododbor za radiokomunikacije,

traganje i spašavanje (COMSAR), pododbor za sigurnost plovidbe, pododbor za konstrukciju

broda, stabilnost, vodene linije itd.

Rad cjelokupne organizacije odvija se kroz donošenje niza odluka s pravnom snagom. Najvažnije

odluke donose se u obliku međunarodnih konvencija, koje države članice ratificiraju i čije odredbe

ugrađuju u svoj zakonodavni sustav osiguravajući im primjenu i nadzor provođenja. Neke se

odluke donose u obliku rezolucija ili preporuka kojima se mogu mijenjati ili nadopunjavati

pojedine konvencije.

Najvažnije konvencije koje se tiču sigurnosti plovidbe, a koje su donošene od strane IMO-a su:

- Međunarodna konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru ( SOLAS - Int.conv.for the

safety at sea)

- Konvencija o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru ( COLREG - Int.reg.for

preventing collision at sea)

- Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova ( MARPOL - Int.conv.for

the prevention of pollution from ships)

- Međunarodna konvencija o teretnim linijam ( LL - Int.conv.on load lines)

- Međunarodna konvencija o baždarenju brodova ( TONNAGE - Int.conv.on tonnage

measurement of ships)

8

- Međunarodna konvencija o standardima uvježbavanja, stjecanja ovlaštenja i držanja straže

( STCW - Int.conv.on standards of training,certification and watchkeeping for seafarers)

- Međunarodna konvencija o pomorskom traganju i spašavanju ( SAR - Int.conv.on maritime

search and rescue). [16]

9

4. ZATVORENI PROSTOR I POVEZANE OPASNOSTI

Brodski tank ili zatvoreni prostor je prostor koji se ne koristi za svakodnevne aktivnosti i

koji ima neku od sljedećih karakteristika: ograničene otvore za ulazak ili izlazak, neodgovarajuću

ventilaciju i nije dizajniran za stalni boravak radnika. Prisutnost bilo koje od gore navedenih

karakteristika može prostor učiniti zatvorenim prostorom. Brodski popis trebao bi biti dostupan za

identificiranje svih zatvorenih prostora na brodu i trebao bi biti prikazan javno. Svaki tank ima dva

ulaza, jedan je na pramcu iliti prednjem dijelu broda, a jedan je krmi, koji se nalazi na zadnjem

dijelu broda.

Zatvoreni prostor ili brodski tank uključuje: teretni prostor, double bottoms, spremnike goriva (

tank goriva), tank balasta, tovarne pumpe, komore kompresora tereta, međuprostore, ormariće za

lance, prazan prostor, tank sivih voda, tank pitke vode, tank tehničkih voda i susjedni prostor.

Tank balasta je pretinac unutar broda ili druge plutajuće konstrukcije, koja drži vodu u spremniku,

a koja se koristi za postizanje stabilnosti plovila. Uporaba vode u spremniku omogućuje lakše

podešavanje od kamena ili željeza, koje su se koristili u starijim plovilima i prošlim vremenima.

Također olakšava posadi da smanjuje provlaku plovila kad uđe u pliću vodu privremenim

ispumpavanjem balasta. [15]

Susjedni prostor uobičajeno označava prostor koji nije pod ventilacijom ili nije provjetren. Ne

koristi se za prijevoz tereta, ali dijeli iste atmosferske karakteristike poput tanka za prijevoz tereta

te se može koristiti kao prilaz do tanka tereta.

Za identificiranje zatvorenog prostora ili brodskih tankova treba sastaviti popis prema svakom

plovilu. Svako područje na brodu koje je dulje vrijeme ostavljeno zatvoreno bez prozračivanja

mora se smatrati opasnim. Promjene u okolišu prostora koji nije označen nesigurnim također mogu

učiniti prostor nesigurnim, na primjer neuspjeh fiksne ventilacije ili migracija opasnih para iz

susjednog opasnog prostora. [9] To bi se trebalo proizvesti korištenjem procjene rizika i

10

kontinuiranog pregleda. Također treba napomenuti da iako neki zatvoreni prostori mogu biti lako

prepoznati, drugi mogu biti manje očiti, iako jednako opasni. Neki prostori mogu biti opasni samo

privremeno, možda zbog vrste tereta koji se prevozi ili zbog posla koji treba poduzeti, npr. tipka

ili gumb za raspršivanje boja u spreju.

Otvori zatvorenih prostora uglavnom su ograničeni veličinom ili mjestom. Otvori su često mali, u

promjeru možda samo 450 mm i kroz njih se teško kretati. Mali otvori otežavaju umetanje opreme

u prostor ili izvan nje, posebno spasilačke opreme kada je potrebno nekoga spašavati. Za pristup

zatvorenom prostoru mogu biti potrebne ljestve, dizala ili drugi uređaji. Bijeg iz takvog prostora

može biti vrlo težak u hitnim situacijama. [10]

Na brodovima u kojima je ulazak u zatvorene prostore ili brodske tankove neuobičajen, opasnosti

mogu biti manje predvidljive i zbog toga će im trebati povećana budnost i obuka posade. Najbolja

je praksa ne ulaziti u opasan prostor. Međutim članovi posade moraju ući u zatvoreni prostor iz

više razloga, uključujući rutinsku inspekciju spremnika ( balastni tank), provjeru je li spremnik

presušen prije utovara, čišćenje spremnika ili držača, održavanje, uključujući slikanje, popravak

itd.

U brodske tankove može se smjestiti tekuće gorivo, ulje za podmazivanje, razna biljna ulja, pitka

voda, kotlovna voda i morska voda kao vodeni balast. Tankovi se nikada ne pune do vrha jer treba

ostaviti slobodnog prostora za širenje tekućine kad joj se temperatura poveća. Prazan prostor koji

se ostavlja iznosi 2 do 5% volumena tanka. Brodskih tankova uvijek ima veći broj da bi im se tako

pojedinačni kapacitet smanjio i na taj način donekle otklonio štetan utjecaj slobodnih površina

tekućina na stabilitet broda. Svaki brodski tank ima:

- otvor za punjenje

- odušnu cijev

- cijev za sondu

11

Moguće opasnosti povezane sa zatvorenim prostorom/brodskim tankom uključuju:

1. Manjak kisika

Prihvatljivi raspon kisika u zatvorenom prostoru je između 19,5% i 23,55%. [13] Prazan tank ili

zatvoreni prostor mogu postati nedostatni kisikom ako se duže vrijeme drže zatvoreni zbog

korozije. Svi znamo da hrđanje nije ništa drugo nego proces oksidacije, na taj način se troši kisik.

Ostali čimbenici koji pridonose iscrpljivanju kisika su aktivnosti kao što su zavarivanje, sječenje

plina, bojenje, prisustvo kemikalija ili tereta koji apsorbiraju kisik, zamjena kisika drugim

plinovima poput vodika, inertnih plinova, ugljičnog dioksida ili drugih sredstava za gašenje požara

i plinova koji se oslobađaju od isparljivih tereta.

2. Atmosfera obogaćena kisikom

Budući da kisik pomaže sagorijevanju, odjeljak obogaćen kisikom uvelike povećava rizik od

požara, spontanog izgaranja i/ili eksplozije. Kisik je bezbojan, bez mirisa i nema okusa. Stoga

atmosferu obogaćenu kisikom ne mogu detektirati normalna ljudska osjetila. Kisik također ne daje

nikakve fiziološke učinke koji bi mogli upozoriti osoblje na prisustvo obogaćivanja kisikom. Neki

od čimbenika koji bi mogli dovesti do obogaćivanja kisika su curenje ili oštećena crijeva, cijevi,

ventili, prekomjerna upotreba kisika u zavarivanju, rezanje plamenom ili slični procesi.

3. Toksičnost

A) Zbog tekućeg tereta, opasnih para

To uključuje tekuću naftu i kemikalije koje se prevoze skupno. Ugljikovodični plinovi su toksični

i mogu biti prisutni u spremnicima za gorivo ili teretu koji su sadržavali naftu ili njene proizvode.

Slično tome, pare nekih kemijskih tereta, poput sumporovodika također su vrlo toksične. Prisutnost

opasnih para može učiniti prostor opasnim, čak i ako nema nedostatka kisika ili ako je prostor

obogaćen kisikom. Osoba može patiti od iritacije očiju, glavobolje ili čak ostati bez svijesti ako

udiše otrovne plinove. Veća koncentracija toksičnih plinova može uzrokovati smrt. Ti plinovi

mogu biti prisutni i u pumpnim prostorijama, međuprostorima, kanalnim kanalima ili drugim

prostorijama u blizini tanka tereta, ako je teret procurio. Zbog ogromne količine tereta u tekućem

12

stanju, u rasutom stanju i vlastitih opasnosti koje svaka od njih predstavlja, potrebno je posebno

paziti i rješavati slučajeve na pojedinačnoj razini.

B) Zbog čvrste mase

Toksična atmosfera može se razviti u teretnim prostorijama brodova koji prevoze kruto rasuti

teret zbog prirode tereta. Prilikom ulaska u takve prostore treba biti oprezan i prikladno uputiti na

deklaraciju otpremnika i međunarodni pomorski kruti rasuti teret (IMSBC).

C) Zbog opasne robe u pakiranom stanju

Teretni prostori koji prevoze opasnu robu u pakiranom obliku mogu biti izloženi otrovnoj

atmosferi zbog prirode pretovarenog tereta. U takvom scenariju trebalo bi navesti relevantne

odjeljke Međunarodnih pomorskih opasnih roba ( IMDG) i hitne postupke za brodove koji

prevoze opasnu robu ( EMS).

D) Ostali

Brodske aktivnosti poput bojenja, kemijskog čišćenja i kemijsko odstranjivanje mogu također

stvoriti opasnu atmosferu.

4. Zapaljivost

Zapaljive tekućine, plinovi ili zapaljiva prašina mogu stvoriti eksplozivnu/zapaljivu atmosferu u

zatvorenom prostoru ili tanku. Ako se zapale, to bi moglo dovesti do požara ili eksplozije. Neki

od čimbenika koji pridonose tome mogu biti prostor obogaćen kisikom, prostor u kojem se prevozi

teret koji emitira isparljive pare ili unošenje kemikalija kao što su boje u zatvorenom prostoru koji

bi učinkovito dovršio vatreni trokut.

5.Osobne ozlijede

Mogu nastati zbog skliske podloge, pada itd.

13

Slika 1. Ulazak u brodski tank

14

5.POSTUPCI ULASKA U BRODSKI TANK/ZATVORENI PROSTOR

Svi članovi posade, čak iako su ukrcaji u brodske tankove/zatvorene prostore na njihovim

plovilima rijetki, trebaju imati kontrolni popis za ulazak u zatvorene prostore, koji su dio njihovih

propisanih postupaka. Ove se preporuke ne mogu primijeniti na sva plovila i okolnosti, ali se

upotrebljavaju kao opći vodič za demonstriranje dobre prakse iz koje se mogu izraditi posebne

smjernice ili postupci.

Prilikom izrade i razvoja postupaka za ulazak u zatvoreni prostor/brodski tank potrebno je voditi

računa o procjeni rizika, odobrenje ulaska, osiguravanje prostora, ventilaciji, ispitivanje atmosfere,

provjere prije ulaska, mjere opreza pri ulasku te provjere nakon završenog posla.[8] [12] [14]

5.1. PROCJENA RIZIKA

Procjena rizika jedan je od glavnih alata za pripremu ulaza u zatvoreni prostor. Osmišljen

je da minimizira mogućnost nesreća baveći se svim aspektima unosa, identificiranjem opasnosti,

odlučivanjem kontrolnih mjera i pronalaženjem alternativa, rješenja ili sredstava za ublažavanje

rizika. Uz procjenu rizika koja se poduzima prilikom sastavljanja popisa zatvorenih prostora na

brodu, prilikom svakog ulaska u zatvoreni prostor ili brodski tank, nadležna osoba trebala bi

provesti drugu procjenu rizika. Takva procjena treba uzeti u obzir različite čimbenike kao što su

posljednji prevoženi teret, provjetravanje prostora i trebala bi se poduzeti s ciljem utvrđivanja

postoje li potencijalne opasnosti u prostoru. Procjenu treba izvesti uz pretpostavku da je prostor

koji se ispituje opasan dok se ne utvrdi drugačije. Na manjim plovilima, poput teglenica i plovila

koja posebno djeluju u lukama i oko njih, nadležna osoba i odgovarajuća oprema možda neće biti

na brodu. U takvim slučajevima ne smije se pokušavati ući u zatvorene prostore dok se ne provede

odgovarajuća procjena i ne uspostave odgovarajuće procedure. Procjenu prostora i identifikaciju

opasnosti trebalo bi obaviti čak i kad unos vrši treća strana, poput geodeta. Da bi se osigurao

siguran ulazak, procjenu rizika trebala bi provesti nadležna osoba koja bi trebala biti u potpunosti

svjesna karakteristika plovila ili posebnih okolnosti koje mogu utjecati na siguran ulazak. Postupke

15

za ulazak u zatvoreni prostor potrebno je usvojiti nakon što se provede procjena rizika i utvrde

opasnosti i njihova ozbiljnost.

Slika 2. Oznaka unosa prikazana na ulazu u zatvoreni prostor koja sažima da je dozvolu za ulazak dala

nadležna/odgovorna osoba

5.2. ODOBRENJE ULASKA

Uvijek treba imati na umu da bilo tko ima pravo odbiti ući u bilo koji odjeljak, koji dovodi

u pitanje svoju sigurnost. Ne smije se ulaziti u zatvoreni prostor/brodski tank bez odobrenja

zapovjednika ili imenovane odgovorne osobe. Odgovorna osoba znači osoba ovlaštena za dozvolu

ulaska u zatvoreni prostor i koja posjeduje dovoljno znanja o procedurama koje se moraju

uspostaviti i poštivati na brodu, kako bi se osiguralo da je prostor siguran za ulazak. Prije ulaska u

zatvoreni prostor ili tank potrebno je dobiti „Dozvolu za ulazak“. Zapovjednik ili odgovorna osoba

koja autorizira unos trebaju biti uvjerene da su udovoljeni svi uvjeti za „Dozvolu za ulazak“ i da

su uspostavljene redovite provjere za kontinuirano nadgledanje prostora prije odobrenja ulaska.

16

5.3. OSIGURAVANJE PROSTORA

Nužno je osigurati da ulaz u zatvoreni prostor bude zaštićen od slučajnog ulaska. To je

posebno važno kada su vrata ili ulaz otvoreni kako bi se omogućila prirodna ventilacija. Otvorena

vrata ili ulaz mogu se pogrešno protumačiti da je prostor siguran za ulazak, zato ulaz treba na

odgovarajući način ograditi mehaničkom zaprekom i/ili znakovima upozorenja prikazanim na

ulazu, kao i drugim istaknutim mjestima na brodu. Ako je moguće na ulazu može biti čuvar.

Prilikom pripreme prostora za ulazak, potrebno ga je izolirati zaključavanjem ili označavanjem,

kako bi se osigurala vidljivost da je prostor izvan upotrebe. To se može postići izolacijom

električnih izvora, hidrauličkih sustava, ventila, cjevovodnih sustava i postavljanjem

odgovarajućih znakova upozorenja na mjesta gdje mogu biti prisutne gore navedene kontrole.

Treba uputiti na crteže brodskih sustava kako bi se osiguralo da je izolacija apsolutna.

Slika 3. Znak upozorenja prikazan na ventilu

17

Slika 4. Znak upozorenja prikazan na upravljačkoj stanici

5.4. VENTILACIJA

Prije ulaska u brodski tank ili neki drugi zatvoreni prostor potrebno ga je dovoljno

prozračiti. Ventilacija se mora izvesti tako što se oslobodi što više otvora, najbolje sa najmanje

jednim otvorom na svakom kraju odgovarajućeg prostora. Ventilacija bi se idealno trebala izvesti

najmanje 24 sata prije ulaska. Međutim, to nije uvijek slučaj, posebno kad nije predviđen ulazak

u tank ili zatvoreni prostor. U takvim slučajevima potrebno je uložiti napore da se prostor prozrači

u maksimalnom roku, kako bi se osigurao siguran ulazak u prostor. Važno je da je provjetravanje

kontinuirano jer se može zaustaviti ponovno stvaranje opasne atmosfere nakon zaustavljanja

strujanja zraka. Ukoliko je ventilacija nedovoljna, velike su šanse za prisustvo toksičnih plinova

ili nedostatak kisika, a oba slučaja mogu biti smrtonosna za ulazak čovjeka. Ako ventilacijski

sustav ne uspije, sve osobe u zatvorenom prostoru se moraju evakuirati. Poželjno je koristiti

prisilnu ventilaciju, a ne prirodnu ako je plovilo opremljeno mehaničkim puhalom ili

ventilatorima. Prirodnoj ventilaciji može se pomoći pomoću jedra za usmjeravanje protoka zraka

u prostor. Prirodna ventilacija je najučinkovitija samo kad su otvorena barem dva pristupa

( poželjno na svakom kraju) da se omogući prolaz zraka. Važno je napomenuti da, bilo da se koristi

mehanička ili prirodna ventilacija, dovod zraka treba postaviti na područje koje će povući samo

18

svježi zrak. Bilo koji odzračeni plinovi trebaju se ispustiti izvan područja, da ne bi kontaminirali

okruženje.

5.5. ISPITIVANJE ATMOSFERE

Utvrđeno je da su nedostatak kisika i prisutnost otrovnih plinova glavni faktori nesreća u

zatvorenom prostoru. Da bi se izbjegle navedene opasnosti, mora se osigurati da je atmosfera

unutar zatvorenog prostora idealna za ulazak čovjeka. To se može postići samo mjerenjem

atmosfere. Na primjer, ako je kisik unutar zatvorenog prostora manji od 19,5% ili veći od 23,5%

ne bi se trebalo ulaziti u taj prostor. [13] Osim kisika, treba izmjeriti i prisutnost otrovnih plinova

unutar zatvorenog prostora. Članovi posade moraju znati što je potrebno izmjeriti. Na primjer,

hoćete li mjeriti išta osim kisika u prostoru koji za teret sadrži drvene palete? Ako ne znaju da su

velike šanse za prisustvo ugljičnog monoksida u prostoru koji sadrži drvene palete, kako to

izmjeriti? Članovi posada su umrli od izloženosti ugljikovom monoksidu ulazeći u teretna mjesta

koja sadrže drvene palete. Dakle, prvo što trebamo znati je koje sve toksične plinove možemo

očekivati u zatvorenom prostoru. Na primjer, na tankerima su H2S ( Hidrogen Sulfid), CO,

ugljikovodici i benzen najčešći otrovni plinovi. Poznajući svojstva tereta na brodu i svih ostalih

materijala u zatvorenom prostoru i okolo, reći će nam što treba mjeriti. Isto tako, tvrtke u svojim

SMS ( Safety Managment Sistem) manualima trebaju navesti otrovne plinove koje brodsko osoblje

može očekivati na brodu. Druga važna stvar je znati kako izmjeriti ove plinove. Na primjer, hoćete

li mjeriti plinove na srednjoj, donjoj ili gornjoj razini zatvorenog prostora? Ako izmjerite H2S na

gornjoj razini vjerojatno ćete dobiti nulu ili netočno očitanje. To je zato što je H2S teži od zraka i

uvijek će se smjestiti na dnu prostora. Ako izmjerimo ugljikov monoksid na dnu prostora dobit

ćemo nulu ili netočno očitanje, jer je CO jednake težine kao zrak i smjestit će se na sredini. Umjesto

da znamo težinu svakoga plina i zatim odlučimo gdje mjeriti, dobra je praksa provjeriti

koncentraciju plina na više razina.

Atmosfera prostora mora se ispitati pomoću pravilno kalibriranih instrumenata, prije ulaska i u

redovnim intervalima, nakon toga dok se ne završe svi radovi. Njih treba koristiti samo osoba

obučena za upotrebu opreme. Tijekom ispitivanja mora se zaustaviti prisilna ventilacija ( po

mogućnosti 10 minuta prije ispitivanja). Prema potrebi, ispitivanje prostora treba izvesti na onoliko

19

različitih razina koliko je potrebno za dobivanje reprezentativnog uzorka atmosfere u prostoru. U

nekim slučajevima može biti teško ispitati atmosferu u zatvorenom prostoru bez ulaska u prostor.

Upotreba fleksibilnih crijeva ili cijevi za mjerenje razine tekućine u tanku koji dopiru do udaljenih

područja unutar zatvorenog prostora, može omogućiti sigurno ispitivanje bez ulaska u prostor.

Treba naglasiti da zatvoreni prostor ili tank može imati odjeljke ili „džepove“ u kojima atmosfera

može biti neprimjerena. To mogu uzrokovati različiti faktori kao što su ostatci tereta ili

konstrukcija tanka, pa iako je atmosfera možda testirana i smatra se prikladnom za ulazak,

potrebno je poduzeti oprez koji, ako nije ispunjen, zahtjeva dodatnu ventilaciju i ponovno

ispitivanje atmosfere nakon odgovarajućeg intervala. [13] Često se pretpostavlja da se de-

balastiranjem spremnika uvodi puna izmjena zraka, ali ovaj postupak ne jamči sigurnu atmosferu

i još uvijek je potrebno ispitivanje. Prazan balastni tank mogao bi imati nedostatak kisika zbog

unutarnje korozije. Uredba SOLAS (XI 1/7) na primjenjivim je plovilima obvezna nositi

odgovarajući prijenosni instrument ili instrumente za ispitivanje atmosfere. Ova uredba stupa na

snagu u srpnju 2016. godine. Pri odabiru prijenosnog instrumenta za ispitivanje atmosfere za

zatvorene prostore treba se uputiti na MSC.1 / Circ 1477 (Smjernice za olakšavanje izbora

prijenosnih instrumenata za ispitivanje atmosfere za zatvorene prostore i tankove, kako to zahtjeva

SOLAS propisi XI 1/7). U rezoluciji se, između ostalih zahtjeva, navodi da instrument treba biti

sposoban za mjerenje i prikazivanje koncentracija:

-kisika

-zapaljivih plinova ili pare (% donje granice eksploziva)

-ugljičnog monoksida

-vodikovog sulfida

20

Slika 5. Ispitivanje atmosfere zatvorenog prostora

5.5.1. Detektori plina

Postoje brojne marke i modeli detektora plina koji su nam dostupni. Neki mogu otkriti

samo jednu vrstu plina, dok drugi mogu otkriti nekoliko. Neki detektori su za jednokratnu

upotrebu, sa zatvorenom baterijom, dok su neki za višekratnu upotrebu, koji zahtijevaju mijenjanje

baterije i servisiranje. Zbog široke raznolikosti detektora plina koji su nam dostupni, odgovorno

osoblje za upotrebu takve opreme treba provjeriti jesu li temeljito upoznati s vrstom detektora na

brodu te kako oni djeluju. Kako bi razumijevao postavke detektora, korisnik bi trebao razlikovati

različite alarme (npr. zvučni, vizualni, vibrirajući) tako da ih odmah prepozna. Detektor plina ne

bi trebao biti smješten u atmosferi koja sadrži plinove za koje nisu dizajnirani, jer postoji

21

mogućnost da nakon toga ne radi ispravno. Zahtjevi za ispitivanje, kalibracija, servis i zamjena

senzora će varirati ovisno o proizvođaču opreme i modelu. Preporuke proizvođača, što se tiče

održavanja, treba pratiti. Samo kompetentno osoblje treba biti uključenu u testiranje ovakve

opreme. Servis, kalibriranje i zamjena senzora treba biti zabilježena u sustav planiranog

održavanja. Baterije trebaju uvijek biti napunjene prije upotrebe. Ako je moguće, rezervne baterije

trebaju biti potpuno napunjene. Detektori bi uvijek trebali biti testirani u skladu s uputama

proizvođača prije svake uporabe. Odgovorna osoba treba nositi detektor plina sposoban za

mjerenje svih plinova na koje se može naići. Ovisno o dostupnosti, preporučeno je da svi koji ulaze

u prostor budu opskrbljeni uređajem za mjerenje kisika i zapaljivih plinova.

5.6. PROVJERE PRIJE ULASKA

Uz osiguranje i izoliranje prostora, ventilaciju i ispitivanje atmosfere, prije ulaska u

zatvoreni prostor, odnosno brodske tankove, potrebno je odrediti sljedeće:

1) Ima li dovoljno opreme za spašavanje i reanimaciju na ulazu u zatvoreni prostor?

Ako osoba u zatvorenom prostoru naiđe na poteškoće i mora se spasiti, to se mora provesti što je

brže moguće, jer je vrijeme preživljavanja u takvim okolnostima vrlo ograničeno. Konkretno, na

tankerima i drugim plovilima koja nose zapaljive proizvode, sva bi oprema trebala biti odobrenog

tipa i također biti interno sigurna. Za ubrzavanje spašavanja nužno je da sigurnosna oprema bude

lako dostupna na ulazu u prostor. To treba uključivati, ali nije ograničeno na:

-SCBA ( Self Containing Breathing Appartaus), samostalni aparat za disanje s potpuno

nadopunjenim rezervnim cilindrom

-Kolica za spašavanje ( Kolosijek za spašavanje mora biti odgovarajuće duljine i čvrstoće te biti

odvojiv u slučaju da se zaplete)

-Baklje

-Sredstva za dizanje nesposobne osobe, npr. nosila ( Slika 6.)

-Prijenosni instrument za ispitivanje atmosfere

-Oprema za reanimaciju ( Slika 6.)

22

Slika 6. Hitna oprema postavljena na ulazu u zatvoreni prostor

2) Ima li na ulasku odgovarajuća iskusna osoba?

Prije i tijekom ulaska u zatvoreni prostor potrebno je osigurati da polaznik ostane na ulazu.

Ni pod kojim se uvjetima polaznik ne smije kretati sa svoje stanice sve dok sve osobe ne izađu iz

prostora. Pod polaznikom se misli na osobu koja je prikladno osposobljena unutar sustava

upravljanja sigurnošću, održava stražu nad onima koji ulaze u zatvoreni prostor, održava

komunikaciju s onima unutar prostora i pokreće hitne postupke u slučaju da se incident dogodi.

[5]

23

Slika 7. Redoviti testovi atmosfere uzimaju se radi praćenja okoline u zatvorenom prostoru

3) Dogovoreni su komunikacijski aranžmani između čuvara i osobe koja ulazi u tank?

Načini komunikacije između osobe/a koja ulazi u rezervoar, imenovanog osoblja, nadležne osobe,

odgovorne osobe, zapovjednika, kapetana i svih relevantnih osoba u strojarnici trebaju se

uspostaviti i ispitati prije ulaska u brodski tank. Prethodno dogovoren raspored o tome koliko često

treba uspostaviti komunikaciju trebaju dogovoriti strane, kako bi se osiguralo održavanje redovite

komunikacije. Komunikacija treba biti uspostavljena odgovarajućim sredstvima, poput fizičke

komunikacije pomoću unaprijed dogovorenog broja tegljača na pokretnoj stazi ili zvučne

komunikacije pomoću ručnih radija odobrenog tipa (svojstveno sigurni na tankerima). U slučaju

da su rešetke žičane mreže, one bi trebale biti dovoljno dugačke za tu svrhu i sposobne da se čvrsto

24

pričvršćuju na kabelske snopove, ali korisnik nosača mora ih moći lako odvojiti ukoliko se

zapetljaju.

4) Postoji li siguran pristup i dovoljno osvjetljenja?

Dovoljna i prikladna rasvjeta trebala bi biti postavljena što je više moguće i tamo gdje je to

moguće. Kad god je to moguće, tijekom provjere treba osigurati prirodnu rasvjetu u spremniku

otvaranjem svih otvora za spremnike. Ako osvjetljenje u prostoru nije odgovarajuće, savjetuje se

da u prostor nosite potpuno napunjenu i odobrenu svjetiljku ili lampu.

5) Koju osobnu zaštitnu opremu treba koristiti?

Potrebna osobna zaštitna oprema razlikuje se od slučaja do slučaja. To je zato što ovisi o procjeni

rizika koja će biti različita za svaki ulaz u zatvoreni prostor, odnosno brodski tank. Osnovna

oprema (sve mora biti odobrenog tipa) može uključivati:

-tvrdi šešir, s remenom za bradu

-rukavice

-naočale/zaštitne naočale

-zaštita za uho, sluh

-sigurna svjetiljka

-zaštitna obuća

-kombinezoni (zaštitna odjeća)

-ELSA ( Emergency Life Support Apparatus) uređaj za podršku u hitnim slučajevima,

EEBD ( Emergency Escape Breathing Device) ili drugi uređaj za disanje u slučaju nužde.

Dizajnirani su tako da omoguće bijeg iz opasnog okoliša pružajući ograničenu opskrbu zrakom

koji se dovodi preko plastične haube ili maske. Treba imati na umu da se ti uređaji ne smiju koristiti

kao sredstvo koje omogućuje ulazak u zatvoreni prostor jer je njegova namjena omogućiti

korisniku siguran izlaz iz prostora ako u atmosferi nedostaje kisika ili su ispušteni opasni plinovi.

-Oprema za osobni nadzor plina ( Personal Gas Monitoring Equipment), ova je oprema dizajnirana

samo za osobnu upotrebu; pružiti upozorenje protiv nedostatka kisika, otrovnih plinova i

eksplozivnih atmosfera dok je nosilac u prostoru. Oprema za osobni nadzor plina ne smije se

koristiti kao sredstvo za utvrđivanje je li prostor siguran za ulazak.

25

Slika 8. ELSA oprema u uporabi 1

Slika 9. ELSA oprema u uporabi 2

26

Slika 10. EEBD ( Emergency Escape Breathing Device)

Ako se atmosfera u zatvorenom prostoru nakon ispitivanja klasificira kao nesigurna ili sumnjiva,

u taj prostor treba ući samo onda kada ne postoji praktična alternativa. Ovo bi trebalo biti samo za

daljnja ispitivanja, bitan rad, sigurnost života ili sigurnost broda. Uređaj za disanje uvijek treba

nositi tijekom takvog ulaska, a broj osoba koje ulaze u prostor treba svesti na minimum koji je

potreban za obavljanje posla.

Oprema za disanje može biti glomazna te ograničavati i smetati u kretanju u prostoru. Prije nego

što je ulazak dozvoljen, treba provjeriti kako bi se osiguralo da je ulaz s aparatima za disanje

moguć i da nema poteškoća u kretanju unutar prostora ili spašavanju ugrožene osobe iz prostora.

Svi članovi posade trebaju biti osposobljeni za uporabu aparata za disanje. To se može osigurati

izvođenjem redovitih sigurnosnih vježbi i uključivanjem u postupke obuke na brodu. Kad

odgovorna osoba raspoređuje osoblje za ulazak, treba uzeti u obzir sposobnost korištenja aparata

za disanje. Nadležna/odgovorna osoba i osoba koja nosi aparate za disanje trebale bi provesti

potpune presonske preglede u skladu s uputama proizvođača. Treba imati na umu da se tijekom

korištenja aparata za disanje u stresnim hitnim situacijama potrošnja zraka uvelike povećava, a

time se smanjuje i trajanje dostupnog zraka.

27

6) Postoji li dozvola za rad (Permit to work)?

Za svaki zatvoreni ulaz u prostor treba popuniti Dozvolu za rad ( enclosed space entry permit), jer

služi i za provjeru i za zapis da su sve potrebne mjere pravilno izvedene i da postoje na mjestu

predviđenog unosa. Kopija dozvole mora biti postavljena izvan ulazne točke. Dozvola mora biti

što je više relevantnija i točnija. Po isteku dozvole sve bi osobe trebale napustiti prostor, a ponovni

ulazak ne smije se izvršiti dok se ne izda novo dopuštenje. Sve dozvole trebaju popuniti i potpisati

sve odgovarajuće zainteresirane strane.

Stavke koje bi „Dopuštenje za rad“ trebalo obuhvatiti: (dodatne točke mogu se dodati za specifične

prostore koji se unose po potrebi)

-Lokacija, vrsta posla, detalji posade koja sudjeluje, odgovorna osoba, prisustvo i rok važenja

dozvole (nikada ne smije biti duže od 24 sata).

-Priroda i rezultati izvršenih preliminarnih ispitivanja i poduzete mjere kako bi se rizik minimizirao

i posao učinio sigurnim.

-Pojedinosti ventilacije i potvrda da će se kontinuirana ventilacija održavati.

-Rezultati ispitivanja atmosfere.

-Pojedinosti o opremi za spašavanje i oživljavanje.

-Potvrda da svo osoblje nosi ispravnu osobnu sigurnosnu opremu odobrenih tipova, uključujući

potvrdu ispitivanja opreme i da je relevantno osoblje kompetentno u njihovoj uporabi ( npr. uređaji

za disanje). Treba imati na umu da se pri korištenju aparata za disanje u stresnim izvanrednim

situacijama potrošnja zraka uvelike povećava, a time se smanjuje i trajanje dostupnog zraka.

-Prostor i pristup osvjetljeni su što je više moguće.

-Odgovarajući komunikacijski sustav uspostavljen između svih uključenih strana.

28

5.7. MJERE OPREZA PRI ULASKU

1.Osigurajte da je prostor dobro osvjetljen

2.Uvijek nosite pravu osobnu zaštitnu opremu. Ni u jednom trenutku, dok ste u zatvorenom

prostoru ne smijete ukloniti nijedan dio zaštitne opreme.

3.Prozračivanje treba nastaviti tijekom razdoblja u kojem je prostor zauzet i za vrijeme

privremenih pauza. Atmosferu treba ponovno ispitati prije ponovnog ulaska nakon odmora. U

slučaju kvara ventilacijskog sustava, sve osobe u prostoru trebale bi odmah otići.

4.Atmosferu treba povremeno testirati dok je prostor zauzet, a osobe treba uputiti da napuste

prostor ako dođe do pogoršanja uvjeta ili ako se oglasi alarm na osobnom detektoru plina.

5.Komuniciranje redovito prema dogovoru.

6.Ako se razvije opasnost ili se bilo koje osoblje u prostoru osjeti nepovoljno, rad u prostoru treba

zaustaviti i provesti novu procjenu, uključujući izdavanje nove „Dozvole za rad“ ( Permit to work).

7.U hitnim slučajevima treba podići odgovarajući alarm. Ni pod kojim uvjetima polaznik ne smije

ući u prostor.

5.8.PROVJERE PO ZAVRŠETKU POSLA

1.Po završetku posla, u cijelosti ili po isteku dozvole za taj dan, odgovorna osoba treba osigurati

da svo osoblje i oprema budu izvan prostora.

2.Pristup prostora treba osigurati od ulaska nedozvoljenim osobama.

3.Dozvolu za rad treba popuniti i potpisati.

4.Svi sustavi koji su bili zaključani ili isključeni, treba ih obnoviti i uključiti.

29

6.SPAŠAVANJE IZ ZATVORENOG PROSTORA

Ako je potrebno spašavanje, obično je stražar koji je na ulazu u zatvoreni prostor taj koji

će obavijestiti službenika na straži o izvanrednoj situaciji. Trebao bi se oglasiti opći alarm, kako

bi se mogla okupiti posada za spašavanje. Članovi posade za spašavanje uzet će osobnu zaštitnu

opremu te pripremiti aparate za disanje. U idealnom slučaju sva potrebna oprema za spašavanje bi

trebala biti već na ulazu u prostor. Nitko ne smije ulaziti u zatvoreni prostor dok se atmosfera ne

provjeri te se utvrdi da je sigurno. Da bi spašavanje bilo učinkovito, posada mora posjedovati

ispravnu opremu te biti dobro uvježbana. Treba održavati redovne vježbe, kako bi se izbjegla

neželjena iznenađenja tijekom stvarne nužde.

Ako je onesviještena žrtva u zatvorenom prostoru:

-mora se pretpostaviti da je atmosfera u prostoru opasna i spasilačka ekipa može ući samo ako

nose aparat za disanje

-osoblje ne mora ući u zatvoreni prostor, osim ako nije obučeni član spasilačkog tima

-treba pozvati pomoć i obavijestiti zapovjednika

-žrtvu treba spojiti na aparat za disanje što je prije moguće

-ozlijeđenog treba što prije premjestiti u najbliži sigurni prostor izvan zatvorenog prostora, osim

ako njegove ozljede nisu preozbiljne te je život ugrožen.

Sljedeća tablica sadrži vodič o vremenu spašavanja. To se temelji na scenariju gdje je brod pravilno

opremljen, a posada je dobro izvježbana za spašavanje u zatvorenom prostoru. Usprkos tome,

prolazi gotovo sat vremena prije nego što žrtva dođe do brodske bolnice. Loše opremljenoj i

nespremnoj ekipi trebat će znatno duže da oporave žrtvu.

30

Tablica 1. Vrijeme spašavanja unesrećene osobe [13]

Prolazak vremena Aktivnost Trajanje

0 – 03 min Dolazi do incidenta u zatvorenom prostoru i poziva se

spasilačka ekipa

03 min

03 – 13 min Na mjesto događanja dolazi spasilačka ekipa

10 min

13 – 23 min Spasilački tim se povećava i priprema se za pokretanje

spašavanja

10 min

23 – 38 min Spasilački tim dolazi do žrtve

15 min

38 – 53 min Povrijeđeni je prevezen i dolazi u brodsku bolnicu 15 min

31

7. VJEŽBE, TRENING I HITNI POSTUPCI

SOLAS uredba III/19 propisuje obvezu da članovi posade moraju sudjelovati na vježbama

za ulazak u zatvoreni prostor te vježbama za spašavanje barem jednom u dva mjeseca.

Vježbe za ulazak u zatvorene prostore i vježbe za spašavanje treba planirati i provoditi na siguran

način, uzimajući u obzir, prema potrebi, smjernice dane u preporukama koje je razvila organizacija

kako je usvojeno rezolucijom A.1050 (27). [5]

Svaka vježba za ulazak u zatvoreni prostor i spašavanje uključuje:

-provjeru i uporabu osobne zaštitne opreme potrebne za ulazak

-provjeru i uporabu komunikacijske opreme i postupaka

-provjeru i uporabu instrumenata za mjerenje atmosfere u zatvorenim prostorima

-provjeru i uporabu opreme i postupaka za spašavanje

-upute za prvu pomoć i tehnike oživljavanja

Ove će vježbe pomoći u procjeni jesu li unaprijed definirani planovi za slučaj izvanrednih stanja i

utvrditi koliko su učinkovite s različitim scenarijima. Treba ih učiniti što realnijim, korištenjem

odgovarajućih prostora na kojima je moguće da se dogode takvi incidenti. Važno je zapamtiti da

svako plovilo može imati svoje jedinstvene probleme ili karakteristike koje mogu utjecati na akciju

spašavanja, pa svi postupci moraju biti specifični za plovilo. Da bi se dodala realnost, kao žrtvu

treba koristiti lutku od procijenjene težine i veličine. Sve vježbe moraju biti snimljene na

odgovarajući način. Ako se kompletni skup, vježba ili trening ne održi u zakazano vrijeme, u

dnevnik se upisuju okolnost i opseg održavanja vježbi ili treninga. Svakom članu posade dat će se

upute o rizicima povezanim sa zatvorenim prostorima i o postupcima na brodu za siguran ulazak

u takve prostore. Takve upute trebaju pomoći članovima posade u prepoznavanju primjenjivih

prostora i njihovih povezanih problema, uključujući i prirodu aktivnosti koje mogu prouzrokovati

prisutnost nesigurne atmosfere.

32

Slika 11. Vježba za ulazak u zatvoreni proctor 1

Slika 12. Vježba za ulazak u zatvoreni prostor 2

33

8. VJEŽBE U SLUČAJU NUŽDE

U slučaju nužde posada mora obavljati postupke za slučaj nužde, koji detaljno opisuju kako

odgovoriti na situaciju. Nitko ne smije ulaziti u prostor za koji se sumnja da je atmosfera narušena

bez poduzimanja mjera opreza za vlastitu sigurnost. Ako to ne učinite, ugrozit će se život osobe

koja ulazi regulirati atmosferu ili neki drugi problem te će mu se smanjiti šanse za preživljavanje.

Do mnogih smrtnih slučajeva je došlo kao rezultat pokušaja spašavanja osoba u zatvorenim

prostorijama bez poduzimanja odgovarajućih mjera opreza. Ni pod kojim uvjetima čuvar ne smije

ući u prostor. Nakon što pomoć stigne, treba procijeniti situaciju i primijeniti plan spašavanja. Ako

je ozlijeđena osoba u nesvijesti, mora se pretpostaviti da atmosfera u prostoru nije sigurna i

spasilačka ekipa ne smije ući ako nema odgovarajući sigurnosnu opremu, uključujući aparat za

disanje. Polaznik bi trebao ostati izvan prostora u svakom trenutku, kako bi se osigurala sigurnost

onih koji ulaze u prostor kako bi pomogli unesrećenoj osobi.

Sljedeće upućuje na neka područja koja trebaju biti obuhvaćena planovima za slučaj nužde:

-Sustav i dužnost osoba koje djeluju u okviru plana za slučaj nužde, uključujući raspoređivanje

dužnosti na pojedine timove za hitne slučajeve.

-Postupci za komunikaciju, uključujući signale za slučaj nužde između svih okupljenih strana.

-Dostupnost potrebne opreme, uključujući planove plovila.

-Kontrolni popisi kako bi se osiguralo prisustvo svih relevantnih aspekata.

-Način na koji se brod povezuje s vanjskim stranama, uključujući obalnu stražu, obalne vlasti i

medije.

34

9. EKSPERIMENTALNI DIO

Sljedeću studiju slučaja izdao je MAIB ( Agencija za istraživanje pomorskih nesreća –

Marine Investigation Branch).

SLUČAJ 1.

Teretni brod koji je registrirano težak 12.000 tona, kojim upravljaju britanski časnici, bio

je na putu za Veliku Britaniju. Otkriveno je da loživo ulje broda sadrži vodu, a prilikom pretrage

za pronalaženje uzorka otvoreni su i pregledani spremnici. Glavnog inženjera, koji obavlja

inspekciju, pronašao je stražar s nogama ispruženim iz šahta spremnika. Izvađen je iz spremnika i

prva pomoć je izvršena odmah, ali bez uspjeha. Patolog koji je obavljao obdukciju potvrdio je da

je uzrok smrti nastao zbog nedostatka kisika i izloženosti uljima.

Zapažanja:

1.Nije korišteno prisilno provjetravanje spremnika.

2.Nisu izvršeni testovi na atmosferi spremnika jer je baterija brojila kisika bila ravna.

3.Nijedna druga osoba nije bila prisutna na ulazu u tank.

4.Aparati za disanje nisu bili dostupni.

Zabrinjavajuće je da časnici koji bi trebali biti svjesni zahtjeva za siguran ulazak u prostore ne

provode osnovne provjere i ne poduzimaju potrebne mjere opreza. [4]

35

SLUČAJ 2.

Teretni brod s teretom od 996 tona registriranog tereta bio je usporedno u luci i počeo je

iskrcavati svoj teret drva. Drvo se sastojalo od rezanog trupca tvrdog drva duljine oko 3 metra te

promjera 30 centimetra s pričvršćenom korom. Trupci su bili utovareni unutar teretnog prostora

do razine oblaganja šupljine, a također i kao palubni teret na zatvorenim poklopcima otvora. Prije

otvaranja poklopca otvora, uobičajena je praksa da posada nakon završetka pražnjenja palube

ukloni preostale nečistoće sa vrha poklopca. Pripremajući se za ovaj zadatak zapovjednik je uputio

jednog od članova svoje posade da donese nekoliko metla, koje su bile pohranjene u prednjim

skladištima, ali i na dnu ljestvi krmog ulaza kojima se ulazi u brodski tank. Nekoliko minuta

kasnije, pažnju zapovjednika privukao je član posade koji je sada ležao na dnu ljestvi. Dok je

zazivao pomoć, zapovjednik je ušao te se krenuo spuštati ljestvama i kasnije je pronađen ležeći

iznad prvog člana posade. Drugi član posade krenuo se spuštati, ali nakon što je imao poteškoća

sa disanjem, popeo se natrag. Obalni radnik je tada pokušao ući, ali ga je u tome spriječio drugi

član posade. Nakon što je upozorio na hitnu situaciju, jedan od radnika je upalio ventilator, a zatim

ušao, noseći set aparata za disanje. Obojica su izvađeni, ali kasniji pokušaji oživljavanja nisu

uspjeli.

Zapažanja:

1.Skladište tereta i pristupni put nisu provjetravani, jer su trupci ukrcani otprilike šest dana prije

nesreće.

2.Iako je brod prevozio opremu za otkrivanje plina, nisu osigurana sredstva za daljinsko otkrivanje.

3.Metle su bile pohranjene na dnu puta do tanka, u svrhu čišćenja skladišta tereta nakon završetka

pražnjenja.

4.Da bi se potvrdilo vjerojatno stanje atmosfere unutar trupa u trenutku nesreće, atmosferska

ispitivanja izvršena su u sličnim uvjetima pri sljedećem dolasku broda u luku. Rezultati ispitivanja

uključivali su minimalno očitanje kisika od 1,9% i maksimalno očitavanje ugljičnog dioksida od

10,5%. [4]

Dvojica muškaraca umrli su kada su ušli u opasan zatvoreni prostor u kojemu je nedostajalo kisika

te je sadržavao plinske proizvode drvenog tereta. Propisi o trgovačkom prijevozu iz 1988. godine

primjenjuju se na plovila u Velikoj Britaniji i na plovila koja nisu iz Velike Britanije u luci u

36

Velikoj Britaniji. Oni zahtijevaju da ulazak u zatvoreni prostor mora biti uz pratnju drugog radnika,

odnosno da radnik ni u kojem slučaju ne smije sam ulaziti. Savjestan odnos prema treninzima

posade i strogo provođenje jasno razumljivih postupaka vjerojatno bi spriječili ovu nesreću. Iako

je opće poznato da se u teretnim prostorima može dogoditi da dođe do iscrpljivanja kisika kada

se u njemu nalaze određene vrste drvnog tereta. Opasnost povezana s prijevozom drva zahtjeva

povećanu pažnju. [2]

SLUČAJ 3.

Plovilo je u ovom slučaju ribarsko plovilo dugačko 29 metara, koje je napustilo svoje

matične vode na Aljasci kako bi lovilo Albacore tune u južnom Tihom oceanu. Plovilo je imalo

problema s rashladnim sustavom, gdje je bilo oko 15 tona tune koja je ocijenjena kao nepodobna

za ljudsku konzumaciju. Skiper je odlučio smanjiti svoje gubitke i vratiti se na Aljasku sa zamisli

da svoj ulov proda kao mamac. Čini se da su se problemi s rashladnim sustavom pogoršali i šest

dana nakon vožnje rashladni sustav je sasvim isključen. Trojica članova posade počeli su izbacivati

ribu sa strane. Odbačeno je 9 tona ribe prije nego što je miris počeo biti nepodnošljiv. Kapetan je

odlučio djelomično potopiti ribu, nadajući se da će se riba raspasti u tekuće stanje te će ju moći

onda pumpom izbaciti sa broda. Nakon što su ostavili ribu da se razgradi nekoliko dana, započeli

su s pumpanjem raspadnute smjese ribe, ali nakon kratkog vremena okvir za bubnjeve zatrpan je

ribom. Skiper je spustio ljestve u spremnik, odnosno skladište ribe kako bi pokušao očistiti pumpu.

U roku nekoliko sekundi, omamio ga je sumporovodik koji je nastao truljenjem tune. Inženjer ga

je pokušao spasiti, no nažalost također je omamljen. Posljednji član posade nije znao upravljati

radijom kako bi pozvao pomoć te se uputio u smjeru Honolulua, sve dok generatoru čamca nije

ponestalo goriva. U tom je trenutku napustio brod te uključio EPIRB ( Emergency position-

indicating radiobeacon station). Spasila ga je obalna straža SAD-a.

37

Slika 13. Brod za prijevoz tune

Ovaj neobičan incident naglašava opasnost od ulaska u zatvorene prostore. Atmosfera bilo kojeg

zatvorenog prostora ili zatvorenog prostora koji nije kontinuirano i odgovarajuće prozračen može

imati nedostatak kisika ili sadržavati zapaljive/otrovne pare ili plinove. Posade trebaju biti svjesne

opasnosti i dati upute da se ne ulazi u zatvoreni prostor, ako postoji bilo kakva sumnja da atmosfera

može biti opasna. Ni u kom slučaju ne smije se pokušati spašavati bez nošenja aparata za disanje

i sigurnosnog pojasa. U navedenom slučaju posada je bila svjesna da riba truli, ali nisu znali učinak

plina koji se emitira. Brod nije imao aparat za disanje, opremu za ispitivanje plina ili opremu za

analizu kisika. Ova se nesreća mogla izbjeći da je posada bila svjesna rizika zatvorenih prostora te

da nije pokušala riješiti problem bez odgovarajuće opreme.

38

10. Statistički podaci o nesrećama u zatvorenim i ograničenim prostorima na brodu

Slika 14. Najčešći rizici smrti u zatvorenim prostorima

Slika 15. Statistički podaci smrti i ozlijeda uzrokovanih plinovima

39

U podnesku koji je za 2019. godinu pripremljen za IMO, Međunarodna grupa za suhe rasute

terminale (DBTG) otkriva u svojoj studiji da se tijekom prijevoza ili rukovanja čvrstim rasutim

teretom između 1999. i 2018. godine dogodilo preko 70 ozbiljnih nezgoda u zatvorenim

prostorima. 88 ljudi izgubilo je život uslijed trovanja ugljičnim monoksidom.

Slika 16. Statistika nesreća u zatvorenim i ograničenim prostorima [2]

40

11. ZAKLJUČAK

Ovim radom prikazane su mjere koje radnici trebaju poduzeti prilikom ulaska u zatvorene

prostore na brodu, te koje opasnosti ih mogu očekivati. Nepridržavanje i nerazumijevanje

navedenih postupaka pri ulasku u zatvoreni prostor mogu dovesti do toga da će radnik imati

poteškoća pri ulasku u zatvoreni prostor, a u najgorem slučaju dovesti svoj život u opasnost.

Postavlja se pitanje zbog čega se takve nesreće tako učestalo ponavljaju, unatoč svim mjerama

predostrožnosti? Svjesnost o tom problemu raste, što se vidi i po pojačanim inspekcijskim

akcijama država – luka (PSC - Port State Control) u svezi organizacije ulaska u zatvorene prostore

na brodu. Redovite i pojačane kontrole svakako osiguravaju veće pridržavanje pravila i procedura.

Ali srž problema leži u činjenici da se u takve prostore ulazi kada je brod na moru, daleko od

mogućnosti nadzora i kontrole. Inspekcijski nadzor odvija se retroaktivno, pregledavajući

dostupnu dokumentaciju, procedure kompanije, ispitivanjem članova posade o procedurama i o

stvarnim ulascima u zatvorene prostore, provjerom istinitosti podataka o ulascima, i sl.

Jedini istinski napredak u ovakvim slučajevima može se ostvariti podizanjem svijesti samih

članova posade o nužnosti strogog poštivanja procedura ulaska u takve prostore, redovitim i

realističnim vježbama (može se provjeriti demonstracijom vježbe ispred inspektora sigurnosti

plovidbe).

Mjera koju bi valjalo razmotriti, u svrhu podizanja svijesti o opasnostima opisanim kroz rad, jeste

razvijanje sistema dojave nepravilnosti i zaobilaženja propisanih procedura. Slična mjera uvela se

u slučaju zaobilaženja pravila o izbjegavanju zagađivanja mora uljima i ostalim otpadnim vodama

na brodu. Američka obalna straža propisuje izdašne nagrade članovima posade koji dojave službi

namjerna i gruba kršenja pravila o izbjegavanju onečišćenja sa brodova, dok krivce kazneno i

osobno goni za takve previde. [7] Na taj način kontrolori i inspektori dobivaju svoje „oči“ na

brodu.

Takva praksa, ponajprije zbog svojeg represivnog karaktera, ima brojne protivnike u industriji i

među brodarima, ali smanjenje nesreća ovog tipa na brodovima dalo bi vjerujem dovoljno

opravdanje za takvu represivniju regulaciju. To je već i pokazao slučaj sa nezakonitim

onečišćenjima koji su bili prijavljeni. Onečišćenja (iz tog, ali i zbog drugih mjera) su bitno

smanjena zadnjih desetljeća, unatoč povećanju rizičnih brodova na moru (tankera).

41

Slika 17. Broj onečišćenja sa brodova [6]

Treba također reći da članove posade često krive za smrt u zatvorenim prostorima. Ipak, postoje

oni u industriji koji vjeruju da bi za to trebalo odgovarati drugi, da bi trebalo poduzeti sasvim

drugačije mjere. U tom kontekstu postavlja se pitanje potrebe učestalog ulaska u zatvorene i

ograničene prostore na brodu (zahtjevi klase, kompanija , unajmitelja prijevoza tereta i sl.)

Također, uslijed rasta broja brodova i članova posade posljednjih desetljeća, kvaliteta osoblja –

članova posade neminovno je pala i sve se češće sreću najodgovorniji časnici na brodu bez

osnovnih znanja o pojedinim aspektima njihovih odgovornosti na brodu. STCW konvencija (koja

propisuje standarde obuke i izobrazbe pomoraca) učinila je u formalnom smislu mnogo za

podizanje kvalitete osoblja, ali u praksi pokazao se veliki jaz između dokumentiranih vještina i

stvarnosti. Kako podići razinu kvalitete osoblja? Svakako bi kompanije same morale uspostaviti

42

sustav kvalitete i provjere koji bi osigurao da samo najuspješniji i najsposobniji budu izabrani na

najviše i najodgovornije funkcije na brodu.

Postoje dakako i dizajnerska i tehnička rješenja koja bi smanjila nesreće. Smanjenje onečišćenja

sa brodova prikazano ranije može se prije svega pripisati upravo tehničkim novotarijama, poput

obveze konstrukcije dvostruke oplate za tankere.

Tehnička rješenja koja se predlažu su poboljšani dizajn zatvorenih prostora sa ciljem poboljšanja

prirodnog protoka zraka tijekom pripreme za ulazak i za vrijeme ulaska u takav prostor. Također,

mnogi sadašnji prostori konstruirani su bez fiksnog sustava detekcije opasnih plinova. Ugradnja

takvih sustava omogućila bi ranu i sigurniju detekciju opasne za čovjeka atmosfere u prostoru.

Kombinacija svih navedenih mjera trebali bi smanjiti nesreće ovakvog tipa na brodovima.

Hrvatska treba svakako sudjelovati kao i dosada u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, i sa

svoje strane učiniti sve kako bi podignuli svijest o sigurnosti članova posade hrvatske nacionalnosti

kako pod hrvatskom, tako i pod drugim zastavama. Slučaj iz ljeta 2019. – smrtni slučaj hrvatskih

pomoraca na brodu hrvatske kompanije, podignuo je svijest u hrvatskoj javnosti o ovom problemu

(i bio jedan od glavnih razloga za moj odabir teme za ovaj rad). [1] Nažalost, nakon što je splasnuo

interes javnosti, nije se više govorilo detaljnije o ovoj tragediji, njenim uzrocima, o hodogramu

događanja na brodu uslijed nezgode, mjerama prevencije kompanije kako ne bi došlo do

ponavljanja takve nesreće, i sl.

43

11. LITERATURA

1. ATLANTSKA PLOVI DBA d.d, http://www.atlant.hr/data/obavijest130.pdf ,

pristupljeno 27.2.2020.

2. eCMID: “Shocking spike in confined space fatalities revealed – but why?”,

https://www.ecmidvesselinspectors.com/shocking-spike-in-confined-space-fatalities-

revealed-but-why/ , pristupljeno 27.2.2020.

3. Hajdaroić, M.: “RMS Titanic”, Hrvatski povijesni portal, 2012.,

http://povijest.net/2018/?p=749 , pristupljeno 27.2.2020.

4. International maritime organization: “REVISED RECOMMENDATIONS FOR

ENTERING ENCLOSED SPACES ABOARD SHIPS”,

2011.,https://www.mardep.gov.hk/en/msnote/pdf/msin1202anx1.pdf , pristupljeno

7.1.2020.

5. International maritime organization: “REVISED RECOMMENDATIONS FOR

ENTERING ENCLOSED SPACES ABOARD SHIPS”, 2011.

http://www.imo.org/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/Documents/A%20-

%20Assembly/1050(27).pdf , pristupljeno 5.1.2020.

6. ITOPF: “Oil Tanker Spill Statistics 2019”, https://www.itopf.org/knowledge-

resources/data-statistics/statistics/ (Pristupljeno 27.2.2020.)

7. Kohn, Kohn & Colapinto: “Cases And Supporting Documents”,

https://www.kkc.com/laws-statutes-and-regulations/ocean-pollution-

apps002fmarpol/cases-under-the-act-to-prevent-pollution-from-ships/ , pristupljeno

27.2.2020.

8. Maritime & Coastuard Agency: “Code of Safe Working Practices for Merchant

Seafarers”, TSO, Standing Order Department , 2015,

https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_

data/file/848506/Code_of_safe_working_practices_for_merchant_seafarers_COSWP_20

19.pdf , pristupljeno: 2. siječnja 2020.

44

9. Mohit: “Procedure for Entering an Enclosed Space on a Ship”, Marine in sight, 2019.,

https://www.marineinsight.com/marine-safety/procedure-for-entering-an-enclosed-

space-on-a-ship/ , pristupljeno 3.2.2020.

10. RAE SYSTEMS: “GUIDE TO ATMOSPHERIC TESTING IN CONFINED SPACES”,

Application Note AP-206,

https://www.raesystems.com/sites/default/files/content/resources/Application-Note-

206_Guide-To-Atmospheric-Testing-In-Confined-Spaces_04-06.pdf , pristupljeno

27.2.2020.

11. SOLAS Regulations: A Guide to Compliance, 2016.,

https://www.mt.com/int/en/home/library/guides/transport-

logistics/VEH_SOLAS_Regulations.html?cmp=sea_75010123&SE=GOOGLE&Campai

gn=MT_TNL_EN_ROW&Adgroup=TNL+-

+Solas&bookedkeyword=solas%20convention&matchtype=p&adtext=341753722480&

placement=&network=g&kclid=_k_Cj0KCQiAyKrxBRDHARIsAKCzn8zlef4q6kjoQX

sUZQ7gBxIqRW2L2RAAwOiw_ymLYs6P3Tj1sjDaUxgaAk3CEALw_wcB_k_&gclid

=Cj0KCQiAyKrxBRDHARIsAKCzn8zlef4q6kjoQXsUZQ7gBxIqRW2L2RAAwOiw_y

mLYs6P3Tj1sjDaUxgaAk3CEALw_wcB , pristupljeno 20.1.2020.

12. Statutory instruments: “Te Merchat Shipping ( Entry into Dangerous Spaces) Regulations

1988”, 1988., http://www.legislation.gov.uk/uksi/1988/1638/contents/made ,

pristupljeno 14.1.2020.

13. The Standard: “A MASTER’S GUIDE TO: ENCLOSED SPACE ENTRY”, 2012.,

https://www.iims.org.uk/wp-content/uploads/2014/03/A-Masters-Guide-to-Enclosed-

Space-Entry.pdf , pristupljeno 5.2.2020.

14. West: “IMO - Revised Recommendations for Entering Enclosed Spaces aboard Ships”,

West, 2012. https://www.westpandi.com/publications/news/imo-revised-

recommendations-for-entering-enclosed/ , pristupljeno 12.1.2020.

15. Wikipedia: “Ballast tank”, https://en.wikipedia.org/wiki/Ballast_tank , pristupljeno

17.1.2020.

16. Wikipedia: “International Maritime Organization”,

https://en.wikipedia.org/wiki/International_Maritime_Organization , pristupljeno

17.1.2020.

45

12.Prilozi

Popis slika

Slika 1. Ulazak u brodski tank ...................................................................................................... 13

Slika 2. Oznaka unosa prikazana na ulazu u zatvoreni prostor koja sažima da je dozolu za ulazak

dala nadlžna/odgovorna osoba ............................................................................................... 15

Slika 3. Znak upozorenja prikazan na ventilu ............................................................................... 16

Slika 4. Znak upozorenja prikazan na upravljačkoj stanici .......................................................... 17

Slika 5. Ispitivanje atmosfere zatvorenog prostora ....................................................................... 20

Slika 6. Hitna oprema postavljena na ulazu u zatvoreni prostor................................................... 22

Slika 7. Redoviti testovi atmosfere uzimaju se radi praćenja okoline u zatvorenom prostoru ..... 23

Slika 8. ELSA oprema u uporabi 1 ............................................................................................... 25

Slika 9. ELSA oprema u uporabi 2 ............................................................................................... 25

Slika 10. EEBD ( Emergency Escape Breathing Device)............................................................. 26

Slika 11. Vježba za ulazak u zatvoreni proctor 1 ......................................................................... 32

Slika 12. Vježba za ulazak u zatvoreni prostor 2 .......................................................................... 32

Slika 13. Brod za prijevoz tune ..................................................................................................... 37

Slika 14. Najčešći rizici smrti u zatvorenim prostorima ............................................................... 38

Slika 15. Statistički podaci smrti i ozlijeda uzrokovanih plinovima ............................................ 38

Slika 16. Statistika nesreća u zatvorenim i ograničenim prostorima ............................................ 39

Slika 17. Broj onečišćenja sa brodova .......................................................................................... 41

Popis tablica

Tablica 1. Vrijeme spašavanja unesrećene osobe ......................................................................... 30