Zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja

za[tita seksualnog

i reproduktivnogzdravlja i prava

mladih ljudi saposebnim fokusom na prevenciju hiv-a

priru~nik vr{nja~ke edukacije

2

zahvalnica

Ovaj priru~nik je rezultat rada ~lanova radne grupe u okviru programa Global Fonda BiH i projekta pod nazivom; “Uve}anje IEC/BCC obrazovanja o prevenciji me|u mladim ljudima u BiH“, koji su nesebi~no doprinijeli njegovoj izradi svojim znanjem i vje{tinama. Bez njih ova publikacija ne bi bila to {to jeste - kvalitetan instrument namijenjen mladima s ciljem pobolj{anja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava na nivou Bosne i Hercegovine.

zahvaljujemo im na aktivnom u~e{}u:

1. dr. goran êrkez (Federalno ministarstvo zdravstva)

2. dr. jasminka vu~kovi} (Ministarstvo zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske)

3. du{ka goli} (Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske)

4. bandi} nadija (Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH)

5. dr. jasna [adi} (Zavod za javno zdravstvo Br~ko)

6. prim. dr. med. mr. sci. midhat kurtovi} (J.U. Zavod za za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo)

7. sejda dìno - Vi{a medicinska sestra (J.U. Zavod za za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo)

8. mirha pojski} (Specijalistkinja traumatske psihologije) - NVO Medica / Zenica

9. verica [arenac (Koordinatorica info centra NVO Vermont- Br~ko)

10. dijana simani} (Savjetnica premijera Kantona Sarajevo za pitanja statusa mladih)

11. vr{nja~kim edukatorima asocijacije za seksualno i reproduktivno zdravlje XY, elmir krdèvi} (sarajevo) i \or|e kljaji} (banja luka), a posebno Master treneru vr{nja~ke edukacije fe|i mehmedovi}u, koji je dao izuzetan doprinos da ovaj priru~nik bude prihvatljiv, zanimljiv i prilago|en specifi~nim potrebama mladih ljudi.

posebno zahvaljujemo:

ippf en - International Planned Parenthood Federation European Network (Me|unarodna Federacija za planiranje porodice, Evropska mreà), koja je omogu}ila pristup literaturi u oblasti vr{nja~ke edukacije i generalno zdravlja i prava mladih.

Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje XY Implementator projekta

333

dragi na[i edukatori i treneri,

nekada su se prezentacije vr{nja~ke edukacije provodile samo u velikim gradovima, naravno, broj edukatora vr{njaka tada je bio izrazito mali. Tada nismo imali informativnog niti edukativnog materijala koji bi posluìo da se svako od nas podsjeti na one sje}anju udaljene informacije koje smo zaboravili.

onda su se prezentacije po~ele raditi i u malim mjestima {irom Bosne i Hercegovine. Istovremeno, broj edukatora je svakim danom postajao sve ve}i. Uporedo sa porastom broja edukatora vr{njaka rasla je i njihova potreba da se napravi priru~nik koji }e pruìti maksimum svakom edukatoru koji èli da napreduje u svom radu.

tada se radilo daleko manje, edukatora vr{njaka je bio daleko manji broj, broj ljudi koji su podràvali edukaciju vr{njaka je bio manji, ALI VI[E NE.

danas se edukacije vr{njaka o temi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kao i o drugim temama, provode u skoro svim gradovima BiH, skoro svaki od njih ima svoje edukatore vr{njaka, svoje trenere, a od danas i svoj priru~nik vr{nja~ke edukacije. Sve to, zahvaljuju}i vama.

Stoga smo u kreiranje ovog priru~nika, pored edukatora vr{njaka i master trenera, uklju~ili doktore, direktore, predstavnike ministarstava zdravstva/zdravlja i obrazovanja i ostale stru~njake iz drugih oblasti.

Ovaj priru~nik nije samo pomagalo u na{em radu, on je dokaz postojanja velike sile kojoj se HIV i spolno prenosive infekcije sve teè suprotstavljaju.

Za na{u bolju, ljep{u i zdraviju Bosnu i Hercegovinu!!!

se se kora!!! (pozdrav edukatora vr{njaka u bih)

4

sadr@aj

priru^nik vr[nja^ke edukacije

Uvodna rije~ ............................................................................................................................. 3 Zahvalnica .............................................................................................................................. 4 Skra}enice ................................................................................................................................

poglavlje 1-uvod u priru~nik ............................................................................................7

Programi vr{nja~ke edukacije za ranjive, marginalizirane i socijalno isklju~ene mlade ljude

ZA KOGA JE OVAJ PRIRU^NIK? ................................................................................................... ZA [TA KORISTITI OVAJ PRIRU^NIK? .......................................................................................... ZA[TO JE OVAJ PRIRU^NIK DRUGAÎJI? ...................................................................................... ZA[TO SU NAM POTREBNI PROGRAMI VR[NJA^KOG OBRAZOVANJA? ....................................... [TA SE NALAZI U PRIRU^NIKU ? ................................................................................................

poglavlje 2-edukacija vr{njaka od a do @ ..........................................................................

A REGRUTACIJA POTENCIJALNIH EDUKATORA VR[NJAKA ..................................................... B MOTIVACIJA ..................................................................................................................... C TRENING VR[NJA^KE EDUKACIJE - OSNOVNI TRENING ..................................................... D TEAM LIDER SISTEM ......................................................................................................... E RAD NA TERENU (IMPLEMENTACIJA TESTNIH RADIONICA I NJIHOVA EVALUACIJA) ............ F NAPREDNI TRENING - FOLLOW UP TRENING ..................................................................... G ZNAÊNJE I ODGOVORNOSTI VR[NJA^KIH EDUKATORA ................................................... H VR[NJA^KI EDUKATORI NISU ............................................................................................ I HIJERARHIJA VR[NJA^KE EDUKACIJE ................................................................................. J EDUKATIVNE AKTIVNOSTI ................................................................................................ 1 PREZENTACIJE ......................................................................................................... 1.1 HELP LINE SISTEM ................................................................................................... 1.2 PRIPREMA PREZENTACIJE ........................................................................................ 2.0 RADIONICE .............................................................................................................. 3. TRENINZI ................................................................................................................. 4. KONCERTI I DRUGA JAVNA OKUPLJANJA ...................................................................

K VRSTE EDUKACIJE VR[NJAKA ........................................................................................... L PRIJATELJSKI CENTAR ZA MLADE /YOUTH FRIENDLY CENTER/SERVICES .......................... M KOMUNIKACIJA .................................................................................................................

poglavlje 3-moduli vr{nja~ke edukacije ............................................................................

UVOD U MODULE VR[NJA^KE EDUKACIJE .................................................................................. ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA MU[KOG I @ENSKOG REPRODUKTIVNOG SISTEMA ........................... KONTRACEPCIJA ........................................................................................................................ SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE ................................................................................................. HIV I AIDS ................................................................................................................................ MODUL VR[NJA^KE EDUKACIJE TRAFIKING / Trgovina ljudima ................................................... SEKSUALNA I REPRODUKTIVNA PRAVA ..................................................................................... GENDER (ROD) ..........................................................................................................................

5

sadr@aj


poglavlje 4-tematske cjeline ............................................................................................

UVOD U POGLAVLJE .................................................................................................................. ANATOMIJA (OPIS GRA\E) MU[KIH GENITALNIH ORGANA ....................................................... ANATOMIJA (OPIS GRA\E) @ENSKIH GENITALNIH ORGANA ....................................................... SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE ................................................................................................. NASILJE SEKSUALNE ORIJENTACIJE .........................................................................................................

poglavlje 5- najva`niji problemi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava ................

RAZUMIJEVANJE PROBLEMA ...................................................................................................... PRISTUP PRISTUP SEKSUALNOM I REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU ZASNOVAN NA PRAVIMA ................... Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, ^lan 1 ...................................................................... Prava osobe na izbor.................................................................................................................. Inicijative mladih ........................................................................................................................ ‘Neka se desi … desi sad!’ .......................................................................................................... Strate{ki plan 2004–2008 .......................................................................................................... Pravni okvir ................................................................................................................................

KONCEPTI SEKSA I SEKSUALNOSTI ...........................................................................................Seks Seksualni identitet .....................................................................................................................Seksualnost ..............................................................................................................................

SEKSUALNE ORIJENTACIJE .........................................................................................................

SOCIJALNA PITANJA ...................................................................................................................Diskriminacija .............................................................................................................................Stigma .......................................................................................................................................Religija ....................................................................................................................................... Primjeri uticaja religije na SRZP .................................................................................................. Ono {to treba da znamo .............................................................................................................Spol ......................................................................................................................................... Spolni identitet .......................................................................................................................... Uloge spolova ........................................................................................................................... Primjeri sterotipnih uloga koje su tradicionalno podràne .......................................................... Kultura ...................................................................................................................................... [ta treba da znam ......................................................................................................................Rizik ......................................................................................................................................... Kako vr{nja~ka edukacija moè pomo}i ......................................................................................Ohrabrivanje .............................................................................................................................. Seksualno pona{anje i praksa .................................................................................................... [ta treba da znamo ....................................................................................................................

MLADI LJUDI I SEKSUALNOST ....................................................................................................

6

sadr@aj


Samorazvoj ................................................................................................................................ Vje{tine pona{anja .....................................................................................................................

poglavlje 6- upravljanje programom vr{nja~kog obrazovanja ..........................................

FAZA 1: PLANIRANJE PROGRAMA ............................................................................................... Ko, za{to i gdje? ......................................................................................................................... Definisanje stejkholdera ............................................................................................................

ZA[TO JE PODR[KA BITNA ........................................................................................................ Propagiranje seksualnog obrazovanja ........................................................................................ Prikazivanje vrijednosti posla ..................................................................................................... Uklju~ivanje predstavnika iz ranjivih, marginaliziranih i dru{tveno odba~enih grupa (RMDO) ....... Iza|i i privuci ih! ......................................................................................................................... Izgradnja tima ............................................................................................................................ [ta je potrebno da biste bili dobar vr{nja~ki edukator? ............................................................... Kako izabrati vr{nja~ke edukatore? ............................................................................................ Pravljenje ugovora - u ~emu se svi slaèmo da treba uraditi ....................................................... Kako da nau~imo da budemo dobri vr{nja~ki edukatori? ............................................................. Upotreba droga i psihoaktivnih supstanci i hemijska zavisnost ...................................................

FAZA 2: IMPLEMENTACIJA PROGRAMA ...................................................................................... Kako sve funkcioni{e?................................................................................................................ Modeli u vezi sa obrazovanjem vr{njaka ..................................................................................... Teorije koje se koriste u obrazovanju vr{njaka ........................................................................... Informacije, Motivacija, Vje{tine pona{anja i Resursi (IMBR) model; – {ta, za{to, kako, ko, gdje i kada model ....................................................................................... Vjerovanje i zdravlje model (VZM) – na~in na koji na{a vjerovanja uti~u na na{e zdravstveno pona{anje ............................................. Transteoretski ili Model faza promjene – koji su koraci u mijenjanju pona{anja? .......................... Vje{tine i tehnike ....................................................................................................................... Rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru{tveno odba~enim grupama (RMDO) .............................. Metode grupnog rada ................................................................................................................ Kreiranje pravog okruènja za u~enje .........................................................................................

FAZA 3: MONITORING I EVALUACIJA .......................................................................................... Poznavanje sopstvenih granica kao vr{nja~kih edukatora ........................................................... Obezbje|enje monitoringa i evaluacija uspjeha .......................................................................... Monitoring evaluacija .................................................................................................................

poglavlje 7- rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru{tveno odba~enim grupama (vulnerabilnim grupama) ...............................................

RANJIVE GRUPE: DEFINICIJA ...................................................................................................... Nivoi tolerancije ......................................................................................................................... Potencijalni uzroci ...................................................................................................................... U~enje mladih ljudi o mra~noj strani ìvota .................................................................................

7

sadr@aj


înjenje toga li~nim .................................................................................................................... Stranac u novom ili neprijateljskom okruènju – dru{tveno-kulturolo{ka perspektiva ................ Zapitajte se ... ............................................................................................................................ Kada je va{e tijelo ranjivo – biolo{ka i fizi~ka perspektiva ............................................................ Razmislite o tome … ................................................................................................................... Osje}anje emocionalne ranjivosti ili ‘`rtvenog jagnjeta’ u grupi – dru{tvena i psiholo{ka perspektiva ............................................................................................................................... Zapitajte se …............................................................................................................................. Zamislite ... Perspektive okruènja ...............................................................................................................

RANJIVE, MARGINALIZOVANE I DRU[TVENO ODBAÊNE GRUPE: PERSPEKTIVE ONIH KOJI ZNAJU .................................................................................................

LJUDI KOJI ZIVE SA HIV-OM/AIDS-OM ........................................................................................ Opis grupe Barijere i prepreke koje treba prevazi}i ......................................................................................Stigma ‘Osje}am se dobro’ .................................................................................................................... Skrivanje HIV statusa ................................................................................................................. Psiholo{ka pitanja ...................................................................................................................... Najbolje prakse i nau~ene lekcije ............................................................................................... Odnos prevencije i podr{ke ....................................................................................................... Razumijevanje diskriminacije i obezbje|ivanje njege i podr{ke.................................................... Oblasti treninga ......................................................................................................................... HIV/AIDS i ljudska prava na radnom mjestu ............................................................................... Da li mladi ljudi mogu pomo}i? ................................................................................................... Oni me|u nama koji su HIV+ igraju vitalnu ulogu u prevenciji ..................................................... Mreè dru{tvene podr{ke ..........................................................................................................

INTRAVENSKI KORISNICI DROGA (IKD) ...................................................................................... Opis grupe Barijere i prepreke koje treba prevazi}i ...................................................................................... Rizici u intravenskom kori{tenju droga ....................................................................................... Te{ko}e u isporuci sistema zdravstvene za{tite.......................................................................... Znanje i razumijevanje kulture povezane sa drogom................................................................... Socijalna pitanja ......................................................................................................................... [ta je va`no za vr{nja~ke edukatore? .........................................................................................

DJECA POD SPECIJALNIM RIZIKOM: OMLADINA NA ULICI, SIROÂD, DJECA BEZ RODITELJSKOG NADZORA ...................................... Opis grupe Prepreke i barijere koje treba prevazi}i: perspektive djece pod rizikom ...................................... Psiholo{ka razmatranja .............................................................................................................. Pitanja okruènja ....................................................................................................................... Socio-kulturalna pitanja .............................................................................................................

8

sadr@aj


Biolo{ki faktori ........................................................................................................................... Najbolje prakse i nau~ene lekcije ...............................................................................................

SEKSUALNI RADNICI .................................................................................................................. Barijere i prepreke koje treba prevazi}i: perspektive seksualnih radnika ..................................... Stereotipi .................................................................................................................................. Problemi samopo{tovanja .......................................................................................................... Fizi~ko zlostavljanje i nasilje ....................................................................................................... Industija trgovine ljudima ........................................................................................................... Zloupotreba psihoaktivnih supstanci i hemijska ovisnost ........................................................... Stid; krivica u vezi sa roditeljskom ulogom ................................................................................. Depresija ................................................................................................................................... Problemi zdravlja i infekcije ........................................................................................................ Anonimnost ............................................................................................................................... Najbolje prakse i nau~ene lekcije ............................................................................................... Vr{nja~i predava~i koji mogu pomo}i seksualnim radnicima ........................................................ Seksualni radnici kao vr{nja~ki edukatori ................................................................................... Va`nost odràvanja tajnosti ........................................................................................................

SEKSUALNE MANJINE – MU[KARCI KOJI IMAJU SEKS SA MU[KARCIMA, LEZBIJKE, BISEKSUALCI, TRANSSEKSUALNE OSOBE ILI OSOBE U PREISPITIVANJU ................................... Opis grupe Barijere i prepreke koje treba prevazi}i: perspektive gej mu{karaca, mu{karaca koji imaju seks sa mu{karcima, lezbijki i biseksualaca ........................................................................................ Diskriminacija i stavovi: ‘[ta oni èle da dokaù?’ ....................................................................... Stvarna ìvotna iskustva ............................................................................................................ Problemi ìvota u skrivanju ........................................................................................................ Samo seksualna bi}a… ............................................................................................................... Stid i krivica ............................................................................................................................... Zakon ................................................................................................................................ ‘Ali ja nisam gej’ ......................................................................................................................... Najbolje prakse i nau~ene lekcije ............................................................................................... Za{tita gostiju govornika ............................................................................................................ Kori{tenje spolno-neutralnih termina ......................................................................................... Razumijevanje seksualnih ìvotnih stilova .................................................................................. Za{to moraju da nam se rugaju? .................................................................................................

ETNI^KE I KUTURNE MANJINE .................................................................................................... Opis grupe Izbjegice i privremeno raseljena lica (PRL) .................................................................................. Barijere i prepreke koje treba prevazi}i ...................................................................................... Najbolje prakse i nau~ene lekcije ...............................................................................................

LJUDI SA SPECIJALNIM POTREBAMA .......................................................................................... Opis grupe ................................................................................................................................

9

sadr@aj


Barijere i prepreke koje treba prevazi}i ...................................................................................... Socijalna isklju~enost – nismo nevidljivi, ovdje smo! .................................................................. Stigma i diskriminacija – ponekad lo{e postupaju prema nama i nazivaju nas pogrdnim imenima Trauma Najbolje prakse i nau~ene lekcije ...............................................................................................

poglavlje 8- paket za planiranje i odràvanje radionice ....................................................

ORGANIZOVANJE RADIONICA: OSNOVNI PLAN PREZENTOVANJA ............................................. Kreiranje plana sa istraìvanjem u~esnika ................................................................................... Po~etak predavanja .................................................................................................................... Uvod 1 Uvod 2 Igre upoznavanja – ‘Buzz-words za (x)’ ...................................................................................... Mogu}e je i nemogu}e je: Osmi{ljavanje sigurnog prostora za zajedni~ki rad .............................. Vrtlog ideja [ta su alternative seksualnom ~inu? .......................................................................................... Li~na ispovijest .......................................................................................................................... Sakupi ~injenice ......................................................................................................................... Igra uloga Zatvaranje igre i diskusija ...........................................................................................................

IGRE UPOZNAVANJA I VJE@BE .................................................................................................... Igre i vje`be ............................................................................................................................... Uragan (ili ‘Hladan vjetar pu{e…’) ............................................................................................... Maca èli svoj ugao .................................................................................................................... Tjelesna hou-ha igra................................................................................................................... ‘Da’ igra Igra asocijacija ............................................................................................................................ Prenesi pljesak .......................................................................................................................... [ta radi{? Pravljenje ma{ine ....................................................................................................................... Kanap (ili pereca) .......................................................................................................................

Dodatak 1 Ugovor radionice za obuku vr{nja~kih edukatora ....................................................... Dodatak 2 Primjer evaluacije ...................................................................................................... Dodatak 3 Testovi prije i poslije (primjer) ................................................................................... Dodatak 4 IZVJE[TAJ SA PREZENTACIJE VR[NJA^KE EDUKACIJE ................................................. Dodatak 5 Primjeri preporu~enih radionica i vje`bi za vr{nja~ke edukatore ................................. Dodatak 6 Uzorak izvje{taja za radionicu vr{nja~ke edukacije ...................................................... Dodatak 7 VJERA - TI NISI SAM .................................................................................................. Dodatak 8 Injekciono kori{tenje psihoaktivnih supstanci ............................................................

10

skra]enice


AIDS Sindrom ste~ene imunodeficijencije

FHI Family Health International

HIV Virus humane imunodeficijencije

IDP Interno raseljena lica

IDU Intravenski korisnik droge

IEC Informacija, edukacija i komunikacija

IPPF Me|unarodna federacija za planiranje porodice

IPPF EN Me|unarodna federacija za planiranje porodice Evropska mreà

IUD Unutarmateri~ni ure|aj

MSM Mu{karci koji imaju seksualne odnose sa mu{karcima

NGO Nevladina organizacija

PLWHA Osobe koje ìve sa HIV-om

SRH/SRZ Seksualno i reproduktivno zdravlje

SRHR/SRZP Seksualno i reproduktivno zdravlje i prava

STI/SPI Seksualno prenosive infekcije

UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija

UNESCO Asocijacija Ujedinjenih nacija za obrazovne, nau~ne i kulturne organizacije

UNHCR Visoka komisija za izbjeglice Ujedinjenih nacija

UNICEF Fondacija Ujedinjenih nacija za djecu

WHO Svjetska zdravstvena organizacija

11

poglavlje 1 uvod

1212

13

poglavlje 1


programi vr[nja^ke edukacije za mlade ljude

za koga je ovaj priru~nik?

Ovaj priru~nik je za vr{nja~ke edukatore, iskusne trenere i nevladine organizacije (NVO) koje èle da pokrenu i/ili realizuju programe vr{nja~kog obrazovanja mladih ljudi.

za {ta koristiti ovaj priru~nik?

Priru~nik je izra|en na osnovu potreba edukatora vr{njaka i trenera vr{nja~ke edukacije te predstavlja bogat izvor kvalitetnih i provjerenih informacija iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. On sadrì konkretne alate (moduli vr{nja~ke edukacije), pristupe i strategije - sa stvarnim primjerima iz ìvota - koji mogu pomo}i u radu sa mladim ljudima.

za{to je ovaj priru~nik druga~iji?

Jedinstvenost priru~nika predstavlja njegova sveobuhvatnost jer sadrì napredne informacije koje omugu}avaju edukatorima vr{njaka i trenerima da pro{ire i unaprijede svoje znanje iz {ire oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Pored toga, priru~nik prati moderne trendove, a samim tim i odgovara na potrebe mladih ljudi proiza{le iz modernog ìvota. [to je najva`nije, on obezbje|uje ideje za ohrabrivanje mladih ljudi da u~estvuju i uklju~e se u proces vr{nja~kog obrazovanja {to je vi{e mogu}e.

za{to su nam potrebni programi vr{nja~kog obrazovanja?

Ljudi se najbolje identifikuju sa iskustvima svoje grupe vr{njaka, a mladi ljudi nisu izuzetak. Oni najbolje mogu da razumiju ìvotna iskustva jedni drugih, stresove, ranjivosti, isto kao i barijere i prepreke do boljeg zdravlja sa kojim se njihovi vr{njaci sre}u.

U formalnim obrazovnim okvirima, odrastao ekspert-predava~ ili profesor je taj koji predaje akademske predmete, ali grupa vr{njaka moè odigrati zna~ajniju ulogu u li~nim, dru{tvenim ili psiholo{kim pitanjima. Oni imaju da ponude ne{to jedinstveno - povjerenje.

Seksualno i reproduktivno zdravlje je oblast u kojoj socijalni i psiholo{ki faktori - kao {to je shvatanje ‘dru{tvenih normi’ ({to mislimo da je najuobi~ajenije za nas da na{i vr{njaci rade) i ‘modeliranje pona{anja’ (prate}i primjere postavljene od vr{njaka) - igraju bitnu ulogu. Programi vr{nja~kog obrazovanja su potrebni da utru put dru{tvenim promjenama i garantuju da postoje odgovorni vr{njaci i vo|e zajednica mladih ljudi, od kojih neki mogu da sluè kao uzori, i da obezbijede intervencije na licu mjesta kada je to potrebno.

[ta se nalazi u priru~niku?

Iako napisan uglavnom za vr{nja~ke edukatore, ovaj priru~nik predstavlja koristan instrument za rad trenera (oni koji obu~avaju vr{njake edukatore), starijih trenera (oni koji obu~avaju trenere) i NVO-a koji vode programe vr{nja~kog obrazovanja.

14

poglavlje 1

uvod

Podijeljen je u devet sekcija.

vi ste sada u poglavlju 1

- Uvodu, koji obja{njava svrhu ovog priru~nika.

u poglavlju 2

- Abeceda vr{nja~ke edukacije - na}i }ete pregled vr{nja~kog obrazovanja koji pokriva osnovne koncepte, ciljeve i smjernice, prednosti i mane kori{tenja vr{nja~kog obrazovanja i uloge vr{nja~kog edukatora.

u poglavlju 3

- Nalaze se moduli vr{nja~ke edukacije koji edukatorima daju smjernice za izvo|enje prezentacija. U ovoj sekciji se nalazi 7 modula : Anatomija i fiziologija mu{kog spolnog organa, Kontracepcija, Spolno prenosive infekcije, HIV i AIDS, Trafiking (trgovina ljudima), Prava i Gender (rod).

u poglavlju 4

- Nalazi se detaljan osvrt na teme opisane u modulima, kao i druge, a koje su standardno obuhva}ene programima vr{nja~ke edukacije. Ako èlite vi{e informacija, bolje razumijevanje nekih tema, ovo je mjesto gdje se trebate zadràti.

poglavlje 5

- Obezbje|uje definicije najva`nijih pitanja u vr{nja~koj edukaciji u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima (SRZP). Ova sekcija uklju~uje koncepte kao {to su ljudska prava, seks i seksualnost i dru{tvena pitanja kao {to su stigma, diskriminacija, spol i kultura.

poglavlje 6

- Opisuje tri faze u rukovo|enju programa za vr{nja~ku edukaciju i to :

l Faza jedan - govori kako da planiramo na{ program sa stejkholderima koji mogu da budu uklju~eni, kako da se regrutuju vr{nja~ki edukatori i kako da se napravi program

l Faza dva - se fokusira na implementaciju, obja{njavaju}i modele i teorije u vezi sa vr{nja~kim obrazovanjem i nekim tehnikama koje se koriste

l Faza tri - obja{njava kako da nadgledamo ili pratimo i evaluiramo napredak na{eg programa za vr{nja~ku edukaciju.

poglavlje 7

- Govori o na~inima dopiranja i rada sa vulnerabilnim grupama, po~ev{i od op{tih definicija i ideja o ranjivosti i dru{tvenoj odba~enosti, uklju~uju}i sedam specifi~nih grupa:

15

poglavlje 1


l Osobe koje ìve sa HIV-om

l Intravenski korisnici opojnih droga

l Djeca pod posebnim rizikom (DPR), uklju~uju}i siro~ad i djecu koja ìve na ulici

l Seksualni radnici

l Seksualne manjine (gej, lezbijke, biseksualci, transeksualci)

l Etni~ke i kulturne manjine

l Ljudi sa fizi~kim i mentalnim nedostacima

U svakom od slu~ajeva postoje opisi grupe, barijere i prepreke u radu sa grupom, najbolje prakse i nau~ene lekcije.

poglavlje 8

- predstavlja instrumente za treniranje kroz primjere kako da se organizuje specifi~na radionica, ajsbrejkeri i vje`be koje vr{njaci edukatori mogu koristiti, primjere formulara i anketa koje se koriste za evaluacije, prije i poslije, upitnike i izvje{taje o radu radionice.

Na kraju ovog priru~nika se nalazi nekoliko aneksa sa {ablonima za treninge i upitnike te lista korisnih izvora informacija za vr{nja~ko obrazovanje, uklju~uju}i web sajtove i priru~nike

1616

1717

poglavlje 2

abeceda vr[nja^ke edukacije

1818

19

poglavlje 2


edukacija vr[njaka od a do @

vr[nja^ka edukacija - od prakse do osna@ivanja

Vr{nja~ka edukacija je pristup u kojem pripadnik neke specifi~ne vr{nja~ke grupe (definisana koli~inom sli~nih karakteristika kao {to su godine, gender, muzika, itd.) dobije znanje i vje{tine neophodne da postane vr{nja~ki edukator u toj grupi. Procesi kroz koje prolaze potencijalni edukatori, kao i unapre|enje postoje}eg znanja i vje{tina certificiranih edukatora, obja{njeno je u segmentima koji slijede.

a. regrutacija potencijalnih edukatora vr[njaka

Prvi korak je regrutacija potencijalnih edukatora vr{njaka, koja se radi na dva na~ina:

1. tokom izvo|enja prezentacija (nakon prezentacije, u~esnici se dobrovoljno prijavljuju za jedan od narednih treninga vr{nja~ke edukacije, te ostavljaju kontakt podatke kako bi organizacija mogla poslati obavje{tenje o planiranom treningu svakom pojedincu koji èli da postane edukator vr{njaka). Ovaj metod je dobar jer osoba ima priliku da vidi {ta je prezentacija vr{nja~ke edukacije, {ta je edukator vr{njaka, te na osnovu objektivnog posmatranja odlu~i da li èli da postane edukator ili ne. De{avalo se da pedagozi i direktori {kola odaberu potencijalne edukatore a da osobe ne znaju o ~emu se radi, te se zbog toga veliki broj ljudi ne snalazi nakon zavr{enog treninga.

2. ciljano po potrebi (rad sa odre|enim grupama - npr. romska populacija)

U procesu regrutacije i selekcije, uzimaju se u obzir sljede}e ~injenice:l Gdje prona}i mlade ljude

l Uzrast (srednja {kola / osnovna {kola)

l Status u {koli ({kolske obaveze, uklju~uju}i izostanke)

l Ako su mla|i od 15 godina, potrebna je dozvola roditelja, odnosno staratelja

l Gender balans (odnos mu{ko/ènsko)

l Grupa mora biti raznovrsna (vi{e razli~itih tipova mladih)

l Li~ni interesi/ motivacija kod mladih ljudi

l Individualne sposobnosti i sklonosti budu}ih edukatora

l U~e{~e mora biti dobrovoljno (ne na zahtjev pedagoga,direktora,roditelja i sl).

Svaki edukator vr{njaka prolazi trening za edukaciju vr{njaka, gdje sti~e znanje iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja, kao i posebne vje{tine, a neke od njih su:

l Komunikacijske vje{tine (pogledaj pod slovom M ove sekcije/komunikacijske vje{tine)

20

poglavlje 2


n Verbalna i neverbalna komunikacija

n Aktivno slu{anje

l Vje{tine vr{nja~ke edukacije:

n Vje{tine interakcije

n Intonacija

n Gestikulacija

n Mimika

n Govor tijela

n Teatarske vje{tine

n Gluma~ke vje{tine

n Kori{tenje prostora

n Kori{tenje shema i slika

n Kontakt o~ima

n Timski rad

Model treninga za edukatore vr{njaka, koji koristi Asocijacija XY, sastoji se iz osnovnog treninga koji traje {est dana. Nakon toga, edukatori odlaze u {kole i rade testne prezentacije (najmanje dvije) uz superviziju trenera, gdje budu}i edukatori uvje`bavaju ste~eno znanje i vje{tine. Slijedi zavr{ni trening, odnosno napredni trening, koji zatvara ~itav krug aktivnosti koje formiraju grupu edukatora vr{njaka. S obzirom na dinamiku promjena informacija, edukacija vr{njaka podrazumijeva kontinuirano odràvanje dodatnih treninga za postoje}e edukatore.

b. motivacija

Tri su klju~na segmenta edukacije vr{njaka koja se ~esto ne uzimaju u obzir:

l Motivacija

l Aktivizacija

l Koncentracija.

Ono {to odre|enu osobu pokre}e na aktivnost nazivamo motivom. Skup motiva ozna~ava motivaciju. Kad pojedinac ne{to duè prou~ava, kaèmo da za to ima interes. Motivacija je usko povezana i sa voljom.

Najva`niji motivi za rad i u~enje mogu se svrstati u nekoliko osnovnih grupa:

l Potreba za postignu}em

l @elja za razli~ito{}u i novim odgovorima

l Potreba za radoznalo{}u i nezavisnim mi{ljenjem.

21

poglavlje 2


Motivacija je sredi{nje pitanje koje stoji pred svakom osobom. Svaka organizacija }e imati ve}i uspjeh u radu ako ima vi{e razli~itih ideja za motivaciju svojih ~lanova.

Najuspje{niji rad je kad edukator osjeti unutra{nju potrebu ili nagon za rad. Njega niko ne prisiljava, nego se sam odlu~i za taj rad, te ga u ime toga treba nagraditi.

(npr. nakon uspje{no zavr{ene prezentacije, edukatore odvesti na izlet, u pozori{te, nagraditi naknadama i sl. Nakon uspje{ne godine i progla{enog najuspje{nijeg u radu, obezbijediti mu godi{nju pretplatu za kori{tenje bazena, sportskih manifestacija i sl.)

c. trening vr[nja^ke edukacije - osnovni trening

Trening (osnovni) je kreiran tako da traje 6 dana i uklju~uje maksimalno 30 u~esnika.

Trening edukatora vr{njaka podrazumijeva nekoliko zasebnih komponenti:

1. teorijski dio treninga - oblasti koje se obra|uju na osnovnom treningu su:

l Pubertet

l Anatomija i fiziologija (gra|a i funkcije) reproduktivnih organa

l Seksualno i reproduktivno zdravlje

l Spolno prenosive infekcije

l HIV i AIDS

l Kontracepcija

l Seksualnost

l Seksualne orijentacije

l Gender.

2. metodologija vr{nja~ke edukacije

l Komunikacijske vje{tine (verbalna i neverbalna komunikacija, aktivno slu{anje)

l Vje{tine javnog obra}anja

l Vje{tine preno{enja informacija

l Timski rad

l Motivacija

l Planiranje, pra}enje, realizacija i evaluacija edukativnih aktivnosti na terenu

l Odre|ivanje lidera tima i definisanje njihovih uloga

l Kori{tenje ske~eva za prenos odre|enih informacija

3. senzibilizacija edukatora (hiv, aids i ranjive grupe)

Edukatori vr{njaka prolaze i kroz program senzibilizacije o pitanjima koja se ti~u sljede}ih tema;

22

poglavlje 2


l HIV i AIDS

l Stigma i diskriminacija

l Gender

l Ranjive grupe

l Seksualne orijentacije

Osnovni trening u~esnicima treba da pruì znanje i sve relevantne informacije vezane za seksualno i reproduktivno zdravlje. U~esnicima se otvaraju vrata u novu dimenziju prenosa informacija i uop{teno novu dimenziju komunikacije kao instrumenta za rad. Vje{tine koje edukator usvaja na osnovnom treningu su: interaktivni pristup, gestikulacija, kori{tenje prostora, kontakt o~ima, intonacija, reakcija na odgovor (pozitivan i negativan) i sl. Ove vje{tine edukatoru pomaù da ohrabruje u~esnike da se aktivno uklju~uju u interakciju i diskusije, da skre}e i zadràva pa`nju u~esnika na temu koja se obra|uje. Postoji mnogo na~ina da se prenese odre|ena informacija, da li je to crte`, pjesma ,ske~ ili govor tijela, zavisi od grupe sa kojom edukator radi. Ove metode pomaù edukatorima da u~esnicima do~araju ono o ~emu govore. Navedene vje{tine su oru|e koje edukator koristi, uvje`bava i njegov napredak se kontinuirano prati i biljeì. Posebna pa`nja se posve}uje timskom radu, kako kroz prakti~ne primjere, tako i kroz sam timski rad za vrijeme odràvanja treninga.

d. team lider sistem

Na kraju osnovnog treninga, u~esnici (edukatori vr{njaka) odre|uju dvije osobe (iz svoje grupe) koje }e obavljati funkciju lidera tima. Lider tima je osoba koja je posrednik izme|u organizacije i edukatora.

Neke od uloga team lidera:

l Pra}enje rada edukatora

l Koordinacija rada edukatora

l Pra}enje analize podataka prikupljenih na terenu

l Kreiranje timova koji realizuju edukativne aktivnosti

l Uo~avanje propusta

l Pra}enje potreba edukatora

Neke odluke koje se odnose na edukatore vr{njaka, organizacija ne donosi prije konsultacije sa team liderom koji govori u ime svih edukatora vr{njaka u organizaciji. Lideri tima su konstantno na terenu, imaju uvid u kvalitete svakog edukatora uklju~enog u realizaciju edukativnih aktivnosti, dok treneri nemaju takav kvalitet i kvantitet informacija, te ta prednost koju imaju team lideri nad trenerima, olak{ava i garantuje kvalitetno provo|enje programa vr{nja~ke edukacije.

Za razliku od edukatora vr{njaka koji su naj~e{}e na terenu, lideri tima dosta vremena nakon prezentacija na terenu provode u prostorijama organizacije. Prikupljene podatke sortiraju, pi{u

23

poglavlje 2


izvje{taje, te su uklju~eni u sloènije edukativne aktivnosti.

Sistem motivacije lidera tima mora biti kvalitetniji nego onaj koji se koristi kod edukatora vr{njaka. Nivo obaveza koje ima team lider, mnogo je ve}i od onog koji imaju edukatori vr{njaka.

e. rad na terenu (implementacija testnih radionica i njihova evaluacija

Po zavr{enom osnovnom treningu, budu}i edukatori vr{njaka mogu u timovima planirati, kreirati, prilago|avati i evaluirati aktivnosti. Edukatori su spremni za zapo~nu rad na terenu te da na osnovu dobijenih informacija kreiraju aktivnost koja odgovara terenu i ljudima. Klasi~an primjer su {kole razli~itih poziva (gimnazija i ma{inska {kola), koje u svom nastavnom planu i programu imaju razli~ite predmete. Npr. ma{inska {kola ne posve}uje toliko pa`nje biologiji, dok gimnazija to ~ini. Pristup koji se koristi je razli~it za ove dvije {kole, odnosno njihove u~enike.

U ovom periodu edukatori vr{njaka se polako uklju~uju u aktivnosti na terenu i tu se prati njihov rad i napredak. Edukator na taj na~in moè osjetiti {ta je rad na terenu, koje su barijere sa kojima se susreo i to su pitanja na koja odgovor daje napredni trening.

f. napredni trening - folloW up trening

Follow up trening predstavlja napredni trening koji ima za cilj obavljanje sljede}ih zadataka:

l Nadgradnja i ja~anje postoje}eg znanja vr{nja~kih edukatora

l Kreiranje timova

l Motivacija u~esnika

l Rad na vje{tinama javnog obra}anja

l Rad na metodologiji vr{nja~ke edukacije

l Odre|ivanje lidera tima i definisanje njihovih uloga

l Pra}enje promjena znanja i evaluiranje rada

Edukator vr{njaka je osoba koja prenosi znanje na svoje vr{njake. Stoga je va`no da edukator svoje znanje kontinuirano nadgra|uje, ali ta~nim i provjerenim informacijama. Edukator }e na testnim prezentacijama uo~iti da mladi imaju mnogo pitanja na koja ~esto edukatori nisu u stanju dati odgovor. Napredni trening rje{ava ove dileme.

Vje{tine koje je edukator vr{njaka usvojio na osnovnom treningu, pa`ljivo se prate na naprednom treningu. Napredni trening treba da oja~a postoje}e vje{tine koje posjeduje edukator vr{njaka, te mu treneri skre}u pa`nju na one koje jo{ ne koristi.

Svaki edukator dobija svoj dosje u kojem se upisuje sve {to se ti~e kvaliteta njegovog rada. Dakle, ovaj dosje omogu}ava trenerima da posmatraju napredak edukatora u odre|enom vremenskom periodu i daju mu odre|ene smjernice te ukazuju na nedostatke.

24

poglavlje 2


Nakon toga dolazi do rotacije timova, dakle svaki edukator odlazi u novi tim. Ovo je vaàn zadatak jer se na taj na~in ja~aju kapaciteti timova i sam timski rad edukatora. Ukoliko se timovi ne bi mijenjali, edukatori vr{njaka ne bi previ{e pa`nje posve}ivali teorijskom dijelu, {to za posljedicu ima da svaki edukator zna samo svoj dio neke tematske cjeline, te taj dio prezentuje na svim prezentacijama.

Agenda naprednog treninga u najve}oj mjeri je posve}ena pripremi i izvo|enju prezentacija/radionica. Edukatori se uvje`bavaju za rad sa razli~itim grupama i uzrastima, npr. prvi tim priprema prezenatciju za osnovnu {kolu, drugi za medicinsku {kolu, a tre}i za srednju elektrotehni~ku {kolu. Na ovaj na~in se edukatori obu~avaju za adekvatnu procjenu i doziranje koli~ine znanja koje je potrebno prenijeti, a koji zavise od grupe sa kojom edukator vr{njaka treba da radi.

Napredni trening je tako|er prostor u kojem se zavr{ava proces formiranja lidera tima. Njihovi zadaci, kao {to je ve} bilo govora, je da budu u konstantnom kontaktu sa trenerima, koordinatorima i program menadèrima. Lider tima upravlja timovima i njegov bitan zadatak je da odredi koji tim je adekvatan odre|enoj situaciji. Lider tima ukazuje organizaciji na barijere i komplikacije sa kojima se susre}u edukatori na terenu.

Koliko je kvalitetan rad edukatora vr{njaka moè procijeniti trener edukacije vr{njaka, lider tima i sam edukator. To se postiè tako {to na naprednom treningu edukatori ve} obu~eni za monitoring i evaluaciju (vidi dodatak 4 - evaluacija) mogu samostalno analizirati odre|ene podatke, koji mu mogu biti smjernica za ja~anje njegovih radnih sposobnosti i kvaliteta. Jedan od primjera je pre i post testiranje (vidi dodatak 4 - pre-testing i post-testing), koji nam daju uvid u kvalitet i kvantitet prenesenih informacija prije, kao i poslije odràne edukativne aktivnosti.

Svaki edukator vr{njaka tokom osnovnog treninga pored znanja i vje{tina, upoznaje i neke eti~ke kodekse koji nisu samo pravila pona{anja ve} i na~in da edukator bude osoba bez predrasuda, osoba koja ne osu|uje i ne name}e svoje mi{ljenje, ukratko, po{tivanje ovih eti~kih kodeksa edukatora ~ine boljom osobom.

g. znaênje i odgovornosti vr[nja^kih edukatora

l Vr{nja~ki edukatori se pona{aju prema ljudima (mladim osobama) onako kako bi èljeli da se oni pona{aju prema njima:

l Vr{nja~ki edukatori obrazuju svoje vr{njake o oblicima pona{anja koji bi mogli ugroziti njihovo zdravlje i sigurnost:

l Vr{nja~ki edukatori se odnose sa po{tovanjem prema svojoj profesiji i prema vr{njacima sa kojima rade:

l Vr{nja~ki edukatori koriste samo one tehnike za koje su kvalifikovani obrazovanjem ili iskustvom koje su stekli:

l Vr{nja~ki edukatori po{tuju prava na; privatnost, razli~itost, povjerljivost i integritet svojih vr{njaka:

25

poglavlje 2


l Vr{nja~ki edukatori uvijek nastoje da budu prirodni, ljubazni i pristupa~ni:

l Vr{nja~ki edukatori su uporni i kreativni, ali ne i napadni u svom radu:

l Vr{nja~ki edukatori njeguju povjerenje i pouzdanost u svojim odnosima:

l Vr{nja~ki edukatori stalno uve}avaju svoja znanja i vje{tine, tako da idu u korak sa vremenom:

l Vr{nja~ki edukatori pruàju provjerene informacije mladim osobama o tome gdje mogu dobiti zdravstvenu, socijalnu i psiholo{ku pomo}:

l Vr{nja~ki edukatori su svjesni da njihova primijenjena znanja i vje{tine trebaju doprinijeti op{toj dobrobiti dru{tva u kojem oni ìve i rade.

h. vr[nja^ki edukatori nisu:

l Puni osude koja se temelji na nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji, boji koè i sl.:

l U emocionalnim ili seksualnim vezama sa vr{njacima nakon treninga:

l Osobe koje uzimaju novac ili poklone od mladih sa kojima rade:

l Osobe koje rade ili interveni{u u oblastima za koje nisu kvalifikovani:

l Osobe koje eksploati{u svoje vr{njake da bi do{li do nekih zacrtanih ciljeva:

l Osobe koje daju polovi~ne informacije iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja:

l Osobe koje misle samo na sebe i nije im bitno ho}e li nekom na{koditi:

l Neodgovorne osobe koje ne idu u korak sa vremenom:

l Osobe koje koriste droge i alkohol:

l Osobe koje su emocionalno nezrele u pristupu i na~inu rada sa mladima.

i. hijerarhija vr[nja^ke edukacije

Nakon zavr{enog cjelokupnog procesa obuke, polaznici dobijaju certifikat edukatora vr{njaka. Treneri za svakog edukatora formiraju dosje u koji se biljeì sve {to se odnosi na rad te osobe (teorija i metodologija).

Dosje je dokument koji se kontinuirano nadopunjuje novim podacima o svakom edukatoru pojedina~no, a nakon odre|enog vremena pomaè da se donese odluka da li osoba zadovoljava potrebne uslove/kriterije da postane trener edukacije vr{njaka. Ukoliko osoba zadovolji te kriterije, prolazi trening za trenere. Za razliku od treninga edukatora vr{njaka, trening za trenere je sloèniji proces i anga`man u~esnika na TOT-u (training of trainers) je presudan za prerastanje u trenera. Kada trener/ica uradi veliki broj treninga, njegov/njen anga`man mu/joj dodjeljuje titulu master trenera. Trening za master trenera je obi~no internacionalan a sam master trener je osoba koja je uradila ogroman broj treninga i koja se svojim iskustvom, znanjem i vje{tinama bitno isti~e od ostatka tima edukatora vr{njaka.

26

poglavlje 2


j. edukativne aktivnosti

U okviru vr{nja~ke edukacije, postoje ~etiri modela edukativnih aktivnosti koje se implementiraju na podru~ju Bosne i Hercegovine. Ta ~etiri modela su:

1. Prezentacije

2. Radionice

3. Treninzi

4. Uli~ne akcije, javna okupljanja i sl.

j 1.0 prezentacije

Klasi~ne prezentacije koje se naj~e{}e provode {irom BiH realizuju se u srednjim i osnovnim {kolama. Maksimalan broj u~esnika po prezentaciji je 50. Ukoliko je broj u~esnika ve}i , tim edukatora vr{njaka mora biti ve}i, a sama organizacija prezentacije je sloènija. Trajanje prezentacije je 45 minuta, koliko traje i jedan {kolski ~as. Prezentaciju izvode edukatori vr{njaka u timu od 2 do 5 edukatora vr{njaka. Prije prezentacije edukatori vr{e podjelu upitnika (pre-test upitnik), koji mjeri postoje}e znanje u~esnika prije izvo|enja prezentacije. Nakon

Za vi{e informacija o liderima tima pogledajte dio - lideri tima

27

poglavlje 2


prezentacije, u~esnicima se dijeli isti upitnik (post - test upitnik) na kojem }e biti zabiljeèno njihovo znanje nakon prezentacije. Komparacijom rezultata dobije se uvid u promjenu znanja u~esnika te se na taj na~in mjeri stvarni uticaj edukacije vr{njaka. Edukatori vr{njaka na kraju prezentacije dijele i evaluacijske upitnike, koji }e nakon analize ukazati na kvalitete i nedostatke u radu edukatora vr{njaka.

Tokom prezentacije u~esnici mogu postavljati pitanja koja se odnose na temu koja se obra|uje. Postoji nekoliko na~ina putem kojih u~esnici mogu postaviti pitanje edukatorima. Osim direktnog postavljanja pitanja, ~esto se u praksi koristi sistem porukica. To je metod kod kojeg se na po~etku prezentacije u~esnicima podijele prazni papiri}i. Edukator obja{njava da osobe koje imaju pitanje mogu da ga napi{u na papiri}, a oni koji nemaju pitanje treba ne{to da nacrtaju. Tako ne}e biti primjetno ko je postavio pitanje, a ko je crtao, te ovo predstavlja metod koji {titi anonimnost onih koji ne èle da ostali ~uju pitanje koje postavljaju.

Nekada edukator vr{njaka ne zna odgovor na postavljeno pitanje, {to je sasvim normalno. U tom slu~aju je potrebno objasniti osobi koja je postavila pitanje da edukator ne zna ta~an odgovor, ali da }e provjeriti i dati odgovor naknadno.

Postoje dva na~ina na koja se odgovor moè naknadno dostaviti osobi koja je postavila pitanje:

1. Na sljede}oj prezentaciji

2. Help Line sistem

j 1.1 help line sistem

U slu~aju da se sa odre|enom grupom u~esnika prezentacije ne planira ponovni susret, edukatori vr{njaka nisu u mogu}nosti da odgovor na postavljeno pitanje daju na sljede}oj prezentaciji. Jedini na~in da se prevazi|e ovaj problem je da edukator vr{njaka odmah nakon prezentacije kontaktira help line (telefonsku liniju), na kojoj }e biti dostupan supervizor edukatota vr{njaka ili neka druga odgovorna osoba (npr. psiholog). Kontakt se obavlja pozivom ili putem SMS-a i osoba koja je postavila pitanje odmah dobija odgovor. Ovaj sistem zahtijeva znatne pripreme i razra|en plan djelovanja.

Problem koji se moè javiti je da edukatori nemaju kredit na ra~unu mobilnog ure|aja, te je onda nemogu}e kontaktirati edukatora/ odgovornu osobu u kancelariji.

28

poglavlje 2


j 1.2 priprema prezentacije

Prilikom pripreme prezentacija, vr{nja~ki edukatori trebaju da odgovore na slijede}a pitanja;

Ovo su pitanja koja }e vr{nja~kim edukatorima pomo}i da steknu jasnu predstavu o ciljnoj grupi kojoj drè prezentaciju, sredini u kojoj se prezentacija provodi, te o tome {ta je sve potrebno od pripremnog materijala. Redoslijed pitanja ide onim redom koji je najlogi~niji.

kome?

prezentaciju }emo raditi za koga?

kome odgovara na pitanje koji je profil u~esnika planirane prezentacije.

l Da li su u~esnici uzrast osnovne {kole - da li je teorijski dio potrebno jo{ malo prilagoditi i pojednostaviti?

l Da li su u~esnici uzrast srednje {kole, te koje srednje {kole. Prezentacija u gimnaziji, medicinskoj {koli i nekoj od tehni~kih {kola, npr. ma{inskoj, nikada ne}e biti ista.

l Da li su u~esnici pripadnici neke od marginalizovanih grupa?

l Da li se radi o urbanom ili ruralnom okruènju?

29

poglavlje 2


gdje?

gdje se odràva prezentacija?

1. gdje odgovara na pitanje koliko je vremena potrebno da se do|e do planirane lokacije, i da li su potrebna dodatna transportna sredstva; autobus, taxi, slu`beno vozilo, itd?

2. gdje odgovara na pitanje u kakvoj prostoriji se odràva prezentacija. ( Potrebno je paziti na raspored stolica, osvijetljenost te provjetrenost prostorije; nedostatak zraka u prostoriji i slaba osvijetljenost moè dovesti do pada koncentracije u~esnika.)

[ta?

[ta odgovara na pitanje koje je informacije potrebno prenijeti. S obzirom da u vr{nja~koj edukaciji postoji nekoliko tematskih modula potrebno je znati koji je edukacijski modul predvi|en za implementaciju na planiranoj radionici.

kako?

Pitanje kako kombinuje odgovore ostalih pitanja, te na taj na~in dovodi do jedinstvenog rje{enja za postavljeni problem.

l Znaju}i kome }e dràti prezentaciju, vr{nja~ki edukatori mogu znati na koje tematske cjeline je potrebno obratiti vi{e pa`nje tokom prezentacije, a koje su informacije manje va`ne za tu ciljnu grupu.

l Znaju}i ta~nu lokaciju gdje je prezentacija predvi|ena i imaju}i u vidu prostoriju gdje }e se prezentacija odràti, vr{nja~ki edukatori mogu planirati svoje vrijeme kako bi na planiranoj lokaciji bili malo prije kako bi mogli dobiti dodatne informacije ukoliko su potrebne, prozra~iti prostoriju, napraviti razmje{taj prostorije, te napraviti male izmjene ukoliko je to stvarno potrebno.

l S obzirom da kvalitet izvedene radionice zavisi i od vremena pripreme, potrebno je znati koja se tematska cjelina obra|uje na prezentaciji.

koliko vremena imamo?

Koliko vremena imamo na raspolaganju da bi realizovali planiranu aktivnost? Za vrijeme izvo|enja prezentacija/radionica u timu edukatora treba da postoji osoba koja bi radila kao TIME MENAGER, tj. osoba koja vodi ra~una da edukatori vode prezentaciju i njene pojedine dijelove u okviru planiranog vremenskog okvira.

j 2. radionice

Radionica se sastoji iz vi{e prezentacija i traje mnogo duè od klasi~nih prezentacija. Trajanje radionice zavisi od sadràja koji se obra|uje na radionici. Radionica je ne{to {to mnogo vi{e

30

poglavlje 2


uklju~uje u~esnike u sam proces edukacije, iako se i na prezentacijama koriste iste vje{tine, kod radionica je vrijeme klju~ni faktor. Radionice obi~no u svom sadràju imaju razli~ite diskusije, edukativne igre, multimedijalni sadràj, edukativne kvizove i sl. Nakon radionice, u~esnici mogu dobiti i certifikat o u~e{}u na radionici.

j 3. treninzi

Za razliku od prezentacije i radionice koje se zavr{e u jednom danu, trening je mnogo sloèniji proces, koji u slu~aju vr{nja~ke edukacije iziskuje nekoliko dana. Na treningu, pored znanja, u~esnici dobijaju odre|ene vje{tine koje im dalje mogu sluìti kao alat za rad. Trening ne mogu voditi edukatori vr{njaka, ve} samo certificirani treneri. Edukator vr{njaka u slu~aju treninga moè biti angaòvan kao pomo} trenerima u njihovom radu, ali to ne zna~i da edukator koji pomaè trenerima ne sti~e odre|eno iskustvo koje mu moè pomo}i u njegovom radu. O strukturi treninga vi{e informacija imate u dijelu Trening vr{nja~kih edukatora.

j 4. koncerti i druga javna okupljanja

Veliki skupovi, kakvi su na koncertima, mogu posluìti da se velikom broju ljudi u kratkom vremenskom periodu prezentuje npr. pravilna upotreba kondoma. Ova vrsta aktivnosti je dobra za neke kratke prezentacije u trajanju od 2 - 5 minuta, gdje se na zanimljiv na~in prenose informacije ili neke vje{tine. Mana ovih skupova je u tome {to je te{ko zadràti pa`nju velikog broja ljudi, stoga je preporu~ljivo da traju kratko, da imaju jasne poruke, a da se one prenesu na zanimljiv na~in.

k. vrste edukacije vr[njaka

Edukacija vr{njaka se ne provodi samo u {kolama, a model koji se koristi zavisi od populacije sa kojom se radi. Postoji mnogo na~ina, ali ~etiri modela se najvi{e koriste:

l Klasi~na vr{nja~ka edukacija (u {koli, ruralne sredine/urbane sredine tj. edukacija jedan na jedan ili u grupama).

l Terenski rad (naj~e{}e u grupama ili na mjestima gdje se mladi skupljaju).

Terenski rad podrazumijeva pruànje neophodnih socijalnih i zdravstvenih usluga kao i onih koje pruà lokalna zajednica /NVO populacijama u alternativnim ili netradicionalnim okruènjima. Npr. podjele kondoma i info materijala na mjestima gdje se okupljaju Romi, MSM populacija i sl.

l POL (Popular Opinion Lider)

U svakoj grupi ljudi postoje osobe koje se izdvajaju, popularne su, druga~ije, komunikativnije, prodornije. Ukoliko posmatrate sa distance, vrlo lako je uo~iti ko je u dru{tvu ta tzv. “popularna“ osoba. Njihovi stavovi prednja~e u dru{tvu i osobe oko njih kreiraju svoje stavove prema njihovim. Ukupno 15% bilo koje populacije predstavljaju ove osobe.

31

poglavlje 2


POL - popular opinion lider je model vr{nja~ke edukacije gdje se na specifi~an na~in odabiru pojednici (posmatranje terena, selekcija potencijalnih POL-ova, intervju i regrutacija) koji u svojoj vr{nja~koj grupi nakon zavr{ene edukacije, ste~eno znanje i vje{tine prenose dalje.Nakon regrutovanja prve grupe POL- ova, po~inje ciklus od 4 sesije, koje se realizuju u periodu od 12 dana. Svaki u~esnik koji do|e na prvu sesiju mora pro}i i preostale 3 sesije i, tako|er, obavezan je da ispunjava zadatke koje dobija po zavr{etku svake radionice. Zadaci se sastoje iz razgovora POL - ova sa svojim vr{njacima o temama u vezi sa za seksualnim i reproduktivnim zdravljem, rizi~nim pona{anjima i po zavr{etku procesa edukacije ove osobe dobijaju vje{tine koje im koriste da u svom dru{tvu prezentuju pozitivno pona{anje. Sesije okvirno traju od 2 do 4 sata, a treba dodati i vrijeme koje u~esnici utro{e u ispunjavanju svojih zada}a, stoga, svaki od u~esnika dobija nov~anu/nenov~anu naknadu za svoje zalaganje i trud te vrijeme provedeno na ovim sesijama. POL model je te{ko primijeniti na onim grupama ljudi koje se prije nisu susretale sa temama seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Ovo se posebno odnosi na pojedince koji imaju vrlo nizak nivo znanja o SRZ. Tako|er, POL model u svom sadràju ima dosta vje`bi koje se odnose na svijest o rizi~nom pona{anju, {to direktno zahtijeva da su osobe koje su uklju~ene u ove vje`be dobro informirane.

l Prijateljski centar za mlade podrazumijeva mjesto gdje mlada osoba do|e i sre}e svoje vr{njake, te kroz razgovore i multimedijalne prezentacije sti~e odre|eno znanje.Prijateljski centar je mjesto gdje se okupljaju mladi, me|u njima se nalaze i edukatori vr{njaka. U neformalnim razgovorima, razli~itim programskim sadràjima (edukativnog karaktera), prenose se informacije iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

l. prijateljski centar za mlade/Youth friendlY center/services

“Youth friendly” je termin koji se koristi kada se u vidu imaju usluge koje se pruàju na prijateljski na~in. Naj~e{}e se odnosi na specifi~an pristup i pruànje usluga koje su prilago|ene adolescentima i mladim ljudima.

Termin “services” uklju~uje, ali nije ograni~en na zdravstvene usluge, i moè se koristiti i u kontekstu nezdravstvenih usluga i uslu`nih programa za mlade.

Va`nost YFC/PCM leì u njihovoj osnovnoj ulozi da promovi{u zdravstveni razvoj i za{titu SRZ, uklju~uju}i prevenciju HIV-a/AIDS-a i drugih spolno prenosivih infekcija adolescenata i mladih ljudi.

Prijateljski centri za mlade su kreirani da pobolj{aju pristup i kvalitet usluga koje treba da odgovaraju specifi~nim potrebama i perspektivama mladih ljudi. Oni, ukratko, trebaju biti podre|eni razli~itim potrebama mladih ljudi.

PCM isti~u va`nost vo|enja brige o vlastitom zdravlju, kroz prevenciju i zdrav rast i razvoj.

Ovi centri imaju ulogu pruàoca usluga koja je orijentisana ka osnaìvanju mladih ljudi sa znanjima i vje{tinama koje su im potrebne u za{titi vlastitog zdravlja i informacijama s ciljem dono{enja autonomnih odluka.

32

poglavlje 2


prijateljski centri za mlade treba da pruè:

l Informisan izbor

l Podr{ku

l Stav bez predrasuda

l Motivaciju mladim ljudima da se uklju~e u stvaranje programa za kreiranje i isporuku usluga

l Edukaciju vr{njaka

l Pristupa~nost, dostupnost i vrijeme koje je prihvatljivo za mlade korisnike

l Razumljivost - fokus je na psihi~kom, socijalnom i psiholo{kom zdravlju mladih ljudi i njihovim potrebama

l Po{tovanje i vrednovanje razli~itosti i omladinske kulture

l Suosje}ajnost

l Privatnost i povjerljivost

l Prijateljsku atmosferu i ugodan ambijent

PCM se prije svega odnosi na pruànje kvalitetnih usluga, posebno prilago|enih razli~itim populacijama. Kvalitetna usluga se odnosi na interpersonalni i tehni~ko - medicinski aspekt usluge.

l Prvi aspekt u odnosu pruàlac - primalac usluge, kao i kvalitet te interakcije jeste povjerenje, otvorenost i senzibilnost usluge, kao i komunikacija sa mladim ljudima.

l Tehni~ki aspekt u pruànju usluga jeste razumljiv i multidisciplinski pristup zdravlju adolescenata; povjerljivost, informisanost, izbor i dobrovoljni pristanak.

Generalno govore}i, svi vidovi vr{nja~ke edukacije se zasnivaju na upotrebi komunikacije kao instrumenta za prenos informacija, podizanje svijesti i sl. No, {ta su to komunikacijske vje{tine?

m. komunikacija

komunikacija predstavlja preno{enje ili razmjenu informacija, ideja ili osje}anja. U pitanju nije jednosmjeran proces zato {to poruka mora imati i primaoca da bi se odigrao komunikacijski ~in.

prezentacija je struktuirana komunikacija koja se zasniva na prakti~nim potrebama primalaca, tj. publike, s ciljem postizanja postavljenih ciljeva u datom vremenskom roku, gde su kona~ni ciljevi izvor informacija i nosioci ideja. Prezentacije su oblik komunikacije i, ako se komunicira efikasno, prezentacije vi{e ne predstavljaju te{ko}u. Me|utim, i one su daleko od jednostavnih oblika komunikacije i ~esto zahtijevaju poznavanje dodatnih vje{tina ubje|ivanja i ostvarivanja uticaja.

l Pogre{na shvatanja o komunikaciji;

l Dobre komunikacijske vje{tine su uro|ene;

l Komuniciramo samo rije~ima;

33

poglavlje 2


l Komunikacija je uvijek svjesna i voljna aktivnost;

l Mogu}e je potpuno kontrolisati sopstvenu komunikaciju;

l Komunikacija uvijek vodi boljim odnosima i boljem razrje{avanju problema.

verbalna i neverbalna komunikacija

verbalna komunikacija je proces transfera zna~enja pomo}u rije~i, u usmenom ili pisanom obliku (SMS-poruke, E-mail, MSN i sl).

neverbalna komunikacija je transfer zna~enja u direktnom kontaktu, svim sredstvima koja nisu verbalna. Izrazi lica, pokreti tijela i ton glasa su na~ini komunikacije ~ija su zna~enja kulturno uslovljena.

smetnje u komunikaciji - [um

komunikacijski {um predstavlja grupu ometaju}ih faktora koji oteàvaju komunikaciju.Uzrokuje ga izbor neodgovaraju}eg „kanala”, slanje nejasnih poruka, ili kada se ne uzimaju u obzir potrebe i o~ekivanja primalaca.

prepreke u komunikaciji

komunikacija koja vrije|a podrazumijeva krtiticizam, optuìvanje, sumnji~enje, ogovaranje, okrivljivanje, zadirkivanje, nedostatak takta, prijetnje, ismijavanje, ironiju i izrugivanje.

komunikacija koja izlu|uje podrazumijeva poricanje izraènih osje}anja, èlja, kr{enje dogovora, izbjegavanje odgovornosti, davanje i konsekventno poni{tavanje nade, dvosmislenost, projekciju, optuìvanje drugih za skrivene namjere, neuvaàvanje tu|ih èlja, ponavljanje, traènje skrivenog zna~enja u svemu izgovorenom.

nepo{tena komunikacija podrazumijeva nametanje stereotipa, „stavljanje rije~i u tu|a usta“, stalno mijenjanje teme, optuìvanje, zloupotrebu statisti~kih podataka, prekidanje, prijetnje, poniàvanje, izazivanje osje}aja krivice, ruganje, ismijavanje i ignorisanje.

efikasna komunikacija zasniva se na ~etiri klju~na faktora;

l Konzistentnost verbalne i neverbalne komunikacije:

l Slu{anje:

l Postavljanje pitanja:

l Pozitivan stav.

konzistentnost verbalne i neverbalne komunikacije

Ve}i dio sadràja poruke prenosi se neverbalnim jezikom. Ako su ova dva jezika kontradiktorna, ve}ina }e vjerovati neverbalnim porukama. Dobar po{iljalac kombinuje ova dva elementa

34

poglavlje 2


komunikacije i ~ini ih komplementarnim u preno{enju koherentne poruke. Va`no je znati da se ve}ina komunikacije odvija bez u~e{}a govora. Ponekad je dovoljno baciti pogled na osobu da bi se znalo {ta ona ili on „misli”. êsto se moèmo na}i u situaciji kada znamo da je neko ljut ili povrije|en, ali kada je upitan „{ta nije u redu?”, ona ili on odgovaraju „Sve je u redu.” „Da li se ljuti{?” „Ne, ne ljutim se. Za{to bih?”

Neverbalnu komunikaciju moèmo opisati kao iskreniju od verbalne zbog toga {to je veoma te{ko prikriti reakcije, izraz lica, pokrete, poloàj tijela, ja~inu i ton glasa.

slu{anje

Slu{anje je klju~ni element efikasne komunikacije. Cilj istinskog slu{anja je razumijevanje onoga {to govornik poku{ava da prenese. Dobar slu{alac {alje verbalne i neverbalne poruke govorniku koje olak{avaju komunikaciju. Ovaj proces naziva se aktivno slu{anje.

Ljudi ne slu{aju u slijede}im situacijama:

l kada se upore|uju sa drugima;

l kada imaju negativan stav prema govorniku (npr. misle da su ona ili on dosadni);

l kada savjetuju;

l kada razuvjeravaju;

l kada se uvijek slaù;

l kada razmi{ljaju o odgovorima i

l kada traè skriveno zna~enje.

aktivno slu{anje vaì za slu~ajeve aktivnih napora slu{alaca da pobolj{a komunikaciju. Poruke su ~esto neprecizne ili apstraktne, {to govornik ne vidi. De{ava se ~ak i to da su samim govornicima nejasne misli koje èle da prenesu. Osnovni princip aktivnog slu{anja su potpitanja, i prije svega, posredna pitanja. Neposredna pitanja o osjetljivim i li~nim temama, mogu izazvati nelagodu, voditi negativnim ili defanzivnim reakcijama, nepovjerenju, ili ~ak potpunom povla~enju sagovornika i krahu komunikacijskog ~ina. U sloènim situacijama, kada nije sigurno {ta odre|ena osoba èli ili osje}a, dobar pristup je postavljanje posrednih pitanja. Aktivno slu{anje podrazumijeva ne samo to da se ~ulo ono {to je govornik rekao, nego i razumjela njena ili njegova osje}anja, potrebe i o~ekivanja. Dekodiranje poruke je vaàn dio razumijevanja nekoga.

kako pobolj{ati vje{tinu slu{anja?

l Budite pa`ljivi i koncentrirani kada vam neko govori. Slu{ajte s empatijom. Empatija je sposobnost da stvarno razumijemo i prihvatimo drugog ~ovjeka sa svim osje}ajima, mislima i vjerovanjima. Poku{ajte vidjeti stvari iz perspektive te druge osobe, iz “njenih cipela” umjesto da poku{avate “popraviti stvari i rije{iti problem”.

l Budite znatièljni. Te{ko je biti dobar slu{a~ ako niste zainteresovani za drugog ~ovjeka.

35

poglavlje 2


l Budite vi{e zainteresovani za to {to je re~eno nego za to {ta }ete odgovoriti kako biste rije{ili problem. Kao slu{a~i mi imamo protok od oko 500 rije~i u minuti, dok je normalni tempo govora od 125 do 150 rije~i u minuti. To ostavlja dosta prostora da se naru{i komunikacija ili da slu{a~ odluta mislima.

l Slobodno postavljajte pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili rupe koje vam nedostaju.

l Dajte sebi vremena da saslu{ate, osjetite {to se doga|a, razjasnite sliku i oblikujete odgovor. Dobra komunikacija zahtijeva VRIJEME, ne moè se “obaviti” na brzinu.

l Dobra komunikacija zahtijeva i “dobro” okruènje. Ne gledajte televiziju dok s nekim razgovarate. Isto tako, ako ve} ne{to drugo radite ne}ete mo}i s pa`njom slu{ati. Radije zamolite osobu da razgovarate u neko drugo vrijeme, kada }ete se mo}i usmjeriti na slu{anje.

l Pratite svoje navike slu{anja (ili neslu{anja) i one drugih ljudi. Razmislite o ljudima s kojima ste u ìvotu jako voljeli razgovarati i osje}ali se shva}eno. Kakav je osje}aj kada vas neko zaista slu{a, a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne slu{a? Napravite listu onih pona{anja koje primje}ujete na drugima, a koje ukazuju na to da druga osoba ne slu{a. Zatim razmislite o sebi. Pokazujete li i vi neka od tih pona{anja s liste? Napravite popis onih pona{anja koje èlite promijeniti. Isto tako priznajte sebi ona dobra pona{anja koja imate i koja vam pomaù da bolje slu{ate druge ljude.

“Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bismo mogli slu{ati dvostruko vi{e nego pri~ati.” (Epictetus, filozof)

l Govorite - komunikacija po~inje s vama. Preuzmite odgovornost i zapo~nite komunikaciju, nemojte ~ekati i o~ekivati da }e to u~initi druga osoba.

l Ne sakrivajte se iza sms-ova i e-mailova. Dobra komunikacija, posebno o va`nim temama, zahtijeva puno vi{e od onoga {to moèmo izraziti sms-om ili e-mailom. Vrlo ~esto moèmo krivo protuma~iti sms jer ne vidimo osobu, ne ~ujemo ton glasa...

l Komunicirajte svoje misli i svoje osje}aje. êsto nam se dogodi da zaboravimo zapravo opisati drugoj osobi kako se osje}amo, ili da nastojimo ne pokazati osje}aje.

l Budite direktni, ali blagi. Poku{ajte {to jasnije re}i {to èlite, ali pritom nemojte zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije po{tovanje.

l Ne {aljite mije{ane poruke. (“Nije mi ni{ta”)

l Povratna informacija nije preru{ena kritika.

l Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. Komunikacija je proces u kojem obje strane moraju sudjelovati, povremeno kao slu{a~, a povremeno kao govornik. Monolog nije komunikacija.

l Uvijek pitajte ako niste sigurni da razumijete.

l Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas. Ako ste jako uzrujani ne moète dobro komunicirati.

l Naglasak stavljajte na bitne stvari, a ne na trivijalnosti.

36

poglavlje 2


l Vjerujte svojoj intuiciji. Ako osje}ate da ne{to nije u redu, vjerojatno i nije.

l Ostavite prostora drugoj osobi da se popravi, ohrabrujte rast.

l Vjerujte da je dobra komunikacija mogu}a.

postavljanje pitanja

Postavljanje pitanja ~ini komunikaciju efikasnom i gradi povjerenje kod sagovornika. Zato je bitno razumjeti razli~ite tipove pitanja i njihove karakteristike.

otvorena pitanja

Re~enica po~inje upitnom rije~i (za{to, ko, kako itd.) i dopu{ta partneru u konverzaciji da odgovara slobodno. Tako|er, ostavlja mogu}nost da se izrazi mi{ljenje i ponudi promi{ljena poruka. Jednostavan primjer je; „Kako se osje}a{?”

zatvorena pitanja

Odgovor na ovaj tip pitanja je kratko „da” ili „ne”. Ona navode partnera u konverzaciji da odgovore ono {to mi o~ekujemo da ~ujemo. Npr. „Da li si ljut?”

pitanje koje usmjerava

Ovaj tip pitanja izgleda kao otvoreni tip, ali je mi{ljenje govornika usa|eno u njega. Partner u konverzaciji je prije suo~en sa pozivom na izraàvanje slaganja ili neslaganja nego sa o~ekivanjem da izloì informacije ili mi{ljenje. Pitanje koje usmjerava moè se podjednako smatrati i izjavom kao i pitanjem. Npr. „Zar ne misli{ da je cijena benzina isuvi{e visoka?”

budite obazrivi sa pitanjima

Ljudi uglavnom nemaju odgovor na ovako postavljeno pitanje. Ovakva pitanja sa otvorenim krajem ~esto izazivaju defanzivnost, racionalizaciju i la`no rezonovanje. Kada se postavlja ovaj tip pitanja pametno je izraziti zainteresovanost i izbjegavati provokaciju. Koristi pitanja „{ta?” i „kako?” da pomogne{;

l Da se prona|e bolje rje{enje (Kako ti vidi{ ovu situaciju?):

l Da se problem razloì na jednostavnije ~inioce ([ta te vrije|a u ovoj situaciji?):

l Da se problem redefini{e ([ta je stvarno problem u ovoj situaciji? Moè{ li ga izloìti na drugi na~in?):

l Da otkrije{ li~na o~ekivanja ([ta o~ekuje{ od sebe u ovoj situaciji? Kako èli{ da je razrije{i{?):

l Da se utvrdi spremnost za li~nim u~e{}em ([ta osje}a{ da bi mogao li~no doprinijeti?):

37

poglavlje 2


l Da se dobije pristanak za prihvatanje li~ne odgovornosti za problem (Kako ova situacija i predloèno rje{enje zavise od tebe i tvog postupanja?) i

l Da se prona|e drugi ugao posmatranja problema (Kako drugi gledaju na ovaj problem? [ta bi osoba koju izuzetno po{tuje{ rekla u ovoj situaciji?).

parafraziranje

Parafraziranje je tehnika modifikovanja ve} izre~enog, kako bi se u~inilo jo{ razumljivijim. Moè se koristiti da bi se govorniku pruìla {ansa da potvrdi ili ispravi ono {to slu{alac vjeruje da je re~eno. Parafraziranje obi~no zapo~inje sa: „Drugim rije~ima...” ili „Dakle, ti kaè{ da...”

Pored jednostavnog razumijevanja ~injenica, va`no je pokazati razumijevanje za emocije govornika. To se moè posti}i zapo~injanjem re~enice sa: „îni mi se da ti osje}a{... zato {to...” Parafraziranje moè biti korisno za sticanje potvrde da je komunikacija uspje{na.

kada se aktivno slu{a, {alju se sljede}e poruke:

l Razumijem tvoj problem:

l Vidim kako se osje}a{ zbog tog problema:

l Pomo}i }u ti da razmisli{ o problemu i prona|e{ bolje rje{enje:

l Vjerujem u tebe i vjerujem da samo ti moè{ prona}i pravo rje{enje.

glavni faktori verbalne i neverbalne komunikacije

Faktori verbalne komunikacije su;l Rije~i

l Kontekst

l Konstrukcija re~enice.

Faktori neverbalne komunikacije su;l Ton glasa

l Izraz lica

l Drànje

l Gestovi

l Udaljenost izme|u dvije osobe koje komuniciraju

l Ja~ina tona

l Intonacija

tipovi neslu{anja

l Pseudo (la`no) slu{anje kada je koncentrisanost la`na, dok se, u stvari, proma{uje su{tina poruke:

38

poglavlje 2


l Slu{anje na jednom nivou; Prijem jednog dijela poruke (verbalnog), i zanemarivanje ostalih dijelova:

l Selektivno slu{anje; Filtriranje poruke da bi se ~ulo samo ono {to je od li~nog interesa ili dobila potvrda u ve} postoje}a uvjerenja:

l Selektivno odbijanje; Koncentrisanost samo na one poruke koje ne èle da se ~uju. Kada se ovakve teme pojave, slu{alac ih jednostavno potisne i odbaci:

l Upadanje u rije~; Slu{anje samo zbog traènja prilike da se upadne u rije~:

l Odbrambeno slu{anje; Poruka je samo li~ni napad usmjeren na pona{anje ili uvjerenja slu{alaca i

l Slu{anje „u zasjedi”; Slu{anje je povod za traènje prilike da se napadne govornik.

39

poglavlje 3

moduli vr[nja^ke edukacije

4040

41

poglavlje 3



Za vr{nja~ke edukatore koji rade na promociji seksualnog i reproduktivnog zdravlja, posebno }e biti korisno pogledati sadràje modula koji se nalaze u ovoj sekciji. Modul podrazumijeva sve {to je obuhva}eno u nekoj prezentaciji u trajanju od 45 minuta (teme, {eme,slike i obja{njenjenja), a svojim konceptom prati izvo|enje odre|ene prezentacije.

U ovoj sekciji se nalazi 7 modula koji obra|uju razli~ite oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja;

1. Anatomija i fiziologija mu{kog i ènskog reproduktivnog sistema

2. Kontracepcija

3. Spolno prenosive infekcije

4. HIV i AIDS

5. Trafiking (trgovina ljudima)

6. Prava

7. Gender

Svaki od pomenutih modula je podijeljen na dijelove koji edukatorima vr{njaka mogu pomo}i u raspodjeli materije za prezentaciju. U modulima je tako|er definisano trajanje pomenutih dijelova, {to moè biti pomo} ~lanovima tima koji vode ra~una o “TIMEINGU” (vrijeme).

1. anatomija i fiziologija mu[kog i @enskog reproduktivnog sistema

1.1 uvod u modul

trajanje prezentacije; 45 minuta (jedan {kolski ~as)

kako voditi prezentaciju:

Prezentacija se sastoji iz pet dijelova koji se nadovezuju i neophodno je da se facilitator drì planiranog koncepta. Prvi dio se odnosi na pubertet dje~aka,a drugi dio govori o pubertetu djevoj~ica. Tre}i i ~etvrti dio govori o anatomiji i fiziologiji mu{kog i ènskog reproduktivnog sistema. Zavr{ni dio (peti dio) obja{njava proces oplodnje i menstruacije.

[ta je neophodno za izvo|enje prezentacije:

1. Flipchart papiri sa gotovim crteìma

2. Markeri

42

poglavlje 3


3. Ljepljiva traka

4. Pretesting i posttesting upitnik

5. Prazni papiri za papiri}e

na kraju prezentacije u~esnici }e dobiti sljede}e:

l Pove}ano znanje o promjenama koje se de{avaju u pubertetu (dje~ak/djevoj~ica)

l Pove}ano znanje o anatomiji i funkcijama reproduktivnih organa mu{karca i ène

l Pove}ano znanje o procesima oplodnje i menstruacije

l Razumijevanje procesa razvoja tijela i funkcija (prevencija seksualnog i reproduktivnog zdravlja)

1.2 pubertet kod djeâka i djevojîca

trajanje prezentacije: 10 minuta


Na flip chartu (tabla) nacrtati likove dje~aka i djevoj~ice (slika 1.1). Kroz interakciju sa u~esnicima napraviti podjelu na psihi~ke i fizi~ke promjene kod dje~aka i djevoj~ica. Zatim u~esnike pitati koje su to fizi~ke promjene kod dje~aka/djevoj~ica. Na slici se vide brojevi koji ozna~avaju neke od pomenutih promjena. Zadnja u nizu promjena koje se vide na slici pripadaju psihi~kim promjenama (ma{tarenje, seksualni identitet itd.).

kod dje~aka to su sljede}e promjene:

1. Rast tijela i svih njegovih dijelova

2. Mutacija glasa (postaje dublji)

3. Razvoj mi{i}ne mase

4. Razvoj spolnih organa

5. Stvaranje sperme

6. Pove}ana dlakavost i znojenje

7. Psihi~ke promjene uklju~uju}i i prve mokre snove

kod djevoj~ica su to sljede}e promjene:

1. Rast tijela i svih njegovih dijelova

2. Mutacija glasa (glas postaje piskaviji)

3. Rast grudi

43

poglavlje 3


4. Razvoj spolnih organa

5. Prva menstruacija (Menarha)

6. Pove}ana dlakavost

7. Razvoj ({irenje) bokova

8. Psihi~ke promjene

1.2.1 ukratko o pubertetu djeâka i djevojîca

Pubertet predstavlja period velikih promjena, a kao takav traje nekoliko godina. U pubertetu se mijenja tijelo, toliko da ti moè izgledati strano i nepoznato,a mijenjaju se i osje}anja, kako osje}anja o sebi, tako i o svijetu koji nas okruùje.

Pubertet se kod djevoj~ica javlja izme|u 10. i 15. godine, a sve promjene se de{avaju zahvaljuju}i ènskim hormonima (estrogen).

Kod dje~aka se pubertet javlja ne{to kasnije, izme|u 12. i 17. godine, a sve promjene izaziva mu{ki spolni hormon testosteron.

Pored gore navedenih burnih fizi~kih promjena, pubertet predstavlja i period velikih emotivnih promjena. Emotivno sazrijevanje kroz koje mladi prolaze tokom puberteta dovodi do ~estih promjena raspoloènja, nedoumica, sumnji. Mijenjaju se osje}anja prema prijateljima, okolini i potrebno je vrijeme da se mlada osoba prilagodi ovom stanju. Sasvim je normalno da se osobe u pubertetu osje}aju zbunjeno i nervozno. Ipak, mladi trebaju da se opuste i probaju da uìvaju u ovim novim okolnostima jer svaka osoba koju poznaju ili je pro{la pubertet, upravo prolazi, ili }e tek pro}i kroz istu fazu. Pubertet se kod djevoj~ica javlja izme|u 10. i 15. godine, a sve promjene se de{avaju zahvaljuju~i ènskim hormonima (estrogen).

44

poglavlje 3


Kod dje~aka se pubertet javlja ne{to kasnije, izme|u 12. i 17. godine, a sve promjene izaziva mu{ki spolni hormon testosteron.

Pored gore navedenih burnih fizi~kih promjena, pubertet predstavlja i period velikih emotivnih promjena. Emotivno sazrijevanje kroz koje mladi prolaze tokom puberteta dovodi do ~estih promjena raspoloènja, nedoumica, sumnji. Mijenjaju se osje}anja prema prijateljima, okolini i potrebno je vrijeme da se mlada osoba prilagodi ovom stanju. Sasvim je normalno da se osobe u pubertetu osje}aju zbunjeno i nervozno. Ipak, mladi trebaju da se opuste i probaju da uìvaju u ovim novim okolnostima jer svaka osoba koju poznaju ili je pro{la pubertet, upravo prolazi, ili }e tek pro}i kroz istu fazu.

1.3 anatomija i fiziologija mu[kog i @enskog reproduktivnog sistema



1.3.1 mu[ki spolni organ

Mu{ki spolni organ (slika 1.2) se dijeli na vidljive i nevidljive dijelove. Vidljivi dijelovi mu{kog spolnog organa su;

l Penis (korijen, tijelo i glava penisa)

l Mo{nje

Nevidljivi dijelovi mu{kog polnog organa su;

l Testisi

l Epididimis

l Sjemenovod

l Sjemene kesice

l Prostata

l Sfinkter

l Mokra}na cijev

Penis je gra|en od spu`vastog tkiva koje se, kada je mu{karac uzbu|en, ispunjava krvlju. Ovo ispunjavanje spu`vastog tkiva dovodi do pove}anja penisa i njegovog ukru}ivanja i taj proces se naziva erekcija. Glava penisa je bogata receptorima (posebno osjetljivim }elijama) koje ~ine ovaj dio tijela posebno osjetljivim na dodir.

Testis je najva`niji dio mu{kog reproduktivnog sistema jer se tu proizvode mu{ke spolne stanice - spermatozoidi. Spermatozoidi prolaze tri faze razvoja i sazrijevanja, a ovaj proces se naziva spermatogeneza. Zadnja faza se odvija u epididimisu, odakle spermatozoidi kroz sjemenovod

45

poglavlje 3


odlaze u kesice koje sluè za ~uvanje spermatozoida (sjemene kesice). U epididimisu, kao i na putu kroz sjemenovode, spermatozoidi kupe te~nost koja im omogu}ava kretanje i koja ima neka hranjiva svojstva. Spermatozoidi i ova te~nost ~ine cjelinu koja se zove sperma. Kada do|e do erekcije, uklju~uje se poseban sistem koji onemogu}ava istovremeni prolaz sperme i mokra}e. Ovo je va`no jer mokra}a i sperma izlaze kroz istu cijev, a njihov kontakt uni{tava spermatozoide. Kada se sfinkter (okrugli mi{i}) zatvori, mokra}a ne moè pro}i, a tada se iz prostate lu~i prelejakulat (prisjemena te~nost), koja sve vrijeme u kojem je penis u erekciji prolazi kroz mokra}nu cijev i na taj na~in ~isti mokra}nu cijev od tragova mokra}e. Tome u prilog ide i ~injenica da je prisjemena te~nost ljepljiva, {to potpomaè ~i{}enju mokra}ne cijevi.

Vi{e informacija u odjeljku tematske cjeline - Anatomija mu{kog spolnog organa

1.4 @enski spolni organ

@enski spolni organ se dijeli na vidljive i nevidljive dijelove. Vidljivi dijelovi ènskog spolnog organa su;

1. Velike usne

2. Male usne

3. Klitoris

4. Himen

46

poglavlje 3


Unutra{nji dijelovi ènskog spolnog organa su;

1. Vagina

2. Grli} materice

3. Materica

4. Jajovodi

5. Fimbriji

6. Jajnici

Velike usne su gra|ene od koè i masnog tkiva. Za vrijeme puberteta po velikim usnama rastu dla~ice. Na mjestu (gornji dio) gdje se spajaju velike usne smje{ten je erektilini organ klitoris ili draìca. Kada se djevojka uzbudi, krv ulazi u spu`vasto (erektilno) tkivo i klitoris se pove}a. Klitoris je kao i glava penisa jako osjetljiv na dodir i odgovoran je za uìtak koji nastaje pri kontaktu sa penisom.

Male usne ograni~avaju ulaz u vaginu i pripadaju tzv. polusluznicama - mjesto gdje se spaja koà i sluzokoà. Male usne svoju vla`nost dobijaju iz vagine jer vaginalni sekret dolazi do njihove povr{ine.

Himen je elasti~na membrana koja zatvara ulaz u vaginu. Ova elasti~na membrana tako|er nosi ime djevi~njak jer pucanje ove membrane predstavlja gubitak nevinosti. Himen na sebi ima mali otvor koji omogu}ava izlazak menstrualne krvi i onda kada je djevojka nevina. Ovi otvori su razli~itih oblika i veli~ina, tako da himen, ukoliko ima ve}i otvor, ne}e pu}i i djevojka moè imati seksualne odnose, a da pri tome himen ne pukne.

Vagina je cjevasti organ gra|en od mi{i}a i sluznice. Prosje~na duìna vagine je 14 centimetara, no kada se djevojka uzbudi vagina se izduì i na taj na~in se spre~ava da penis udara u grli} materice, {to bi moglo stvoriti komplikacije. Sluznica vagine lu~i vaginalni sekret. Ovaj sekret omogu}ava da na zidovima vagine ìve gljivice i bakterije koje {tite vaginu od razli~itih mikroorganizama. Ove gljivice tu ìve normalno i poreme}aj broja gljivica i bakterija koje tu ìve se ispoljava kao bijelo pranje. Upotreba antibiotika, nepravilna higijena intimnih dijelova (sapuni i gelovi koji nisu ph neutralni), neza{ti~eni seksualni odnosi i sl. dovode do poreme}aja broja ovih gljivica. Vaginalni sekret tako|er sluì za ~i{}enje zidova vagine od tragova menstrualne krvi, koji ostaju tu poslije prolaska kroz vaginalnu cijev. Tako|er, vaginalni sekret smanjuje trenje za vrijeme penetracije (prodiranja penisa u vaginu), {to umanjuje mogu}nost o{te}enja zidova sluznice.

Jajnici su najva`niji dijelovi ènskog reproduktivnog sistema jer se od ro|enja djevojke tu nalaze nezrele jajne }elije odgovorne za reprodukciju. Djevoj~ica kada se rodi ima veliki broj nezrelih janih }elija koje se nalaze u posebnim balon~i}ima gra|enim od hormona (estrogen i progesteron), koji se zovu folikuli. Pola od ukupnog broja folikula se potro{i na razvoj tijela i pojedinih funkcija. Ostatak nezrelih jajnih }elija i folikula ostaje za potrebe reprodukcije. Svaki mjesec jedan folikul puca i iz njega izlazi zrela jajna }elija. Ovaj proces se naziva ovulacija -

47

poglavlje 3


otpu{tanje zrele jajne }elije. Ostaci folikula ostaju na zidovima jajnika i to se naziva ùto tijelo, a to je mjesto odakle tijelo dobija hormone. Jajna }elija ìvi jedan do dva dana.

Kada folikul pukne, jajnu }eliju usisava fimbrij i zrela jajna }elija dospijeva u jajovod. U jajovodu se nalaze trepljike koje guraju zrelu jajnu }eliju prema materici. Ukoliko spermatozoidi dospiju u vaginu, pola ih ugiba zbog vaginalnog sekreta i gljivica koje tu ìve. Ostatak odlazi u matericu, a odatle u jajovod u kojem spermatozoidi hvataju treplje i tjeraju ga prema jajnoj }eliji. Na ovaj na~in jajna }elija ide prema materici, a spermatozoid prema jajnoj }eliji, tako da se oplodnja uvijek de{ava u jajovodu. Kada spermatozoid do|e do jajne }elije, on se polako probija kroz zid jajne }elije i kada probije zid, repi} mu otpada jer mu vi{e nije potreban za kretanje i tada oplo|ena jajna }elija kre}e prema zidovima materice. Materica je mi{i}ni organ koji je tako|er sa unutra{nje strane gra|en od sluznice, odnosno od tri sloja. Najdublji sloj proizvodi povr{inska dva za koje se ljepi oplo|ena/neoplo|ena jajna }elija. Ukoliko do|e do oplodnje, na mjestu gdje se oplo|ena jajna }elija zalijepila za zid materice, nastaje pup~ana vrpca.

Ukoliko ne do|e do oplodnje, jajna }elija putuje kroz jajovod do zida materice gdje se zalijepi. Nakon toga se izbaci u vidu menstruacije zajedno sa dva prva sloja. Tre}i sloj uvijek ostaje jer on stvara prva dva sloja.

Menstrualni ciklus traje 28 dana do 33 dana. Ovaj ciklus traje od kraja prve menstruacije do po~etka slijede}e menstruacije. Menstrualnu te~nost ~ine sluz grli}a, vaginalni sekret, }elije i par~i}i sluzokoè maternice (samo prva dva sloja), kao i krv sa ugru{cima.

Vi{e informacija u odjeljku tematske cjeline - Anatomija ènskog spolnog organa.

48

poglavlje 3


2. kontracepcija

2.1 uvod u modul

trajanje prezentacije: 45 minuta (jedan {kolski ~as)


Prvi dio modula se osvr}e na podjelu kontracepcijskih metoda na osnovu mehanizama njihovog djelovanja. Zatim, drugi dio govori o prirodnim metodama kontracepcije. Tre}i i ~etvrti dio modula govori o mehani~kim i hemijskim sredstvima koji se u praksi koriste kombinovano. Zavr{ni, odnosno peti dio, govori o hormonskim metodama kontracepcije.

[ta je neophodno za izvo|enje prezentacije;

l Flip chart papiri sa gotovim crteìma

l Markeri

l Ljepljiva traka

l Pretesting i posttesting upitnik

l Evaluacijski upitnik

l Prazni papiri za pitanja u~esnika

na kraju prezentacije u~esnici }e dobiti sljede}e;

l Pove}ano znanje o metodama kontracepcije;

l Pove}ano znanje o prednostima i manama pojedinih metoda kontracepcije;

l Pove}ano znanje o mehanizmima djelovanja pojedinih metoda kontracepcije;

2.2 o kontracepciji (ukratko)



Kontracepcija se sastoji od dvije rije~i, kontra - suprotno i cepcija - spajanje spermatozoida i zrele jajne }elije. Dakle, kontracepcija predstavlja metode koje osoba moè koristiti kako bi se za{titila od neèljene trudno}e. Neke od metoda (mu{ki i ènski kondom) {tite i od spolno prenosivih infekcija.

Po mehanizmima djelovanja, kontracepcijske metode prate sljede}u podjelu;

49

poglavlje 3


1. Prirodne metode

2. Mehani~ke metode

3. Hemijsko-mehani~ke metode

4. Hormonske metode

2.3 prirodne metode kontracepcije



Prirodne metode podrazumijevaju da osoba koristi neke prirodne mehanizme tijela kako bi sprije~io/la neèljenu trudno}u. U ove metode ubrajamo;

l Apstinencija

l Metod prekinutog sno{aja

l Ra~unanje plodnih i neplodnih dana

apstinencija

Apstinecija predstavlja suzdràvanje osobe od seksualnih odnosa, odnosno izbor da se ne dozvoli ulazak penisa u vaginu, anus i usta. Na ovaj na~in se spre~ava razmjena tjelesnih te~nosti i predstavlja najsigurniji matod za{tite od neèljene trudno}e i spolno prenosivih infekcija.

Mladi ljudi se odlu~uju da prekinu apstinenciju iz razli~itih razloga; kada se osje}aju spremnim za prvo seksualno iskustvo, ali i ponekad i usljed uticaja vr{njaka ili partnera. Sasvim je jasno da prekid izme|u dvoje mladih ljudi ne uzrokuje èlja partnera da apstinira, nego èlja druge osobe da ima seksualni odnos. Ukoliko do|e do prekida veze jer je npr. djevojka htjela da apstinira, to dokazuje da tu nema ljubavi, jer onaj/ona koji voli... taj/ta }e da ~eka.

prekinuti sno{aj (coitus interruptus)

Sastoji se u tome da se tokom seksualnog odnosa, neposredno prije ejakulacije, mu{karac odmakne od ène i ejakulira van vagine. Na taj na~in sperma “ne dospijeva” u vaginu.

Ovaj metod ima dosta negativnih strana jer prisjemena te~nost (te~nost koja ~isti mokra}nu cijev i priprema je za prolazak sperme) izlazi tokom ~itavog seksualnog odnosa i moè da sadrì spermatozoide. Prisjemenu te~nost osoba ne osje}a i ne moè da kontroli{e, tako da osobe koje koriste ovaj metod u pove}anom su riziku da do|e do neèljene trudno}e i prenosa neke spolno prenosive infekcije.

50

poglavlje 3


ra~unanje plodnih i neplodnih dana

@ena moè da vodi ra~una o svom menstrualnom ciklusu (pogledaj - Anatomija ènskog reproduktinog sistema) i jednom kada upozna svoj ciklus, ona moè znati koji su dani kada je najplodnija, odnosno koji su dani kada nije plodna. Za vrijeme plodnih dana, ona izbjegava seks ili upotrebljava neku drugu metodu kontracepcije. Ovaj metod ne mogu koristiti mla|e djevojke kod kojih se menstrualni ciklus nije stabilizovao. Plodni dani kod mla|ih djevojaka variraju svakog ciklusa te zbog toga mla|e djevojke ne bi trebale koristiti ovaj metod kontracepcije. 20% èna zatrudni u toku prve godine kori{tenja ove metode. Stres, promjena klime i neki drugi faktori tako|er mogu poremetiti ciklus {to pove}ava rizik da spermatozoid koji ìvi i do tri dana, do~eka zrelu jajnu }eliju (koja ìvi 1 do 2 dana). Ovaj metod ne {titi od spolno prenosivih infekcija pa nikako nije preporu~ljiv.

2.4 mehani^ke metode kontracepcije



U ovu grupu metoda spadaju sva sredstva koja mehani~ki ne dozvoljavaju da sperma do|e do zrele jajne }elije, a to su;

1. Mu{ki kondom

2. @enski kondom

3. Cervikalna kapa

4. Dijafragma

5. Spirala

51

poglavlje 3


mu{ki kondom

Kondom (prezervativ) je gra|en od latexa i ima oblik mu{kog spolnog organa. Latex je posebna vrsta gume i zabiljeèni su slu~ajevi alergije na ovu materiju (1% populacije). Ukoliko je osoba alergi~na na latex, mogu}e je da se pojavi crvenilo, osip i svrab u podru~ju koje je do{lo u kontakt sa latexom.

Veliki broj ljudi koji koriste kondom, nisu upoznati sa pravilnom upotrebom kondoma. Ukoliko osoba ne koristi kondom pravilno, postoji mogu}nost da kondom pukne. Ovo su neke va`ne ~injenice o tome {ta je va`no znati kod upotrebe kondoma;

1. Kondom je nabolje kupiti u apoteci i supermarketima koji su klimatizirani. Ukoliko je kondom izloèn povi{enoj temperaturi, dolazi do {irenja i skupljanja latex niti koje grade kondom i nakon izvjesnog vremena ove niti pucaju. Takva o{te}enja se ne mogu vidjeti golim okom tako da osoba ne moè da vidi da je kondom o{te}en.

2. Oznaka CE govori da je kondom elektronski testiran i da je zadovoljio kriterije za evropsko trì{te.

3. Kao i mnoge druge materije, tako i kondom ima rok trajanja. Kondom je kvarljiv.

4. Budite pa`ljivi pri otvaranju kondoma, nokti, prsten i sl. mogu o{tetiti kondom.

5. Prstima drìte rezervoar koji se nalazi na vrhu kondoma, pri tome paziti da u rezervoaru ne ostane zrak (kiseonik), jer ukoliko zrak ostane u rezervoaru, sperma za vrijeme ejakulacije moè stvoriti pritisak zajedno sa zrakom, {to moè dovesti do pucanje kondoma.

6. Penis mora biti u erekciji, u suprotnom, kondom se ne smije stavljati.

7. Pridràvaju}i rezervoar, kondom navla~iti do korijena penisa (jagodicama prstiju).

8. Nakon seksualnog odnosa, kondom je najbolje skinuti dok je penis jo{ u erekciji. Pri tome paziti da se kondom skida nekom maramicom kako vaginalni sekret ne bi do{ao u dodir sa zanokticama (moè do}i do prenosa nekih infekcija).

Svaki kondom je premazan lubrikantima (podmaziva~ima) na bazi vode. Upotreba krema dovodi do pucanja kondoma jer ulje koje se nalazi u kremama nagriza latex. Tako|er, ne smije se koristiti lubrikant na bazi ulja jer tako|er dovodi do pucanja latexa. Neki kondomi su premazani spermicidima (vi{e l infolspermicidi), kako bi se pobolj{ao efekat za{tite. Ukoliko do|e do pucanja kondoma, preporu~uje se upotreba hitne kontracepcije (vidi l pilule jutro poslije). Kondom {titi od neèljene trudno}e i spolno prenosivih infekcija.

@enski kondom

@enski kondom je tanka cijev od poliuretana premazan spermicidnom kremom. Kao i kod mu{kog kondoma, va`no je pogledati da li je kondom ispravan (rok trajanja). Sastoji se iz dva prstena, vanjskog, koji prekriva velike usne, i unutra{njeg prstena, koji sluì da se kondom gurne do grli}a materice.

52

poglavlje 3


Stavlja se tako da èna postavi nogu pod 45 stepeni (kao kod postavljanje tampona) i gura unutra{nji prsten sve do grli}a materice. Zatim vanjski prsten prekriva velike usne. Mana ènskog kondoma je {to djevojka treba da sve vrijeme koliko traje seksualni odnos vodi ra~una da kondom prekriva velike usne jer u suprotnom moè do}i do prolaska penisa pored kondoma.

Nakon seksualnog odnosa, vanjski prsten se uvrne te se na taj na~in spre~ava da sperma iscuri iz kondoma prilikom njegovog izvla~enja iz vagine.

@enski kondom je teè dostupan i dosta je skuplji od mu{kog kondoma.

dijafragma

Dijafragma je tanka fumena kapica, poluloptastog oblika, koja je fiksirana za tanku, finu i veoma elasti~nu kru`nu ~eli~nu oprugu (prsten). Postoje dijafragme razli~itih veli~ina koje odgovaraju razli~itim duìnama i dubinama vagine. @ene koje su ra|ale koriste {iru dijafragmu od dijafragme koju koriste djevojke koje nisu ra|ale. Ginekolog odre|uje veli~inu dijafragme.

Dijafragma se u vaginu postavlja pola sata prije seksualnog odnosa, a ne smije se odstraniti najmanje osam sati nakon odnosa. Ukoliko se pravilno koristi, predstavlja efikasno sredstvo za{tite od neèljene trudno}e, ali ne i od spolno prenosivih infekcija.

Dijafragma se premazuje spermicidnim sredstvima kako bi se za{tita poja~ala.

cervikalna kapa

Cervikalna kapa je elasti~na ~a{ica gra|ena od latexa, koja se postavlja na cervix (grli} materice). Uvijek se koristi u kombinaciji sa spermicidnim sredstvom.

Cervikalna kapa je jako sli~na dijafragmi, manja je i postoje samo ~etiri veli~ine. Da bi djevojka koristila cervikalnu kapu, neophodno je da uradi pregled, kako bi doktor utvrdio koja veli~ina odgovara osobi koja èli da koristi cervikalnu kapu. Prije postavljanja u cervikalnu kapu se stavlja odre|ena koli~ina spermicida, a nakon toga cervikalnu kapu djevojka postavlja prstima i treba da vodi ra~una da nalegne na cervix. Nakon seksualnog odnosa treba sa~ekati 8 sati prije nego {to se izvadi iz vagine.

53

poglavlje 3


Cervikalne kape imaju rok trajanja od 1 do 2 godine.

kontraindikacije (ne dozvoljava upotrebu) za upotrebu cervikalne kape;

l Abnormalan papa test

l Prisustvo nekih spolno prenosivih infekcija

l Promjene na grli}u materice

l @ene koje su ra|ale mogu imati problema sa upotrebom cervikalne kape

Cervikalna kapa ne {titi od spolno prenosivih infekcija.

spirala

Spirale koje se koriste u BiH naj~e{}e imaju oblik slova T. Sastoji se od plastike i presvu~ena je bakarnim koncem (debljine dlake). Bakarni konac poja~ava hemijskim djelovanjem efekat za{tite. Spiralu postavlja doktor i njeno postavljanje je relativno jednostavno,a vadi se tako|er jednostavno - povla~enjem kon~i}a koji viri kroz cervix ( grli} materice).

Efekat djelovanje ove metode kontracepcije se ogleda u tome da spirala dovodi do upale materice, {to direktno onemogu}ava kretanje sprematozoida, kao i ugnje`denje jajne }elije na zid materice.

Spirala je dobra za ène koje su ra|ale i kod onih djevojaka kod kojih postoji mali rizik da do|e do infekcije. Ponekada je mogu}e da do|e do poja~anih bolova i manjih krvarenja.

U slu~aju da osoba ima problema sa spiralom, va`no je da posjeti doktora.

54

poglavlje 3


2.5 hemijske metode kontracepcije



spermicidi

Spermicidi predstavljaju supstance kojima je primarna funkcija uni{tavanje spermatozoida i obi~no se koriste u kombinaciji sa nekim mehani~kim metodama kontracepcije. Naj~e{}e se nalaze u vidu gela, pjene ili kreme.

Spermicid uni{tava spermatozoide, ali nema nikakav efekat na smanjenje prenosa spolno prenosivih infekcija.

Pre~esta upotreba moè dovesti do iritacije zidova vagine {to pove}ava rizik za prenos HIV-a kod èna. êste su i upale urinarnog trakta (mokrenje).

Nije preporu~ljivo da osoba koristi samo spermicide kao metod za{tite, jedino je kombinacija sa npr. dijafragmom, cervikalnom kapom itd. prihvatljiva i pouzdana.

55

poglavlje 3


2.6 hormonske metode kontracepcije



2.6.1 hormonske pilule

Oralna kontraceptivna pilula je jedan od najispitanijih i najkontroverznijih lijekova u svijetu. Pilula je kontracepcijsko sredstvo koje je pogodno za svaku ènu. Ukoliko osoba èli da koristi pilule, va`no je da zna neke bitne ~injenice kao npr;

l Pilule se koriste dugoro~no (najmanje 7 mjeseci uzastopno)

l Pilule propisuje doktor (nikako uzimati pilule bez konsultacije sa ljekarom)

l Pilule je neophodno uzimati svaki dan, ukoliko djevojka/èna zaboravi da uzme tabletu jedan dan, tada sutra uzima dvije. Ukoliko zaboravi dvije tablete (dva dana), tada uzima dvije tablete onog momenta kada se sjetila i sutradan dvije, te nakon toga nastavlja sa redovnom upotrebom - jedna tableta dnevno.

Pilule ne {tite od spolno prenosivih infekcija, a njihova primjena moè dovesti do nekih nuspojava kao {to su; neredovno krvarenje, osjetljivost grudi, glavobolja, mu~nina i pove}anje tjelesne teìne. U slu~aju pojave ovih znakova posjetite doktora.

Pilula ima dosta pozitivnih efekata djelovanja, neki od njih su;

1. Pilula reguli{e ciklus djevojke

2. Reguli{e menstrualno krvarenje

3. Uti~e na smanjenje akni

4. [titi od pojedinih vrsta raka

Ukoliko djevojka prestane da koristi pilule, tijelo brzo poprima stare navike.

56

poglavlje 3


2.6.2. pilule jutro poslije (hitna kontracepcija)

Ukoliko je osoba imala seksualni odnos, a pri tome nije koristila nikakvu za{titu, ili smatra da je za{tita koju je koristila nije za{titila, tada koristi hitnu kontracepciju. Va`no je napomenuti da osoba ove tablete koristi kao hitnu pomo} i uzimaju se unutar 72 sata od rizi~nog momenta (ejakulacija u vaginu), tako da se uzimaju dvije doze u razmaku od 12 sati.

Vi{e informacija u odjeljku; Tematske cjeline - kontracepcija

3. spolno prenosive infekcije

3.1. uvod u modul




1. Flip chart papiri sa gotovim crteìma

2. Markeri

3. Ljepljiva traka


5. Evaluacijski upitnik

6. Prazni papiri za pitanja u~esnika

na kraju prezentacije u~esnici }e ostvariti sljede}e:

l Bolju informisanost o uzro~nicima spolno prenosivih infekcija

l Bolju informisanost o spolno prenosivim infekcijama

l Bolju informisanost o metodama za{tite od pojedinih spolno prenosivih infekcija

57

poglavlje 3


3.2 o spolno prenosivim iinfekcijama (ukratko)



[ta su spolno prenosive infekcije?

SPI su infekcije koje se sa osobe na osobu prenose putem neza{ti}enog seksualnog odnosa, no to nisu jedini putevi prenosa ovih infekcija. SPI se tako|er mogu prenositi i na druge na~ine koji nisu u vezi sa seksualnim pona{anjem, ali bez obzira na put ulaska neke infekcije, one napadaju organizam ~ovjeka na isti na~in.

izrazi koje treba razumjeti:

l Infekcija - ulazak mikroorganizma u organizam ~ovjeka

l Bolest - ono {to nastupa nakon infekcije

l Uzro~nik - vrsta mikroorganizma koja napada ~ovjeka

l Vrata infekcije - mjesto kroz koje mikroorganizam ulazi u organizam

l Simptom - znak neke infekcije ili razvoja bolesti

koje vrste uzro~nika postoje?

1. bakterije - bakterija oko sebe ima za{titni omota~ koji onemogu}ava ljudskoj odbrani da uni{ti ovaj mikroorganizam. Upotrebljavaju}i antibiotik, vrstu lijeka koji uni{tava omota~ bakterije, omugu}avamo ljudskoj odbrani da ima nesmetan pristup neza{ti}enoj bakteriji, koju u ovom slu~aju odbrana jednostavno uni{tava.

2. virusi - virusi su mnogo opasniji od bakterija, a antivirusni lijekovi koji se koriste prilikom lije~enja mnogo su manje efikasni od antibakterijskih lijekova. Za mnoga virusna oboljena se koristi supstituciona i simptomatska terapija. Nakon provo|enja specifi~ne terapije mogu}a je ponovna pojava virusa.

58

poglavlje 3


3. gljivice - gljivice su prirodni stanovnik ljudskog tijela i obi~no ne dovode do komplikacija. Me|utim, neki poreme}aji mogu dovesti i do poreme}aja odnosa gljivice-bakterije, {to na kraju moè rezultirati gljivi~nom infekcijom. Lijekovi koji se upotrebljavaju u slu~aju gljivi~nih infekcija se nazivaju antimikotici.

4. paraziti - tako|er uzrokuju grupu infekcija koje ne stvaraju velike probleme, ali mogu biti prili~no neugodne. Ukoliko se otkriju na vrijeme, lije~enje je kratko i efikasno.

simptom - znakovi infekcije

l Mnoge SPI nemaju nikakve simptome

l One koje imaju simptome, ne moraju da ispolje znakove kod svih ljudi

l Postoje znakovi koji su zajedni~ki za veliki broj infekcija;

l Neobi~an iscjedak iz penisa ili vagine,

l Peckanje pri mokrenju,

l Peckanje i svrab u genitalijama i oko genitalija,

l Crvenilo spolnih organa i oko spolnih organa,

l Nate~ene `lijezde.

3.3 virusne infekcije



3.3.1 spolne bradavice - hpv

Uzro~nik ove spolno prenosive infekcije je HPV - human papiloma virus. Ova infekcija je banalna, ali veoma uporna i infektivna (lako se prenosi).

prenosi se: spolnim putem - oralnim, analnim i vaginalnim seksualnim odnosom bez za{tite, kao i kontaktom sa inficiranim podru~jem.

simptomi: bradavice se pojavljuju na penisu, u vagini, oko analnog otvora, u usnoj {upljini, odnosno na onim mjestima koja su do{la u kontakt sa inficiranim podru~jem. Broj bradavica se pove}ava i grupi{u se na odre|enom dijelu tijela u obliku karfiola i mogu da budu prili~no neugodne.

lije~enje: Lijekovi i odstranjivanje bradavica hirur{kim putem.

59

poglavlje 3


3.3.2 spolni herpes - hsv

Uzro~nik ove spolno prenosive infekcije je herpes simplex virus tip 2.

prenosi se: seksualnim odnosom bez za{tite, kontaktom sa inficiranim podru~jem, a tako|er i sa majke na dijete (prilikom poro|aja).

simptomi: U po~etku dolazi do napetosti koè na inficiranom podru~ju. Nakon toga, na tom mjestu raste mjehuri} ispunjen bistrom te~no{}u. Pucanje ovog mjehuri}a iza sebe ostavlja krasticu koja se, ukoliko osoba koristi npr. cinkovu mast, isu{uje i spada,a na tom mjestu ostaje sitan oìljak.

Kao simptom se moè javiti i op{ta slabost sa pojavom povi{ene temperature, a tako|er i nateknute `lijezde.Na slici ispod se moè vidjeti razvoj herpesa.

lije~enje: virus herpesa se ne moè izbaciti iz organizma. Jednom kada u|e, on tu ostaje do kraja ìvota. Pad imuniteta aktivira pojavu simptoma, tako da se kao terapija koriste kreme (cink) za isu{ivanje krastice, kao i lijekovi za ja~anje imuniteta.

3.3.3 hepatitis b i c - hbv/hcv

Rije~ hepatitis poti~e od latinske rije~i hepar, {to u prevodu zna~i jetra. Virusi izazivaju upalni proces i odatle naziv hepatitis.

prenosi se: Jo{ nije u potpunosti razja{njeno kako se sve prenose HBV i HCV, no oba ova virusa se naj~e{}e prenose preko nesterilnog pribora za intravensko konzumiranje droga i transfuzijom kontaminirane krvi. Tako|er, HBV se prenosi sa majke koja je nosilac virusa na dijete tokom poro|aja. Seksualni odnos bez za{tite (analni, oralni i vaginalni) je ~e{}i put prenosa HBV nego HCV.

simptomi: Simptomatologija moè da zavara jer su simptomi manjelvi{e neuo~ljivi pa osoba prije sumnja na neku slabu virozu. Simptomi uglavnom variraju od jakog umora, mu~nine i povra}anja, gubitka teìne, glavobolje, bolova u zglobovima, osje}aja slabosti do jedva primjetnih probavnih tegoba. Moè se javiti i ùtilo koè i beonja~e, {to se zove ùtica. Svijetla stolica i tamna mokra}a su tako|er ~esta pojava kod osoba koje imaju ovu vrstu infekcije.

60

poglavlje 3


lije~i se: Lije~enje uklju~uje supstitucionu i simptomatsku terapiju. Specifi~na antivirusna terapija nije uvijek efikasna. Protiv hepatitisa B postoji vakcina kojom se moè sprije~iti infekcija ovim tipom virusa.

Ako se ne lije~i i ako se osoba ne pridràva odre|enih preporuka, virus dovodi do znatnog o{te}enja jetre, {to za posljedicu moè da ima pojavu ciroze i raka jetre, {to na kraju moè da dovede i do smrti.

3.4 bakterijske infekcije



3.4.1 sifilis

Uzro~nik sifilisa je blijeda spiroheta, odnosno bakterija spiralnog oblika koja prolazi kroz neo{te}enu koù.

prenosi se: Seksualnim odnosom bez za{tite, putem krvi (odmakla faza, odnosno tre}a faza) i direktnim kontaktom sa ranicom, odnosno inficiranim podru~jem.

simptomi: Razvoj sifilisa ima 3 faze, koje prate simptomi;

1. Mala ranica u i oko spolnih organa (usne)

2. Crvenkasti osip po tijelu, sluznicama i sli~no - osip se povla~i i javlja ponovo (10-20 godina)

3. Sifilis napada sve vitalne organe, javljaju se razli~ite upale, napadnut je i centralni nervni sistem - {to moè dovesti do ludila i nepopravljivih o{te}enja mozga, srca i ostalih vitalnih organa. Ishod ovog stanja je smrt.

lije~enje: U prve dvije faze lije~i se penicilinom (antibiotikom). Ako se testom otkrije pozitivnost na sifilis, osoba se uklju~uje u terapiju pencilinom.

3.4.2 gonoreja/triper

Gonoreja je jedna od najstarijih i najpoznatijih SPI, tako|er poznata i kao kapavac. Uzro~nik ove SPI je bakterija gonokok.

prenosi se:

l seksualnim odnosom bez za{tite (vaginalni, oralni i analni),

l preko daske za wc {olju,

l preko vla`nih (kontaminiranih) pe{kira i sl.

61

poglavlje 3


simptomi: Za razliku od mnogih drugih SPI ~iji simptomi mogu pro}i nezapaèni, gonoreja ima jako izraènu simptomatologiju kod mu{karaca. Kod mu{karaca se u vi{e od 90% slu~ajeva manifestuje kao brzo, akutno zapaljenje mokra}nih puteva, popra}eno jakim peckanjem pri mokrenju, mutnom mokra}om i jutarnjim gnojnim i jako bolnim iscjedkom, pa odatle i dolazi naziv kapavac (jutarnja kap).

Kod èna je situacija druga~ija - simptomi su slabiji. Nekada èna ni ne zna da je inficirana, a moè kao takva da prenosi infekciju na partnera. Ponekad se kod èna javi slaba bol i peckanje pri mokrenju, te umjereni ù}kasti iscjedak pra}en bolovima u predjelu donjeg dijela trbuha.

lije~i se: Gonoreja se lije~i antibioticima (injekcija, tableta ili kapsula), te se u lije~enje uklju~uju oba partnera. Bolest nije opasna, ali ako se na vrijeme ne dijagnosticira i ne lije~i, moè dovesti do ozbiljnih komplikacija.

3.4.3 hlamidija

Hlamidija je u dana{nje vrijeme naj~e{}a infekcija genitalnog podru~ja, a njen uzro~nik je mala loptasta bakterija Chlamydia trachomatis.

prenosi se: Ova bakterija se prenosi neza{ti}enim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, te sa majke na dijete tokom poroda.

simptomi: U velikom broju slu~ajeva nema nikakvih simptoma, dok se u manjem broju slu~ajeva kod èna moè javiti neobi~an iscjedak, bol pri mokrenju i/ili krvarenje izme|u menstruacije ili poslije seksualnog odnosa.

Kod mu{karaca se moè javiti iscjedak svijetle boje i bol, odnosno peckanje pri mokrenju.

lije~i se: Lije~i se antibioticima, a ako se hlamidija ne lije~i, moè da dovede do niza poreme}aja koji se direktno ispoljavaju na reproduktivnim organima, {to za posljedicu moè da ima neplodnost kod èna. Ako trudnica ima hlamidiju na grli}u materice, tada je neophodno lije~enje kako bi se sprije~io prenos na novoro|en~e. Tako|er, hlamidija moè biti uzro~nik raka grli}a materice.

3.5 gljivi^ne infekcije



3.5.1 kandidijaza

Uzro~nik kandidijaze je Candida albicans - gljivica koja normalno ìvi na na{im sluznicama i zdrave osobe rijetko obolijevaju od kandidijaze, jer ju u normalnim okolnostima imunolo{ki sistem lako kontrolira.

62

poglavlje 3


prenosi se: Ukoliko je imunolo{ki sistem oslabljen, kandida se moè umnoìti te nastaje infekcija sluznice ili koè, a mogu biti zahva}eni i unutra{nji organi. Kandidijaza usne {upljine naziva se i soor. Kandida se tako|er moè pojaviti tokom i poslije uzimanja antibiotika, jer se privremeno ubijaju i bakterije koje normalno ìve na na{im sluznicama (“dobre bakterije”) pa se kandida moè umnoàvati.

simptomi: Simptomi su bolno gutanje (ukoliko se pojavila u jednjaku), te osje}aj àrenja i bol ispod prsne kosti.

Genitalna kandidijaza pojavljuje se u vagini kod èna (bijelo pranje) i na koìci na vr{ku penisa kod mu{karaca, a uzrokuje svrbe` ili blagu bol. Zbog poreme}aja zdravlja (HIV - infekcija u uznapredovaloj fazi, te niz drugih bolesti), kandida se moè pojaviti i na mnogim unutra{njim organima, kao npr. na plu}ima (plu}na kandidijaza).

Kandidijazu usne {upljine i jednjaka lako je dijagnosticirati.

lije~enje: Kandidijaza se lije~i protugljivi~nim lijekovima (antimikotici), koji mogu biti u obliku tableta, teku}ine, kreme za koù te vaginalnih krema. Tablete mogu prouzrokovati nuspojave poput mu~nine, povra}anja i osipa.

3.6 parazitske infekcije



3.6.1 trihomonijaza

Uzro~nik trihomonijaze je mali parazit trichomonas vaginalis.

prenosi se: Prenosi se putem neza{ti}enog seksualnog odnosa, ali i preko vla`nih pe{kira, kupa}ih kostima i sl. Tako|er se moè prenijeti i u javnim toaletima.

simptomi: Iako nekada nema nikakvih simptoma, mogu se javiti slijede}i simptomi;

1. @ena - obilni, pjenu{avi iscjedak neugodnog mirisa ùto-zelenkaste boje, popra}en svrabeòm i peckanjem u vagini. Seksualni odnosi su u ovom slu~aju bolni.

2. Mu{karac - u principu nema simptoma, iako se ponekad moè pojaviti bol pri mokrenju i veoma neupadljiv svijetli iscjedak iz mokra}ne cijevi.

Vi{e informacija u odjeljku - Spolno prenosive infekcije.

63

poglavlje 3


4. hiv i aids



Prezentacija se sastoji iz sedam dijelova, prvi govori o razlici izme|u HIV-a i AIDS-a. Drugi dio pravi osvrt na tjelesne te~nosti koje mogu biti potencijalno rizi~ne za prenos HIV-a. Tre}i dio govori o putevima prenosa HIV-a, dok ~etvrti dio govori o socijalnim kontaktima i drugim aktivnostima kod kojih ne postoji rizik za prenos HIV-a. U petom dijelu se pominju metode za{tite od HIV infekcije i eventualnog smanjenja rizika. Razvoj AIDS-a je opisan u {estom dijelu, a prati procese koji se odvijaju u organizmu od momenta infekcije do pojave oportunisti~kih infekcija, a zatim i AIDS-a. Posljednji, odnosno sedmi dio, govori o testiranju na HIV.


1. Flip chart papiri sa gotovim crteìma

2. Markeri

3. Ljepljiva traka


5. Prazni papiri za papiri}e

na kraju prezentacije u~esnici }e ostvariti sljede}e:

l Bolju informisanost o HIV-u kao virusu i AIDS-u kao rezultatu imunodeficijencije

l Bolju informisanost o mehanizmima infekcije ~ovjeka i ljudskih stanica/}elija

l Bolju informisanost o na~inima prenosa HIV-a

l Bolju informisanost o aktivnostima koje nisu rizi~ne za prenos HIV-a(smanjenje diskriminacije i stigmatizacije)

l Upoznavanje sa podacima o mjestima gdje se osobe mogu testirati i dobiti neke druge usluge u vezi sa SRZP

64

poglavlje 3


4.1 razlika izme\u hiv-a i aids-a



4.1.1 [ta je hiv?

HIV je skra}enica za engleski human immunodeficiency virus (virus humane imunodeficijencije), {to zna~i da je rije~ o virusu koji nakon ulaska u ljudski organizam dovodi do niza anomalija koje se vremenom ispoljavaju kao pad imuniteta, pa odatle i naziv imunodeficijencija (deficitlpad/slabljenje).

Prvi zabiljeèni slu~aj HIV infekcije datira iz 1981. godine i do sada je doveo do pandemije (epidemija svjetskih razmjera) svjetskih razmjera, ~emu u prilog ide relativno velika virulencija virusa, jednostavni na~ini prenosa i neinformisanost.

U Bosni i Hercegovini prvi slu~aj AIDS-a je zabiljeèn 1986. godine, a prvi otkriveni slu~aj HIV infekcije pomo}u testa datira iz 1989. godine. Do danas je u BiH zabiljeèno 137 osoba (evidencija do kraja 2007. godine) koje ìve sa HIV-om/AIDS-om, no ove brojke su daleko od stvarnih jer je broj osoba koje su se testirale na HIV veoma mali.

H - engl. human (ljudski) Virus se moè prenijeti samo sa ~ovjeka na ~ovjeka. Postoje mnoge teorije o po~ektu pandemije, no nijedna nije dokazana. Jedna od njih govori o prelasku virusa sa majmuna na ~ovjeka. Da je to mogu}e, tada bi mnoga istraìvanja bila usmjerena na majmune, no kod majmuna postoji virus vrlo sli~an HIV-u i zove se SIV.

Virus se prenosi preko nekih od ljudskih tjelesnih te~nosti o ~emu }e biti rije~i poslije.

I - engl. immunodeficiency (slabljenje imuniteta) Imunitet ~ovjeka je sloèn sistem mehanizama putem kojih se ljudski organizam bori protiv razli~itih vrsta mikroorganizama i drugih {tetnih agenasa kojima je svakodnevno izloèn. Ova borba se odvija posredstvom razli~itih vrsta leukocita, no da bi se zaustavila bolest sve one djeluju kao jedinstven sistem, i to se odvija na dva na~ina;

65

poglavlje 3


l direktnim uni{tavanjem mikroorganizma procesom fagocitoze i

l proizvodnjom antitijela i senzibiliziranih limfocita koji pojedina~no ili zajedno uni{tavaju mikroorganizam.

Klju~nu ulogu u mobilizaciji svih komponenti imunolo{kog sistema imaju CD4 limfociti. Karakteristi~no za HIV je da nakon ulaska u organizam napada CD4 limfocite, Tlhelpere i fagocite. Nakon nekog vremena broj imunolo{kih stanica se smanjuje, te se to zove imunodeficijencija. Taj proces je postepen, {to obezbje|uje virusu da se razmnoì u ~ovjeku i prenese na druge ljude.

V - engl. virus - Virus je mikroskopski nevidljiv mikroorganizam, lako prenosiv, te prolazi kroz filtere na kojima se bakterije zadràvaju. Otkri}e elektronskog mikroskopa omogu}ilo nam je posmatranje virusa. Virus je poluìvi parazit }elija doma}ina i da bi preìvio razli~ite uslove, virus se zatvara u kapside (za{titne ljuske).

Danas su poznata dva tipa HIV-a, HIV1 i HIV2. HIV2 je svojstven nekim dijelovima Afrike, dok HIV1 ima najve}e u~e{}e u dana{njoj pandemiji. Njegova sposobnost mutacije vodi stvaranju razli~itih podtipova HIV-a.

4.1.2 [ta znaî aids?

AIDS je skra}enica za engl. acquired immunodeficiency syndrome, {to u prijevodu zna~i sindrom ste~enog gubitka imuniteta. Iz ovoga vidimo da HIV nije nasljedan. Nakon infekcije HIV-om dolazi do niza reakcija u organizmu koje inficirana osoba ne osje}a ili su te reakcije sli~ne drugim virozama, pa inficirana osoba ne sumnja na HIV.

Od infekcije pa do razvoja AIDS-a moè pro}i i do 10 godina, {to opet zavisi od mnogih sporednih faktora. Imunitet ~ovjeka svakodnevno vodi borbu sa razli~itim mikroorganizmima. Kod osoba koje imaju AIDS, imunitet je slab i ne moè da se izbori sa svim mikroorganizmima, tako da veliki broj mikroorganizama u|e u tijelo ~ovjeka i osoba obolijeva od razli~itih bolesti koje ne napadaju ljude sa o~uvanim imunolo{kim sistemom. Mogu}e je da se javi jedna ili vi{e ovakvih infekcija. Sve te popratne infekcije se zajedni~kim imenom nazivaju oportunisti~kim infekcijama.

4.2 tjelesne te^nosti

Najva`nija tjelesna te~nost u ljudskom tijelu je krv. Razlog je ~injenica da sve ostale te~nosti nastaju iz krvi i imunolo{ki sistem funkcioni{e posredstvom te tjelesne te~nosti. Odbrambene stanice koje plutaju u krvi, no{ene krvnom strujom dolaze do udaljenih dijelova tijela i djeluju po potrebi.

Ukoliko je osoba HIV pozitivna, HIV se nalazi u gotovo svim tjelesnim te~nostima, no koncentracija HIV-a u tim tjelesnim te~nostima nije svugdje ista. U nekim tjelesnim te~nostima koncentracija HIV-a je toliko mala da ne moè do}i do prenosa virusa na drugu osobu. Tjelesne te~nosti koje mogu prenijeti HIV su;

66

poglavlje 3


1. Krv

2. Vaginalni sekret

3. Sperma/prisjemena te~nost

4. Maj~ino mlijeko

Da bi se osoba inficirala HIV-om, neophodno je da jedna od navedenih tjelesnih te~nosti do|e u kontakt sa krvotokom te osobe. Na slici se vide dvije posude,u jednoj je ribica, a druga je prazna. Da bi ribica (virus HIV) pre{ao u drugu posudu, neophodno je presuti te~nost iz jedne posude u drugu. Tako je i sa virusom, razmjena tjelesnih te~nosti je uslov za prenos HIV-a.

Jo{ jedan uslov za prenos HIV-a je postojanje vrata infekcije. Vrata infekcije predstavljaju mjesto kroz koje virus ulazi u krvotok ~ovjeka. Koà je najbolja za{tita od mikroorganizama i predstavlja {tit koji onemogu}ava da mikroorganizmi iz spolja{nje sredine u|u u organizam ~ovjeka. HIV ne moè pro}i kroz neo{te}enu koù. Me|utim i najmanja ogrebotina na koì je dovoljna da virus pro|e kroz o{te}enu koù i to o{te}enje se naziva vrata infekcije. Razli~ite rizi~ne aktivnosti otvaraju razli~ita vrata za infekciju.

67

poglavlje 3


4.3 kako se hiv prenosi

Prenos virusa se odvija putem nekih tjelesnih te~nosti, {to zna~i da zaraèna te~nost mora da u|e u krvotok druge osobe. Virus ne moè pro}i kroz neo{te}enu koù, ali sluzokoà je zbog svoje specifi~ne strukture podlo`na o{te}enjima i stvaranjima mikrotrauma koje su neprimjetne za ljudsko oko, ali ne i za virus.

hiv se prenosi na sljede}e na~ine:

l neza{ti}enim seksualnim odnosom:

Analni, vaginalni i oralni seks podrazumijevaju direktan kontakt izme|u dvije osobe, ~ime je omogu}ena razmjena tjelesnih te~nosti. Penetracijom se stvaraju mehani~ka o{te}enja sluzokoà i polusluznica, te razmjenom te~nosti (sperma i vaginalni sekret) virus kroz o{te}enja i mikrotraume ulazi u krvotok.

l direktnim ulaskom virusa u krvotok - prenos krvlju:

Ubod na kontaminiranu iglu ili upotreba kontaminiranog pribora je vrlo lak na~in prenosa virusa. Mehani~ka o{te}enja koè su otvorena vrata za infekciju, a ubrizgavanjem inficirane te~nosti u krvotok obezbje|uje se nesmetan prenos infekcije.

l vertikalni prenos sa majke na dijete:

U toku poroda moè do}i do prenosa HIV-a, no upotrebom nekih lijekova ta se mogu}nost smanjuje. Jako rijetko se virus prenosi u toku trudno}e, dok dojenjem, zaraèna majka vrlo lako moè prenijeti infekciju na dijete maj~inim mlijekom. U nekim dijelovima Afrike siroma{tvo i glad primoravaju zaraène majke da hrane djecu dojenjem, te su infekcije jako ~este.

4.4 kako se hiv ne prenosi

HIV se ne moè prenijeti uobi~ajenim kontaktima kao {to su grljenje, rukovanje, milovanje, ljubljenje i sl. Upotreba zajedni~kog pribora za jelo tako|er nije put prenosa HIV-a. Javne govornice, toaleti, bazeni nisu rizi~ni, jer virus brzo umire u spolj{njoj sredini. @ivotinje i insekti ne mogu prenositi HIV, jer virus u njima vrlo brzo umire. Van ljudskog tijela, u najboljim uslovima, HIV moè preìvjeti maksimalno 3 minute. HIV se ne prenosi ka{ljanjem niti kihanjem.

68

poglavlje 3


4.5 sigurniji seks

Jedina stopostotna za{tita jeste apstinencija (vidi modul kontracepcija/apstinencija) od seksualnih odnosa (vidi modul vr{nja~ke edukacije kontracepcija/apstinencija). Upotreba ènskog i mu{kog kondoma i nekih vrsta vaginalnih filmova su danas jedina za{tita od infekcije. No ovi metodi nisu 100% sigurni, ~emu ide u prilog nepravilna upotreba i nesmotrenost.

Mu{ki kondom je gra|en od latexa koji je ina~e nepropusan za virus. Nepravilnom upotrebom moè do}i do njegovog o{te}enja ili eventualno do pucanja kondoma. Latex je osjetljiv na toplotu; stoga izlaganje kondoma u izlozima trafika vodi njegovom o{te}enju. Oznaka CE govori nam da je kondom elektronski testiran, rok trajanja je ograni~en, te nakon ovog perioda kondom nije preporu~ljivo koristiti. Kondom se ne smije otvarati o{trim predmetima. Postavlja se dok je penis u erekciji, tako {to se prethodno prstima pritisne rezervoar kondoma na vrhu, ~ime se izbacuje zrak koji zajedno sa ejakulatom moè da uzrokuje pucanje kondoma. Navla~i se do baze penisa. Mu{ki kondom se smije premazivati samo lubrikantima na bazi vode, jer oni na bazi ulja i petroleja o{te}uju latex. Nakon ejakulacije kondom se skida dok je penis u erekciji, te se jednom upotrijebljen ne smije vi{e koristiti. Upotreba dva kondoma istovremeno tako|er nosi rizik za njihovo o{te}enje. Isto tako, istovremena upotreba mu{kog i ènskog kondoma dovodi do njihovog pucanja.

@enski kondom je gra|en od poliuretana i premazan je lubrikantom na bazi ulja. Sastoji se iz dva prstena i postavlja se na isti na~in kao i tampon. @ena postavi nogu pod 450, savije unutra{nji prsten, te ga gurne do cervixa. Vanjski prsten treba da prekrije vanjske usne. Nakon seksualnog odnosa, èna uvr}e vanjski prsten i vadi kondom.

4.6 od infekcije do aids-a

Period od infekcije HIV-om do razvoja AIDS-a je vrlo razli~it, {to zna~i da se kod nekoga AIDS razvije za 5 godina, a kod nekoga za 15 godina. [ta je uzrok ovakvih razlika te{ko je utvrditi, mada su poznati neki od faktora koji imaju uticaj na tok bolesti. To zavisi od prirode i tipa virusa, imunolo{kog sistema ~ovjeka, otpornosti HIV-a, sposobnosti mutiranja i broja virusa u momentu infekcije.

Na {emi se vidi poredak odbrambenih stanica. Tu su kralj, vojnici i izvidnica. Kada HIV u|e u organizam, ljudska stanica mu prilazi i pri dodiru HIV inficira ljudsku stanicu. Nakon kratkog vremena, ljudska stanica postaje HIV i inficira kralja. Kralj {alje vojsku koja je pri tome inficirana i ovaj pad broja odbrambenih stanica je imunodeficijencija.

69

poglavlje 3


4.6.1 faze razvoja aids-a

1. akutna faza - obi~no traje nekoliko sedmica nakon infekcije. Organizam aktivira svoje odbrambene stanice i virus skoro biva uni{ten. No on mutira i povla~i se u limfne ~vorove, gdje zapo~inje replikaciju (razmnoàvanje). Javljaju se razli~ite anomalije povezane sa prisustvom HIV-a. Kod ve}ine inficiranih javlja se povi{ena temperatutra, pra}ena simptomima jako sli~nim simptomima gripe, pa se zato zovu “flue like” - kao gripa. Simptomi se zatim povla~e i ova faza obi~no pro|e nezapaèno, no mogu}e je zabiljeìti lagani pad broja CD4 limfocita. Imuni odgovor se odvija kao }elijski odgovor i kao humoralni odgovor, pa dolazi do produkcije antitijela kao poku{aj uni{tenja virusa. Ovu fazu moèmo nazvati i “window period”, a pojavu antitijela serokonverzijom.

2. asimptomatska faza - zna~i u prevodu faza bez simptoma. Broj CD4 limfocita je izme|u 200 i 300. Mogu}e je da do|e do pove}anja limfnih ~vorova, op{te slabosti i pove}anja temperature. Nakon nekog vremena broj limfocita i dalje nastavlja da pada pa se mogu javiti neke promjene na sluzokoì i koì (herpesi) i lagana demencija, pove}ane su bakterijske infekcije i po~inje simtomatska faza.

3. simptomatska faza - arc (engl. aids related complex) je prelazni stadij infekcije. Sve su ~e{}e bakterijske upale, te antibiotici sporije djeluju nego ina~e. Broj CD4 limfocita je ispod 200 pa se javljaju pneumonije sa kojima se imunolo{ki sistem te{ko nosi. Pove}ava se broj rezistentnih, novih formi podtipova HIV-a. Izraèna je malaksalost, ~esti prolivi i povi{ena temperatura. Tijelo gubi na teìni, javlja se anemija, te se na kraju pojavljuju jo{ neke oportunisti~ke infekcije i po~inje kasna faza, odnosno AIDS.

4. kasna faza, odnosno aids - javlja se kada se broj CD4 limfocita spusti ispod 50. Organizam sve ~e{}e biva izloèn mnogim oportunisti~kim infekcijama. Dolazi do pojave i malignoma, od kojih je karakteristi~an Kapo{ijev sarkom, razvijaju se bolesti izazvane citomegalovirusom, no imuni odgovor izostaje. Osoba ima izraènu temperaturu, nesanicu, nema apetita, ima stalne mu~nine, povra}a, a mi{i}i atrofiraju, {to dodatno oslabljuje ionako oslabljen organizam, pa se zato razvijaju bolesti vitalnih organa, poreme}ena je cirkulacija, a i autonomni nervni sistem biva pogo|en. Na kraju dolazi do smrti.

70

poglavlje 3


4.7 testiranje na hiv

[to se BiH ti~e, testiranje se obavlja dobrovoljno, besplatno i potpuno anonimno. Ukoliko se osoba odlu~i za testiranje na HIV, to obavlja u DST centrima (Centrima za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje) koji se obi~no nalaze pri klinikama za infektivne bolesti ili zavodima za javno zdravstvo.

proces testiranja se sastoji od tri va`na koraka;

1. predsavjetovanje podrazumijeva razgovor u kojem doktor/doktorica razgovara sa klijentom o njegovim/njenim rizi~nim pona{anjima te informi{e o potencijalnim rizicima i posljedicama. Predsavjetovanje savjetniku ukazuje na to da li su stvoreni uslovi za testiranje, odnosno da li je pro{ao window period (period prozora). To je period u kojem testovi na HIV mogu dati pogre{an rezultat - npr; osoba je HIV pozitivna, a test pokaè da je osoba HIV negativna. Ina~e, kada neki virus u|e u ljudski organizam, tijelo proizvodi antitijela (tijela koja se bore protiv tog virusa) specifi~na samo za taj virus. Potrebno je 2 mjeseca da se razvije dovoljan broj antitijela da bi test na HIV dao pravi rezultat.

primjer:

Ukoliko je osoba imala rizi~no pona{anje u martu, neophodno je da pro|e dva mjeseca od rizi~nog pona{anja kako bi se stvorili uslovi za kvalitetan test. No, ukoliko osoba uradi u aprilu (samo mjesec nakon rizi~nog pona{anja), a test pokaè pozitivnost na HIV, to govori da je osoba dobila HIV ranije, dakle prije posljednjeg rizi~nog pona{anja.

Savremenim tipovima terapije je mogu}e odgoditi vrijeme pojave oportunisti~kih infekcija, pa tako i produìti ìvot.

71

poglavlje 3


2. testiranje (Klijent odre|uje {ifru pod kojom }e se obaviti testiranje te se uzima uzorak krvi koji se nosi u laboratorij na analizu )

3. postsavjetovanje (Postsavjetovanje se obavlja sedam dana nakon pred-savjetovanja. Ukoliko je rezultat testiranja negativan, doktor/ doktorica klijentu ukazuje na postupke koji }e doprinijeti smanjenju rizika od HIV infekcije. Ukoliko je status pozitivan, tada doktor/doktorica sa klijentom razgovara o mogu}nostima terapije, pobolj{anju kvaliteta ìvota i sl.

Vi{e informacija o HIV-u vidi u odjeljku - Spolno prenosive infekcije/HIV i AIDS.

5. modul vr[nja^ke edukacije

trafficing/trgovina ljudima

modul za vr{nja~ku edukaciju u osnovnim i srednjm {kolama

l “Trgovina ljudima” podrazumijeva regrutiranje, transport, transfer, smje{tanje ili primanje osoba uz upotrebu sile ili sredstava prinude, otmice, prevare, zablude, zloupotrebe mo}i ili ranjivosti, ili davanje ili primanje novca ili beneficija s ciljem dobivanja pristanka osobe, ili preuzimanja kontrole nad drugom osobom u svrhu eksploatacije”.

datum stupanja na snagu: 26. decembar 2003.

o modulu trafiking i na~inu izvo|enja sesije:


kako voditi sesiju: Sesija se sastoji iz tri prezentacije. U prvoj vje`bi u~esnici slu{aju ispovijest osobe koja je `rtva trafikinga. Dalje kroz interakciju u~esnici prepoznaju odredjene karakteristike trafikinga. Druga vje`ba je prezentacija osnovnih ~injenica koje u~esnici trebaju znati o trafikingu i time se objedinjuju prva i druga vje`ba. Tre}a vje`ba se odnosi na vezu izme|u trafikinga i seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.

na kraju prezentacije u~esnici }e dobiti sljede}e:

l Pove}ano znanje o trgovini ljudima, od ~ega se sastoje “trafiking” komponente:

l Pove}ano znanje o na~inima regrutacije i mehanizmima trafikinga:

l Podignuta svijest o opasnosti koju predstavlja trafiking za mlade ljude izloène riziku:

l Odgovore na pitanja koja se odnose na integraciju seksualnog i reproduktivnog zdravlje i trafikinga te njihova korelacija.

72

poglavlje 3


teme koje se obra|uju na sesiji:

1. [ta je trafficking?

2. Faktori uticaja na trgovinu ljudima

3. Elementi procesa trgovine ljudima

4. Proces trgovine ljudima

5. Seksualno i reproduktivno zdravlje i TRAFFICKING

vje@ba 1 - istinita priâ?


izvo|enje prezentacije:

u~esnike zamoliti za ti{inu i pro~itati oba dijela pri~e:

l Zovem se …… i imam 17 godina. Prije tri mjeseca sam upoznala momka koji mi se ba{ dopada. Moji me smaraju da moram da u~im i poslije upi{em fax, a ne mogu od njih, jer se sva|aju po ~itav dan. S njim mi je super, on me jedini razumije. Pro{le nedjelje sam se upoznala sa njegovim najboljim drugom Lukom, koji ìvi i radi u Italiji i ba{ je faca. Ponudio nam je da do|emo kod njega i poku{amo da se sna|emo. Kaè da posla ima, a plate su super. Obe}ao je da }e nam pomo}i u po~etku. Moj momak bi da ide, ali samo ako ja po|em sa njim. Kaè, “moèmo da probamo, nemamo {ta da izgubimo”. Mislim da je u pravu, a i kona~no }u se rije{iti svih problema koji me pritiskaju....Uostalom, {ta moji imaju od toga {to su zavr{ili faks?....

l ...Mislila sam da se {ali kada mi je sutradan ujutru rekao da }u morati da radim na ulici kao prostitutka. Pitala sam ga kakva je to neslana {ala i traìla da odmah pozove mog momka. Rekao mi je da sam budala, da me je momak prodao njemu za 1000€ i da sada moram to da mu otplatim, kao i garderobu koju mi je kupio. Ni danas ne vjerujem da je to istina. Po~ela sam da se sva|am i da vri{tim, a tada me je pretukao. Onda me je silovao. Rekao je da, ako ikada poku{am da pobjegnem, zna gde je moja porodica, osveti}e se. Znala sam da se ne {ali. Svaki put kada sam htjela da se ~ujem sa svojima, prijetio je da }e im re}i {ta radim u Italiji, da }e im poslati moje fotografije. Svaki put kada sam mislila da mogu da pobjegnem, pitala sam se gdje i kako? Nikoga ne poznajem, ne znam jezik, a kod sebe nikada nisam imala novca za put. Uostalom, ovde sam ilegalno, sigurno bih zavr{ila u zatvoru.... Prodao me je.

vje`bu nastaviti interakcijom sljede}im pitanjima:

1. [ta to zna~i trafiking/trgovina ljudima?

2. [ta to zna~i biti `rtva trafikinga/trgovine ljudima?

73

poglavlje 3


3. Gdje je djevojka pogrije{ila?

4. Da li su ~uli ili ~itali o slu~ajevima da je neko `rtva trgovine ljudima?

5. Na koje sve na~ine osobe koje se bave trafikingom mogu pri}i mladim curama (pomo}i interakciju - oglasi u novinama, ponude za poslove u inostranstvu).

vje@ba 2 - [ta je to trafiking?



Prezentacija se sastoji od 4 koraka. Svaki korak ima svoj broj, a ispod se nalaze obja{njenja, te redoslijed koraka prati redoslijed prezentovanja.

korak 1:

Prezentovati osnovne informacije o trafikingu sljede}im redoslijedom, uz kori{tenje interakcije sa u~esnicima u svim navedenim dijelovima prezentacije. U {emi 2.1 nalaze se neke od osnovnih ~injenica koje se odnose na trafiking. Edukator vr{njaka obrazlaè svaki od 5 navedenih balona. Obrazloènje svakog balona u {emi se nalazi u tekstu “[ta je trgovina ljudima”. U tekstu se nalaze boldirane rije~i koje pripadaju balonima, tako da edukator vr{njaka lak{e moè prona}i obja{njenje svakog balona u {emi.

[ema 2.1

74

poglavlje 3


[ta je trgovina ljudima?

Trgovina ljudima je ozbiljan dru{tveni problem, jer najdrasti~nije ugroàva osnovna ljudska prava - pravo na ìvot, na slobodu izbora, na slobodu kretanja itd.

S obzirom da `rtva nema pristup zdravstvenim ustanovama, njeno/njegovo zdravlje moè biti ugroèno. Trgovina ljudima podrazumijeva nehuman odnos trgovca prema `rtvi, tako da je ovo problem opasan po ìvot pojedinca.

Ropstvo se nije izgubilo, imamo ga i u 21. vijeku. Milioni èna i djece, ali i mu{karaca, su primorani na prostituciju, sluènje u ku}ama, rad na plantaàma, prosja~enje i na druge vidove prinude. Ljudima se trguje unutar granica jedne zemlje (interna trgovina ljudima), ali i interkontinentalno (prekodràvna i prekokontinentalna trgovina ljudima), pa su sve dràve suo~ene sa ovim ozbiljnim problemom. U BiH su tako|er zabiljeèni razli~iti oblici trgovine ljudima.

Milijarde dolara ste~ene trgovinom ljudima sluè da se dalje finansira organizovani kriminal, terorizam, korupcija, da se produàva ljudska patnja i kr{enje osnovnih ljudskih prava. Trgovina ljudima je po mno{tvu izrabljiva~kih ciljeva me|unarodni, organizovani, kriminalni fenomen, koji ima te{ke posljedice za bezbjednost, blagostanje i ljudska prava njegovih `rtava. Trgovina ljudima, naro~ito s ciljem seksualne eksploatacije (eksploatacija - iskori{tavanje), je “visokoprofitabilna - niskorizi~na” kriminalna aktivnost, koja uni{tava kvalitet ìvota, a ponekad i sam ìvot njenih `rtava. To je moderno ropstvo, ~ije su `rtve naj~e{}e ène i djevojke. U mnogim slu~ajevima, nivo fizi~kih i psihi~kih povreda nanesenih `rtvama trgovine ljudima je tako ozbiljan i trajan da ne postoji mogu}nost da se njihovo fizi~ko i mentalno zdravlje medicinski kompletno sanira.

korak 2:

Edukator vr{njaka na flip-tabli treba da ima pripremljenu {emu 2.2. Po~inje sa obja{njenjem zna~enja rije~i eksploatacija, te u nastavku koriste}i interakciju, obrazlaè svaki balon.

[ta je eksploatacija?

Eksploatacija u prevodu zna~i iskori{tavanje. Kada govorimo o trafikingu, iskori{tavanje `rtava ima razli~ite oblike i podrazumijeva da osobu iskori{tavaju protiv njene volje. U {emi 2.2 moète vidjeti koji su vidovi iskori{tavanja/eksploatacije poznati;

75

poglavlje 3


[ema 2.2

uzroci trafikinga:

l Siroma{tvo - siroma{tvo sa sobom povla~i mnoge probleme (neinformisanost, korupcija, slabi zakoni i sl.). Veliki broj neinformisanih osoba koje traè posao, nasjedaju na la`ne oglase i sl., te su potencijalne mete trgovaca ljudima.

l Nezaposlenost - slabi ìvotni standardi otvaraju crna trì{ta koja su osnova za postojanje trgovine ljudima

l Dru{tveni i politi~ki konflikti - destabilizirana ili raseljena populacija

l Dru{tvena i kulturna praksa

l Pot~injenost èna ili djevojaka - u BiH su poznati slu~ajevi porodi~ne prodaje i ugovorenih brakova, gdje djevojke/ène nemaju pravo izbora ve} odlaze sa osobom kojoj su prodane.

l Nedostatak informacija - pronalazak potencijalnih `rtava mnogo je lak{i u zemljama koje imaju visok broj neinformisanih ljudi o ovim pitanjima

korak 3:

motivacija trgovaca ljudima

Koriste}i {emu 2.3, na flip-tabli pobrojati sljede}e elemente koji motivi{u osobu da se bavi trgovinom ljudima;

76

poglavlje 3


motivacija trgovaca ljudima

[ta motivi{e trgovca ljudima:

l Mali ili nikakav rizik za trgovce ljudima - slabi zakoni i nedostatak mehanizama borbe protiv trgovine ljudima, otvaraju vrata trgovini ljudima

l Nedostatak adekvatnog zakonodavnog okvira

l Neadekvatne kazne za trgovce ljudima - trgovci ljudima izlaze iz zatvora za kratko vrijeme

l Nedostatak adekvatne obuke za slu`benike agencija za sprovo|enje zakona

l Korupcija

l Mali ulozi (osobe se kupuju za malo novca)

l @rtve se mogu preprodati vi{e puta (`rtva moè promijeniti desetine “vlasnika”)

l Velika i brza zarada

korak 4:

Koriste}i {emu 2.4 prezentovati elemente trafikinga. U tekstu ispod {eme moète prona}i obja{njenje koje se odnosi na {emu.

77

poglavlje 3


[ema 2.4 elementi trgovine ljudima

elementi trgovine ljudima

Trgovina ljudima predstavlja proces u kojem organizovani trgovci pronalaze potencijalne `rtve, regrutuju ih, transportuju na odre|enu lokaciju (unutar zemlje - interno ili u neku drugu zemlju - prekodràvno), prodaju i na kraju iskori{tavaju za vlastitu dobit. Pri tome, trgovci ljudima koriste razli~ita sredstva (prijetnja, ucjena, prevara, otmice, zablude i sl.) kako bi osobu primorali da radi ono {ta trgovac èli.

Da bi se osoba privukla/regrutovala trgovci koriste razli~ita sredstva i to;

1. regrutiranje

l Oglasi u novinama

primjer: “ @ivotna {ansa za zapo{ljavanje. Posao konobarice u Italiji. Primanja 750 EUR mjese~no. Svi tro{kovi pla}eni….”

2. individualni pristup

l Stranac

l Prijatelj ili poznanik

l Rodbina

primjer: “Pri{la mi je èna u diskoteci i ponudila mi posao dadilje u [paniji. Trebala sam ~uvati dvoje male djece i dva psa. âk mi je pokazala i slike porodice za koju bih radila, njihovu prelijepu ku}u sa bazenom. Mjese~na zarada je iznosila 500 EUR, {to je vi{e od prosje~ne godi{nje zarade u Moldaviji.”

78

poglavlje 3


3. kidnapovanje

l Na putu od {kole do ku}e, u diskoteci i sl.

4. agencija za zapo{ljavanje

primjer: “…pitali su me za pisma preporuke….potpisala sam {estomjese~ni ugovor, navode}i da }u vratiti dug tro{kova putovanja i izdavanja viza po dobitku prve plate…..”

l Putovanje u zemlje tranzita, unutar grada, unutar dràve, unutar entiteta.

vje@ba 3 - trafiking i seksualno i reproduktivno zdravlje



U~esnike zamoliti za pa`nju te im ispri~ati slijede}u pri~u. Na kraju u~esnike kroz interakciju navesti na detalje koji povezuju seksualno i reproduktivno zdravlje.

X.X je ro|en u Sarajevu i tu danas ìvi i radi.

Oduvijek sam krivio svoje vr{njake za gre{ku koju sam JA napravio, a koju i danas poku{avam da ispravim. Moja pri~a po~inje u srednjoj {koli koju sam poha|ao u mom rodnom gradu Sarajevu.

Srednja {kola, izlasci do jutra, prvi pravi poljupci, a za nekoga i prvi seks. Eh, to je bio moj najve}i problem. U drugom srednje, svi moji drugovi su se hvalili kako su spavali sa nekom curom, neki su spavali i sa vi{e, a ja se nisam imao ~ime pohvaliti. To je ~esto bio razlog zbog kojeg su me jarani zezali. Ja znam da nisu ni{ta lo{e mislili i da nisu znali koliko mi je to tada smetalo.

Moja prva i do tada jedina prilika se javila onog momenta kada je moj ro|ak dobio 2000 maraka na kladionici. Bio je malo stariji od mene i ponudio mi je pomo}. Rje{enje je bila javna ku}a na izlazu iz Sarajeva.

Sje}am se treme i straha da me i seksualna radnica ne odbije. Ro|ak se hvalio kako tu do|e svaki put kada dobije neke pare i da su cure super jer ako “gazdi” plati{ vi{e, moè{ imati seks i bez kondoma. Slijede}i trenutak sam u malenoj sobi pokraj djevojke koju prvi put vidim i za koju mislim da nije iz BiH. Nije puno govorila, izgledala mi je nakako tu`na, iako je bila nasmijana. Bila je jako lijepa.

Moj prvi seksualni odnos je bio ne{to fantasti~no i dvije stvari nikada ne}u zaboraviti, a obje se veù za tu no};

1. Bio je to moj prvi seksualni odnos i druga

2. Nisam koristio kondom!

79

poglavlje 3


Nekoliko mjeseci kasnije upoznao sam djevojku u koju sam se zaljubio onog momenta kada sam je prvi put vidio. Do tada nikada nije imala seksualni odnos i nakon dvije godine se odlu~ila i to smo uradili. Nismo koristili kondom jer joj nisam rekao da je moj prvi seksualni odnos bio u javnoj ku}i. Godinu dana kasnije, rekao sam joj istinu, a ona joj se nije dopala.

Pitala me jedan dan; “Kako zna{ da je djevojka sa kojom si tu no} bio... kako zna{ da nije trgovana, da nije `rtva trgovine ljudima. Da li ti je jasno da pla}aju}i takve usluge direktno potpomaè{ trgovinu ljudima. Oni to rade jer postoje ljudi poput tebe. Ili jo{ gore, {ta ako nekada sazna{ da si pokupio neku infekciju i jo{ je prenese{ meni?”

Negdje u tami, sama sjedi i ~eka. Umjesto viteza na bijelom konju, ona ~eka ~ovjeka, obi~nog ~ovjeka koji }e je spasiti. Oni je tuku, prisiljavaju na seks, a niko ne èli da joj pomogne. Ukoliko je sretne{..budi taj kojeg ~eka - ~ovjek.

Od momenta kada je moja djevojka spomenula to da je mogu}e da sam dobio neku infekciju i prenio njoj, upla{io sam se i nisam odgovorio. Ja sam {utio, a ta {utnja je svakog dana postajala sve glasnija. Do momenta kada je èlja da saznam presudila. Oti{ao sam u kliniku na testiranje i tih nekoliko dana koliko sam ~ekao rezultat, trajali su kao stolje}e. Kada sam do{ao po rezultat testa, svi markeri su bili negativni, osim jednog, a pokraj njega je pisalo HIV. Doktorica me pitala da li bi mogao razgovarati sa svojom djevojkom o kojoj sam tog mementa jedino i razmi{ljao. Rekao sam joj rezultat, {to je uticalo i na nju da i ona uradi test. I ona je dobila isti rezultat...HIV pozitivna.

Sada nam je 5 godina otkako smo zajedno. Ona se bavi sportom i zavr{na je godina fakulteta. Danas mi je najbolja prijateljica i nadam se moja ìvotna saputnica. Samo...moj ìvot je vjerovatno znatno druga~iji od tvog, a ono {ta mene stavlja u mnogo lo{iji poloàj je ~injenica da sam prije nekoliko godina napravio najve}u gre{ku ~iju cijenu pla~am i ja, a i moja djevojka. Nisam koristio kondom. Imao sam seks sa seksualnom radnicom.

U nastavku vje`be koristiti sljede}a pitanja kako bi se kroz diskusiju napravila veza izme|u trafikinga i seksualnog i reproduktivnog zdravlja;

l Koju je gre{ku napravio momak iz ove pri~e? Navesti u~esnike da pomenu nekori{tenje kondoma,

l îje zdravlje je u ovoj pri~i ugroèno? Navesti u~esnike da pomenu momka, njegovu djevojku kao i “seksualnu radnicu”. seksualna radnica - u~esnike podsjetiti na po~etak pri~e, gdje se govori o djevojci koja je “radila” u javnoj ku}i, te nastaviti interakciju sa sljede}im pitanjima.

l Sada u~esnike pitati {ta im govori detalj iz pri~e; “…cure su super jer ako “gazdi” plati{ vi{e, moè{ imati seks i bez kondoma...” Kako se ovo odnosi na zdravlje djevojke koja je `rtva trgovine i seksualnog iskori{tavanja?

l Pitati u~esnike da li postoji razlika izme|u prostitucije i trgovine ljudima - seksualne eksploatacije i kroz diskusiju ukazati na ~injenicu da seksualne radnice imaju mogu}nost izbora i ljudska prava nisu ugroèna, dok u slu~aju trgovine ljudima to nije tako.

l Da li ljudi koji pla}aju seksualne usluge potpomaù trgovinu ljudima?

80

poglavlje 3


6. modul vr{nja~ke edukacije seksualna i reproduktivna prava

trajanje: 45 minuta (jedan {kolski ~as)


Prezentaciju ~ine tri dijela, neophodno je da voditelj prezentacije ide po propisanom redosljedu.

1. Upoznavanje s pravima

2. Vje`ba; Kr{enje prava u svakodnevnom ìvotu

3. Saètak i pregled unazad

ciljevi:

l Pove}ati znanje o seksualnim i reproduktivnim pravima

l Ukazati na svakodnevne situacije u kojima se seksualna i reproduktivna prava ne po{tuju

1. dio upoznavanje sa ljudskim pravima

trajanje: 5 minuta


Ljudska prava se odnose na osnovna prava i slobode na koje svi ljudi imaju prava. Ona isti~u da su svi ljudi ro|eni slobodni, da su jednako vrijedni i imaju ista prava. Ljudska prava su univerzalna i vaè za cijeli svijet, bez obzira na zemlju i kulturu. Ljudska prava razja{njavaju {ta sve ima{ pravo da bude{, da ima{ i da radi{. Ona sluè da te za{tite od ljudi koji bi mo`da htjeli da ti naude. Tako|er sluè kako bi nam pomogla da se slaèmo me|usobno i ìvimo u miru. Kada ljudi ne poznaju dobro ljudska prava, dolazi do pove}anja diskriminacije, netolerancije, nepravde i nasilja.

univerzalnu deklaraciju ljudskih prava usvojile su Ujedinjene nacije 1948. godine. To je osnova za za{titu i promociju ljudskih prava {irom svijeta, i priznale su je sve zemlje.

zamisli da si na mom mjestu. sjedim u sobi u koju samo krevet moè stati. zidovi bijeli i prazni, i sa re{etkama na minijaturnim prozorima. jedina svjeìna bio je vazduh koji je ulazio kroz malene prozore. ali moja tuga i strah su bili ogromni, i nisu uspijevali pobje}i kroz prozor. tako je moj strah ostao sa mnom u malenoj sobi i skupa sa mnom ~ekao stra{ni trenutak.

zamisli da si na mom mjestu, i da u sobu ulazi osoba koju prvi put u ìvotu vidi{. traìm pomo} i govorim da sam tu protiv svoje volje. odgovara; “@ao mi je, ali ìvot nije fer.”

81

poglavlje 3


nakon toga me je silovao i oti{ao.

tamo nije bilo moje mame, mog oca, moje sestre. poèljela sam da sam kod ku}e, da usisavam svoju sobu, {to ina~e mrzim, da izvedem psa u {etnju i da idem tati kupiti novine.

nekada sam èljela sva{ta, a sada samo jednu stvar... slobodu.

“... Seksualna prava su univerzalna ljudska prava zasnovana na slobodi, dostojanstvu i jednakosti svih ljudskih bi}a. Kako je zdravlje osnovno ljudsko pravo, seksualno zdravlje je tako|er osnovno ljudsko pravo. “

“Seksualno zdravlje je rezultat okruènja koje prepoznaje i po{tuje seksualna prava.”

seksualna i reproduktivna prava

trajanje: 15 minuta


Kroz interakciju izme|u peer edukatora i u~esnika, oni trebaju navesti neka od seksualnih i reproduktivnih prava. Va`no je da su navedena prava na vidljivom mjestu tokom cijele prezentacije, kako bi posluìla u~esnicima da se uklju~e u drugi dio prezentacije. U drugom dijelu, zadatak u~esnika je da prepoznaju koja su prava naru{ena. Pa tako, peer edukator treba da napise na flip chartu idu}a prava;

1. Pravo na ìvot, {to, izme|u ostalog, zna~i da ìvot ène ne smije biti doveden u opasnost zbog trudno}e.

2. Pravo na slobodu i sigurnost, {to zna~i da genitalije ène ne smiju biti izloène riziku, da se èna ne smije prisiljavati na trudno}u, sterilizaciju ili abortus.

3. Pravo na jednakost, i pravo da osoba bude oslobo|ena od svih vrsta diskriminacije, {to uklju~uje seksualni i reproduktivni ìvot osobe.

4. Pravo na privatnost, {to zna~i da sve pruène usluge u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem moraju ostati strogo povjerljive, i da sve ène trebaju slobodno odlu~ivati o svom potomstvu.

5. Pravo na slobodu mi{ljenja, {to uklju~uje slobodu interpretacije vjerskih tekstova, vjerovanja u neke filozofije i obi~aje.

6. Pravo na informacije i obrazovanje u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem, uklju~uju}i potpuni pristup informacijama o efektu, riziku i kori{tenju svih kontraceptivnih metoda, kako bi se sve odluke mogle donositi osnovano i pravovremeno.

7. Pravo na izbor o stupanju u brak i osnivanju porodice.

82

poglavlje 3


8. Pravo na odluku o tome kada imati djecu.

9. Pravo na zdravstvenu njegu i zdravstvenu za{titu, uklju~uju}i pravo korisnika da dobije najbolji mogu}i tretman.

10. Pravo na kori{tenje svih dostupnih tehnolo{kih dostignu}a, u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem.

11. Pravo na razna angaòvanja i politi~ke aktivnisti, {to zna~i da svi ljudi imaju pravo da uti~u na zajednicu i vladu kako bi unaprijedili seksualna i reproduktivna prava.

12. Pravo na za{titu od torture i lo{eg tretmana, {to uklju~uje prava svih èna, mu{karaca i djece na za{titu od zlostavljanja i seksualnog iskori{tavanja

Peer edukatori bi trebali da malo prodiskutuju o svakom od ovih prava.

Diskusijom treba da se do|e do odgovora na dva pitanja, koja }e pomo}i u~esnicima da razumiju svako od prava, kao i posljedice njihovog nepo{tovanja.

1. Da li imaju neki primjer koji izraàva to pravo?

2. Koji je pozitivan rezultat izraàvanja tih prava?

istinita priâ

trajanje: 15 minuta


U~esnici su podijeljeni u dvije grupe. Obje grupe imaju isti zadatak. Peer edukator }e pro~itati tri istinite pri~e, u kojima }e u~esnici prepoznati prava koja su naru{ena. Svaka grupa treba ozna~iti tri situacije u pri~i u kojima su prava naru{ena. Svaka grupa treba prezentovati svoja zapaànja.

priâ 1

...Mislila sam da se {ali kada mi je sutradan ujutru rekao da }u morati da radim na ulici kao prostitutka. Pitala sam ga kakva je to neslana {ala i traìla da odmah pozove mog momka. Rekao mi je da sam budala, da me je momak i prodao njemu za 1000€ i da sada moram to da mu otplatim, kao i garderobu koju mi je kupio. Ni danas ne vjerujem da je to istina. Po~ela sam da se sva|am i da vri{tim, a tada me je pretukao. Onda me je silovao. Rekao je da, ako ikada poku{am da pobjegnem, zna gde je moja porodica, osveti}e se. Znala sam da se ne {ali. Svaki put kada sam htjela da se ~ujem sa svojima, prijetio je da }e im re}i {ta radim u Italiji, da }e im poslati moje fotografije. Svaki put kada sam mislila da mogu da pobjegnem, pitala sam se gdje i kako? Nikoga ne poznajem, ne znam jezik, a kod sebe nikada nisam imala novca za put. Kada bi klijent traìo neza{ti}en seks, morala sam da prihvatim. Na taj na~in {ef zara|uje vi{e novca.

83

poglavlje 3


pri~a 2

Sje}am se treme i straha da me i seksualna radnica ne odbije. Rodjak se hvalio kako tu dodje svaki put kada dobije neke pare i da su cure super jer ako ima plati{ vi{e, moè{ imati seks i bez kondoma. Sljede}i trenutak sam u malenoj sobi pokraj djevojke koju prvi put vidim i za koju mislim da nije iz BiH. Nije puno govorila, izgledala mi je nekako tu`na, iako je bila nasmijana. Bila je jako lijepa.

Nisam koristio kondom

Nekoliko mjeseci kasnije upoznao sam djevojku u koju sam se zaljubio onog momenta kada sam je prvi put vidio. Do tada nikada nije imala seksualni odnos i nakon dvije godine se odlu~ila i to smo uradili. Nismo koristili kondom jer joj nisam rekao da je moj prvi seksualni odnos bio u javnoj ku}i. Godinu dana kasnije,rekao sam joj istinu,a ona joj se nije dopala. Pitala me jedan dan;

l [ta ako nekada sazna{ da si pokupio kakvu infekciju i jo{ je prenese{ meni?

Ja sam {utio,a ta {utnja je svakog dana postajala sve glasnija. Do momenta kada je èlja da saznam presudila. Oti{ao sam u kliniku na testiranje i tih nekoliko dana koliko sam ~ekao rezultat, trajali su kao stolje}e. Kada sam do{ao po rezultat testa,svi markeri su bili negativni,osim jednog,a pokraj njega je pisalo HIV.

1. Mladi mu{karac koji ima tajnu vezu sa oènjenim ~ovjekom, posje}uje omladinski centar, ne dobija informacije o gej populaciji i nije u mogu}nosti da pri~a o tome. Koja su prava ovdje naru{ena?

2. Trudnica dolazi na ~etvrti pregled u kliniku, koji je otkazan. Koje pravo je ovdje naru{eno?

3. êtrnaestogodi{nja djevoj~ica koju je silovao njen ujak, ne smije oti}i na kliniku jer se boji da }e osramotiti svoju porodicu.

4. Mladi mu{karac odlazi kod seksualne radnice i ima s njom neza{ti}en seks. Godinu dana kasnije, on govori svojoj djevojci kako èli s njom imati seks bez kondoma.

seksualna i reproduktivna prava

Seksualna prava spadaju u ljudska prava koja su za{ti}ena zakonom, medjunarodnim ljudskim pravima i drugim dokumentima. Tu spadaju prava svih ljudi, slobodnih od nasilja i diskriminacije, i to na;

l najvi{e mogu}e standarde u vezi sa seksualnim zdravljem

l pristup njezi i za{titi seksualnog i reproduktivnog zdravlje

l traènje, dobijanje i proslje|ivanje informacija u vezi sa seksualno{}u

l edukaciju o seksualnosti

l po{tovanje tjelesnog integriteta

84

poglavlje 3


l izbor partnera

l odluku da budu seksualno aktivni ili ne

l svojevoljno ulaènje u partnerske veze

l svojevoljno ulaènje u brakove

l odluku da li }e i kada imati djecu

l siguran i zadovoljavaju}i seksualni ìvot

zaklju^ci

grupna diskusija

l Od u~esnika treba traìti da navedu primjere iz svakodnevnog ìvota u kojima se jasno vidi kako su odre|ena prava naru{ena

l Da li postoji neka situacija za koju zna{, kada seksualna i reproduktivna prava ljudi koje poznaje{ nisu po{tovana

l [ta moè{ u~initi kako bi promovisao/la ova prava u svojoj zajednici?

6. modul vr[nja^ke edukacije

gender (rod)


kako voditi sesiju:

Sesija se sastoji od tri vje`be.

1. Upoznavanje sa genderom; Zami{ljeni svijet

2. Vje`ba 1 ; Gender (rod), a ne spol

3. Igra Gender

4. Diskusija

ciljevi:

1. Pove}ati nivo znanja o razlikama izme|u spola i gendera (roda)

2. Podi}i nivo svijesti o razlikama izme|u spolova

3. Objasniti vezu izme|u seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava i gendera, objasniti kako je problem gendera upleten u pitanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.

85

poglavlje 3


uvodna vje@ba - zami[ljeni svijet


kako voditi sesiju:

Zamoliti u~esnike da se smire i zatvore o~i. Objasniti im da }e edukatori pro~itati kratku pri~u, a da nakon toga slijedi kratka diskusija.

Za`miri i zamisli da su mu{karci ustvari ène…

[est je sati ujutro, suprug ustaje iz kreveta da napravi doru~ak za svoju porodicu. Tr~i u kuhinju da stavi vodu za kafu. Dok voda klju~a, on pegla èninu ko{ulju. U {est i trideset on budi djecu i brine se da djeca doru~kuju i da se spreme. @ena ga upozorava da je korpa puna neispeglanog ve{a i ne}e da to vidi kada se vrati ku}i.

Nakon {to je na brzinu oprao su|e od kafe i doru~ka, vozi djecu u {kolu, u povratku svra}a u supermarket kako bi kupio namirnice za taj dan.

Sad je osam i ~etrdesetpet, on po~inje sa svojim svakodnevnim obavezama, usisavanje, brisanje pra{ine, peglanje, pranje i u momentu shvata da je pomije{ao bijeli i {areni ve{. Kako }e sinu objasniti za{to nosi roze ga}e i rozu potko{ulju...hajde, danas je to moderno. Cijeli dan je u obavezama, odlazi po djecu u trinaest sati, na putu sre}e ènu koja sa prijateljcama {eta gradom. Sprema ve~eru za sedamnaest sati, kada mu se supruga vra}a s posla. @ena je do{la ku}i i zadovoljna je postignutim rezultatima; ispeglao je ve{, napravio ru~ak, spremio ku}u...ba{ kao pravi mu{karac. Nakon ve~ere, njegova supruga voli da se ispruì na kau~u ispred TV-a, dok on pere su|e. Nakon {to pomogne djeci oko zada}e i spremi ih za spavanje, pridruùje se èni ispred TV-a. Preumoran za gledanje TV-a, uspava se na kau~u.

diskusija

u~esnike uklju~iti u diskusiju koriste}i sljede}a pitanja:

Za{to je ova pri~a ~udna? Ko u ovoj pri~i ima vi{e obaveza? Da li su u ovoj pri~i mu{karac i èna ravnopravni? Da li su u stvarnosti mu{karac i èna ravnopravni?

u nastavku vje`be sa u~esnicima napraviti sljede}i rezime:

Kada smo mali (dje~ak ili djevoj~ica) roditelji nam kupuju plave ili roze majce, zidove sobe farbaju u plavu ili rozu, kupuju nam mu{ke ili ènske igra~ke, kupuju mu{ku ili ènsku odje}u i obu}u. Dakle, dok smo vrlo mali, mi nismo sposobni da shvatamo za{to to oni rade. Po~injemo da shvatamo da postoje neke razlike izme|u mu{karaca i èna, naravno, ne govorimo o polnim razlikama, ve} o svim ostalima - koje su igra~ke za dje~ake, koji su sportovi za dje~ake, a koji za djevoj~ice. Govore nam da dje~aci ne pla}u, curice pla~u i sl. Kako odrastamo te razlike postaju izraènije. Dakle, dru{to za nas odmah po ro|enju ima pripremljena neka nepisana pravila odre|ena posebno za dje~ake, a posebno za djevoj~ice. Danas se u svijetu dosta govori

86

poglavlje 3


o tim pravilima jer u mnogim slu~ajevima ograni~avaju mlade, a i stare, da rade ono {ta èle - mu{karac da bude baletan, a djevoj~ica da se bavi mu{kim sportovima. Nije u pitanju {ta osoba moè da uradi, ve} {ta treba ili ne kao mu{ko ili ènsko.


izvo|enje prezentacije: vje`ba 1

Gender (rod), ne spol

ciljevi:

Pomo}i u~esnicima da shvate razlike izme|u spola i gendera.

Pomo}i im da prepoznaju gender stereotipe.

materijal:

Flip chart, markeri i selotejpi; na flip chartu }e stajati definicije u vezi sa seksualnom orijentacijom.

proces:

Nacrtati tri kolone na papiru. Prvu ozna~iti sa “ène”, a druge dvije ostaviti prazne.

@ENE MU[KARCI

Traìti da na tablu iza|u dva dobrovoljca (prvo djevojka,a zatim dje~ak), te kroz interakciju od u~esnika traìti da gledaju}i u djevoj~icu navedu koje su karakteristike koje govore da je ona ènsko. U~esnici }e navesti neke od sljede}ih karakteristika;duga kosa, suknja, ènska obu}a, ènski glas, ènska gra|a. Njihove prijedloge zapisati u kolonu “ène”. Zatim djevoj~ici kaèmo da se vrati na mjesto te pitamo u~esnike {ta djevoj~ice imaju {to dje~aci nemaju. U~esnike navesti da spomenu vaginu, menstruaciju i grudi. Zatim zamoliti dje~aka da iza|e i ponoviti isto kao i kod djevoj~ice. Njihove prijedloge zapisati u kolonu “mu{karci”, paze}i pri tome da zadnji dio vezan za spolne organe uradimo tek kada se dje~ak vrati na mjesto. Ovo radimo da u~esnike dobrovoljce ne dovedemo u neugodnu situaciju.

87

poglavlje 3


napomena; va`no je dodati biolo{ke karakteristike (npr. ène imaju vaginu, mu{karcima raste brada, mu{karci imaju penis, ène doje djecu, mu{karci imaju mokre snove, itd.) ako ih niko od u~esnika nije naveo.

Sada zamijeniti naslove prve i tre}e kolone, tako {to }e se sada prva kolona koja se do tada zvala “ène” zvati “mu{karci”, a tre}a “ène”. Pitati u~esnike da li mu{karci mogu ispoljavati karakteristike i pona{anje koji se pripisuju ènama, i obrnuto. One karakteristike koje se ne mogu zamijeniti, smjestiti u srednju kolonu pod nazivom “pol”.

Zbog u{tede na vremenu, nije potrebno diskutovati o svakoj navedenoj tezi posebno. O svakoj navedenoj karakteristici iz kolone “spol” obavezno prodiskutovati.

Od u~esnika se o~ekuje da vode raspravu o zna~enjima navedenih fraza; jedan od ciljeva ove prezentacije jeste da se ukaè na ~injenicu da ljudi razli~ito tuma~e ve}inu karakteristika koje su zasnovane na genderu.

Objasniti da se spol odnosi na biolo{ke i gentske karakteristike, dok se gender odnosi na dru{tvene uloge, odgovornosti, i o~ekivanja koja su karakteristi~na za mu{karce i za ène. Ove uloge, o~ekivanja i odgovornosti su nau~ene u porodici, od prijatelja, u zajednici, u vjerskim institucijama, {kolama, na radnim mjestima, medijima i sl. Na njih tako|er uti~u i tradicija, zakon, dru{tvene grupe, itd. [ta zna~i biti èna, a {ta mu{karac, u~i se kroz tradiciju i kroz vrijeme.

Naglasiti da mnogi ljudi mije{aju gender i spol. Rije~ gender se ~esto neprikladno koristi kako bi ozna~ila spol.

!!!Primjer kako bi trebala da izgleda {ema nakon zavr{ene diskusije;

@ENE MU[KARCI

Duga kosa Kratka kosa

@enska odje}a Mu{ka obu}a

Glas je piskaviji Glas dublji

Bokovi Mu{ka odje}a

Grudi Grudi Mi{i}i su izraèniji

[minka Gradja tijela

Menstruacija Menstruacija Penis Penis

Vagina Vagina Mokri snovi Mokri snovi

poja{njenje: crvenim slovima su obiljeène spolne karakteristike, a sve ostalo pripada gender odrednicama/normama.

definisanje spola i gendera

spol ozna~ava biolo{ke razlike izmedju mu{karca i ène, koje su univerzalne i takve su od rodjenja. Spolne razlike pripadaju biolo{koj grupi razlika (spolni organi i hormoni).

88

poglavlje 3


gender se odnosi na uloge i odgovornosti èna i mu{karaca koje su stvorene u porodicama, dru{tvu i kulturi. Gender tako|er uklju~uje i o~ekivanja, stavove i pona{anja koja se odnose na mu{karce i na ène.

Uloge i o~ekivanja su nau~eni. Oni se mogu mijenjati kroz vrijeme, i donekle se razlikuju u razli~itim kulturama. Koncept gendera je od velikog zna~aja, jer daje odgovore na pitanja o tome kako je do{lo do inferiornog poloàja èna u dru{tvu.

zakljuâk

Pritisak koji izazivaju stereotipi o ènama i mu{karcima u dru{tvu je veoma {tetan, jer ograni~ava na{e potencijale i onemogu}uju da se ljudi ostvare u skladu sa svojim maksimalnim kapacitetima. Prihvatanjem tih stereotipa, ograni~avamo svoje postupke i gubimo mogu}nost da razvijamo svoje vje{tine i interese. Npr. kao rezultat gender stereotipa, mu{karci se rijetko usudjuju da u~estvuju u “ènskim” poslovima (kao {to je ~uvanje djece), dok ène rijetko biraju mu{ke poslove (kao {to je ma{instvo).

Naglasiti da odbijanje stereotipa ne zna~i da ne moèmo uìvati u karakteristikama na{eg vlastitog spola, ali je jako va`no za sve nas da sami odlu~imo ~im se èlimo baviti.

dodatak

Voditelj prezentacije obezbje|uje kratak pregled svih tema koje su pre|ene tog dana. Od u~esnika se traì da se prisjete nekih osnovnih tema i diskusuja koje su vo|ene tog dana. Tako|er mogu ocijeniti kako im se svi|a trening i da li su zadovoljni.


izvo|enje prezentacije: vje`ba 2

igra gender

o~ekivani rezultati

U~esnici pokazuju razumijevanje koncepta spola i gendera.

uputstva

Edukator vr{njaka ~ita unaprijed pripremljene izjave napisane na flipltabli. Traìti da u~esnici prokomentari{u svaku izjavu i odrede da li se u njoj radi o genderu ili spolu. Traìti od grupe komentar, a edukatori treba da napi{u “G” pored svake izjave za koju se ispostavi da se odnosi na gender, “S” pored izjava koje se odnose na spol, i “G i s” pored izjava koje se odnose i na spol i na gender.

89

poglavlje 3


1. @ene ra|aju djecu, mu{karci ne.

2. Djevojke su nje`nije, mu{karci su grublji.

3. Me|u agrikulturnim radnicima u Indiji, ène primaju 40 - 60% zarade koju primaju mu{karci.

4. @ene u BiH obavljaju u prosjeku 70% poslova u doma}instvu i u proizvodji hrane, dok su ène u ruralnim sredinam siroma{nije od mu{karaca, imaju niì stepen pismenosti, obrazovanja, lo{ijeg su zdravlja i imaju lo{iju prehranu.

5. Mnoge ène ne donose odluke slobodno i nezavisno, pogotovo kada se radi o seksualnim odnosima i partnerskim vezama.

6. @ene su fizi~ki slabije od mu{karaca.

7. Djevojke ne treba da vode ra~una o za{titi (kondom i sl), ve} mu{karci.

8. @ene mogu dojiti djecu svojim mlijekom, mu{karci mogu dojiti djecu mlijekom iz fla{ice.

9. U starom Egiptu, mu{karci su ostajali kod ku}e i obavljali poslove. @ene su upravljale doma}instvom. @ene su bile nasljednici imovine, a ne mu{karci.

10. U BiH najve}i broj ljudi koji radi u izgradnji (gra|evinski poslovi) su mu{karci.

11. Mu{karci imaju mokre snove, a djevojke ne

12. Od 6-7 miliona ljudi {irom svijeta koji koriste opojna sredstva, ~etiri petine su mu{karci.

gender i seksualno i reproduktivno zdravlje


izvo|enje prezentacije: diskusija

U~esnike zamoliti da se uklju~e u diskusiju na navedne teze koje se pripremljene nalaze na flip-tabli.

koji faktori zasnovani na genderu uti~u na reproduktivno zdravlje mladih i na prevenciju od hiv-a?

Faktori zasnovani na genderu koji uti~u na reproduktivno zdravlje mladih i na prevenciju od HIV-a su;

kulturni faktori:

l Dru{tveno odre|ene i definisane uloge za svaki spol i odgovornosti (mu{karci treba da vode ra~una o za{titi, a ène ne)

90

poglavlje 3


l Vjerovanje da su mu{karci prirodno superiorniji

l O~ekivanja od mu{karaca da budu donosioci odluka

l Bra~na tradicija u kojoj mu{karci imaju mo} i autoritet

l Posmatranje porodice kao institucije u kojoj mu{karac drì kontrolu u svojim rukama

ekonomski faktori:

l Nedostatak finansijske samostalnosti kod djevojaka i mladih èna(rade kao doma}ice, tako da nemaju primanja i ovisne su o muù ili nekome drugome)

l Ograni~ena mogu}nost zaposlenja (mu{karci lak{e pronalaze posao, te je izbor “mu{kih poslova” ve}i)

l Ograni~ena mogu}nost edukacije i obrazovanja za djevojke i mlade ène(u BiH mnoge ène ostaju na osnovnoj ili nemaju ni osnovnu {kolu, potpuno su neinformisane o svojim pravima i sl.)

l Ograni~en pristup novcu i kreditima djevojkama i mladim ènama

pravni i politi~ki faktori:

l Nedostatak znanja mladih èna i djevojaka o svojim pravima

l Ograni~ena prava

l Bezosje}ajan tretman prema djevojkama i od policije i pravosudnog sistema (u pojedinim slu~ajevima silovanja, djevojka je okrivljena da je na~inom obla~enja izazvala silovatelja da joj napravi to {ta se desilo)

l Nedostatak politi~kog angaòvanja i u~e{}a èna

kako gender identitet i gender razli~itosto mogu uticati na reproduktivno zdravlje mladih?

Gender identitet i gender razli~itosti uti~i na kontrolu mladih ljudi nad svojim seksualnim ìvotom. Oni tako|er mogu;

l Dovesti do prisilnog ili preranog stupanja u brak i ra|anje djece

l Dovesti mlade majke i njihove potomke u opasnost od obolijevanja ili smrti

l Uticati na smanjenje seksualnog zadovoljstava i intimnosti

l Dovesto do neèljene trudno}e i seksualno prenosivih bolesti

l Prouzrokovati mi{ljenje mu{karaca da su oni ti koji uvijek moraju inicirati i kontrolisati seksualne odnose, {to moè dovesti do nasilja

l Dovesti do ograni~enog pristupa raznim slu`bama za pomo}

91

poglavlje 4 tematske cjeline

92

poglavlje 4

tematske cjeline

tematske cjeline

uvod

U sekciji Moduli vr{nja~ke edukacije obra|uju se teme koje su „standardno“ obuhva}ene programima vr{nja~ke edukacije o temi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, a koji se provode {irom BiH.

No, {ta je to seksualno i reproduktivno zdravlje i koja je razlika izme|u seksualnog zdravlja i reproduktivnog zdravlja?

seksualno zdravlje

Seksualno zdravlje je integracija somatskih (fizi~kih), emocionalnih, intelektualnih i dru{tvenih aspekata seksualnosti. Ono oboga}uje ìvot pojedinca na pozitivan na~in i unapre|uje li~nost, komunikaciju i ljubav.

Seksualno zdravlje podrazumijeva pozitivan pristup ljudskoj seksualnosti, tako da seksualno zdravstvena njega treba da se bavi i unapre|enjem ìvota i li~nih odnosa, a ne samo savjetovanjem, brigom o ra|anju ili seksualno prenosivim infekcijama.1

reproduktivno zdravlje

Reproduktivno zdravlje je fizi~ka, mentalna i socijalna dobrobit u svim pitanjima koja su u vezi sa reproduktivnim sistemom. To nije samo odsustvo bolesti ili slabosti (naro~ito fizi~ke).

Reproduktivno zdravlje podrazumijeva da ljudi imaju zadovoljavaju}i i bezbjedan seksualni ìvot, sa slobodom da odlu~e da li, kada i kako èle da se reprodukuju.

I mu{karci i ène imaju pravo da budu informisani i imaju pristup;

l bezbjednim, efektivnim, pristupa~nim i prihvatljivim metodama planiranja porodice po svom izboru

l drugim metodama za regulaciju plodnosti po njihovom izboru, koje nisu protivzakonite

l zdravstvenim slu`bama koje omogu}avaju ènama da bezbjedno iznesu trudno}u i poro|aj i pruàju parovima najvi{e {ansi da dobiju zdravo novoro|en~e.2

1 Adaptirano iz Svjetske zdravstvene organizacije - Obrazovanje i tretmani u ljudskoj seksualnosti: obu~avanje profesionalaca zdravstvene njege, izvje{taj sa szo sastanka, tehni~ki izvje{taj, serija 572, 1975.

2 Adaptirano iz UN, Program i Akcija usvojeno na internacionlnoj konferenciji o populaciji i razvoj, Kairo, 5-13 septembar 1994. paraf. 7.2.

93

poglavlje 4


Edukatori vr{njaka moraju razumjeti teme koje prezentuju svojim vr{njacima. Osnovni i napredni trening ne mogu i ne smiju biti jedina mjesta na kojima edukatori mogu analizirati, zapaàti, pitati i u~iti. Stoga su osnovni i napredni trening edukatora vr{njaka prvi korak u novu dimenziju za svakog edukatora, no postoji jo{ mnogo koraka koje on ili ona trebaju i mogu napraviti. Da bismo napredovali u svom radu, moramo improvizirati. Improvizacija se ne smije odnositi na sadràj informacija, ve} na na~in na koji se te informacije prenose ({eme, interakcije, dobri i jasni primjeri). Da bismo osmi{ljavali nove {eme, moramo razumjeti teme o kojima govorimo, tada se {eme same javljaju, a mi ih koristimo.

Do sada su edukatori vr{njaka vi{e informacija o odre|enim temama traìli putem interneta, no mnoge web stranice nude neta~ne i neprovjerene informacije. To moè ugroziti jedan od najva`nijih postulata vr{nja~ke edukacije, a to je da sve informacije kojima raspolaè vr{nja~ki edukator moraju biti provjerene i kao takve plasirane dalje. Stoga su za kreiranje ove sekcije kori{tene informacije iz 2007. godine, materiju su pisali eminentni stru~njaci iz razli~itih oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava sa jednom namjerom - omogu}iti edukatorima vr{njaka vi{e informacija.

ova sekcija }e vam biti od koristi ako:

l @elite vi{e informacija (napredno znanje) iz odre|ene oblasti

l Pripremate radionicu

l Pripremate trening

l Postavljeno vam je pitanje na koje nemate adekvatan odgovor

l Planirate neke edukativne aktivnosti

l Planirate programe vr{nja~kog obrazovanja

l @elite bolje razumjeti procese koji se odvijaju u tijelu

l @elite bolje razumjeti mehanizme razvoja bolesti nakon infekcije nekim mikroorganizmima i sl.

l @elite razumjeti {ta su seksualna orijentacija i seksualnost

obra|ene su sljede}e tematske cjeline:

1. Anatomija mu{kih genitalnih organa i njihove funkcije

2. Anatomija ènskih genitalnih organa i njihove funkcije

3. Spolno prenosive infekcije i rizi~na pona{anja

4. HIV i AIDS

- Dobrovoljno savjetovanje i testiranje

5. Nasilje

6. Seksualne orijentacije

94

poglavlje 4

tematske cjeline

1. anatomija (opis gra\e) mu[kih genitalnih organa

Iako se vidljivi, vanjski dio mu{kih genitalih organa svodi na penis, mo{nje (scrotum) i dva sjemenika (testis, orchis), postoje i drugi organi - nama nevidljivi, ali nezaobilazni u opisu mu{kog spolnog sistema. Tako su tu jo{; dva pasjemenika (epididymis), dva sjemenovoda (ductus deferens), dva sjemenska mjehuri}a (vesiculae seminales), dva ductusa ejaculatoriusa i predstojna `lijezda, poznatija kao prostata.

mu{ki reproduktivni sistem

1. mokra}ni mjehur 2. karlica 3. penis 4. corpus cavernosum (spu`vasto tkivo) 5. glans penis (glavi}) 6. prepucijum 7. uretra (mokra}na cijev) 8. debelo crijevo 9. pravo crijevo 10. sjemene vre}ice 11. sjemenovod 12. prostata 13. kauperova `lijezda 14. anus 15. sjemenovod 16. pasjemenik 17. sjemenik 18. mo{nice

95

poglavlje 4


Penis je mu{ki spolni ud. moè se podijeliti na glavu (glans penis), tijelo (corpus penis) i korijen (radix penis).

glans penis je najvi{e sastavljen od osjetnih ìvaca - posebno njegov rub, koji je naro~ito bogat osjetnim tjela{cima. Glans penis je prekriven ko`nim naborima koje nazivamo prepucij. On predstavlja pro{irenje spu`vastog tijela penisa i na njemu se nalazi otvor uretre.

tijelo penisa gra|eno je od parnih kavernoznih tijela i jednog spu`vastog, koja se za vrijeme erekcije pune krvlju.

korijen penisa, tako|er, ~ini zadebljanje spu`vastog tijela. Penis je s ostatkom tijela, tj. s kostima zdjelice i dnom zdjelice, u~vr{}en brojnim ligamentima i mi{i}ima. Duìna i debljina penisa zavise od nasljednih faktora, ali i visine testosterona u krvi.

mo{nje ili skrotum je ni{ta drugo do ko`na vre}a smje{tena me|u bedrima. Ona ima svoje ovojnice koje reaguju na temperaturu, pa se tako pri vi{oj temperaturi “olabavi”, a pri niòj skupi, pa se koà namre{ka. Na koì skrotuma u srednjoj liniji je vidljiva pruga koja se naziva raphe scroti.

sjemenici ili testisi su mu{ke spolne `lijezde, mjesto proizvodnje mu{kog spolnog hormona testosterona i mu{kih spolnih stanica, tj. spermatozoida (spermatogeneza). Za spermatogenezu (proizvodnju mu{kih spolnih stanica) je potrebna temperatura nià od normalne tjelesne (37oC) za 2,5 - 4 stepena. Zbog toga su testisi smje{teni u mo{njama. Moète primjetiti da je lijevi sjemenik malo ve}i i postavljen niè od desnog. To je zato {to venska krv iz lijevog sjemenika teè oti~e, pa je on ve}i i teì. Ina~e, prosje~na teìna sjemenika je 30 g i u njima se stvaranje spermija odvija od prve polucije, pa do 80. godine (nekada i duè).

Osnovna svrha testisa je proizvodnja hormona i spermatogeneza ili stvaranje spermatozoida. Iz testisa spermatozoidi ulaze u pasjemenik, gdje sazrijevaju pod uticajem posebnih enzima i bjelan~evina, zatim kroz sjemenovod odlaze u blizinu sjemenskih mjehuri}a. Ovdje se izlu~uje dio teku}ine, koja ih tokom spolnog odnosa odvodi u mokra}ni kanal. Kod sisara, testisi su locirani izvan tijela, po{to je spermatogeneza efikasnija na temparaturama niìm od temparature tijela (37oC). Kremasti mi{i} obavija testise. Kada se ovaj mi{i} skupi, testisi se pribliè bliè tijelu, ~ime se obezbje|uje zagrijavanje, odnosno odràvanje temparature testisa. Kada temparatura treba da se spusti, ovaj mi{i} se opu{ta, spu{ta testise od tijela i omogu}ava hla|enje testisa. Isto se de{ava kada se organizam izloì stresu (testisi se podiù s evolutivnim ciljem za{tite prilikom borbe) i tokom orgazma. Normalno je da je jedan testis niì od drugog (naj~e{}e lijevi). To je zbog razlike u vaskularnoj i anatomskoj strukturi na lijevoj i desnoj strani mo{nica i testisa. Tako|er se misli da je i ovo evolutivnog karaktera, kako se testisi ne bi odbijali jedan od drugog.

pasjemenici su gra|eni od kanala dugog 3 - 4 metra koji zovemo ductus epidiyimidis. Iz njega se otvaraju kanali}i koji izlaze iz testisa. Zbog toga su pasjemenici puni spermija. Ina~e, pasjemenici su smje{teni na vrhu sjemenika kao kapa.

sjemenovod je dug oko 50 cm. On odvodi spermije iz pasjemenika u malu zdjelicu do ductus ejaculatorius. Njegov mi{i}ni sloj je tako tvrd da pri dodiru ima ~vrsto}u ìce.

96

poglavlje 4

tematske cjeline

sjemenski mjehuri}i su `lijezde koje se na kraju sjemenovoda ulijevaju sa svojim sadràjem me|u spermije.

ductus ejaculatorius je dug samo 2 cm. Nastaje spajanjem sjemenovoda s izvodnim kanalom sjemenskih mjehuri}a i provodi sadràj kroz prostatu. U prostati se on ulijeva u mokra}nu cijev (uretru).

prostata ili predstojna `lijezda li~i na kesten. Kroz nju prolazi mokra}na cijev i dva ductusa ejaculatoriusa. Ona svoj sadràj lu~i samo za vrijeme ejakulacije. U starosti ~esto zna da se nepravilno pove}a i stvara probleme pri mokrenju.

l mu{ki spolni organ - penis

l mo{nje - scrotum

l sjemenici - testis, orchis

l pasjemenik - epididymis

l sjemenovod - ductus deferens

l sjemenski mjehuri}i - vesiculae seminales

l spu`vasto tkivo - corpus cavernosum

l glavi} - glans penis

l tijelo - corpus peni

l korijen - radix penis

l prostata ili predstojna `lijezda

l kanal - ductus ejaculatorius

1.1 razvoj organa

Spolni organi se formiraju krajem {esnaeste sedmice trudno}e i tada postaju vidljivi i putem ultrazvu~nog pregleda. Kod male djece je nerazvijen i s vremenom se pove}ava, a uobli~ava tokom puberteta.

1.2 tjelesne promjene kod djeâka u pubertetu

Pubertet kod dje~aka nastupa malo kasnije nego kod djevoj~ica, otprilike 2 godine, {to zna~i da se javlja oko 12. godine. To je razdoblje kad se razvijaju sekundarne spolne karakteristike.

Prva promjena je pove}anje testisa (sjemenika). Za to su odgovorni hormoni iz `lijezde smje{tene u glavi koju zovemo hipofiza. Ona lu~i razne hormone od kojih su za spolno sazrijevanje najva`niji gonadotropini. Njihovo ime nam govori da djeluju na gonade, tj. spolne `lijezde, u ovom slu~aju testise. To su dva hormona s punim imenom; folikulostimuliraju}i hormon (FSH) i luteiniziraju}i hormon (LH).

FSH stimulira vezivne stanice (Sertolijeve) u testisima, vrlo bitne za spermatogenezu. Po~etkom tog procesa pove}ava se masa testisa.

97

poglavlje 4


LH poti~e druge stanice (Leydigove) u testisima na lu~enje mu{kog spolnog hormona, svima znanog testosterona.

testosteron je odgovoran za ostale promjene koje dje~ake poga|aju u pubertetu;

l Dovodi do pove}anja ukupne tjelesne mase, posebno mi{i}ne, pa se javlja tzv. atletski tip gra|e.

l Dovodi do pojave dlakavosti u podru~ju spolovila u obliku romba (do podru~ja pupka), zatim pod rukama, na bradi i na kraju na prsima.

l Dolazi do rasta kostiju. U tom dijelu testosteron sara|uje s hormonom rasta (tako|er dolazi iz hipofize). Kad testosteron u krvi dosegne nivo karakteristi~nom za odrasle osobe, kosti prestaju da rastu. Za vrijeme puberteta dje~aci rastu za oko 28 cm.

l Dolazi i do porasta penisa, i to u duìnu i {irinu. Veli~ina zavisi od nasljednih faktora i razine testosterona u krvi.

l Djeluje i na rast govornog aparata i zadebljanja glasnica, pa dolazi do pojave Adamove jabu~ice i produbljivanja glasa - mutacija.

l Dovodi do pojave spolnog nagona, {to mijenja pogled na ènski svijet. Tako se ujutro mu{ki svijet budi s erekcijom za {to je kriv nivo testosterona u krvi koji je u 8;00 za 25% ve}i od onog u 20;00 sati.

l Postaju hiperaktivni, nemirni i teè se koncentri{u. Taj vi{ak energije najbolje je izbaciti bavljenjem sportom. Koristi su vi{estruke, mi{i}i se formiraju, a s roditeljima i nastavnicima je manje problema.

l Povi{en testosteron u krvi u starijim godinama dovodi do pojave }elavosti. U nekim slu~ajevima se }elavost javlja pri kraju puberteta, odnosno oko 20. godine.

l I na kraju, testosteron sna`no djeluje na razvoj `lijezda lojnica i znojnica. To dovodi do pojave neugodnog mirisa i jedini lijek je redovno tu{iranje. Od neugodnijih pojava tu su akne.

1.3 seksualna funkcija

Prilikom seksualnog uzbu|enja krvni sudovi penisa ispune se krvlju, {to dovodi do erekcije, odnosno ukru}enosti spolnog organa, {to omogu}ava penetraciju.

Mu{karci za vrijeme spolnog uzbu|enja uz dva uskla|ena neovisna refleksa ostvaruju pra`njenje (emisiju) i potom brizganje sjemena (ejakulaciju), a mi{i}na stezanja u penisu redovno prati orgazam.

Hirur{ko, zra~enjem ili hormonima odstranjivanje spolnih `lijezda (testisa) naziva se kastracija, potpuno uklanjanje penisa naziva se penektomija, a podvezivanje sjemenovoda vazektomija.

l pra`njenje sjemena - emisija

l brizganje sjemena - ejakulacija

l odstranjivanje spolnih `lijezda - kastracija

98

poglavlje 4

tematske cjeline

l uklanjanje penisa - penektomija

l podvezivanje sjemenovoda - vazektomija

2. anatomija (opis gra\e) @enskih genitalnih organa

karli~ni ko{tani prsten se dijeli na veliku karlicu (pelvis major) i malu karlicu (pelvis minor). Za nas je ovdje interesantna mala karlica, jer se u njoj nalaze unutra{nji spolni organi ène, mokra}na be{ika i rektum.

mala karlica u fazi trudno}e predstavlja ko{tani dio poro|ajnog kanala, te kroz nju prolazi plod u spolja{nju sredinu. Mala karlica ima oblik lu~nog cilindra sa konkavitetom okrenutim prema dolje i prema naprijed. Prednji zid toga valjka ~ine zadnja strana sinfize i unutra{nja strana obiju grana stidnih kostiju. Bo~ne zidove male karlice ~ine unutra{nje strane sjedalnih kostiju (os ischii acetabulum) i bedrene kosti (os ilium) u predjelu acetabuluma (zglobna ~a{ica) ispod lu~nih linija, a zadnji zid ~ine krsta i trti~na kost.

@enski reproduktivni sistem

U rasplodne ènske organe spadaju spoljnji i unutra{nji spolni organi.

spoljnje spolne organe ène ~ini stidnica (pudendum femininum). u sastav stidnice ulaze; velike i male stidne usne - stidnice, trijem vagine , draìca, tremna glavica i tremna `lijezda.

velike usne stidnice (labia majora pudendim) dva su paralelna ko`na nabora bogata potko`nim masnim tkivom. Oni se sprijeda od stidnog breùljka spu{taju unazad prema ~maru, ispred koga se zavr{avaju na oko 3 cm i ograni~avaju medjusobom stidnu pukotinu rima pudendi. Koà spoljnje strane velikih stidnih usana pokrivena je stidnim dlakama dok je sa unutra{nje strane li{ena dlaka, tanka i nje`na. Prostor izmedju zadnjeg kraja velikih stidnih usana i ~mara naziva se me|ica u uèm smislu ili aku{erska me|ica. U nerotkinja unutra{nje ivice velikih stidnih usana usko nalijeù jedna na drugu i pokrivaju male stidne usne, a kod èna koje su ra|ale su ne{to razmaknute te iza njih str{e male stidne usne.

male usne stidnice (labia minora pudendi) su dva paralelna nabora od nje`ne koè koja se nalaze dublje od velikih usana. One se pruàju od sprijeda, prema nazad i ograni~avaju trijem vagine. Prednji krajevi malih usana ra~vaju se u dva kraka, koji se medjusobno spajaju po srednjoj liniji, obuhvataju}i izmedju sebe draìcu ili klitoris. Prednji krakovi malih usana grade

99

poglavlje 4


prepuciju, a zadnji resicu draìce. Zadnji krajevi spajaju se i prave resicu malih usana. Iza resice zadnjih krajeva malih usana nalazi se plitka jamica i naziva se ~unasta jamica - fossa vestibuli vaginae.

trijem vagine ( vestibullum vaginae) je uzan prostor ograni~en prema ulazu vagine himenom ili njegovim ostacima, sprijeda draìcom, bo~no malim stidnim usnama, a pozadi vezicom malih usana. Zadnji dio trijema predstavljen je ~unastom jamicom fossa vestibuli vaginae.

draìca ili klitoris erektilan je organ sastavljen iz dva kavernozna dijela. Draìca je najosjetljiviji dio spolnih organa ène, bogat nervnim zavr{ecima i krvnim sudovima. Zbog bogatstva krvnih sudova, ako se draìca povrijedi izvan poro|aja ili, {to je daleko ~e{}e, u toku poro|aja nastaje obilno krvarenje koje zahtijeva da se povreda hirur{ki zbrine.

trijemne `ljezde (glandulae vestibulares) - razlikujemo dvije velike i vi{e malih `lijezda ~iji se izvodni kanali otvaraju u trijemu vagine.

velike trijemne `lijezde (glandulae vestibulares majores bartholine) parne su i smje{tene na donjoj strani urogenitalne dijafragme, u donjoj tre}ini velikih stidnih usana . Izvodni kanali ovih `lijezda otvaraju se u trijem vagine u `lijebu izme|u himena i malih usana i to na spoju njegove donje i srednje tre}ine. One lu~e sekret koji vlaì trijem i ulaz vagine.

l Velika karlica - pelvis major

l Mala karlica- pelvis minor

l Stidna kost - sinfiza

l Sjedalna kost - Os ischii acetabulum

l Bedrena kost - Os ilium

l Zglobna ~a{ica - acetabulum

l Stidnica - pudendum femininum

l Velike stidne usne - labia majora pudendim

l Stidna pukotina - rima pudendi

l Male usne stidnice - labia minora pudendi

l Draìca - klitoris

l ûnasta jamica - fossa vestibuli vaginae

l Trijem vagine - vestibullum vaginae

l Trijemne `lijezde - glandulae vestibulares

l Velike trijemne `lijezde - glandulae vestibulares majored Bartholine

100

poglavlje 4

tematske cjeline

2.1 unutra[nji spolni organi (vagina, maternica, jajnici i jajovodi)

maternica

vagina, usmina ili rodnica je sluzni~no mi{i}na cijev duga 8 do 10 cm. Pruà se od svog ulaznog otvora navi{e i nazad, grade}i pri stoje}em stavu ène sa horizontalom ugao od oko 70 stepeni. Zavr{ava se slijepo, zatvorenim krajem kroz ~iji prednji zid ulazi grli} maternice. Na gornjem kraju vagine fornix vaginae, koji obuhvata grli} maternice, razlikuju se ~etri svoda; zadnji, najdublji, dva bo~na i prednji, najpli}i. Zadnji svod vagine je sa gornje strane pokriven trbu{nom maramicom, koja ~ini dno Douglas-ovog prostora. Pored gornjeg slijepo zatvorenog kraja ili svoda, na vagini razlikujemo donji kraj ili u{}e, prednji i zadnji zid i dvije bo~ne ivice. U{}e ili ulazni otvor vagine ostium vaginae otvara se u trijemu vagine. Prije prvog sno{aja ona je djelimi~no zatvorena djevi~njakom - hymen. U epitelu vagine nema nikakvih `ljezdanih formacija. Vla`nost vagine odràva se sekrecijom sluzi iz grli}a maternice i transudacijom iz krvnih sudova kojima je zid vagine naro~ito bogat. U slu~aju infekcije grli}a ili vagine dolazi do pove}ane vla`nosti, {to se ispoljava sa manje ili vi{e obilnim bijelim pranjem (vaginalnim iscjetkom).

maternica ili uterus je unutra{nji spolni organ ène, a ima oblik spljo{tene kru{ke ~iji je vrh okrenut prema dolje. Van trudno}e materica je organ male karlice postavljen izme|u mokra}ne be{ike i ~marnog crijeva. Kod odrasle ène koja nije radjala maternica je duga~ka 6 cm, u gornjem dijelu {iroka 4 cm, a debljine 2 cm, teìna joj iznosi 40 do 50 grama. Kod èna koje su ra|ale je ve}ih dimenzija. Na maternici razlikujemo tijelo materice, vrat i suèni dio. Tijelo materice corpus uteri gornji je {iri dio, na kojem razlikujemo; dno fundus, prednju i zadnju stranu i bo~ne ivice.

l vrat maternice cervix uteri najniì je dio.

l materi~na duplja (cavum uteri) predstavlja {upljinu oblika ravnostranog trougla ~ija osnovica odgovara dnu maternice, a vrh unutra{njem otvoru maternice. Dubina materi~ne duplje od spoljnog otvora do dna kod èna koje nisu radjale iznosi prosje~no oko 5,5, a u rotkinja oko 6.5. cm. Unutra{nja povr{ina maternice obloèna je sluznicom endometrium.

l dno maternice je zaobljeni dio organa iznad u{}a oba jajovoda. Ti dijelovi maternice izba~eni su malo u polje i nazivaju se rogovi cornua uteri. Iza i ispod jajovoda nalazi se

101

poglavlje 4


jajnik

Veli~ina jajnika mijenja se sa staro{}u. U mla|ih osoba oni su jo{ nerazvijeni, u spolno zdravih èna dostiù maksimum svog razvoja, dok u starosti atrofiraju. U generativnoj periodi prosje~ne dimenzije jajnika su; duìna 4 cm, {irina 3 cm, a debljina 1 cm, dok se teìna kre}e od 8 do 10 grama. Povr{ina jajnika je do puberteta potpuno glatka, poslije puberteta se na njoj mogu vidjeti sitni mjehuri}i nejednake veli~ine, koji odgovaraju folikulima u raznim fazama razvoja. Jajnici imaju dvostruku ulogu - proizvode germinativne }elije jaja{ca i ènske spolne hormone estrogen, progesteron i mnoge druge ~iju funkciju tek treba otkriti. Izmedju jajnika i jajovoda postoji mali procjep u kojem jajna }elija pluta, nakon {to je jajnik oslobodi. Prstasti nastavci jajovoda prelaze preko povr{ine jajnika izazivaju}i vrtlog te~nosti, koji usmjerava jajnu }eliju u unutra{njost jajovoda. U rijetkim slu~ajevima, kada prstasti nastavci ne uhvate jajnu }eliju, moè se desiti da dodje do oplodnje i van jajovoda i da se za~ne vanmateri~na trudno}a u trbu{noj duplji.

jajovodi ili tubae uterinae parni su mi{i}no-sluzni~ni organi cjevastog oblika duìne 8 do 14 cm. Oni polaze sa rogova maternice i pruàju se u polje ispred i iza jajnika ka bo~nim zidovima karlice. Zid jajovoda ima prosje~nu debljinu 2 do 3 mm. Unutra{njost jajovoda obrasla je sitnim trepljama koje pokre}u jajnu }eliju ka maternici, a spermatozoide ka jajnoj }eliji. Otvor izme|u unutra{njosti maternice i jajovoda je veli~ine igle. Drugi kraj jajovoda, okrenut ka trbu{noj duplji, zavr{ava se ljevkastim pro{irenjem koje je izdijeljeno na prstaste nastavke - resice (findrije). [iri dio lijevka djelimi~no obuhvata jajnik, ali za njega nije pri~vr{}en. Okolna vezivna tkiva ~ine potporu jajovodu.

l Gornji kraj vagine - fornix vaginael U{}e ili ulazni otvor vagine - ostium vaginael Djevi~njak - hymenl Maternica - uterusl Tijelo maternice - corpus uteri

pripoj jajni~kih veza maternice. Prednja strana je okrenuta be{ici i gotovo je ravna, dok je zadnja okrenuta duglasovom prostoru i lako ispup~ena. Veoma kratak dio, na spoju tijela i vrata, nalazi se suènje maternice isthmus uteri.

l jajnici (ovaria) parni su organi, veli~ine i oblika badema. Smje{teni su na bo~nim stranama gornjeg dijela male karlice u plitke jame fossa ovarica.

102

poglavlje 4

tematske cjeline

l Dno - fundusl Rogovi - cornua uteril Vrat maternice - cervix uteril Materi~na duplja - cavum uteril Jajnici - ovarial Plitke jame - fossa ovarical Jajovodi - tubae uterinae l Resice - findrije

2.2 menstruacija

menstrualni ciklus i na~in odvijanja menstrualnog ciklusa

Vremenski period od prvog dana jedne menstruacije do nastanka druge menstruacije naziva se menstrualni ciklus, koji traje 28 dana. Prvi dan ciklusa je onaj dan kada menstruacija po~inje. U pogledu duìne menstruacije i menstrualnog ciklusa postoje znatne individualne varijacije, a smatra se da je normalan i onaj menstrualni ciklus koji traje 23, odnosno 33 menstrualna dana. Menstruacija kod koje je interval kra}i od normalnog naziva se polimenorea (polimenorrhoea), a ona kod koje je interval duì oligomenorea (ollygomenorrhoea). Gubitak krvi za vrijeme normalne menstruacije iznosi 60 do 80 grama. Menstruacija sa manjim gubitkom krvi naziva se hipomenoreja (hypomenorrhoea), a sa ve}im hipermenoreja (hypermenorrhoea) ili menoragija.

Prvi dan je dan kada po~inje menstrualno krvarenje zbog lju{tenja endometrija. Otprilike, 7. dana endometrij po~inje zadebljavati - folikularna faza, kao odgovor na hormonske signale iz jajnika.Oko 14 dana dolazi do ovulacije, kada hipofiza, `lijezda smje{tena na dnu mozga, osloba|a luteiniziraju}i hormon, koji potakne jajnike da oslobode najve}e, najzrelije jaja{ce zatvoreno u gnijezdu stanica nazvanog folikul. Jaja{ce po~inje putovati kroz jajovod i sljede}ih dan ili dva ostaje ìvo i plodno. U me|uvremenu folikul lu~i hormone estrogen i progesteron, zbog ~ega endometrijum nabubri i dozrijeva pripremaju}i se za prihvatanje oplodjenog jaja{ceta - lutealna faza. Oko 19. dana jaja{ce se pribliì maternici; ako nije oplo|eno, nivo hormona se smanjuje i jaja{ce se po~ne raspadati. Otprilike oko 28. dana, a to je posljednje razdoblje menstrualnog ciklusa, endometrij se po~inje razgra|ivati i lju{titi, te bude izba~en iz maternice, {to se naziva menstrualno krvarenje.

menstruacija je normalna fiziolo{ka pojava u dugom nizu godina jedne ène.

Menstrualnu te~nost ~ine sluz grli}a, vaginalni sekret, }elije i par~i}i sluzokoè maternice, kao i krv sa ugru{cima. Ovakav redovan gubitak krvi, iako koli~inski jako mali, moè dovesti do malokrvnosti i anemije. Menstrualna te~nost je obi~no bez mirisa, sve dok ne do|e u kontakt sa bakterijama iz vazduha i po~ne se raspadati. Pred kraj menstruacije moè se javiti neprijatan miris. Prva menstruacija (menarha) nastaje kod djevoj~ica izmedju 12. i 14. godine ìvota. Menstrualni period zavr{ava se u na{im krajevima naj~e{}e izme|u 45. i 48. godine starosti. Posljednju urednu cikli~nu menstruaciju, sa kojom prestaje pravilna ovarijalna funkcija, nazivamo menopauzom. Poslije menopauze dolazi postmenopauza, koja kasnije prelazi u senijum. êsto je prije menopauze fertilitet ograni~en, a izvjestan broj èna osje}a i nelagodne vegetativne

103

poglavlje 4


smetnje kao posljedicu po~etka poreme}aja cjelokupnog ovarijalnog endokrinijuma i taj period se ozna~ava kao perimenopauza.

l Manje krvarenje - Polimenorea - polimenorrhoeal Duè krvarenje - Oligomenorea - ollygomenorrhoeal Ve}i gubitak krvi - Hipermenorea - hypermenorrhoea - menoragijal Manji gubitak krivi - Hipomenorea

2.3 ovulacija

Ro|enjem, u jajnicima svake ènske osobe se nalazi otprilike milion folikula. Folikul je loptica u ~ijem se sredi{tu nalazi nezrela jajna }elija. Od 400.000 jajnih }elija, koliko ih ima u vrijeme menarhe (prva menstruacija), samo }e njih 300 do 500 sazreti tokom ìvota. Svakog mjeseca tokom reproduktivnog ìvota ène samo nekolicina (od 10 do 20) folikula pod uticajem hormona zapo~inje svoj razvojni ciklus. Samo jedna jajna }elija sazre i sposobna je za oplodnju. Jedan od slojeva }elija u folikulu lu~i estrogen. Folikul sa jajnom }elijom u sredi{tu pomjera se ka povr{ini jajnika. U vrijeme ovulacije folikul na povr{ini ovarijuma prsne, omogu}avaju}i na taj na~in jajnoj }eliji da otpliva. Neke ène tom prilikom osjete bol u donjem stomaku i krstima. Simptomi mogu biti toliko nagla{eni da nalikuju zapaljenju slijepog crijeva ili vanmateri~noj (ektopi~noj) trudno}i. Nekolicna èna se àli na glavobolju, èlu~ane smetnje i malaksalost ,dok se druge za vrijeme ovulacije osje}aju bolje nego ina~e. Tada dolazi do promjena u konzistenciji sluzi grli}a (cervikalnog mukusa). Neposredno pred ovulaciju onaj isti sloj }elije folikula koji je lu~io estrogen sada po~inje da lu~i progesteron. Nakon ovulacije folikul se pretvori u ùto tijelo (corpus luteum) zbog ùte boje masti u njemu. Ako do|e do oplodnje ùto tijelo nastavlja da lu~i hormone koji odràvaju trudno}u, u protivnom, folikul biva resorbovan. Nakon nekoliko mjeseci na mjestu ùtog tijela na povr{ini jajnika ostaje samo bjeli~asti oìljak, koji se zove bijelo tijelo (corpus albicans). Ono vremenom nestane u potpunosti. Jajnu }eliju oslobo|enu tokom ovulacije prstasti nastavci jajovoda uvuku u njegov ljevkasti kraj. Odatle jajna }elija zapo~inje svoje vi{ednevno putovanje ka maternici, potpomognuta talasastim (peristalti~kim) kontrakcijama jajovoda.

Oplodnja (fertilizacija) predstavlja spajanje ènske jajne }elije i spermatozoida mu{karca. Ona se odigrava u spolja{njoj tre}ini jajovoda koji je najbliì jajniku. Oplodnja je poznata i pod nazivom za~e}e (koncepcija) i obi~no se de{ava dan nakon ovulacije. Na putu ka maternici oplo|ena jajna }elija moè da se zaustavi zbog oìljnih sraslina i ugnijezdi negdje u jajovodu. Tako nastaje vanmateri~na trudno}a. Srasline su posljedica infekcije koja nastaje zbog upotrebe spirale, endometrioze ili upalnih procesa u maloj karlici. One su naj~e{}i, ali ne i isklju~ivi razlog vanmateri~ne trudno}e. Vanmateri~na trudno}a je obi~no lokalizovana u srednjem dijelu jajovoda na kome se jajna }elija i ina~e zadrì nakratko na svom putu ka maternici. Hirur{ka intervencija je neophodna da bi se sprije~ilo prskanje (ruptura) jajovoda.

l Vanmateri~na trudno}a (ektopi~na) - graviditas extrauterinael @uto tijelo - corpus luteum l Oplodnja - fertilizacijal Za~e}e - koncepcijal Prskanje - ruptura

104

poglavlje 4

tematske cjeline

2.4 abortus

izazvani abortus, ili dobrovoljno prekidanje trudno}e, se koristi da prekine ve} utvr|enu trudno}u. Najve}i dio abortusa - skoro 90% se odvija u prva tri mjeseca trudno}e. Manje od 11% se odvija u drugom tromjese~ju. Generalno, poslije 24 sedmice (broj sedmica moè da varira prema nacionalnom zakonodavstvu), abortus je veoma rijedak i uvijek se obavlja zbog ozbiljnih zdravstvenih razloga. Moè biti izveden na jedan od slijede}a tri na~ina;

a) lijekovima b) vakumskom aspiracijom c) hirur{kim putem

nesiguran abortus je procedura prekidanja neèljene trudno}e koju izvodi osoba koja ne posjeduje neophodne vje{tine, ili u okruènju koje ne zadovoljava minimalne medicinske standarde, ili oboje.3

spontani poba~aj je kada tijelo samo prekida trudno}u izbacivanjem embriona/fetusa prije 22 nedjelje trudno}e ili ispod 500 g teìne.4

U mnogim zemljama, abortus je jo{ uvijek zna~ajna oblast diskriminacije èna, a legalno pravo izbora je zna~ajno politi~ko pitanje. Nesiguran abortus je jedan od najve}ih zdravstvenih rizika za ène i moè ih ubiti ili doìvotno osakatiti.

3. spolno prenosive infekcije

Spolno prenosive infekcije su one infekcije koje se sa osobe na osobu prenose putem neza{ti}enog seksualnog odnosa, no to nisu jedini putevi prenosa ovih infekcija. Spolno prenosive infekcije se, tako|er, mogu prenositi i na druge na~ine koji nisu u vezi sa seksualnim pona{anjem, a to su; profesionalni rizik, zajedni~ko kori{tenje nesterilnog pribora za tetoviranje, piericing, intravensko ubrizgavanje psihoaktivnih supstanci, kontakt sa inficiranim podru~jem i sl. Bez obzira na put ulaska neke infekcije, one napadaju organizam ~ovjeka na isti na~in. Svako pona{anje kod kojeg postoji i najmanji rizik da do|e do infekcije se naziva rizi~no pona{anje.

3.1 rizi^na pona[anja

Rizi~na seksualna pona{anja su pona{anja koja mogu imati dugotrajne i neèljene (te{ke) posljedice a o~ituju se u tome da osoba ne preuzima odgovornost za svoja seksualna pona{anja, bez obzira je li to rezultat neznanja, neinformiranosti ili olakog shva}anja seksualnog zdravlja. U rizi~na seksualna pona{anja spada rano stupanje u spolne odnose, ve}i broj seksualnih partnera, nekori{tenje kontracepcije, nekori{tenje za{tite od spolno prenosivih

3 Adaptirano iz; dijeljenje porodi~nog zdravlja i specijalnog programa za istraìvanje i obu~avanje istraìvanja ljudske reprodukcije - me|unarodna konferencija o populaciji i razvoju, Kairo, Egipat, 5–13, septembar 1995.

4 WHO/FHE/MSM/94.11

105

poglavlje 4


infekcija, zloupotreba alkohola i droga. Rezultati su neèljene trudno}e, spolno prenosive infekcije, a neke od posljedica nemaju isklju~ivu povezanost samo s tjelesnim, nego i psihi~kim zdravljem.

Aseksualna rizi~na pona{anja predstavljaju sve ostale aktivnosti kod kojih postoji mogu}nost da krv ili inficirano podru~je osobe koja nosi neku infekciju do|e u kontakt sa krvotokom/koòm druge osobe. Kao posljedica se moè desiti da do|e do prenosa infekcije.

seksualni odnosi pod utjecajem alkohola i droga tako|er spadaju u rizi~na pona{anja, jer se usljed navedenih sredstava smanjuje mo} rasu|ivanja i srazmjerno tome pove}ava mogu}nost infekcije razli~itim spolno prenosivim uzro~nicima, neèljene trudno}e, ali i razli~itih oblika seksualnog nasilja.

kondom

Rizi~no pona{anje se moè uspje{no smanjiti kori{tenjem odre|enih vje{tina koje imaju cilj promjenu pona{anja (tzv. bihevioralne vje{tine). Konkretno, bihevioralne vje{tine mogu biti tehni~ke, interpersonalne i vje{tine self-menad`menta.

tehni~ke bihevioralne vje{tine

Upotreba kondoma tokom spolnih odnosa je naj~e{}a preporuka savjetnika u svrhu smanjenja rizika za prenos HIV-a i nekih drugih SPI (spolno prenosivih infekcija). Ipak, ispravan na~in upotrebe kondoma je relativno kompleksna vje{tina i svaka osoba koja ima iskustva u kori{tenju kondoma moè nabrojati probleme koji su u vezi sa efikasno{}u stavljanja kondoma, skidanja itd. Sve to moè prepla{iti osobu koja treba da upotrijebi kondom.

Otvaranje omota, stavljanje kondoma u pravo vrijeme i na ispravan na~in, kori{tenje lubrikanata, ispravno skidanje kondoma - prakticirati sve to za vrijeme spolnog odnosa i na na~in da se ne izgubi spontanost, zahtijeva mnogo vi{e od jasne i kratke upute savjetnika „uvijek upotrebljavaj kondome“. Tako|er, za konzumente droga koji koriste zajedni~ke igle potrebno je osigurati prilike, razviti vje{tine (razmjena igala) putem kojih }e rizik prenosa infekcije biti minimalan.

106

poglavlje 4

tematske cjeline

Ukoliko klijent ne usvoji osnovne tehni~ke vje{tine potrebne za bihevioralnu promjenu, te{ko }e posti}i uspjeh u smanjenju rizi~nog pona{anja.

interpersonalne vje{tine

Rizik od prenosa HIV-a i nekih drugih SPI uvijek zahva}a dio interpersonalnih odnosa; potrebno je dvoje (spolni partner ili partner u konzumiranju droga) da bi do{lo do infekcije. Interpersonalni odnosi, povezani s pona{anjima koja su rizi~na za prenos HIV-a, mogu zakomplicirati preventivne napore. Dobri interpersonalni odnosi ili dobro usa|ene socijalne vje{tine mogu sprije~iti situacije koje osobu stavljaju u potencijalni rizik. Dva tipa vje{tina su izrazito va`na;

1.) napraviti dogovor s partnerom oko izbjegavanja visokorizi~nih pona{anja,

2.) ja~ati asertivnost kod klijenta kako bi se mogao oduprijeti pritiscima, zahtjevima druge osobe/partnera za npr. seks bez za{tite

Razvoj i kori{tenje tih socijalnih vje{tina je izuzetno te{ko posti}i za neke ljude. Ljudi vjeruju da iniciranjem razgovora s partnerom o upotrebi kondoma mogu doìvjeti odbacivanje i odbijanje od partnera.

Napori savjetnika moraju biti usmjereni prema ja~anju klijentove asertivnosti i samopouzdanja, kako bi efektivno reagirao/la u situacijama koje bi mogle rezultirati rizi~nim pona{anjem.

vje{tine self-menad`menta

Kako HIV/SPI rizi~no pona{anje uvijek ulazi u okvir interpersonalnih odnosa, tako ulazi i u druge okvire ~ovjekovog funkcioniranja kao npr. raspoloènja, osje}aja, situacija i okruènja. Zbog toga je potrebno sagledati spolnost i spolne aktivnosti, konzumaciju droga u kontekstu raznih okolnosti ìvota pojedinca. Mnoge studije pokazuju da su ~ak i oni koji imaju visoko znanje o HIV-u i AIDS-u podlo`ni prakticiranju rizi~nih pona{anja ako pritom koriste razli~ite vrste opijata (McCusker,et al., 1990; Ostrow et al., 1990; Stall, McKusick, Wiley, Coates, Ostrow, 1986). Druge studije pokazuju da usamljenost i velika èlja za stvaranjem prisne veze s „nekim posebnim“ moè dovesti pojedinca u rizi~an odnos ( Kelly, Kalichman, et al., 1991; Silvestre, Lyter, Valdiserrie, Huggins, Rinaldo, 1989). U takvim okolnostima, pona{anja osobe nisu samo u vezi sa kori{tenjem ili nekori{tenjem kondoma. Tako|er se mogu sagledati i drugi relevantni faktori u ìvotu pojedinca - konzumiranje alkohola, droga tokom spolnih aktivnosti, kako sama~ki ìvot uti~e na funkcionisanje pojedinca itd. Ponekad, osnovni dijelovi self-menad`menta su klju~ni za uspje{no smanjenje javljanja rizi~nih pona{anja. êsto se moè vidjeti seksualno aktivna osoba koja kaè da upotrebljava kondome, ali nikada nema nijedan pri ruci. Ako kondomi nisu „na dohvat ruke“ u trenutku kada bi trebali biti upotrijebljeni, naj~e{}e ne}e ni biti upotrijebljeni. Cilj koji pojedinac mora zacrtati je da ima kondome uvijek pri ruci, u svakoj situaciji kada postoji mogu}nost da }e biti spolno aktivan (u pretincu torbe, u autu, u sobi itd.). Sli~ne upute su i za konzumente droga; dovoljan broj ~istih igala u blizini. Problem u savjetovanju je da je te{ko, gotovo nemogu}e, dokazati smanjenje rizi~nih pona{anja u ìvotu pojedinca.

107

poglavlje 4


kognitivno rje{avanje problema

âk i kada osoba stvori stavove i vje{tine potrebne za smanjenje potencijalno rizi~nih pona{anja, to sve mora biti ukomponirano u na~in ìvota same osobe. Sve vje{tine koje osoba usvoji, prihvati moraju biti uspje{no implementirane u njegov/njezin ìvot. Rje{avanje problema je interaktivni proces, u kojem savjetnik i klijent zajedno sudjeluju u kreiranju vje{tina koje }e osobu dovesti do smanjenja rizi~nih pona{anja i planiranja kako zadràti te vje{tine. U tekstu je opisan plan kako osoba mora postupiti ako èli imati spolni odnos - imati kondome uvijek pri ruci. Taj plan uklju~uje kompleksniji na~in razmi{ljanja. Npr. osoba moè biti obeshrabrena {to se ti~e no{enja kondoma sa sobom jer se unaprijed mora pripremiti, sve isplanirati, umjesto da bude spontana i donese odluku na licu mjesta. Ako je osoba odlu~ila biti seksualno aktivna, potreban joj je plan koji je sama izgradila - kako, kada i gdje spomenuti partneru kori{tenje za{tite. Za mnoge ljude uvo|enje pona{anja koja nisu rizi~na zahtijeva velike promjene u ìvotnoj rutini i puno je dublje od samog u~enja o sigurnom seksu.

Efektivni plan za smanjenje rizi~nog pona{anja zahtijeva preciznu procjenu okoline, partnerskih odnosa, te kulturnog okruènja pojedinca.

Izrazi koje treba razumjeti;

l Infekcija - ulazak mikroorganizma u organizam ~ovjeka

l Bolest - ono {to nastupa nakon infekcije

l Uzro~nik - vrsta mikroorganizma koja napada ~ovjeka

l Vrata infekcije - mjesto kroz koje mikroorganizam ulazi u organizam

l Simptom - znak neke infekcije ili razvoja bolesti

simptomi - znakovi infekcije

Mnoge SPI nemaju nikakve simptome, a one koje imaju simptome ne moraju da ispolje znakove kod svih ljudi. No, postoje znakovi koji su zajedni~ki za veliki broj infekcija;

l Neobi~an iscjedak iz penisa ili vagine

l Peckanje pri mokrenju

l Peckanje i svrab u genitalijama i oko genitalija

l Crvenilo spolnih organa i oko spolnih organa

l Nateknute `lijezde

Spolno prenosive infekcije se prema uzro~nicima dijele na; virusne, bakterijske, parazitske i gljivi~ne infekcije.

108

poglavlje 4

tematske cjeline

3.2 herpes

Izbijanje herpesa je zapravo pojava bolnih ranica i mjehuri}a koji poga|aju usta i genitalije. Herpes je uzrokovan Herpes Simpleks Virusom - HSV. Jednom kad se osoba inficira ovim virusom, on ostaje u koì i nervnim stanicama te osobe za cijeli ìvot. Ponekad osobe ne znaju da su zaraène ovim virusom jer nemaju nikakve simptome. S vremena na vrijeme se HSV aktivira i razvije simptome karakteristi~ne za herpes. Oslabljeni imunolo{ki sistem olak{ava virusu da se aktivira. Stres, u~estala hladno}a, promjena klime i izloènost UV zrakama pogoduju da se virus aktivira.

Oralni i genitalni herpes su dva glavna tipa HSV-a, a oba mogu uzrokovati i oralni i genitalni herpes. HSV - 1 obi~no zahva}a regiju usne {upljine. Naj~e{}i je takozvani herpes simpleks labialis (labie-usne), koji se pojavljuje na usnama i okolnoj koì. Neposredno prije izbijanja herpesa osoba osje}a peckanje, utrnu}e i nelagodnost na mjestu izbijanja, potom se pojavljuju mjehuri}i koji brzo pucaju. Nastale ranice pretvaraju se u kraste. Ponekad ovaj tip virusa moè uzrokovati iste simptome na nosnicama i oko nosa, na zubnom mesu ili na nepcu, a najneugodnije je kad zahvati oko.

HSV-2 obi~no uzrokuje genitalni herpes koji je ponekad pra}en povi{enom temperaturom, glavoboljom i bolovima u mi{i}ima. Herpes-infekcija obi~no zapo~inje blagom odrvenjelosti, svrbeòm i neugodnim osje}ajem u podru~ju na kojem }e izbiti mjehuri}i. Nakon izbijanja mjehuri}a, njihov bistri sadràj se zamuti, mjehuri}i pucaju te nastaju ranice koje su naj~e{}e prekrivene krastama. Ove promjene su pra}ene osje}ajem peckanja i boli. Gotovo polovica osoba koje su imale genitalni herpes imat }e recidive (ponovnu pojavu bolesti). Prosje~no trajanje recidiva genitalnog herpesa je 10 dana. U aktivnoj fazi bolesti osoba je izuzetno infektivna.

prenos: Virus se prenosi s osobe na osobu ako su osobe u seksualnom kontaktu, preko sluznice ili u doticaju s herpesom druge osobe.

Herpes se moè prenijeti i ako nije prisutna herpeti~na promjena. HSV se {iri preko koè i sluznice, stoga osobe koje ìve sa HIV-om trebaju paziti na mogu}nost dobivanja virusa, te na taj na~in dodatno za{tititi svoj imunolo{ki sistem.

dijagnoza: dijagnoza HSV-infekcije se postavlja na temelju pregleda i dijagnosti~kih testova.

herpesi

109

poglavlje 4


lije~enje i prevencija: HSV se ne moè izlije~iti, ali se mogu lije~iti simptomi. Naime, HSV se u fazi mirovanja nalazi na odre|enim mjestima nervnog sistema i jo{ ne postoji lijek koji bi eliminirao virus. Me|utim, virus se ~esto i nepredvidivo reaktivira (recidivi), a u tim aktivnim fazama herpeti~ne infekcije uspje{no se koriste specifi~ni protuvirusni lijekovi; aciklovir (Zovirax), valaciklovir (Valtrex) i famciklovir.

Aciklovir se uzima u tabletama (200-800 mg/5 puta na dan/5-10 dana), a terapiju treba zapo~eti {to ranije. Ovaj lijek gotovo da nema nuspojave. Lijek je dostupan i u obliku kreme za vanjsku primjenu, iako je lokalna terapija protuvirusnim sredstvima danas gotovo potpuno napu{tena.

Lijek se moè uzimati i za prevenciju izbijanja herpesa (400 mg/dnevno) no, u~estalo uzimanje lijeka vodi do rezistencije (otpornosti) na lijek. Pojava rezistencije ne o~ekuje se kod osoba s vrlo o{te}enim imunim sistemom. Ukoliko uzimate terapiju dugoro~no, nije preporu~ljivo iznenadno je prekidati, jer to moè uzrokovati izbijanje herpesa.

alternativni pristupi: Neki lije~nici smatraju da prehrana moè biti uzrok ili, pak, suzbiti pojavu herpesa. No, ne postoje stvarni dokazi u prilog tom mi{ljenju. Napravljena su neka istraìvanja koja sugeri{u da aminokiselina lizin, koja se nalazi u mlije~nim proizvodima, kvascu i krompiru, moè prevenirati pojavu herpesa. Slane kupke se preporu~uju kod ublaàvanja bolova uzrokovanih genitalnim herpesom.

3.3 klamidijska infekcija

Infekcija bakterijom Chlamydia trachomatis jedna je od naj~e{}ih spolno prenosivih infekcija(SPI) unazad nekoliko desetlje}a. Najve}i broj zaraènih osoba nema nikakvih simptoma. U~estalost infekcije najvi{a je me|u adolescenticama (40%). Ukoliko se bolest ne lije~i, infekcija uzrokuje neplodnost kod èna, te pove}ava mogu}nost prenosa HIV-a.

prenos: Bakterija Chlamydia trachomatis moè se prenijeti analnim, vaginalnim i oralnim seksualnim odnosom ukoliko osobe ne koriste kondom, te se na taj na~in ova bakterija moè prenijeti na anus, penis, grli} maternice, `drijelo i o~i.

Klamidijska infekcija koja se ne lije~i moè u~initi osobe zaraène HIV-om jo{ infektivnijim (lak{e prenose HIV), jer klamidija uzrokuje mala o{te}enja na sluznici, te se pove}ava broj stanica zaraènih HIV-om u tom podru~ju. Osoba koja je zaraèna klamidijom osjetljivija je na druge infekcije, pa tako i na HIV.

Klamidija se, tako|er, moè prenijeti sa majke na dijete tokom poroda, te moè uzrokovati pneumoniju ili bolesti o~iju.

prevencija: Upotreba kondoma tokom analnog, vaginalnog i oralnog seksa je najefikasniji na~in za{tite od prenosa klamidije. Seksualno aktivnim osobama savjetujemo da redovito obavljaju lije~ni~ke preglede.

simptomi: Simptomi se uglavnom javljaju u razdoblju od 1-3 sedmice nakon infekcije. No, mnogo ljudi inficiranih klamidijom nisu svjesni da su inficirani. Prema nekim procjenama, 75% èna i 50% mu{karaca je inficirano klamidijom, a nemaju nikakvih simptoma infekcije!

110

poglavlje 4

tematske cjeline

Ukoliko se simptomi pojave, kod mu{karaca je to naj~e{}e bjelkasti, mlije~ni iscjedak iz penisa, koji se javlja naj~e{}e ujutro, te peckanje tokom mokrenja. Klamidija moè uzrokovati i oticanje testisa. Ukoliko je osoba inficirana klamidijom analno, moè se pojaviti svrbe` u podru~ju anusa te iscjedak.

@ene inficirane klamidijom mogu primijetiti mlije~ni iscjedak iz vagine i bol u le|ima, ili u donjem dijelu abdomena ili bol prilikom spolnog odnosa. Ponekad je mogu}e i blago krvarenje tokom spolnog odnosa ili izme|u mjese~nica.

Nelije~ena klamidijska infekcija moè kod èna uzrokovati karli~nu upalnu bolest, te vanmaterni~nu trudno}u, sterilnost, a u ekstreminim slu~ajevima i smrt. Kod mu{karaca klamidija rje|e uzrokuje ve}e komplikacije, iako ~esto uzrokuje sterilnost. êsti su slu~ajevi da se kod mu{karaca i èna, kao poslijedica inficiranosti klamidijom, razvije artritis.

klamidija

dijagnoza: Dijagnozu postavlja specijalizirani lije~nik (ginekolog/urolog) pri ginekolo{kom/urolo{kom pregledu. Stoga se obratite svom lije~niku koji }e vas uputiti na specijalisti~ki pregled.

lije~enje: Klamidijska infekcija se lije~i antibioticima.

3.4 kandidijaza

candida albicans je gljiva koja normalno ìvi na na{im sluznicama i zdrave osobe rijetko obolijevaju od kandidijaze, jer je u normalnim okolnostima imunolo{ki sistem lako kontrolira. No, ukoliko je imunolo{ki sistem oslabljen, kandida se moè umnoìti te nastaje infekcija sluznice ili koè, a mogu biti zahva}eni i unutra{nji organi. Kandidijaza usne {upljine naziva se i soor.

Osobe mogu dobiti kandidijazu ukoliko im je imunolo{ki sistem oslabljen uzro~nicima poput stresa ili uzimanja alkohola, zbog nekih bolesti ({e}erna bolest, tumori, HIV-infekcija) i sl.

111

poglavlje 4


Kandida se, tako|er, moè pojaviti tokom i poslije uzimanja antibiotika, jer se privremeno ubijaju bakterije koje normalno ìve na na{im sluznicama (“dobre bakterije”), pa se kandida moè umnoàvati. Prisustvo ovih dobrih bakterija reguli{e broj gljivica. @ene mogu dobiti kandidijazu ukoliko za intimnu njegu koriste sapune i gelove koji nisu Ph neutralni. U ovom slu~aju sapun uni{tava dobre bakterije, tako da preostale bakterije nisu dovoljne da kontroli{u broj gljivica, koje se nakon toga po~nu razmnoàvati.

Osobe inficirane HIV-om ~esto imaju kandidijazu usne {upljine, ~ak i dok su im limfociti CD4 na nivou 200-400. Na desnima, jeziku, unutra{njoj strani obraza i gornjem dijelu grla kandida raste u bijelim naslagama koje mogu biti sastrugane ili u obliku crvenila na sluznici koje se naziva eritem (crvenilo). Kandidijaza jednjaka je mnogo opasnija i to je jedna od dijagnoza koje definiraju AIDS. Simptomi su bolno gutanje, te osje}aj àrenja i bol ispod prsne kosti.

genitalna kandidijaza pojavljuje se u vagini kod èna i na koìci na vr{ku penisa kod mu{karaca, a uzrokuje svrbe` ili blagu bol. Zbog poreme}aja zdravlja (HIV-infekcija u uznapredovaloj fazi te niz drugih bolesti), kandida se moè pojaviti i na mnogim unutra{njim organima kao npr. na plu}ima (plu}na kandidijaza).

Kandidijazu usne {upljine i jednjaka lako je dijagnosticirati.

lije~enje: Kandidijaza se lije~i protugljivi~nim lijekovima (antimikotici ketokonazol-Oronazol, itrakonazol-Itrakonazol, flukonazol-Diflucan), koji mogu biti u obliku tableta, te~nosti, kreme za koù, te vaginalnih krema. Tablete mogu prouzrokovati nuspojave poput mu~nine, povra}anja i osipa.

Ketokonazol i itrakonazol reaguju sa nekim lijekovima koje koriste osobe s HIV-om. Stoga, osobe trebaju savjet ljekara oko mogu}ih me|udjelovanja lijekova.

Neki sojevi kandide mogu postati otporni na flukonazol, posebno kod osoba koje imaju nizak broj limfocita CD4 ili osoba koje dugo koriste flukonazol.

prevencija: Pri intimnoj njezi najbolje je koristiti toplu vodu, no ukoliko osoba èli da koristi gelove i sapune, tada je va`no da su oni Ph neutralni.

Neki izvori navode uzimanje BIO-jogurta u~inkovitog kod prevencije kandide. To je zato {to BIO- jogurt sadrì bakteriju koja zaustavlja {irenje kandide.

U drugim izvorima je preporu~eno izbjegavanje slatke hrane, bijelog bra{na i {krobne hrane.Bez obzira na date preporuke OBAVEZNO se savjetujte sa svojim lije~nikom i nutricionistom!

kandidijaza

112

poglavlje 4

tematske cjeline

3.5 hpv-spolne bradavice

HPV-infekcija je spolno prenosiva infekcija uzrokovana humanim papiloma virusom (HPV). Iako je sve ~e{}e da mladi tijekom spolnog kontakta dolaze u kontakt s ovom spolno prenosivom infekcijom, svaka seksualno aktivna osoba moè biti izloèna riziku inficiranja ovim virusom.

Neki tipovi virusa mogu uzrokovati rak grli}a maternice (cerviksa) ili anusa. Pove}an rizik da }e se HPV reaktivirati imaju osobe zaraène HIV-om zbog pada imuniteta uzrokovanog HIV-om.

prenos: HPV se prenosi neza{ti}enim vaginalnim, analnim ili oralnim seksom. Virus se moè prenijeti i bliskim fizi~kim kontaktom sa genitalnim bradavicama (koje su simptom HPV-a).

prevencija: Upotreba kondoma za analni, vaginalni i oralni seks pruà visoku za{titu od prenosa HPV-a. Poèljno je da seksualno aktivne osobe redovito idu na lije~ni~ke kontrole kako bi HPV mogao biti dijagnosticiran (ukoliko je prisutan kod osobe).

simptomi: Genitalne bradavice (HPV) izgledaju poput malih kvrìca koje su blago hrapave. Ne razviju sve inficirane osobe simptome. Kod èna se genitalne bradavice mogu pojaviti u unutra{njosti vagine ili izvan nje, te u podru~ju grli}a maternice ili anusa. Kod mu{karaca se obi~no javljaju na vr{ku penisa ili u podru~ju anusa.

Neki tipovi HPV-a (npr. 16, 18, 31, 33, 35) mogu uzrokovati rak grli}a maternice ili anusa.

dijagnoza: Genitalne bradavice se dijagnosticiraju klini~kim pregledom genitalnog i analnog podru~ja.

Papa-testom se otkrivaju prekancerogene stani~ne promjene, koje se nazivaju cervikalna displazija. Papa-test je postupak kojim ginekolog uzima mali razmaz stanica s grli}a maternice. Mikroskopskim pregledom tog razmaza mogu}e je utvrditi promjene na stanicama koje ukazuju na rizik od raka.

@enama zaraènim HIV-om preporu~a se da naprave Papa-test kad saznaju za svoju HIV-infekciju, 6 mjeseci poslije, te dalje jednom godi{nje.

lije~enje: Ova infekcija se ne moè izlije~iti. Lije~enje uklju~uje premazivanje kondiloma (bradavica) kemijskim tvarima koje ih uklanjaju; spaljuju, zamrzavaju, laserskim postupkom, a novost je krema koja poti~e imunitet.

kondilomi

113

poglavlje 4


3.6 hepatitis b

Hepatitis B ili serumski hepatitis je bolest koja je uzrokovana virusom B hepatitisa (HBV). Karakteristi~na je po dugom inkubacijskom periodu ( 45-180 dana, prosje~no 60-90).

prenos: Dio virusa, HBsAg je na|en u gotovo svim tjelesnim sekretima i ekskretima, me|utim jedino je za krv, pljuva~ku, spermu i vaginalni sekret utvr|eno da su zarazni.

HBV je ipak karakteristi~an po parenteralnom prenosu. Virus se unosi u krv naj~e{}e inokulacijom; transfuzijama krvi ili plazme, kod narkomana putem zajedni~kog pribora pri ubrizgavanju droge, nedovoljno steriliziranim iglama i instrumentima, ali i drugim predmetima koji su prije toga ( prilikom ozljeda, slu~ajnog ranjavanja, tetoviranja i sl.) bili u dodiru s krvlju oboljelog ili virono{e bez klini~kih znakova bolesti. Virusni hepatitis se moè prenijeti i slinom, a zna~ajan je i spolni put prenosa te bolesti. Postoje podaci da se u posebno prisnom kontaktu i pod posebnim prilikama virus hepatitisa B moè prenijeti i neparenteralnim putem, premda se i u tim slu~ajevima ne moè isklju~iti prenos kroz male ozljede koè i sluznica.

Klju~nu ulogu u prenosu imaju asimptomatske virono{e. Virus se nakon preboljele bolesti relativno dugo, pa i doìvotno, moè zadràti u krvi . U op{toj populaciji zdravih (ili naoko zdravih) ljudi ima nosilaca virusa. Nerijetko se de{ava da majke koje su hbsag pozitivne, odnosno nosioci dijela virusa prenesu virus na novoro|en~e tokom poro|aja.

Lica sa visokim rizikom za hepatitis B su; narkomani, promiskuitetne osobe, zatvorenici, zdravstveni radnici i radnici u javnoj bezbjednosti, koji dolaze u kontakt sa krvlju, pacijenti sa poreme}ajem koagulacije koji primaju produkte krvi, porodi~ni kontakti i seksualni partneri nosilaca HBV, pacijenti u odjelima za hemodijalizu, novor|en~ad koja su rodile majke nosioci HBV i klijenti i osoblje institucija za mentalno zaostale.

prevencija

1. op{te mjere prevencije

Nije potrebna izolacija oboljelog, ali treba obratiti pa`nju na uklanjanje izlu~evina (urin, stolica), isto tako treba obratiti pa`nju na pribor za {i{anje, brijanje, ~etkicu za zube, jer se i preko njih moè prenijeti virus sa inficirane na zdravu osobu.

Ukoliko je jedan od seksualnih partnera nosilac virusa, a drugi nema nijedan marker HBV, treba im savjetovati za{titu pri seksualnom kontaktu ili apstinenciju od seksa sve dok se osjetljivi partner na HBV ne vakcini{e hepatitis B vakcinom i ne razvije antitijela u dovoljnom za{titnom titru.

Osobe koje se tetoviraju ili su intravenski narkomani treba da koriste {price i igle za jednokratnu upotrebu, a nikako zajedni~ku {pricu ili iglu.

Sve trudnice u tre}em trimestru trudno}e obavezno treba ispitati na prisustvo HBV (HbsAg) u serumu i kod onih koje su pozitivne za{tititi novoro|en~e od HBV infekcije (istovremena aplikacija HB imunoglobulina i HB vakcine na dva razli~ita mjesta).

114

poglavlje 4

tematske cjeline

Rutinska kontrola davalaca krvi na HBsAg. Transfuzije krvi treba davati u strogo indiciranim slu~ajevima.

Prilikom svih medicinskih zahvata najbolje je upotrebljavati pomagala za jednokratnu upotrebu ( {price, igle, katetere, dijelove aparata koji dolaze u kontakt sa krvlju) i svakako svakodnevno koristiti za{titnu opremu (rukavice, maske, ogrta~e, za{titne nao~ale i sl.)

2. specifi~ne mjere prevencije

Specifi~na profilaksa hepatitisa B moè biti aktivna ili kombinovana, aktivna i pasivna. Aktivna za{tita se sastoji u primjeni specifi~nih antigena (vakcina) koji indukuju sintezu specifi~nih antitijela, a pasivna za{tita se sastoji u primjeni za{titnih antiHBs antitijela (hepatitis B imunoglobulin - HBIG). U kombinovanoj za{titi zastupljena su oba mehanizma prevencije.

simptomi: akutni hepatitis b, tipi~ni ikteri~ni oblik koji ima manje od 10% djece i 30-50% odraslih, prolazi kroz tri stadija, preikteri~ni, ikteri~ni stadij i stadij rekonvalescencije.

U preikteri~nom stadiju se javljaju malaksalost, gastrointestinalni simptomi, kao {to su muka, povra}anje, te{ka anoreksija, ponekad artralgije i ospa. Spektar teìne klini~ke slike ide od blagih oblika do fulminantnih, fatalnih oblika akutne nekroze jetre. Bolesnici sa blagim, anikteri~nim ili asimptomatskim oblicima akutnog hepatitisa B imaju ve}u {ansu da dobiju hroni~ni hepatitis. Nasuprot ovim bolesnicima, kod bolesnika sa fulminantnim hepatitisom B, koji preìve ovu najteù formu bolesti, po pravilu nema progresije bolesti u hroni~no oboljenje jetre. Bolesnici sa naglim po~etkom i izraènim ikterusom u akutnom hepatitisu B obi~no kompletno ozdrave.

hroni~ni hepatitis b je podmukla bolest koja traje vi{e od {est mjeseci, sa mogu}no{}u da progredira u cirozu i primarni hepatocelularni karcinom. U najve}em broju slu~ajeva proti~e asimptomatski. Ukoliko su prisutni simptomi, uglavnom su blagi i nespecifi~ni, u vidu umora, slabog apetita, muke, bolova u abdomenu, mi{i}ima i zglobovima. Naj~e{}i simptom je malaksalost pri uobi~ajenom radu.

Prelazak akutnog u hroni~ni hepatitis B zavisi, izme|u ostalog, i od uzrasta i spola. [to je osoba sa akutnim B hepatitisom mla|a, to se rizik od prelaska u hroni~nu infekciju pove}ava, tako da djeca inficirana pri ro|enju u 90% slu~ajeva dobijaju hroni~ni hepatitis. U pogledu spola, hroni~ni hepatitis B ~e{}i je kod mu{karaca nego èna.

dijagnoza: Dijagnoza se postavlja utvr|ivanjem prisustva u serumu specifi~nih antigena i/ili antitijela, tzv. markera HBV.

Testovi za detekciju poreme}ene funkcije jetre, kao {to su serumska alanin aminotransferaza, (ALT) i bilirubin dopunjuju klini~ke, patolo{ke i epidemiolo{ke nalaze. Vrijednosti ALT su obi~no vi{e od vrijednosti serumske aspartat transferaze (AST). Ostali biohemijski nalazi koji predstavljaju dokaz disfunkcije jetre i hematolo{ke promjene upotpunjuju klini~ku i epidemiolo{ku dijagnozu.

Biopsija jetre omogu}ava postavljanje histolo{ke dijagnoze hepatitisa.

115

poglavlje 4


lije~enje: U akutnoj fazi bolesti mirovanje je osnova lije~enja, ugljenohidratna ishrana u po~etku, a kasnije se ograni~ava jedino unos masne hrane, zabrana konzumiranja alkohola.

Iako se u lije~enju virusnog hepatitisa B uspje{no koriste; lamivudin, interferon alfa i interferon beta i pobolj{avaju izgled HBV markera, ovaj efekat je ~esto samo privremen, jer dolazi do ponovne replikacije virusa poslije terapije.

3.7 hepatitis c

Qui-Lin Choo i sar. publikovali su 1989. godine izolaciju hepatitis C virusa (HCV) koji spada u grupu RNK virusa. Danas je opisano najmanje {est genotipova; 1a, 1b, 2a, 2b, 3 i 4 . Genotipizacija virusa moè biti korisna u pra}enju {irenja HCV infekcije, prognozi toka i ishoda bolesti, predvi|anju efikasnosti interferonske terapije i izradi vakcine protiv hepatitisa C.

hepatitis c

prenos: Izvor infekcije HCV je uvijek ~ovjek s akutnom ili hroni~nom HCV infekcijom.

HCV se danas naj~e{}e prenosi intravenskim (i.v.) konzumiranjem droga, primanjem krvi i derivata krvi i transplantacijom organa. Manje su zna~ajni seksualna i perinatalna transmisija, kao i neki drugi putevi preno{enja. U posljednje vrijeme kao put prenosa HCV pojedini autori spominju i zajedni~ko kori{tenje pribora za u{mrkavanje droga.

Poslije uvo|enja obaveznog kontrolisanja krvi dobrovoljnih davalaca krvi na prisustvo anti HCV antitijela, transfuzije krvi i derivata krvi izgubile su primat u preno{enju HCV infekcije, a na prvo mjesto dolazi intravenozno ubrizgavanje droga. Upotreba zajedni~kog pribora pri i.v. ubrizgavanju droga dovodi do mije{anja krvi prisutnih korisnika narkotika i preno{enja HCV infekcije.

Kada je transfuzija krvi i derivata krvi u pitanju, danas, nakon uvo|enja obaveznog testiranja davalaca krvi na anti-HCV antitijela, savremeni testovi otkrivaju oko 95% anti HCV pozitivne krvi. Zahvaljuju}i tome, danas samo oko 0,3% primalaca krvi dobija i HCV infekciju.

Kod transplantacije organa postoji visok rizik ( oko 90%) od prenosa HCV infekcije kad je donor HCV RNK pozitivan.

HCV se prenosi seksualnim putem znatno teè nego HBV, vjerovatno zbog manje koli~ine virusa u krvi i tkivnim te~nostima. Kod homoseksualaca se infekcija HCV prenosi znatno teè od infekcije HBV ili HIV, ali ipak lak{e nego u op{toj populaciji.

116

poglavlje 4

tematske cjeline

HCV infekcija se vrlo rijetko prenosi sa majke na novoro|en~e.

prevencija: Op{te mjere koje se provode protiv i kod HBV-a.

simptomi: Hepatitis C virusna infekcija moè se manifestovati razli~itim klini~kim slikama - akutni virusni hepatitis C, hroni~ni hepatitis C, ciroza C, hepatocelularni karcinom.

Inkubacija traje od 2 do 6 mjeseci, naj~e{}e 6 - 9 sedmica. Po~etak je obi~no podmukao, pra}en anoreksijom, neodre|enom abdominalnom simptomatologijom, mu~ninom, povra}anjem, koji progrediraju u ùticu, ali u manjoj mjeri nego hepatitis B. Teìne klini~ke slike kre}u se u rasponu od inaparentnog oblika ( u oko 75% inficiranih) do rje|ih fulminantnih fatalnih oblika. Obi~no je manje te{ka u akutnoj fazi. Kod bolesnika sa hroni~nim oboljenjem jetre, u 30-60% slu~ajeva moè da do|e do hroni~nog aktivnog hepatitisa, a u 5-20% moè da se razvije ciroza. Pokazalo se da postoji povezanost HCV infekcije i pojave hepatocelularnog karcinoma. Hroni~na infekcija je ~esto asimptomatska.

o~i

dijagnoza: dijagnozu hcv infekcije postavlja virusolog dokazivanjem antitijela i antigena vezanih za prisustvo hcv, ( anti-HCV, HCV RNK).

Hematolo{ki i biohemijski nalazi nemaju specifi~nu dijagnosti~ku vrijednost.

Ni biopsijom, odnosno histopatolo{kim pregledom tkiva jetre, ne postavlja se dijagnoza hepatitisa C.

lije~enje: Lije~enje akutnog i hroni~nog hepatitisa C, kao i ostalih hepatitisa izazvanih drugim hepatotropnim virusima, uklju~uje supstitucionu, simptomatsku i specifi~nu terapiju. Specifi~na terapija u HCV infekciji zna~i, u prvom redu, interferonska terapija, interferon sam ili u kombinacija sa ribavirinom, koji ima {iroki spektar antivirusnog djelovanja.

3.8 sifilis

Sifilis je zarazna hroni~na spolno prenosiva infekcija. Nekada je bio vrlo ~est i bez mogu}nosti lije~enja. Sifilis nije ~esta infekcija, iako je u posljednje vrijeme zabiljeèn porast broja inficiranih. Bakterija treponema moè zahvatiti sva tkiva i sve organe. Tri su faze bolesti; primarni, sekundarni i tercijarni sifilis. Ako se sifilis ne lije~i, mogu nastati o{te}enja na krvnim ìlama i mozgu, {to moè dovesti i do smrti. Sifilis je teè lije~iti kod osoba koje imaju HIV, a od posebne je va`nosti da se bolest po~ne lije~iti {to prije.

117

poglavlje 4


prenos: Sifilis uzrokuje bakterija treponema pallidum, koja ulazi u organizam kroz sitna o{te}enja sluznice ili koè. Sifilisom se moète zaraziti ako imate neza{ti}eni analni, vaginalni ili oralni seks i do|ete u kontakt sa sifilisnom ranom. Otvorene vla`ne sifiliti~ne promjene primarne i sekundarne faze bolesti izuzetno su zarazne. Sifilis se prenosi i sa zaraène majke na dijete tokom trudno}e ili poroda.

Mogu}e je da su osobe s HIV-om, u prvoj i drugoj fazi sifilisa, vi{e infektivne (lak{e prenesu infekciju sifilisa). Tako|er, osobe zaraène sifilisom mogu biti osjetljivije na infekciju HIV-om.

prevencija: Upotreba kondoma za sve oblike spolnih odnosa je za{tita od prenosa bakterije sifilisa. Ovakva za{tita nije dovoljna, jer promjene koje uzrokuje sifilis mogu se pojavljivati i na koì i sluznicama drugih dijelova tijela. Spolno aktivnim osobama se preporu~uju redoviti lije~ni~ki/specijalisti~ki pregledi na kojima se mogu testirati na sifilis i druge SPI.

simptomi: Sifilis moè uzrokovati mno{tvo simptoma ili, pak s druge strane, nijedan. U ranim fazama bolesti simptome moète lako previdjeti. Sifilis moè napredovati znatno brè kod osoba koje imaju HIV, te moè uzrokovati ne{to druga~ije simptome.

Oko tri sedmice nakon inficiranja na mjestu ulaska bakterija (treponeme) u tkivo razvija se primarni afekt, ~ime zapo~inje primarna faza sifilisa. Primarni afekt zapo~inje kao kvrìca koja za dan do dva prelazi u ranicu ~ije se dno po~inje raspadati, a rubovi postaju sve tvr|i, te se to naziva tvrdi ~ankir. Dno je glatko i sjajno, rubovi malo uzdignuti. Ta promjena je bezbolna, traje oko mjesec dana i spontano nestaje. Primarni afekt naj~e{}e se nalazi na vanjskom spolovilu (penis, odn. male ili velike stidne usne), dok su druge lokalizacije rje|e (grli} maternice, usnice, krajnici, jezik, prsti ruku). Uvijek je prisutno lokalno pove}anje limfnih ~vorova.

Sekundarni sifilis moè uzrokovati osip, pove}anje svih limfnih ~vorova, vru}icu, bol u mi{i}ima, glavobolju, zujanje u u{ima, a u rje|im slu~ajevima i meningitis. Tamnosme|e ranice, veli~ine kovanice 10 feninga, mogu se pojaviti na rukama i nogama. Osip i ranice su visoko infektivne! Ova faza sifilisa se obi~no razvije unutar 6 mjeseci od zaraze.

Tercijalni sifilis se razvije u 10 godina od zaraze, a moè uzrokovati o{te}enja na skoro svim unutarnjim organima i mozgu ~ovjeka. Ukoliko se ne lije~i, sifilis moè uzrokovati smrt.

dijagnoza: Dijagnoza se postavlja na temelju specijalisti~kog pregleda i krvnih testova na sifilis. Tijelu treba u prosjeku 3 mjeseca da razvije antitijela na bakteriju koja uzrokuje sifilis, pa test napravljen u prva 3 mjeseca od infekcije ne mora pokazati ispravan rezultat. Postoje neki dokazi da test na sifilis nije toliko pouzdan kod osoba koje imaju HIV. Ukoliko se sumnja da je bole{}u zahva}en mozak, lumbalnom punkcijom mogu se obaviti pretrage koje }e dati podatke o stupnju bolesti.

sifilis

118

poglavlje 4

tematske cjeline

lije~enje: Sifilis se obi~no lije~i penicilinskim injekcijama. Osobe koje su alergi~ne na penicilin uzimaju druge antibiotike. HIV+ osobe dobivaju ve}e doze lijeka i terapija traje duè. Da bi sifilis u potpunosti bio izlije~en obavezno uzmite sve doze koje vam je lije~nik propisao! Da biste izbjegli inficiranje drugih osoba ili vlastitu reinfekciju, va`no je da se suzdràvate od spolnih odnosa sve dok traje lije~enje i dok vam lije~nik nije potvrdio da je sifilis izlije~en.

Krvne testove na sifilis ponovite u intervalima od 1, 2, 3, 6, 12 i 24 mjeseca kako biste se u potpunosti uvjerili da je sifilis izlije~en.

3.9 gonoreja, triper ili kapavac

Gonoreja je jedna od najstarijih i najpoznatijih SPI, tako|er poznata i kao kapavac. Uzro~nik ove SPI je bakterija gonokok.

prenos: Gonoreja se prenosi spolnim putem; analno, vaginalno, oralno. Ova infekcija uzrokovana bakterijom gonokok moè zahvatiti anus, penis, maternicu i grlo. Gonoreja se, osim spolnim putem, moè prenijeti sa majke na dijete tokom poroda, te moè uzrokovati infekciju djetetovih o~iju i sljepilo.

prevencija: Upotreba kondoma tokom analnog, vaginalnog i oralnog spolnog odnosa je u~inkovit na~in prevencije ove bolesti.

simptomi: Simptomi gonoreje se pojavljuju u 2 do 10 dana od zaraze. Kod mu{karaca se javlja ù}kasti ili zelenkasti iscjedak iz penisa, uz prisutnost peckanja pri mokrenju. Testisi mogu biti nate~eni i bolni. Ponekad su ovi simptomi slabo izraèni, te mogu ostati nezapaèni.

Kod èna postoje simptomi peckanja pri mokrenju, te bezbojan ili lagano krvavi iscjedak iz vagine.

Ako je infekcija rektalna, prisutan je krvavi iscjedak iz anusa, anus je bolan ili postoji bol pri analnom spolnom odnosu.

Ukoliko je zahva}eno grlo, naj~e{}e se javlja upala grla.

Infekcija gonorejom pove}ava mogu}nost prenosa HIV-a i do 5 puta.

dijagnoza: Dijagnozu postavlja specijalizirani lije~nik (ginekolog/urolog) pri ginekolo{kom/urolo{kom pregledu. Stoga se obratite svom lije~niku koji }e vas uputiti na specijalisti~ki pregled.

Za dijagnozu gonoreje obi~no se uzima bris sa vrha penisa ili maternice, ali i iz grla i anusa. Tako|er se uzima i uzorak urina.

lije~enje: Gonoreja se lije~i antibioticima.

Nelije~ena gonoreja moè uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme. Kod èna uzrokuje upalu maternice, sterilitet i/ili izvanmaterni~nu trudno}u. Kod mu{karaca obi~no se javljaju bolni testisi.

119

poglavlje 4


4. hiv i aids/sida

4.1 kako je sve poêlo?

U Los Angelesu u SAD-u 1981. godine zabiljeèni su prvi slu~ajevi nepoznate infekcije, za koju se mislilo da se javlja samo kod homoseksualaca. Malo kasnije, Francuska od SAD-a kupuje 2.500,00 litara plazme koja uredno prolazi sve laboratorijske pretrage. Plazma je upotrebljena i nakon izvjesnog vremena biljeè se novi slu~ajevi infekcije, ali ovog puta kod hemofili~ara koji su primili ameri~ku plazmu. Ovaj skandal u Francuskoj imao je fundamentalno zna~enje u otkrivanju na~ina prenosa HIV-a.

Malo kasnije, 1983. godine, otkriven je HIV, a potom i prvi test na antitijela koja nastaju u prisustvu HIV-a. Prvi slu~aj AIDS-a u BiH je zabiljeèn 1986. godine, a prva HIV pozitivna osoba registrovana 1989. Od tada pa do danas registrovano je oko 70 osoba sa HIV-om i AIDS-om.

No, ove male brojke mogu nas vrlo lako zavarati da stanje nije alarmantno. U BiH se HIV i AIDS ~esto pripisuje odre|enim grupacijama ljudi. Pripisuju}i HIV i AIDS odre|enim skupinama, kojima mi ne pripadamo, dovodimo sebe u opasnost, jer tada ìvimo u ubje|enju da nismo skloni riziku. Drugi veliki problem je to {to se malo govori o HIV-u i AIDS-u, {to tako|er za posljedicu ima pomisao da nismo ugroèni.

4.2 hiv i aids

Osnovno od ~ega polazimo kada govorimo o HIV-u i AIDS-u jeste ~injenica koju danas mnogi ne razumiju - HIV je virus, a AIDS je bolest.

h - engl. human (ljudski) - Virus se moè prenijeti samo sa ~ovjeka na ~ovjeka. Danas postoje mnoge teorije o po~ektu pandemije, no nijedna nije dokazana. Jedna od njih govori o prelasku virusa sa majmuna na ~ovjeka. Da je to mogu}e tada bi mnoga istraìvanja bila usmjerena na majmune, no kod majmuna postoji virus vrlo sli~an HIV-u i zove se SIV.

Virus se prenosi preko nekih od ljudskih tjelesnih te~nosti, o ~emu }e biti rije~i poslije.

i - engl. immunodeficiency (slabljenje imuniteta) - Imunitet ~ovjeka je sloèn sistem mehanizama putem kojih se ljudski organizam bori protiv razli~itih vrsta mikroorganizama i drugih {tetnih agenasa kojima je svakodnevno izloèn. Ova borba se odvija posredstvom razli~itih vrsta leukocita, no da bi se zaustavila bolest sve one djeluju kao jedinstven sistem i to se odvija na dva na~ina;

l direktnim uni{tavanjem mikroorganizma procesom fagocitoze i

l proizvodnjom antitijela i senzibiliziranih limfocita koji pojedina~no ili zajedno uni{tavaju mikroorganizam.

Klju~nu ulogu u mobilizaciji svih komponenti imunolo{kog sistema imaju CD4 limfociti, kojih kod odraslog ~ovjeka ima preko 500 po mm3 krvi (u daljnem tekstu navodi}e se samo broj~ana vrijednost).

120

poglavlje 4

tematske cjeline

Karakteristi~no za HIV je da nakon ulaska u organizam napada CD4 limfocite, T-helpere i fagocite. Nakon nekog vremena broj imunolo{kih stanica se smanjuje, a to se zove imunodeficijencija. Taj proces je postepen, {to obezbje|uje virusu da se razmnoì u ~ovjeku i prenese na druge ljude.

v - engl. virus - Virus je mikroskopski nevidljiv mikroorganizam, lako prenosiv, te prolazi kroz filtere na kojima se bakterije zadràvaju. Otkri}e elektronskog mikroskopa omogu}ilo nam je posmatranje virusa. Virus je poluìvi parazit }elija doma}ina i da bi preìvio razli~ite uslove, zatvara se u kapside (za{titne ljuske). Virus HIV spada u grupu RNK virusa - svoju RNK prepisuje na DNK }elije koje inficira, te u njoj name}e sintezu proteina koji se sastavljaju u virusne ~estice, a koje dalje procesom pupljenja na povr{ini inficirane }elije bivaju oslobo|ene u spolja{nju sredinu.

HIV je loptastog oblika i na sebi ima 80-ak {iljaka sa zaobljenim vrhom, na kojem se nalazi protein GP120 s posebnim afinitetom prema CD4 limfocitima. Danas su poznata dva tipa HIV-a, HIV1 i HIV2. HIV2 je svojstven nekim dijelovima Afrike, dok HIV1 ima najve}eg u~e{}a u dana{njoj pandemiji. Njegova sposobnost mutacije vodi stvaranje razli~itih podtipova HIV-a.

hiv 1

aids je skra}enica za engl. acquired immunodeficiency syndrome, {to u prevodu zna~i sindrom ste~enog gubitka imuniteta. Iz ovoga vidimo da HIV nije nasljedan. AIDS zna~i da je imunitet oslabljen na manje od 200 CD4 limfocita, te se javljaju razli~ite infekcije ili karcinomi, od kojih su neki direktni indikatori AIDS-a. Mogu}e je da se javi jedna ili vi{e ovakvih infekcija, koje se ina~e ne javljaju kod ljudi sa o~uvanim imunitetom. Sve te popratne infekcije se zajedni~kim imenom nazivaju oportunisti~kim infekcijama i neke od njih su;

l Herpes simlex

l Herpes zoster

l Recidiviraju}e polietiogene pneumonije (Cryptococcosis, Pneumocystitis Carinii itd.)

l Kandidijaza jednjaka, disajnih puteva, pa i op}a (sistemna)

l Hystoplasmosis

l Mycobacterium tuberculosis (pulmonalna i exstra pulmonalna tuberkuloza)

121

poglavlje 4


l Mycobacterium avium kompleks (pti~ija tuberkuloza)

l Coccidioidomycosis

l Cryptosporidiosis

l HIV-encefalopatija

l Citomegalovirus

l Toxoplasmosis

Tako|er se javljaju i maligna oboljenja;

n Kapo{ijev sarkom

n Limfomi (Burkittov, imunoblasti~ni ili limfom nervnog sistema)

n Karcinom cervixa (kod èna)

hiv 2

4.3 naîn prenosa hiv-a

Transimisija virusa se odvija putem nekih tjelesnih te~nosti, {to zna~i da zaraèna te~nost mora da u|e u krvotok druge osobe. Virus ne moè pro}i kroz neo{te}enu koù, ali sluzokoà je zbog svoje specifi~ne strukture podlo`na o{te}enjima i stvaranjima mikrotrauma koje su neprimjetne za ljudsko oko, ali ne i za virus. HIV se prenosi na slijede}i na~in;

l Neza{ti}enim seksualnim odnosom

Analni, vaginalni i oralni seks podrazumijavaju direktan kontakt izme|u dvije osobe, ~ime je omogu}ena razmjena tjelesnih te~nosti. Penetracijom se stvaraju mehani~ka o{te}enja sluzokoà i polusluznica, te razmjenom te~nosti (sperma i vaginalni sekret) virus kroz o{te}enja i mikrotraume ulazi u krvotok.

l Direktnim ulaskom virusa u krvotok - prenos krvlju

Ubod na kontaminiranu iglu ili upotreba kontaminiranog pribora je vrlo lak na~in transmisije virusa. Mehani~ka o{te}enja koè su otvorena vrata za infekciju, a ubrizgavanjem inficirane te~nosti u krvotok obezbje|uje se nesmetan prenos infekcije.

122

poglavlje 4

tematske cjeline

l Vertikalni prenos sa majke na dijete;

U toku poroda moè do}i do prenosa HIV-a, no upotrebom nekih lijekova ta se mogu}nost smanjuje. Jako rijetko se virus prenosi tokom trudno}e, dok dojenjem zaraèna majka vrlo lako moè prenijeti infekciju na dijete maj~inim mlijekom. U nekim dijelovima Afrike siroma{tvo i glad primoravaju zaraène majke da hrane djecu dojenjem, te su infekcije jako ~este.

Zdravstveni radnici u toku rada ~esto dolaze u kontakt sa tjelesnim te~nostima pacijenata, no mjerama predostro`nosti vrlo je lako izbje}i infekciju. U BiH do sada nije bilo slu~ajeva infekcije zdravstvenih radnika u toku rada.

4.4 naîni na koje se hiv ne prenosi

HIV se ne moè prenijeti uobi~ajenim kontaktima kao {to su grljenje, rukovanje, milovanje, ljubljenje i sl. Upotreba zajedni~kog pribora za jelo tako|er nije put prenosa HIV-a. Javne govornice, toaleti, bazeni nisu rizi~ni, jer virus brzo umire u spolja{njoj sredini. @ivotinje i insekti ne mogu prenositi HIV, jer u njima virus vrlo brzo umire. Njega pacijenata sa HIV-om i AIDS-om nije rizi~na, ukoliko se po{tuju pravila rada. HIV se ne prenosi ka{ljanjem niti kihanjem.

4.5 hiv i aids - od infekcije do aids-a

Koji }e period pro}i od infekcije do razvoja je vrlo razli~it, {to zna~i da se kod nekoga AIDS razvije za 5 godina, a kod nekoga za 15 godina. [ta je uzrok ovakvih razlika te{ko je utvrditi, mada su poznati neki od faktora koji imaju uticaj na tok bolesti. To zavisi od prirode i tipa virusa, njegove otpornosti, sposobnosti mutiranja i broja virusa u momentu infekcije.

razvoj aids-a se odvija u ~etiri faze:

akutna faza - obi~no traje nekoliko nedjelja nakon infekcije. Organizam aktivira svoje odbrambene stanice i virus skoro biva uni{ten. No on mutira i povla~i se u limfne ~vorove gdje zapo~inje replikaciju. Javljaju se razli~ite anomalije povezane sa prisustvom HIV-a. Kod ve}ine inficiranih javlja se povi{ena temperatutra, pra}ena simptomima jako sli~nim simptomima gripe, pa se zato zovu “flue like” - kao gripa. Simptomi se zatim povla~e i ova faza obi~no pro|e nezapaèno, no mogu}e je zabiljeìti lagani pad broja CD4 limfocita. Imuni odgovor se odvija kao }elijski odgovor i kao humoralni odgovor, pa dolazi do produkcije antitijela kao poku{aja uni{tenja virusa. Ovu fazu moèmo nazvati i “window period”, a pojavu antitijela serokonverzijom.

asimptomatska faza - zna~i u prevodu faza bez simptoma. Broj CD4 limfocita je izme|u 200 i 300. Mogu}e je da do|e do pove}anja limfnih ~vorova, op{te slabosti i pove}anja temperature. Nakon nekog vremena broj limfocita i dalje nastavlja da pada pa se mogu javiti neke promjene na sluzokoì i koì (herpesi) i lagana demencija, pove}ane su bakterijske infekcije i po~inje simtomatska faza.

simptomatska faza - arc (engl. aids related complex) je prelazni stadij infekcije. Sve su ~e{}e bakterijske upale, te antibiotici sporije djeluju nego ina~e. Broj CD4 limfocita je

123

poglavlje 4


ispod 200, pa se javljaju pneumonije sa kojima se imunolo{ki sistem te{ko nosi. Pove}ava se broj rezistentnih, novih formi podtipova HIV-a. Izraèni su malaksalost, ~esti proljevi i povi{ena temperatura. Tijelo gubi na teìni, javlja se anemija, te se na kraju pojavljuju jo{ neke oportunisti~ke infekcije i po~inje kasna faza, odnosno AIDS.

kasna faza odnosno aids - javlja se kada se broj CD4 limfocita spusti ispod 50. Organizam sve ~e{}e biva izloèn mnogim oportunim infekcijama. Dolazi do pojave i malignoma, od kojih je karakteristi~an Kapo{ijev sarkom, razvijaju se bolesti izazvane citomegalovirusom, no imuni odgovor izostaje. Osoba ima izraènu temperaturu, nesanicu, nema apetita, ima stalne mu~nine, povra}a, a mi{i}i atrofiraju, {to dodatno oslabljuje ionako oslabljen organizam, pa se zato razvijaju bolesti vitalnih organa, poreme}ena je cirkulacija, a i autonomni nervni sistem biva pogo|en. Na kraju dolazi do smrti.

Savremenim tipovima terapije mogu}e je odgoditi vrijeme pojave oportunisti~kih infekcija, pa tako i produìti ìvot.

lijekovi

4.6 lijeênje

Kada zapo~eti lije~enje i koje lijekove uklju~iti u koktel-terapiju je strogo individualno. Antiretriviralni lijekovi (ARV) imaju cilj smanjenje virusnih kopija, gdje istodobna primjena tri antiretrovirusna lijeka (tzv. Kombinirana terapija - 2 lijeka iz kategorije a i jedan iz kategorije b) zna~ajno smanjuje smrtnost i pojavu mnogih oportunisti~kih bolesti. Po~etak lije~enja zavisi od simptoma, broja CD4 limfocita, te broja virusnih kopija. [to se samog uzimanja lijekova ti~e, stalno uzimanje lijekova je od iznimnog zna~aja za uspjeh lije~enja. Nikada nije suvi{no nagla{avanje da se ne smije izostaviti nijedna jedina doza, jer po{tivanjem tog na~ela u oko 50% slu~ajeva mogu}e je posti}i nemjerljivu koli~inu virusa u krvi te je na toj razini odràvati najmanje dvije godine.

na temelju do sada provedenih istraìvanja moè se preporu~iti zapo~injanje antiretrovirusne terapije:

l kodosoba koje imaju neke simptome povezane sa HIV infekcijom (uklju~uju}i stanja kao orofaringealna kandidoza, temperatura i dr.),

124

poglavlje 4

tematske cjeline

l ukoliko je broj limfocita CD4 u krvi manji od 350 mm3, ako imaju vi{e od 10.000 kopija HIV1 i RNA po ml krvi, mjereno metodom PCR (bez obzira da li imaju simptome),

l ukoliko imaju vi{e od 350 limfocita CD4, te vi{e od 20.000 - 50.000 kopija HIV1 RNA (bez obzira da li postoje simptomi),

l tako|er je mogu} agresivan pristup kada se lije~i svaki bolesnik koji ima mjerljivu koli~inu virusa u krvi.

4.6.1 prednosti i nedostaci ranog lijeênja

Dobra strana rane terapije je smanjenje broja virusnih kopija na nemjerljivu koli~inu (manje od 50 kopija virusnih rna po ml krvi), ~ime se odràva balans izme|u odre|enih struktura imunolo{kog sistema, {to potpomaè njegovo kvalitetnije djelovanje. Kontrolira se replikacija virusa, produùje se ìvot, a odlaè razvoj AIDS-a. Spre~ava se o{te}enje imunolo{kog sustava i odràva njegovo normalno djelovanje. Smanjuje se rizik pojave virusnih ~estica otpornih na lijekove, te se oni bolje podnose, odnosno ima manje nuspojava.

Negativna strana je {to ARV lijekovi izazivaju razli~ite nuspojave, koje smanjuju kvalitet ìvota. U toku terapije postoji mogu}nost da virus stvori rezistenciju prema lijekovima, {to je slu~aj kod nepotpune terapije, a isto tako i kod dugotrajne. Konsekventno tome, smanjen je broj mogu}nosti lije~enja u budu}nosti. Tako|er, jo{ nisu poznate mogu}e nuspojave dugogodi{njeg uzimanja lijekova, a jo{ nije poznato koliko dugo su lijekovi u kori{tenju djelotvorni.

Cilj antiretrovirusnog lije~enja je smanjenje koli~ine virusa na nemjerljivu koli~inu odnosno na manje od 50 kopija virusnih RNA po ml krvi, {to je mogu}e posti}i samo razli~itim kombinacijama lijekova. Kombinuju se 2 lijeka iz Kategorije A sa jednim iz Kategorije B (vidi Tabelu).

U obzir dolaze kombinacije (generi~ka imena);

l zidovudin ili stavudin + didanozin

l zidovudin ili stavudin + lamivudin

l zidovudin + zalcitabin.

[to se ti~e lijekova iz Kategorije B (inhibitori virusne proteaze) smatra se da su djelotvorniji od nenukleozidnih analoga (nevirapin, delavirdin). Me|utim, sa druge strane primjena nenukleozidnih analoga (nevirapin, delavirdin) kombinirano sa dva analoga nukleozida (npr. Zidovudin ili stavudin + didanozin) omogu}ava ve}i izbor lijekova u nastavku lije~enja, ukoliko je dosada{nje lije~enje neuspje{no.

125

poglavlje 4


4.6.2 tabela antiretrovirusnih lijekova

GEBERI^KO IME I UOBIÂJENA KRATICA

TVORNI^KO IME ILI OBLIKUOBIÂJENA DNEVNA DOZA

KATEGORIJA A

Analozi nukleozida; - Zidovudin (ZDV) - Didanozin (ddl) - Zalcitabin (ddC) - Lamivudin (3TC) - Stavudin (d4T)

- Retrovir kapsule - Videx tablete - HIVID tablete - Eprivir tablete - Zerit kapsule

3x 300 mg 2 x 200 mg 3 x 0,75 mg 2 x 150 mg 2 x 30 mg

KATEGORIJA B

Nenukleozidni analozi; - Nevirapin - Delavirdin Nenukleozidni analozi; - Indinavir - Ritonavir - Nelfinavir - Sakvinavir

- Viramun tablete - Rescriptor tablete - Crixivan tablete - Norvir kapsule - Viracept kapsule - Invirase kapsule

- 200 mg/dan 2 sedmice pa 2x200mg - 3 x 400 mg - 3 x 800 mg - 2 x 300 mg te postupno pove}avanje tokom 10 dana na 2 x 600 mg - 3 x 750 mg - 3 x 600 mg

4.6.3 mehanizmi djelovanja lijekova

Prema mehanizmima djelovanja, ARV lijekove dijelimo na sljede}e vrste;

1. inhibitori nukleozid reverzne transkriptaze (inrt)

Geneti~ki sastav HIV-a je RNK, a }elija doma}in koju HIV napada sadrì DNK. HIV inficira }eliju tako {to ubaci u nju svoju RNK molekulu, te dolazi do reverzne transkripcije genoma HIV-a na DNK. Ova vrsta lijekova ometa proces transkripcije tako {to se aktivni dijelovi lijeka ugra|uju u DNK }elije, te novonastala DNK nije stabilna, pa se tako i kontrolira replikacija virusa.

2. inhibitori ne-nukleozid reverzne transkriptaze (innrt)

Imaju sli~no djelovanje kao INRT, samo {to oni djeluju na druge tvari od esencijalne va`nosti za pravilnu transkripciju. Ometaju}i metabolizam tih tvari, kontroli{e se replikacija.

3. inhibitori proteaza (ip)

Ovi lijekovi djeluju na inficirane CD4 limfocite i njihove produkte. Nakon infekcije CD4 limfociti u svojoj DNK nose uputstvo za proizvodnju novih virulentnih ~estica. Inhibitori proteaza djeluju na novonastale ~estice tako {to inhibiraju njihovo dozrijevanje, ~ime se obezbje|uje nastajanje ~estica koje nisu virulentne. Negativna strana ovih lijekova se ogleda u mogu}nosti stvaranja

126

poglavlje 4

tematske cjeline

otpornosti HIV-a prema njima. Tome u prilog idu nepravilno uzimanje lijekova i nepotpun tretman. Ako HIV postane rezistentan na inhibitore proteaza, to se odraàva i na djelovanje ostalih lijekova uklju~enih u ARV terapiju.

4. nukleotidni analozi (na)

Oni tako|er ometaju replikaciju HIV-a tako {to djeluju na enzime neophodne za transkripciju. Oni imitiraju nukleotide i stvaraju tzv. la`ne nukleotide, koji se brzo aktiviraju unutar }elije, te HIV moè zaka~iti jedan od ovih la`nih nukleotida, {to onemogu}uje pravilnu replikaciju, pa se tako kontroli{e stvaranje novih virusnih kopija.

5. inhibitori fuzije (if)

Ovo je najnovija generacija lijekova koji imaju za cilj spre~avanje ulazak virusne RNK u CD4 limfocite. Preko odre|enih proteina HIV u dodiru sa CD4 limfocitom preko njene membrane ubacuje geneti~ki materijal potreban za stvaranje novih virusa. Inhibitori fuzije spre~avaju kontakt HIV-a i CD4 limocita.

4.6.4 nuspojave arv terapije

Upotreba ARV koktela moè kao posljedicu imati i neke nuspojave, koje osjetno smanjuju kvalitet ìvota inficiranog. Nakon odre|enog vremena organizam se navikava na lijekove, pa se nuspojave povla~e. Neke od nuspojava su povra}anje, mu~nina, vrtoglavica, dijareja, glavobolja, groznica, umor, gubitak apetita, bolovi u stomaku, svrab. Pravilnom ishranom, upotrebom odre|enih lijekova uz konsultacije sa doktorom, mogu}e je umanjiti intenzitet pojedinih nuspojava.

4.7 centri za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na hiv/aids

U Bosni i Hercegovini od 01.01.2005. godine, zvani~no su sa radom po~eli centri za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV/AIDS. Centri postoje u 10 kantona na podru~ju Federacije BiH i Banjoj Luci, te drugim mjestima gdje se moè testirati i dobiti informacija o HIV/AIDS-u u Republici Srpskoj.

Testiranje u navedenim centrima se obavlja anonimno i besplatno.

Dobrovoljno i povjerljivo testiranje i savjetovanje predstavlja model rada koji je prihva}en u svijetu u zadnjih 5 godina, baziraju}i se na tri faze;

l Savjetovanje prije testiranja

l Testiranje

l Savjetovanje nakon testiranja

1. savjetovanje prije testiranja je prvi kontakt sa doktorom u savjetovali{tu (doktori su pro{li trening o metodama rada u DST-u) te podrazumijeva, izme|u ostalog, dobijanje suglasnosti za testiranje, procjenjivanje rizika, dobijanje osnovnih informacija o testiranju i HIV infekciji,

127

poglavlje 4


dobijanje informacije za koliko dana }ete dobiti rezultate testa itd. svi podaci koje date doktoru su povjerljivi, ne morate dati podatke koje ne èlite i niko vas ne smije prisiliti na to. U sklopu ove faze razgovara se i o samom na~inu rada DST centara, kao i o informacijama koje }ete dobiti u savjetovanju nakon testiranja.

2.testiranje

Testiranje se, naravno, provodi putem krvi. Test u su{tini predstavlja test na prisustvo antitijela virusa HIV-a i uop{te nije va`no da li ste jeli, odnosno pili, prije nego {to ste se podvrgli testiranju. krv koja ide u laboratorij je pod {ifrom.

3.savjetovanje nakon testiranja

Saop{tavaju vam se rezultati testa i zavisno od rezultata pruà adekvatna psihosocijalana pomo} ili podr{ka, te uradi kratka edukacija u vezi sa eventualnom promjenom navika.

5. nasilje

5.1 nasilje bazirano na spolu/rodu

uvod u temu

U podlozi svakog nasilja je kr{enje ljudskih prava `rtava. Pravo na ìvot bez nasilja osnovno je ljudsko pravo koje se naj~e{}e naru{ava. Svako nasilje u korijenu ima zloupotrebu mo}i koju ima “ja~a” strana nad slabijom.

Nasilje se moè javiti u svim institucijama dru{tva i u svim ljudskim relacijama. Neke institucije u dràvi su u poziciji mo}i u odnosu na svoje korisnike; centri za socijalni rad, policija, sudstvo, {kole, zdravstvo. Oni imaju mo} zato {to su njihovi “klijenti” kada im se obra}aju u stanju nemo}i; ili su `rtve nasilja, ili su bolesni, ili su nemo}ni, bez znanja itd. To {to ove institucije imaju mo} u odnosu na svoje klijente samo po sebi nije ne{to {to je lo{e, naprotiv, to moè i treba pomo}i da oni ponovo postignu svoj oporavak i povrate izgubljenu mo}, ili steknu znanje ili dosegnu pravdu. Problem nastaje onda kada zaposleni u tim institucijama zloupotrijebe mo} koju imaju svojom pozicijom u njima, te ne dovode svoje klijente do oporavka ili ostvarenja njihovih prava, nego ih dodatno povrije|uju, ponekada i dodatno traumatiziraju. Imati mo} zna~i imati odgovornost da se pa`ljivo ophodi sa tom mo}i, te obavezu da se u pruànje usluga ovih institucija ugrade mehanizmi za{tite korisnika od zloupotrebe mo}i onih koji su tu da pomognu, kao i obavezu uspostavljanja standarda pruànja usluga koje }e biti u funkciji po{tovanja ljudskih prava, osnaìvanja i potpomaganja u oporavku ili dostizanju znanja ili pravde.

Postoje i razna druga mjesta gdje se pojavljuje nasilje; na radnom mjestu, u {koli, na fudbalskim stadionima, nasilje od medija, nasilje na ulici, u zajednici, te u porodici kao naj~e{}em mjestu gdje se ono doga|a.

Nasilje na osnovu spola/roda, koje je u bh. dru{tvu prisutno kao i u drugim dijelovima svijeta, javlja se naj~e{}e u formi nasilja nad ènama i nasilja nad djecom.

128

poglavlje 4

tematske cjeline

Nasilje je izvor psiholo{ke traumatizacije kod osoba koje su mu izloène. Traumatska reakcija je ja~a ukoliko je trauma nasilja rezultat namjernog djelovanja drugog ljudskog bi}a, te ako je nasilnik osoba koju je `rtva poznavala i sa kojom je imala odnos bliskosti. Sve ovo govori o tome da su `rtve nasilja u porodici ujedno i traumatizirane osobe, te da njihov oporavak zna~i ne samo zalagati se za njihova ljudska prava i pruàti im adekvatnu za{titu od nasilja, nego da im je potreban i tretman oporavka od psiholo{ke traumatizacije.

un deklaracija o eliminaciji nasilja nad ènama (1994.)

“Nasilje nad ènama je manifestacija istorijski nejednake mo}i izme|u èna i mu{karaca koja je vodila do dominacije nad ènama i diskriminacije èna od mu{karaca, i to nasilje nad ènama je bio najva`niji mehanizam kojim su ène bile prisiljavane na pot~injenu poziciju u odnosu na mu{karce”.

u rezoluciji generalne skup{tine ujedinjenih naroda br. 48/104 od 20. decembra 1993. godine se kaè:

“Dràve bi trebale osuditi nasilje nad ènama i ne bi se trebale pozivati na bilo kakve obi~ajne, tradicionalne ili religijske poglede, kako bi izbjegle svoje obaveze u vezi sa eliminacijom ovog nasilja. Dràve bi trebale, svim sredstvima i bez odlaganja, insisitirati na politici eliminacije nasilja nad ènama”.

[ta predstavlja nasilje na bazi roda?

CEDAW; “Nasilje protiv èna predstavlja bilo koji akt nasilja baziran na spolu koji rezultira ili moè rezultirati fizi~kim, psihi~kim ili seksualnim povredama ili patnjom èna, uklju~uju}i prijetnju takvim nasiljem, prisilno ili prihva}eno oduzimanje slobode, bilo u privatnom ili javnom ìvotu.”

Najvidljivije forme nasilja nad ènama su;

1. Psiholo{ko/emocionalno nasilje

2. Fizi~ko nasilje

3. Seksualno nasilje

4. Strukturalno nasilje (seksizam i mizoginija)

5.1.1 nasilje na bazi roda u porodici

l Batinanje

l Seksualno zlostavljanje djece u porodici

l Nasilje u vezi sa imovinom ène

l Silovanje u braku ili drugoj partnerskoj relaciji

l Genitalno saka}enje èna ili drugi tradicionalni obi~aji koji {tete ènama

129

poglavlje 4


l Emocionalno nasilje

l Nasilje u vezi sa eksploatacijom

5.1.2 nasilje na bazi roda u zajednici

l Silovanje

l Seksualno zloupotrebljavanje

l Seksualno uznemiravanje i poniàvanje na poslu

l Nasilje u obrazovnim i drugim ustanovama

l Trgovina ènama i prinudna prostitucija

5.1.3 nasilje na bazi roda u dr@avi

Osim nasilja u porodici i zajednici, nasilje na bazi roda, tako|er, podrazumijeva fizi~ko, seksualno i psihi~ko nasilje koje izvr{i ili previdi DR@AVA, bilo gdje da se de{ava (torture u zatvorima, logorima, deportacije, protjerivanja...).

5.1.4 strukturalno nasilje:

l seksizam je sistem i praksa dru{tvene diskriminacije osobe na temelju spola. Seksizam se moè definisati kao skup vjerovanja i djelovanja koja privilegiraju mu{karce u odnosu na ène i potcjenjuju i degradiraju vrijednosti i aktivnosti povezane sa ènama. Tako|er, seksizam se odnosi na negativne predrasude prema ènama, na stereotipiziranje èna, definisanje èna u odnosu na njihovu seksualnu dostupnost i privla~nost mu{karcima i sve svjesne i nesvjesne pretpostavke koje uzrokuju da se ène ne tretiraju kao ljudska bi}a u potpunosti, dok se mu{karci predstavljaju kao norma:

l mizoginija je termin kojim se ozna~ava bezrazlo`no, ali institucionalno podràno i normalizirano neprijateljstvo i mr`nja prema ènama. Mizoginija kao ideologija stvara se i odràva kroz mitove, predrasude i stereotipe o „zlim i lo{im ènama“, a izraèna je i u javnom i u medijskom prostoru, kao i na podru~ju privatnih odnosa. Mizoginija je prisutna u govoru mr`nje, u isklju~ivanju i ismijavanju èna, a i u pozadini svakodnevnog nasilja i agresije, te putem prakse eksploatacije i zloupotrebe ènskih ljudskih resursa.

5.2 nasilje u partnerskim odnosima

Doma}e nasilje/nasilje u porodici podrazumijeva niz raznih formi nasilja - fizi~kog, seksualnog ili emocionalnog, u~injenih od strane jednog partnera nad drugim, sa ciljem uspostavljanja i provo|enja kontrole nad njim.

U svijetu - 1 od 3 ène je tu~ena, prisiljavana na seks ili zlostavljana na druge na~ine. U Evropi - 1 od 5 èna trpi doma}e nasilje.

130

poglavlje 4

tematske cjeline

U Evropi - jedna èna je ubijena svake sedmice od svog nasilnog muà ili partnera. U Sarajevu - u periodu od 10 mjeseci 2005. godine 300 èna je prijavilo doma}e nasilje policiji. U Zenici su tokom 2004. i 2005. godine na oporavak zbog nasilja u porodici primljene 84 ène i 60 djece, u savjetovali{te se obratilo 180 èna `rtava nasilja u porodici. U svijetu - za ène u dobi izme|u 14 i 45 godina naj~e{}i uzrok smrti i invalidnosti je doma}e nasilje. U svijetu - statistike pokazuju da }e èna vjerovatnije biti tu~ena, silovana, ili ~ak ubijena od strane sada{njeg ili biv{eg partnera, nego od neke druge osobe.

5.3 emocionalno zlostavljanje

Verbalno nasilje, poniàvanje, prijetnje, uznemiravanje, izolovanje, zatvaranje, ograni~avanje slobode kretanja i odlu~ivanja moè biti jo{ {tetnije nego fizi~ko nasilje, jer ozbiljno ugroàva mentalno zdravlje `rtve. @rtva gubi samopo{tovanje i prestaje da se bori za sebe.

Emocionalno zlostavljanje zahtijeva posebnu pa`nju zbog svoje nevidljivosti, djelotvornosti i podmuklog djelovanja. Dok fizi~ko i seksualno nasilje ostavljaju materijalne dokaze o svome postojanju, emocionalno zlostavljanje svoje efekte ispoljava u vidu polaganog i dugotrajnog transformiranja li~nosti `rtve. Transformacija li~nosti `rtve nastupa kao rezultat njenog stalnog nastojanja da adaptiranjem na zahtjeve nasilnika umanji pritisak kome je izloèna ili otkloni neposrednu opasnost. U tim nastojanjima ona i ne osjeti koliko je to sve mijenja, koliko gubi sebe i svoje samoodre|enje.

Iako su alkohol i droga obi~no dio nasilja u doma}instvu, oni nisu uzrok nasilju. Mnogi mu{karci koji piju i tuku svoje ène obi~no ne tuku ljude na ulici, svoje roditelje, ili {efove. Oni usmjeravaju svoje nasilje samo prema ènama. Mu{karci koji tuku ène obi~no to nastavljaju raditi, ~ak i ako prestanu piti. Onaj koji zlostavlja ènu moè koristiti alkohol kao izgovor za nasilje ili zbog alkohola nije svjestan stepena sile koju koristi, ali alkohol, definitivno, nije razlog za nasilje. Nasilje u porodici i zloupotreba supstanci se mogu shvatiti i tretirati kao posebni problemi.

Istraìvanja pokazuju da su ène `rtve u 95% slu~ajeva nasilja u porodici. I ène do odre|ene mjere koriste nasilje, ali uglavnom u samoodbrani. U prijavama nasilja usmjerenog prema mu{karcima se obi~no pretjeruje, jer oni koji zlostavljaju ~esto optuùju partnera za upotrebu sile, kako bi umanjili svoju odgovornost. Osim toga, mu{karci koji doìve nasilje u doma}instvu imaju vi{e mogu}nosti da odu nego ène.

5.4 uzroci nasilja u porodici

l Mu{karci misle da je njihovo pravo da dominiraju nad svojim suprugama ili djevojkama i da se tako pona{aju

l Javna percepcija nasilja kao privatne stvari unutar porodice

l Kulturalni obrazac pona{anja okoline koja optuùje `rtvu, obi~no ènu, i vjerovanje da je nasilje njena gre{ka

131

poglavlje 4


l Neki strahovi kod èna i objektivne okolnosti tjeraju ih da nastave trpjeti nasilje;

1. @ena je posti|ena i pla{i se da govori o nasilju

2. @ena je finansijski ovisna o zlostavlja~u

3. Ne vjeruje da }e joj policija i sudstvo pomo}i

4. Nema gdje oti}i, nedostatak skloni{ta za `rtve nasilja

5. Strah da }e se nasilje poja~ati kada ga prijavi

5.5 za[to @ena ostaje u nasilnoj zajednici?

l Boji se da }e joj oduzeti djecu

l Smatra da je djeci potreban otac

l Financijski je ovisna o nasilniku

l Potcjenjuje sebe, boji se da se ne}e mo}i sama brinuti o sebi (i djeci)

l Sramota je da prizna da joj je brak neuspio

l Boji se samo}e

l Psihi~ki i fizi~ki je iscrpljena

l Bila je maltretirana kao dijete i ima ve}u toleranciju na nasilje

l @ao joj je muà, osje}ala bi se krivom jer on prijeti samoubistvom

l Ne èli da je drugi kritiziraju

l Strah je da }e je, ako ode, ubiti ili jo{ vi{e tu}i

l Osje}a krivicu - smatra da je to sve zasluìla

l On obe}ava da }e se promijeniti - ona vjeruje da mu moè pomo}i

l @ena odustaje zbog religioznih ili porodi~nih stavova prema razvodu

l Udaja je bila smisao ìvota, sada mora trpjeti

l Ne poznaje svoja prava

l Strah ju je da }e je djeca okriviti {to ih je odvojila od oca

l Vjeruje da on nije “stvarno” takav, kriv je alkohol, problemi na poslu…

l Vjeruje da bi se promijenio kada bi oti{ao u neko savjetovali{te

5.6 seksualno nasilje

Svaki seksualni ~in doìvljen pod pritiskom je akt nasilja. Milovanje ili dodirivanje nekoga protiv njegove volje je ka`njivo djelo.

bra~no silovanje: prisiljavanje na seks protiv ènine volje, grubo postupanje sa ènom tokom seksa, ili silovanje.

132

poglavlje 4

tematske cjeline

5.6.1 oblici seksualnog nasilja

1. seksualno uznemiravanje/napastvovanje

l opsceni telefonski razgovori

l neèljene seksualne primjedbe i ponude na ulici, u prevoznim sredstvima, u {koli, na fakultetu, na radnom mjestu

l seksisti~ke primjedbe i {ale, vicevi (uvredljivi i diskriminiraju}i za ène)

l fizi~ke geste (izraz lica, namigivanje, znakovi rukama i sl.)

l izloènost pornografskim materijalima

2. prisilne spolne radnje

l Odnosi se na neèljena spolna pona{anja koja mogu i ne moraju uklju~ivati fizi~ki dodir sa nasilnikom

l Neèljeni/prisilni dodiri tijela

l Dodirivanje intimnih dijelova tijela

l Prisiljavanje na masturbaciju

3. silovanje

l Odnosi se na bilo koji oblik neèljene vaginalne, analne, oralne penetracije penisom ili predmetom.

4. incest

l Odnosi se na spolno zlostavljanje maloljetnih ili punoljetnih osoba koje su u krvnom srodstvu sa zlostavlja~em.

5. seksualno ropstvo, prisilna prostitucija /trgovina @enama

l Odnosi se na niz aktivnosti, mehanizama, prisila i oduzimanja slobode osobi koja provode organizovani kriminalni krugovi nad ènama, naj~e{}e mladim djevojkama.

5.7 seksualno zlostavljanje djece

U knjizi dr. Dan B. Allendera, “Ranjeno srce” on iznosi da seksualno zlostavljanje djece uklju~uje bilo koji odnos ili dodir gdje je povrije|ena osoba-dijete kori{tena kao seksualna stimulacija odrasle, ja~e ili utjecajnije osobe.

l Uklju~uje, ali nije ograni~eno na prisiljavanje ili stimulisanje seksualnog odnosa.

l Uklju~uje bilo koji dodir, trljanje ili milovanje koje je namijenjeno da izazove seksualno zadovoljstvo u djetetu.

l Seksualna zloupotreba, tako|er, uklju~uje; vizualnu, verbalnu ili psiholo{ku komunikaciju gdje nema fizi~kog kontakta.

133

poglavlje 4


l Vizualno seksualno zlostavljanje uklju~uje izloènost `rtve pornografiji ili bilo kojoj drugoj seksualno provokativnoj sceni, uklju~uju}i izloènost tu{iranju, seksualnom odnosu ili razli~itim stanjima razgoli}enosti.

l Verbalno seksualno zlostavljanje je poku{aj da se dijete zavede ili osramoti upotrebom seksualnih ili sugestivnih rije~i.

l Psiholo{ko seksualno zlostavljanje uklju~uje komunikacije gdje se dijete redovno koristi da igra ulogu odrasle osobe, bra~nog druga, prisnog prijatelja ili savjetnika.

Seksualno zlostavljanje djece uklju~uje;

l opscene telefonske pozive,

l opscene razgovore i aluzije na seks i seksualnost,

l pokazivanje djetetu svojih genitalija i uobi~ajeno pokrivenih dijelova tijela,

l milovanje koje ne odgovara ili je protiv volje djeteta,

l snimanje pornografskih slika ili filmova sa djecom,

l poku{aji seksualnog odnosa i seksualni odnos,

l poku{aj silovanja i silovanje,

l incest i

l dje~ija prostitucija.

Incestom se smatra seksualno zlostavljanje djeteta od strane odrasle osobe, (bliskog srodnika), osobe od povjerenja koja je u poziciji mo}i i predstavlja autoritet za dijete.

5.7.1 simptomi i promjene pona[anja kod seksualno zlostavljane djece

l Drasti~ne promjene pona{anja, kao {to su ~esto plakanje, povla~enje u sebe koje se ne moè objasniti normalnim pona{anjem u razvoju ili poznatim medicinskim stanjem,

l Bol, svrab, krvarenje, rane ili neugodan miris u podru~ju genitalija,

l Nagle promjene ili u~estalo mokrenje u krevetu,

l Strah od odlaska u krevet ili drugi poreme}aji spavanja,

l Promjena apetita koja se ne moè objasniti poznatim medicinskim stanjem,

l No}ne more ili strahovi,

l Prekomjerno drànje djeteta uz roditelja koje je ina~e bilo sigurno,

l Protivljenje djeteta da bude s nekim u ~ijem se dru{tvu obi~no osje}alo ugodno,

l Zavodljivo pona{anje s u~iteljima ili drugom djecom koje nije prikladno za dijete tih godina,

l Neobi~no zanimanje ili znanje o seksualnim djelima i jeziku koji se smatra neprikladnim za djetetovo doba,

l Prekomjerna èlja da pere ruke ili da se kupa,

134

poglavlje 4

tematske cjeline

l Odbijanje djeteta da ide u kupatilo a to mu prije nije smetalo,

l O~igledna trauma i povrede na ustima i druge modrice koje se redovno javljaju, za koje dijete ima izgovor,

l Drasti~ne promjene u u~enju i uspjehu u {koli,

l Prekomjerna agresija prema u~iteljima, vr{njacima, bra}i i sestrama ili ku}nim ljubimcima, {to se ne moè ra~unati kao gubitak voljene osobe: ili promjene u porodi~noj situaciji kao {to je prethodno spomenuto: ili sukobi s vr{njacima ili u~iteljima u {koli,

l U~estale urinarne infekcije,

l Veneri~ne bolesti,

l Napadi panike,

l Trudno}a,

l Poreme}aji u ishrani (anoreksija, bulimija),

l Kompulsivno pranje, opsesivna ~isto}a,

l Depresija, poku{aj suicida.

5.7.2 znakovi upozorenja i simptomi zlostavljanja djeteta

Va`no je biti svjestan pona{anja koje bi moglo pokazivati da dijete doìvljava emocionalno, fizi~ko ili seksualno zlostavljanje. înjenica da se dijete pona{a na opisane na~ine nije garancija da su on ili ona zlostavljani, ali bi vas trebali upozoriti da razmislite {ta se de{ava u ìvotu djeteta. Ovi simptomi se obi~no javljaju u skupinama. Imajte na umu da je va`no biti svjestan da se mnogi ovakvi simptomi pojavljuju kao dio normalnog procesa razvoja ili u vezi sa prelaznim ìvotnim promjenama, kao {to su selidba iz jednog mjesta u drugo, smrt ili gubitak nekog ~lana porodice ili odvajanje i razvod. U odsustvu razvojnih ili prelaznih ìvotnih promjena navedeni simptomi mogu ukazivati na to da se zlostavljanje dogodilo ili doga|a u ìvotu djeteta.

opis sluâja - istinita priâ

A.S. je bila djevoj~ica od 13 godina kada ju je o~uh po~eo seksualno uznemiravati i ~initi bludne radnje nad njom (neèljeni dodiri po tijelu, ljubljenje, grljenje, pri~e o tome da mu se dopada kao èna). Ujedno joj je prijetio da o tome ne smije govoriti nikome, jer bi u tom slu~aju on kaznio nju. A je po~ela da popu{ta u {koli, nije se mogla koncentrisati na u~enje, izgubila je apetit, po~ela da mr{a. Majka je bila zaposlena, po dolasku sa posla posvetila bi se doma}instvu i A-inom polubratu, te nije obra}ala pa`nju na nju.

Nekoliko mjeseci od po~etka seksualnog nasilja o~uha nad njom pobjegla je od ku}e, oti{la je kod djeda i bake koji su ìvjeli u istom gradu. Njima je ispri~ala {ta joj se doga|a. Djed je slu~aj prijavio u Centar za socijalni rad, koji su pozvali A, majku i o~uha. O~uh se branio govore}i da to nije istina, optuìo je A da izmi{lja, traìo je da se obavi ginekolo{ki pregled i dokaè da A. laè. Na ginekolo{kom pregledu se nije moglo ustanoviti naprsnu}e himena, te je cijeli slu~aj zatvoren; A se morala vratiti ku}i, majka ju je smatrala la`ljivicom....

135

poglavlje 4


Poslije toga seksualno nasilje se zaustavilo tokom naredne dvije godine. Kada je imala 15 godina o~uh ju je silovao, govorio da joj nitko ne}e vjerovati kao ni prvi put da joj on i{ta radi, optuìvao je da je ona odgovorna za to jer je postala atraktivna, da ga izaziva svojim obla~enjem i sli~no. Uslijedile su i ozbiljne prijetnje da }e ubiti nju i majku ako ikome i{ta kaè. Pokazivao joj je pi{tolj kojim bi je mogao ubiti. Silovanje se ponavljalo povremeno, u dobi od 18 godina ostala je trudna. Majci je rekla za silovanje od strane o~uha i trudno}u. Kada je majka i sama primjetila da A ima veliki stomak, bilo je to u vrijeme visoke trudno}e, kada poba~aj nije bio mogu}. Majka je dovela A u savjetovali{te, napustila je muà. Sada je optuìvala A {to joj nije rekla na vrijeme {ta joj o~uh radi. A je ve} ranije govorila o tome, ali joj nisu vjerovali.....

literatura:

1. “Priru~nik za pomaga~e i pomaga~ice koji rade sa `rtvama i preìvjelim nasilja”, Medica Zenica - Infoteka, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, ISBN 9958-9586-9-4, 2001.

2. “Djeca trebaju znati”, Annette Shuster, LLC, 4634 W.Myrtle Avenue, Glendale, AZ 85301

3. Materijali IOM-a, august 2005.

4. Allender, D. (1990) The wounded heart, Colorado Springs; Navpress Publishing Company

5. Bolje sprije~iti nego lije~iti, Cesi, Zagreb, 2004.

6. Inicijalni izvje{taj o nasilju nad djecom u BiH, Vije}e za djecu BiH, Sarajevo, 2006.

7. Herman, J.I. (1992) Trauma and Recavery, Basic Books, NY

8. Priprema zbornika o zanemarivanju; Smjernice za socijalne radnike, Cyntia Bell i Wellace J. Mlyniec, objevljeno u Public Welfare, jesen, 1974.

9. Work for care A Trainer s manual; sexual and domestic violence during and after war, Admira Foundation, 2005. Utrecht

6. seksualne orijentacije

6.1 [ta je seksualna orijentacija?

Seksualna orijentacija podrazumijeva emocionalnu, seksualnu ili nagonsku privla~nost izraènu prema osobama istog, oba ili suprotnog spola. Ovaj dio seksualnosti se lako razlikuje od njenih drugih komponenti, a to su; biolo{ki seks, spolni identitet (osje}aj za biti mu{karac ili biti èna) i rodne uloge (ve} unaprijed odre|ene norme mu{kog i ènskog pona{anja). Seksualna orijentacija ide od isklju~ive homoseksualnosti do isklju~ive heteroseksualnosti, a uklju~uje i razli~ite forme biseksualnosti. Razli~ita je od seksualnog pona{anja, jer se odnosi na osje}anja i na~in na koji je koncipirana neka li~nost. Ljudi mogu i ne moraju da izraze svoju seksualnu orijentaciju u svom pona{anju.

136

poglavlje 4

tematske cjeline

6.2 [ta utiê na prihvatanje odre\ene seksualne orijentacije?

Postoje razli~ite teorije koje se ti~u ~ovjekove seksualne orijentacije. Ve}ina nau~nika danas se slaè da je u stvari rije~ o sloènoj interakciji kognitivnih, biolo{kih i faktora sredine. Kod ve}ine ljudi seksualna orijentacija se oblikuje u ranoj dobi. Tako|er, u posljednje vrijeme postoji sve vi{e i vi{e razloga koji ukazuju na to da biologija, uklju~uju}i genetiku i hormonalne faktore, ima veliku ulogu u formiranju seksualne orijentacije.

U svakom slu~aju, neophodno je re}i da postoji mnogo razloga za prihvatanje odre|ene seksualne orijentacije, a oni se mijenjaju od ~ovjeka do ~ovjeka.

6.3 da li je seksualna orijentacija izbor?

Ne. Ljudi ne mogu da biraju da li }e biti homoseksualci, biseksualci ili heteroseksualci. Seksualna orijentacija pojavljuje se kod ve}ine ljudi u ranoj adolescenciji bez prethodnog seksualnog iskustva. Iako moèmo da biramo da li da reagujemo u skladu sa na{im osje}anjima, neki psiholozi smatraju da seksualna orijentacija nije svjestan izbor koji se moè promijeniti.

6.4 da li odlazak terapeutu mo@e promijeniti neîju seksualnu orijentaciju?

Ne. Iako ve}ina homoseksualaca ìvi uspje{ne i sre}ne ìvote, neki sa druge strane èle da promijene svoju orijentaciju terapijom. Ponekad je razlog pritisak koji vr{i porodica ili vjerska zajednica. Opet, ~injeni~no je stanje da homoseksualizam nije bolest. Ono ne podrazumijeva lije~enje i nije promjenljivo.

Treba imati na umu da ljudi homoseksualne i biseksualne orijentacije odlaskom kod terapeuta mo`da i ne èle da se promijene u tom smislu. Postoji mogu}nost da im je takva profesionalna pomo} potrebna prilikom procesa izja{njavanja ili plana za prevazilaènje predrasuda. Ve}ina pak, èli da rije{i probleme koji mu~e sve ljude bilo koje seksualne orijentacije.

6.5 postoji tzv. “terapija preobra]enja”?

Neki psihijatri skloni su da upotrebljavaju metodu nazvanu “terapija preobra}enja”. Njihove tvrdnje baziraju se na izvje{tajima o uspjehu promjene orijentacije odre|enih klijenata iz homoseksualne u heteroseksualnu. S druge strane, ograni~enost ovakvih izvje{taja njihova je slaba ta~ka. Npr. mnoge poti~u od organizacija ~ija se ideolo{ka perspektiva zasniva na radikalnom odbacivanju homoseksualizma. Dalje, lo{a dokumentovanost je svakako jo{ jedan razlog koji ne ide u prilog prihvatanju rezultata ovakvih terapija “zdravo za gotovo”.

Ameri~ka psiholo{ka asocijacija je zabrinuta zbog mogu}eg lo{eg uticaja ove metodologije na pacijente. Predstavni{tvo asocijacije je 1997. godine donijelo odluku po kojoj se u lije~enju zauzima stav protivan homofobiji i nagla{ava klijentovo pravo na nepristrasnost prilikom seansi. Svaka osoba koja u|e u terapeutski program ima pravo da o~ekuje da }e se takva terapija de{avati u profesionalno neutralnom i nepristrasnom okruènju.

137

poglavlje 4


6.6 da li je homoseksualnost mentalni poreme]aj ili emocionalni problem?

Ne. Psiholozi, psihijatri i ostali koji brinu o mentalnom zdravlju slaù se da homoseksualnost nije bolest, mentalni poreme}aj ili emocionalni problem. Vi{e od 35 godina dobro koncipiranog i objektivnog nau~nog istraìvanja je pokazalo da homoseksualnost sama po sebi nije povezana sa mentalnim poreme}ajima, emocionalnim ili socijalnim problemima. Ako je ikada posmatrana kao bilo {ta od navedenog, to se de{avalo zbog pristrasnih informacija sa kojima se raspolagalo, a koje su se ticale samo onih ljudi koji su posje}ivali terapeute. Kada su se u obzir uzeli svi ostali, ideja da je homoseksualnost mentalni poreme}aj brzo je odba~ena.

Ameri~ka psihijatrijska asocijacija je 1937. godine potvrdila zna~aj novih, bolje koncipiranih istraìvanja i uklonila homoseksualnost iz zvani~nog priru~nika za mentalne i emocionalne poreme}aje. Dvije godine kasnije, Ameri~ka psiholo{ka asocijacija donijela je odluku i podràla uklonjenje. Ve} vi{e od 25 godina s ciljem pomo}i, obje asocijacije aktivirale su sve profesionalce koji se bave mentalnim zdravljem da pomognu da se asocijacija izme|u homoseksualne orijentacije i mentalnih poreme}aja raskine.

6.7 za[to homo i biseksualci govore o svojoj seksualnoj orijentaciji?

Za mentalno zdravlje jako je bitno da se podijeli dio sebe. U stvari, otkriveno je da je proces razvoja identiteta homoseksualaca i biseksualaca veoma zna~ajan za psiholo{ko prilago|avanje- {to je pozitivniji identitet, bolje je ne~ije mentalno zdravlje i ve}e samopouzdanje.

6.8 za[to je proces otkrivanja te@ak za neke ljude?

êsto je razlog strah, postoji osje}aj razli~itosti, otu|enosti i samo}e kada se otkrije da je seksualna orijentacija druga~ija nego kod ve}ine i da odudara od nekih dru{tvenih normi. Ovo posebno vaì za ljude koji svoje razli~itosti u tom pogledu postaju svjesni kao djeca ili adolescenti, {to nije neuobi~ajeno. Onda, zavisno od njihove porodice i okruènja, postoji mogu}nost da }e morati da se bore sa predrasudama i dezinformacijama u vezi sa homoseksualno{}u. Djeca posebno mogu da budu ranjiva na pogubna dejstva stereotipa i pristrasnosti. Tako|er, mora se uzeti u obzir strah da }e biti odba~eni od svoje porodice, prijatelja, saradnika i vjerskih institucija. Neki homoseksualci moraju da brinu o gubitku posla ili nasilju u {koli ukoliko se dogodi da se za njihovu orijentaciju sazna ili zna. Naàlost, homoseksualci i biseksualci su u ve}em riziku od psihofizi~kog nasilja nego ljudi koji su heteroseksualni.

Studije ra|ene u Kaliforniji sredinom devedesetih pokazale su da je pribli`no jedna petina lezbijki i vi{e od jedne ~etvrtine gej mu{karaca pokrivenih studijom bila `rtva zlo~ina iz mr`nje, a koja je proistekla upravo zbog njihove orijentacije. U jednoj drugoj kalifornijskoj studiji, koja je obuhvatala pribli`no 500 odraslih osoba, polovina mu{karaca u~esnika priznala je da u njima postoji neka vrsta anti-gej agresije, po~ev{i od nazivanja razli~itim pogrdnim imenima, do psihi~kog nasilja.

138

poglavlje 4

tematske cjeline

6.9 kako prevazi]i diskriminaciju prema homoseksualcima i biseksualcima?

Istraìvanja su do{la do zaklju~ka da ljudi koji imaju najpozitivniji stav prema homomosekualcima i biseksualcima su upravo oni koji kaù da poznaju dobro jednog ili vi{e homoseksualaca ili biseksualaca-~esto kao prijatelja ili kolegu. Zbog toga, psiholozi vjeruju da se negativni stav prema ovoj grupi ne bazira na stvarnom iskustvu, ve} na stereotipima i predrasudama.

6.10 za[to je bitno bolje edukovati dru[tvo o pitanju homoseksualnosti?

Edukacija svih ljudi o seksualnoj orijantaciji i homoseksualnosti bi svakako doprinijela smanjenju anti-gej raspoloènja. Ta~ne informacije su posebno va`ne mladim ljudima koji tek otrivaju i poku{avaju da razumiju svoju seksualnost, bilo da se radi o hetero, homo ili biseksualnosti. Pri tom, strah da }e zbog tih informacija vi{e ljudi biti gej nema osnove - sigurno je da rije~i ne mogu u tom smislu puno da u~ine.

6.11 da li su svi homo i biseksualci hiv pozitivni?

Ne. U ovom slu~aju radi se o naj~e{}e pominjanom mitu. U stvari, rizik kojem se izlaù ljudi u tom smislu prvenstveno zavisi od njihovog pona{anja, a ne seksualne orijentacije. Ono {to treba zapamtiti kad je HIV/AIDS u pitanju je da se infekcija moè sprije~iti i to posebno putem upra`njavanja sigurnog seksa.

6.12 [ta su to: homofobija, heteroseksizam i seksualne predrasude?

Ljudi homoseksualne ili biseksualne orijentacije dugo su stigmatizovani (ìgosani). Ja~anjem gej politi~kog pokreta u kasnim 60- im, homoseksualizam, koji je okarakterisan kao nemoralan, kriminalan i bolestan, po~eo je da se sve vi{e posmatra. Kada je 1973. godine Ameri~ka psihijatrijska asocijacija okarakterisala ovu orijentaciju kao psihijatrijsku dijagnozu, pitanje zbog ~ega neki heteroseksualci gaje jako negativne osje}aje prema homoseksualcima po~elo je ozbiljno da se razmatra sa nau~ne ta~ke gledi{ta.

6.13 homofobija

Dru{tveno razmi{ljanje o seksualnoj orijentaciji kristalizovano je u terminu homofobija, koji je psiholog heteroseksualac George Weinberg prvi put upotrijebio kasnih 60-ih. Weinberg je ovaj termin iskoristio kako bi okarakterisao uàsavanje heteroseksualaca kada se na|u u neposrednoj blizini homoseksualca, kao i samoprezir koji neki homoseksualci osje}aju. U {tampanoj verziji, rije~ se po prvi put pojavila 1969. godine, da bi dodatno bila nadugo komentarisana u Weinbergovoj knjizi iz 1972- e, “Society and the Healthy Homosexual”. Neke od definicija homofobije su “averzija od gej ili homoseksualnih ljudi njihovih stilova ìvota ili kulture” i “pona{anje ili ~in baziran na ovoj averziji”. Neki, pak, s druge strane, defini{u homofobiju kao iracionalan strah od homoseksualizma.

139

poglavlje 4


6.14 heteroseksizam

Negdje u istom periodu, termin heteroseksizam se po~eo upotebljavati analogno seksizmu ili rasizmu, opisuju}i ideologiju koja odbacuje, opanjkava i stigmatizuje svako neheteroseksualno pona{anje, identitet, odnose ili zajednicu. Koriste}i termin heteroseksizam osvijetljava se paralela izme|u antigej osje}aja i drugih vrsta predrasuda kao {to su rasizam, antisemitizam i seksizam. Heteroseksizam je jako prisutan u dru{tvenim obi~ajima i institucijama. Funkcioni{e kao dvojni proces, a koji se sastoji iz nevidljivosti i napada. Homoseksualnost uglavnom ostaje nevidljiva. Kada homoseksualci postanu vidljivi, oni su predmet napada dru{tva. Primjeri heteroseksizma u SAD-u uklju~uju konstantnu zabranu lezbo ili gej vojnih lica, {iroko rasprostranjen nedostatak pravne za{tite od antigej diskriminacije u zapo{ljavanju, stambenim pitanjima i uslugama, mr`nju prema angaòvanim lezbo ili gej vezama, skoro dramatizovanim usvajanjem federalnih i dràvnih zakona protiv braka izme|u pripadnika istog spola.

Kori{tenje ovih dviju rije~i nije ujedna~eno, homofobija je ta koja se ~e{}e koristi da bi se objasnili individualni antigej stavovi i pona{anja, dok se heteroseksizam odnosi na ideologiju na dru{tvenom nivou, kao i institucionalizovanu opresiju neheteroseksualnih ljudi.

6.15 ograniênja

Kako bi se privukla i pa`nja ljudi, ali i nau~na na antigej raspoloènje, stvaranje ovih termina je predstavljalo prekretnicu. Me|utim, oni imaju zna~ajna ograni~enja.

Oni koji su ih kriti~ki posmatrali ustanovili su da je homofobija problemati~na zbog najmanje dva razloga. Kao prvo, empirijska istraìvanja ne ukazuju na to da heteroseksualno anti gej pona{anje moè da se okarakteri{e kao fobija u klini~kom smislu. I zaista, ograni~en broj podataka sugeri{e da se kod mnogih heteroseksualaca koji izraàvaju neprijateljstvo prema gej mu{karcima i ènama ne manifestuju psiholo{ke reakcije kao kod drugih fobija. Drugo, kori{tenje rije~i homofobija podrazumijeva da je antigej predrasuda individualni, klini~ki entitet prije nego socijalni fenomen ukorijenjen u kulturnim ideologijama i odnosima izme|u grupa. [tavi{e, fobija se obi~no doìvljava kao disfunkcionalna i neprijatna. Antigej prerasuda je, s druge strane, ~esto jako funkcionalna za heteroseksualce koji je izraàvaju. Kako su antigej stavovi od ’80- ih postali u sve ve}oj mjeri glavni u konzervativnim i religioznim ideologijama, pomenuta ograni~enja su postala jo{ vi{e problemati~na. Me|utim, heteroseksizam sa svojim istorijski maksimalnim fokusom na kulturne ideologije prije nego individualne stavove, nije zadovoljavaju}a zamjena za homofobiju.

6.16 seksualne predrasude

Nau~na istraìvanja o psihologiji antigej pona{anja dobi}e novi termin. [iroko posmatrano, seksualne predarasude se ti~u svih negativnih stavova baziranih na seksualnoj orijentaciji bez obzira da li su u pitanju homoseksualci, biseksualci ili heteroseksualci. Uzimaju}i u obzir trenutnu socijalnu konstalaciju seksualnosti, te predrasude se skoro uvijek odnose na ljude koji su homoseksualci, tj. odre|uju se kao gej, lezbo ili bi. Kao i ostali tipovi predrasuda, seksualne predrasude imaju tri osnovne karateristike;

140

poglavlje 4

tematske cjeline

l To je stav (procjena ili sud),

l Upu}eno je na neku grupu i njene ~lanove,

l Negativne su i uklju~uju neprijateljstvo ili nesimpatije.

Koncipiranje negativnih stavova heteroseksualaca prema homoseksualcima i biseksualcima kao seksualnih predrasuda, a ne kao homofobije, ima vi{e prednosti. Kao prvo, seksualna predrasuda je opisni termin. Za razliku od homofobije, ne podrazumijeva apriori pretpostavke o porijeklu, dinamici i motivima koji leè u biti antigej pona{anja. Drugo, termin eksplicitno povezuje studiju o antigej neprijateljstvu sa bogatom tradicijom dru{tveno-psiholo{kih studija o predrasudama. Tre}e, kori{tenje konstrukcije seksualna predrasuda ne podrazumijeva tvrdnje da su antigej stavovi nasljedno iracionalni i zli.

(poglavlje seksualne orijentacije je preuzeto sa web stranice organizacije juventas/crna gora)

141

poglavlje 5

najva@niji problemi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava

142

poglavlje 5


razumijevanje problema

Ljudi koji kreiraju smjernice i programe trebaju razumjeti sva bitna pitanja - kako teoretska tako i prakti~na - kada ostvaruju programe za vr{nja~ku edukaciju koji promovi{u seksualno i reproduktivno zdravlje. U ovoj sekciji, istraì}emo jedan broj ovih problema, uklju~uju}i;

l pristup

l ljudska prava

l reproduktivna prava

l seksualna prava

l koncepte seksa i seksualnosti

l diskriminaciju i stigmu

l religiju

l spol

l kulturu

l rizik

l ohrabrivanje

l vlastiti razvoj

l vje{tine pona{anja.

pristup

definicija; putevi ili ciljevi ili na~ini pristupa; stanje dozvoljenog pristupanja: pravo ili privilegija da ne~emu pri|ete, da ne{to dosegnete, u|ete ili ne{to iskoristite: odre|ivanje programa koji su napravljeni od javnosti i za {iru javnost i njihovo stavljanje na raspolaganje.

Na polju SRZP, pristup se defini{e kao;

“Snabdijevanje informacijama i obrazovanjem o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, pravima i slu`bama svih ljudi bez obzira na godine, spol, bra~ni status, mogu}nost pla}anja, etni~ko porijeklo, politi~ka ubje|enja i religijsku pripadnost, invaliditet, seksualnu orijentaciju ili neki drugi faktor koji moè da u~ini individuu objektom diskriminacije”

ippf strate{ki plan evropske mreè 2004-2008.

Mladi ljudi nemaju pristupa informacijama i obrazovanju ako porodica, obrazovne ustanove i civilno dru{tvo ne obezbje|uju sredstva za to.

143

poglavlje 5


posljedice nedostupnih slu@bi

“Mnogi adolescenti (momci i djevojke, u braku ili ne) mogu i uglavnom postaju seksualno aktivni prije 20-te godine, ali generalno nedostaje pristupa slu`bama koje nude brigu o kontraceptivnim sredstvima, prevenciji i brizi o seksualno prenosivim infekcijama, trudno}i i savjetovanju. Za mnoge mlade ljude po~etak radnog vremena ili lokacija slu`bi je ono {to ih ~ini nedostupnim, ili su pak usluge preskupe. Mnoge zdravstvene ustanove zahtijevaju saglasnost roditelja ili bra~nih drugova, ili im moè biti zabranjeno zakonom da pruàju usluge adolescentima. Uz to, pomalo osu|uju}i stav zdravstvenih radnika nekad obeshrabruje adolescente da traè savjete i tretman u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem.”

szo, odjeljenje zdravlja i razvoja djece i adolescenata

pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju zasnovan na pravima

univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, ^lan 1

“svi ljudi se ra|aju slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima.”

Svakoj osobi su garantovana ljudska prava, bez obzira na boju koè, rasu, spol, godine, seksualnu orijentaciju, religiju ili politi~ko opredjeljenje. Seksualna i reproduktivna prava su sastavni dio ljudskih prava, {to zna~i da bi svaka osoba trebala da ìvi ispunjen i nenametnut seksualni ìvot, oslobo|en rizika.

reproduktivna prava

“Reproduktivna prava obuhvataju neka ljudska prava koja su ve} priznata u mnogim nacionalnim zakonodavstvima, me|unarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim koncenzusnim dokumentima. Ova prava po~ivaju na priznanju osnovnih prava svih osoba i parova da slobodno i odgovorno odaberu broj, razmak i vrijeme ra|anja djece i da posjeduju informacije i na~ine da to urade”.

un, program akcije usvojene na me|unarodnoj konferenciji o stanovni{tvu i razvoju, kairo, 5-13 septembar 1994, paragraf 7.3

prava osobe na izbor

Seksualna prava su prava u vezi sa seksualno{}u. Seksualna prava moraju da osiguraju seksualnu autonomiju ili druga~ije re~eno, prava da osobe odlu~e da li }e, kada, kako ili s kim imati seksualne odnose.

Ovo zna~i da ène, mu{karci i mladi ljudi imaju prava da odbiju seks i da njihov tjelesni integritet mora biti po{tovan.

Vizija, vrijednosti i misija IPPF Evropske Mreè oslikava samu sr` vjerovanja da zdravlje i izbor o seksualnom i reproduktivnom ìvotu jesu ljudska prava svake osobe.

144

poglavlje 5


inicijative mladih

Ovi principi se tako|r,e mogu primijeniti na mlade ljude i vo|e putem njihovog angaòvanja i rada na promociji i napredovanju seksualnih i reproduktivnih prava mladih ljudi. Ovo angaòvanje je inspirisalo niz inicijativa mladih.

Npr; Mladi volonteri su u junu 2001. godine razvili, rade}i sa IPPF EN, dokument sa politikom o seksualnim i reproduktivnim pravima mladih ljudi. U njemu se priznaje da, iako nemaju svi mladi ljudi seksualne odnose, najve}i broj mladih ljudi jeste seksualno aktivno i imaju ista seksualna i reproduktivna prava kao i odrasli. Ova prava uklju~uju informacije i pristup slu`bama, koje im omogu}uju da iskuse svoju seksualnost bezbjedno i sa povjerenjem.

Ovo ne zna~i da prava roditelja maloljetnika nisu priznata ili uzeta u obzir. U programima, djeci mora biti dato ‘bezbjedno’ okruènje za njihove li~ne diskusije, ~ak i kad se radi o njihovim roditeljima.

Mladi ljudi treba da imaju pristupa seksualnim i reproduktivnim slu`bama u vezi sa njihovim;

l zdravljem - da bi ~uvali svoje seksualno zdravlje putem pristupa slu`bama koje imaju razumijevanja

l izborom - da bi imali pristup ta~nim informacijama i obrazovanju kako bi pravili slobodne i odgovorne izbore

l pravima - da bi osigurali prava da uìvaju u svojoj seksualnosti i vezama

pomo] drugim mladim ljudima

“Osje}am se jako sretno {to sam otkrio kako je biti zadovoljan svojom seksualno{}u, uprkos lo{em seksualnom obrazovanju koje sam dobio dok sam odrastao. Sada èlim da budem aktivno uklju~en u pomaganje drugim mladim ljudima da izbjegnu te{ko}e i iskuse to zadovoljstvo.”

volonter, 23, ‘neka se desi … desi sad!’, evropska strate{ka radna grupa, 1995.

pravni okvir

oru|e za propagiranje srz-a

“U svakoj zemlji postoji mnogo raznih zakona, politika i praksi postoji, koji uti~u na seksualno i reproduktivno zdravlje i prava. Mogu se odnositi na sakupljanje informacija i edukaciju vezanu za SRZ i/ili regulisanje pristupa planiranju porodice i drugim osnovnim reproduktivnim i seksualnim zdravstvenim slu`bama. Naàlost, ovi zakoni, politike ili prakse ~esto ometaju, ograni~avaju ili zabranjuju uìvanje u SRZ i pravima. Neuspjeh vlade da djeluje na odre|eni problem moè tako|er, negirati ova prava, ili imati suprotni efekat na uìvanje ovih prava. U svakom slu~aju, restrikcija seksualnih i reproduktivnih prava dovodi, u me|unarodnom pravu, do nasilja nad ljudskim pravima, ako je vlada potpisala sporazum koji priznaje ta prava.”

145

poglavlje 5


Organizacije i profesionalci koji rade u seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim slu`bama treba da razumiju svoje nacionalno zakonodavstvo o pitanjima seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih prava, jer to moè suziti polje njihovog rada. Kada postanu svjesni pravnog okvira u kome se nalaze organizacije mogu da planiraju strategije i programe i smatraju vlade odgovornim za obaveze koje su prihvatile.

koncepti seksa i seksualnosti

Definicija, jezik i norme povezane sa seksualno{}u treba da budu stavljene u kontekst kulture, jer seksualnost moè biti specifi~na u svakoj kulturi. Dok zna~enje koje pripisujemo definicijama u ovoj sekciji moè da se razlikuje od kulture do kulture, i tako|er me|u zajednicama, va`no je da priznamo da kultura nije ‘data’ ve} da je dinami~an proces koji se razvija. Svaki vid nasilja, diskriminacija, stigmatizacija ili prinuda u~injena u ime kulture i tradicije, ne moè biti opravdana. Ove akcije su bile i bi}e ispitivane u svakom planu razvoja zasnovanom na pravima. Ovo je posebno zna~ajno na polju seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

seks

U kontekstu seksualnog i reproduktivnog zdravlja seks se defini{e kao biolo{ki status individue - mu{ki ili ènski.5

Izraz ‘seks’ moè, tako|er, imati sljede}a zna~enja;

l seksualna potreba ili instinkt koja se manifestuje u odre|enom pona{anju

l seksualni odnos

l genitalije.

seksualni identitet

Seksualni identitet je ne~ija svijest o sebi kao seksualnom bi}u, uklju~uju}i spolni identitet i seksualnu orijentaciju.

Spolni identitet se odnosi na unutra{nji osje}aj osobe o tome da li je mu{ko ili ènsko.

Seksualna orijentacija se odnosi na erotsku, romanti~nu i nje`nu privla~nost i osje}anja prema osobama suprotnog spola, istog spola ili oba spola.

Nau~no govore}i, seksualni identitet je sastavni dio ljudske seksualnosti, koji je prirodan dio ljudskog razvoja u svakoj fazi ìvota i ima fizi~ke, psiholo{ke i socijalne komponente.6

5 SIECUS, uspostavljanje veze: seksualnost i reproduktivno zdravlje - Definicije seksualno povezane zdravstvene terminologije

6 WHO i SIECUS definicija

146

poglavlje 5


Programi za seksualno i reproduktivno zdravlje trebaju da budu razumljivi i holisti~ni. Oni, tako|er, moraju da prihvate razli~itost ljudskog seksualnog stanja da bi pomogli prekidanje stigmatizacije, diskriminacije i dru{tvenog isklju~ivanja.

seksualnost

Ljudska seksualnost je prirodan dio ljudskog razvoja u svakoj fazi ìvota i uklju~uje fizi~ke, psiholo{ke i socijalne komponente.7

Seksualno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup ljudskoj seksualnosti i esencijalan je dio seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Ono je integracija somatskih (fizi~kih), emocionalnih, intelektualnih i socijalnih aspekata osobe na na~in koji oboga}uje i pobolj{ava li~nost, komunikaciju, ljubav i me|uljudske odnose.8

Ljudi koji planiraju i rade na obrazovanju vr{njaka treba da znaju {ta ovi termini zna~e u njihovim zajednicama, jezicima i kulturama. Jasno razumijevanje kako mladi ljudi i odrasli doìvljavaju seks i seksualnost moè dovesti do saznanja o praksama koje uti~u na uìvanje u ispunjenom, sigurnom i odgovornom seksualnom ìvotu.

seksualne orijentacije

Seksualna orijentacija podrazumijeva emocionalnu, seksualnu ili nagonsku privla~nost izraènu prema osobama istog (homoseksualnost), oba(biseksualnost) ili suprotnog spola (heteroseksualnost). Ovaj dio seksualnosti se lako razlikuje od njenih drugih komponenti, a to su; biolo{ki seks, spolni identitet (osje}aj za biti mu{karac ili biti èna) i rodne uloge (ve} unaprijed odre|ene norme mu{kog i ènskog pona{anja).

Seksualna orijentacija ide od isklju~ive homoseksualnosti do isklju~ive heteroseksualnosti, a uklju~uje i razli~ite forme biseksualnosti. Razli~ita je od seksualnog pona{anja, jer se odnosi na osje}anja i na~in na koji je koncipirana neka li~nost. Ljudi mogu i ne moraju da izraze svoju seksualnu orijentaciju u svom pona{anju.

Vi{e informacija u poglavlju tematske cjeline - Seksualne orijentacije.

socijalna pitanja

diskriminacija

Rije~ ‘diskriminisati’ se odnosi na vi|enje i primje}ivanje razlika me|u stvarima. U socijalnom kontekstu, ‘diskriminacija’ se ~esto odnosi na vremena kad su ljudi bili tretirani nepovoljno zbog svoje razli~itosti.

7 WHO i SIECUS definicija

8 WHO - definicije i pokazatelji porodi~nog planiranja, njega majke i djeteta i reproduktivno zdravlje kori{teno u WHO za Evropu

147

poglavlje 5


Postupanje prema nekim ljudima bolje nego prema drugima zbog rase, etni~kog porijekla, religije, spola ili seksualne orijentacije je, tako|er, oblik diskriminacije. Kao vr{nja~ki edukatori, na{ je posao da poku{amo da se pobrinemo da svaka osoba bude tretirana sa jednakim po{tovanjem i ima jednake mogu}nosti. Mi, tako|er, nastojimo da nau~imo i edukujemo bez diskriminacije.

stigma

‘Stigma’ je re~ koja se koristi da ozna~i stid ili sram.

Ljudi u odre|enim grupama se nekad smatraju sramotnim od strane dru{tva u kome ìve. Kada se to desi, kaèmo da su oni ‘stigmatizirani’. Primjer je kad ljudi odlu~e da su odre|eni ìvotni stil ili karakteristike sramotne na neki na~in ili nisu po{tovani u njihovoj kulturi ili dru{tvu. Oni tada zauzimaju osu|iva~ki stav da bi stigmatizirali ljude koji imaju te navodno ‘sramne’ karakteristike.

Te karakteristike se nekad odre|uju po pona{anju, koje moè biti ne{to {to stigmatizirani ljudi ne mogu da kontroli{u.

înjenica je ...

Ljudi koji ìve sa HIV/AIDS-om mogu doìvjeti stigmatizaciju, bez obzira kako su dobili infekciju.

religija

Religija je obi~no sistem vjerovanja zasnovan na natprirodnom bi}u koje ima kontrolu, ili Bogu. Postoji mnogo religija na svijetu, baziranih na razli~itim vrstama vjerovanja i sistemima oboàvanja koji pokazuju posve}ivanje svom bogu ili bogovima.

Hri{}anstvo, islam, judeizam, hinduizam i budizam su najprostranjenije religije koje se praktikuju {irom svijeta i svaka ima razli~ite sekte, tipove ili pokrete.

Postoji velika razlika u na~inu na koji ljudi posmatraju, interpretiraju i prate pravila ili zakone svojih religija. Ova pravila i zakoni mogu da odrede stilove ìvota, koje ~esto povezujemo sa seksualnim i repreduktivnim zdravljem i pravima.

primjeri uticaja religije na srzp

l Seksualni odnosi prije braka su zabranjeni u mnogim religijama.

l U nekim religijama seksualni odnos me|u osobama istog spola je zabranjen.

Ono {to je zajedni~ko za vi{e religija je da neki zakoni i pravila imaju prednost nad drugima. Na primjer, obaveza da se sa~uva ìvot je va`nija nego dosljednost drugim zakonima.

ono {to treba da znamo

Vr{nja~ki edukatori treba da razumiju osnovna pravila religija stejkholdera sa kojima radimo. Ovo }e nam re}i {ta je va`no u vezi sa SRZP u tim grupama.

148

poglavlje 5


Ako su obu~eni od dobro informisanih ljudi, vr{nja~ki edukatori, tako|er, mogu saznati gdje religija opravdava otvorenu komunikaciju i moè da nau~i prakse redukcije rizika i {tete.

spol

Rije~ ‘spol’ se koristi da klasifikuje osobe ili kao mu{ke ili ènske.

spolni identitet

‘Spolni identitet’ je na~in na koji se ljudi identifikuju i koji je dio njihovih li~nih osje}anja i procjene ko oni zaista jesu.

uloge spolova

U okviru kultura postoje ‘uloge spolova’ koje se smatraju da su tipi~no mu{kim ili tipi~no ènskim. Atributi koje smatramo tipi~nim za mu{ku ili ènsku ulogu mogu biti jasno razli~iti unutar mnogih kultura ili zajedni~ki u drugima.

Primjeri sterotipnih uloga koje su tradicionalno podràne;

l Mu{karac - agresivan, dominantan, sportski tip, zara|uje novac

l @ena - osje}ajna, pokorna (mu{karcu), vodi brigu o djeci

Kako se dru{tva razvijaju, striktne uloge spolova blijede. U periodima tranzicije ovo moè da stvori napetost u pogledu uloga spolova, pa postoje programi dizajnirani prema problemima promijenjenih uloga spolova.

Razumijevanje uloga spolova, tranzicije i promjena je veoma va`no u edukaciji vr{njaka. Diskriminacija koja se zasniva na ovim ulogama, u ime tradicije, ~esto vodi nesigurnim socijalnim i seksualnim aktivnostima, osjetljivosti, posebno za djevojke i ène. Vr{nja~ki edukatori treba da nau~e kako da podrè spolni identitet, ali tako|er i da prepoznaju gdje ljudi mogu biti ranjiviji na diskriminaciju i zloupotrebu prava.

kultura

Postoji niz razli~itih definicija kulture, a obim pojma kulture danas je pro{iren na obrasce djelovanja, pona{anja i vjerovanja pojedinaca, dru{tvenih grupa i dru{tva u cjelini. Jednostavno re~eno, svaka ljudska i dru{tvena grupa ima svoju kulturu.9

Sa antropolo{kog stajali{ta, pod pojmom kultura podrazumijeva se na~in ìvota odre|enog naroda koji ìvi na jednom mjestu. Ta se kultura moè vidjeti u njegovoj umjetnosti, njegovom dru{tvenom sistemu, njegovim obi~ajima i navikama, njegovoj religiji.10

9 D. Kokovi}, pukotine kulture, Novi Sad, 2005, str. 15

10 T.S.Eliot, Notes Towards the Definition of Culture

149

poglavlje 5


‘Kultura’ se odnosi na obi~aje i dostignu}a odre|enih civilizacija. Obi~aji se vremenom mijenjaju. Neki mogu biti dio tradicionalnije kulture, a drugi dio modernije ili prilago|enije kulture.

U mnogim kulturama spolno iskustvo vodi veoma razli~itim o~ekivanjima i veoma razli~itim shvatanjima prava. Ve}a prava èna su jedna od promjena koje se danas odigravaju u mnogim kulturama i ima mnogo uticaja na oba spola. Po{to ‘nijedan ~ovjek nije ostrvo’, pregovori i razumni sporazumi izme|u mu{karaca i èna su vaàn dio dru{tva i razvoja.

[ta treba da znam

Da bi bili dobri vr{nja~ki edukatori, treba da razumijemo kulturu u kojoj radimo. Ovo }e nam pokazati snage i slabosti unutar kulturnih normi ili o~ekivanja.

Na primjer, u pro{losti od ène se nije o~ekivalo da govori otvoreno o seksu ili upotrebi kontracepcije. Vr{nja~ki edukator moè da pomogne borbu protiv ovog problema ili da pokaè kako kulturne norme mogu biti izazvane i promijenjene kada uti~u na li~na prava. Prijetnje seksualnom i reproduktivnom zdravlju, kao {to je HIV/AIDS, ostale seksualno prenosive infekcije ili spolno zasnovano nasilje bi se, tako|er, ozna~ili kao razlozi za promjene.

rizik

‘Rizik’ se koristi da ozna~i situaciju koja moè da vodi gubitku, povredi ili opasnosti u nekom obliku.

Postoji vi{e od jedne vrste rizika. On ne mora biti fizi~ki, kao rizik od infekcije (kao od SPB ili HIV-a), ili fizi~ke povrede (kao slomljen ud). Neki rizici su psiholo{ki, na primjer, kada osoba uradi ne{to ili doìvi iskustvo koje vodi riziku psiholo{ke povrede ili ‘traume’.

kako vr{nja~ka edukacija moè pomo}i

Vr{nja~ki edukatori u~e ciljnu populaciju tehnikama ‘redukcije rizika’ demonstriraju}i, na primjer, pravilnu upotrebu kondoma, kao jedinog kontracepcijskog sredstva koje {titi i od spolno prenosivih infekcija.

ohrabrivanje

Izraz ‘ohrabriti’ zna~i dati osje}aj mo}i ili autoriteta osobi ili grupi.

Vr{nja~ka edukacija ~esto ‘ohrabruje’ mlade ljude ili druge osjetljive grupe da preuzmu vi{e autoriteta nad svojim zdravljem i stilom ìvota. êsto je pitanje kako da u~inimo mlade ljude svjesnim da oni mogu pomo}i jedni drugima da nau~e, umjesto ostaviti ih tradicionalnijim sistemima gde su autoritativne figure, kao {to su {kolski nastavnici, roditelji i doktori, odgovorne za u~enje.

150

poglavlje 5


seksualno pona[anje i praksa

Seksualno pona{anje i praksa su seksualne aktivnosti u kojima ljudi u~estvuju i koji variraju od samostimulacije ili masturbacije do fizi~kog kontakta sa drugima.

Seksualno pona{anje moè uklju~iti stimulaciju dijelova tijela i odnos raznih vrsta, uklju~uju}i oralni, analni i penisno/vaginalni. Seksualno pona{anje je ~esto izraz ne~ije seksualnosti, uklju~uju}i seksualni nagon i privla~nost. Pona{anja i prakse su odre|eni ili izazvani kompleksnom grupom biolo{kih, psiholo{kih, socijalnih i faktora okruènja.

Neki ljudi imaju manje izbora za seksualne aktivnosti, zbog ìvotnih okolnosti, uklju~uju}i kulturna o~ekivanja i norme. Ne biti svjestan izbora u vezi sa seksualnim aktivnostima ~esto vodi ve}oj ugroènosti.

[ta treba da znamo

Kao vr{nja~ki edukatori moèmo biti efikasniji kad razumijemo na~in na koji su primarni stejkholderi ugroèni. Ako se fokusiramo samo na opasnosti i prijetnje povezane sa seksom, moèmo postati nedovoljno ‘seks-pozitivni’.

Biti seks-pozitivan zna~i prenositi poruku da, na pogodan, zdrav na~in i u pravo vrijeme u na{im ìvotima seks moè biti divan izraz i aspekt ljudskosti. Moèmo nau~iti da budemo seks-pozitivni, a kvalitetan program seksualnog obrazovanja je dobar na~in da to zapo~nemo.

zapamti …

budi seks-pozitivan.

mladi ljudi i seksualnost

samorazvoj

Treba vremena da bi osoba shvatila i upoznala sebe kao seksualno bi}e. U~enjem {ta je nama li~no va`no i kako da to najbolje izrazimo, moèmo postati efikasni vr{njaci predava~i. Mnogi ljudi prolaze kroz period koji traje mjesecima ili godinama (obi~no tokom adolescencije) kada se preispituju ko su zaista, koji je njihov seksualni identitet i orijentacija, kako se mogu izraziti kao seksualna bi}a i {ta ih vodi i privla~i. Vr{nja~ki edukator koji je pogledao unutar svog srca i uma i ne osu|uje druge je najkvalifikovaniji da pomaè mladim ljudima u njihovoj potrazi da razumiju svoj put do zrelosti.

Razumijevanje sebe moè biti zastra{uju}i i teàk proces. Ako, na primjer, osoba ìvi u kulturi koja strogo diskrimini{e i stigmatizuje ljude koji su homoseksualni, moè joj biti te{ko priznati i prihvatiti da njega ili nju privla~e pripadnici istog spola.

Dobar vr{nja~ki edukator, kakva god da je njegova ili njena seksualna orijentacija, bi}e sposoban da podu~ava na na~in koji dozvoljava ljudima da se osjete sigurnim da budu ono {to jesu.

151

poglavlje 5


vje[tine pona[anja

Da bi imala najbolje {anse da odraste sa optimalnim seksualnim i reproduktivnim zdravljem osoba treba da posjeduje niz vje{tina.

l On ili ona treba da posjeduje sposobnost da donosi zdrave odluke o seksualnosti i vezama.

l Vje{tine pregovaranja su, tako|er, va`ne u ovoj oblasti ìvota. One predstavljaju sposobnost osobe da pita i dobije ono {to èli od svog partnera ili prijatelja. Na taj na~in osoba radi na tome da ostane zdrava i sigurna.

l Neki mogu poèljeti da apstiniraju ili sa~ekaju sa seksom, tako da moraju poznavati ‘vje{tine odbijanja’ - da znaju kako i kada da kaù ‘ne’.

l Drugi mogu odlu~iti da imaju seks, ali treba da znaju razgovarati sa partnerom o tome da ga u~ine bezbjednim, na primjer, upotrebom kondoma.

152

153

poglavlje 6

upavljanje programom vr[nja^kog obrazovanja

154

poglavlje 6

upravljanje programom vr[nja^kog obrazovanja

faza 1: planiranje programa

ko, za[to i gdje?

Kao i u mnogim drugim problemima tehni~ke podr{ke, jedna od naj~e{}ih gre{aka u ranim danima je bila dozvoljavanje ‘ekspertima’ iz zemalja gde je vr{nja~ko obrazovanje razvijeno da nametnu svoje ideje o tome {ta treba da se uradi u drugim zemljama i regionima. Iako je ovaj tip gre{ke ponavljan vi{e puta, sada se priznaje; da bi programi vr{nja~ke edukacije bili uspje{ni, moraju biti u vlasni{tvu ljudi za koje su kreirani - lokalnih stejkholdera. Stejkholderi su ljudi kojima }e programi koristiti i koji mogu imati ulogu u uspjehu i odràvanju programa.

“Stejkholderi su osobe kojih se program ti~e (npr; vladini slu`benici, upravitelji javnih ustanova) kao i ljudi koji imaju primarni interes od programa vr{nja~kog obrazovanja (ciljna populacija, tj. u na{em slu~aju mladi ljudi). Po{to su oni klju~ uspjeha i odràvanja programa, onitreba da budu uklju~eni od faze dizajniranja pa nadalje, da bi izrazili svoje brige, potrebe i prioritete i razvili osje}aj pripadnosti programu. Rano uklju~ivanje, tako|er, pomaè programima vr{nja~kog obrazovanja da naglase potencijalne doprinose stejkholdera, kao {to su finansijski i ljudski resursi. Programi vr{nja~ke edukacije treba da jasno ustanove kako }e programi koristiti stejkholderima, da bi dobili njihovu podr{ku. Oni, tako|er, treba da razviju dodatne intervencije za obrazovanje i mobilizaciju stejkholdera za podràvanje promjene pona{anja ciljne publike.”11

definisanje stejkholdera

primarni stejkholderi - ljudi kojih se informacije ti~u i na ~ije pona{anje i prakse projekat èli da uti~e.

primjer:

l Svi adolescenti i mladi od 13 do 24 godine, a posebno vulnerabilne i dru{tveno odba~ene grupe, kao {to su HIV inficirani mladi ljudi.

sekundarni stejkholderi - posrednici ~ije }e vje{tine i sposobnosti biti pobolj{ani da bi obezbijedili informacije i slu`be primarnoj grupi.

primjer:

l Relevantne nevladine organizacije (NVO) mladih u zemlji, profesionalno osoblje (ljekari, nastavnici u {kolama)

klju~ni stejkholderi - Subjekti/ustanove/institucije unutar projekta, bez ~ije podr{ke program ne bi mogao da funkcioni{e.

11 vr{nja~ko obrazovanje i hiv/aids: pro{lo iskustvo, budu}e odluke. Horizon, Savjet naroda 2001., iz Izvr{nog pregleda

155

poglavlje 6


primjer:

l Donatori, mediji

za[to je bitna podr[ka?

Seksualno zdravstveno obrazovanje mladih je posljednjih godina postala kontroverzna tema {irom svijeta. Vo|ene su o{tre bitke, a i dalje se vode, dok se o politi~kim i religijskim pozicijama i dalje raspravljaju. Iako je posao mnogih vlada i ministarstava zdravlja da ‘spa{avaju ìvote prije nego du{e’,12 i dalje postoji sna`na i hitna potreba za propagandom o seksualnim i reproduktivnim pravima u mnogim regionima.

propagiranje seksualnog obrazovanja

Organizacije koje propagiraju prava na svestrane seksualne informacije su izvor zna~ajnih istraìvanja i tehni~kih podataka. Ove organizacije uklju~uju;

l Me|unarodnu federaciju za planiranje porodice (IPPF). IPPF ima 180 ~lanica {irom svijeta. U Bosni i Hercegovini njihov ~lan je Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje XY.

l Informacije o seksualnosti i Obrazovni savjet Sjedinjenih Dràva (SIECUS). Njihove zna~ajne publikacije pokazuju potrebu za razumljivom seksualnom informacijom i obrazovanjem mladih.

l Ostale globalne organizacije u sistemu Ujedinjenih nacija, kao {to su UNFPA, UNDP, UNICEF, UNESCO, WHO (SZO) i UNHCR, su zna~ajni izvori informacija za izgradnju podr{ke vr{nja~kom obrazovanju i tako|er seksualnom i reproduktivnom zdravstvenom obrazovanju - kao dio ve}eg programa.

l Tako|er, postoje neke nevladine organizacije, kao {to su ASTRA i EPHA u Evropi, PathFINDER i Engender Health u Sjedinjenim Dràvama.

prikazivanje vrijednosti programa seksualnog obrazovanja

Adekvatna istraìvanja, zasnovana na dokazima, kontinuirano potvr|uju da seksualno obrazovanje pomaè mladima da naprave zdravije izbore i ne navode mlade ljude da imaju vi{e seksualnih partnera ili ranije seksualno angaòvanje. Sa druge strane, pokazuje da mladi ljudi ~e{}e koriste za{titu kada otpo~nu sa seksualnom aktivno{}u.

Neki zaklju~ci su bili izvedeni kao rezultat me|unarodnih sastanaka o temi ljudskih prava, uklju~uju}i i to da mladi ljudi imaju osnovna prava pristupa seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim informacijama, obrazovanju i slu`bama.

12 Dr Neil Schram, LA AIDS: “Dok vlada ne vidi da je njena du`nost da ~uva ìvote a ne du{e mi }emo nastaviti da gledamo {irenje virusa.” Iz dokumentarca common threads: stories from the Quilt, 1989 HBO i 2003 telling pictures, Couturie, B, Epstein, R, i Friedman, J.

156

poglavlje 6


uklju~ivanje predstavnika iz ranjivih, marginaliziranih i dru{tveno odba~enih grupa (vulnerabilne grupe )

iza|i i privuci ih!

Od vitalnog zna~aja je uklju~ivanje predstavnika vulnerabilne grupe grupa u svim nivoima razvoja programa. Iako {iroko prihva}eno u teoriji, to se ne de{ava dovoljno ~esto u praksi.

te{ko}e …

U praksi, predstavnici tih grupa su ~esto isklju~eni.

Neko iz organizacije ko u~estvuje u projektu }e mo`da morati da napusti kancelariju i ode na teren da bi identifikovao i uklju~io ljude iz ovih grupa. Podstrek moè biti potreban da bi se stvorila dosljedna i trajna u~e{}a. Treba}e vremena i napora da bi se zadobila vjera i povjerenje ljudi iz vulnerabilnih grupa i da bismo ih ohrabrili da se uklju~e u programe vr{nja~kog obrazovanja.

… i beneficije

Predstavnici vulnerabilnih grupa ~esto imaju najbolje ideje kako, kada i gdje doprijeti do populacija i zajednica koje oni predstavljaju. Postoji ogromna korist od njihovog uklju~enja u te programe.

studija slu~aja

Povratna informacija iz IPPF EN radionice u Sarajevu odràne u avgustu 2003. godine pokazuje vrijednost uklju~enja neke osobe iz vulnerabilne grupe. Jedan od trenera radionice je bio gej koji ìvi sa HIV-om, i ono {to slijedi su bile reakcije nekih u~esnika na njegovo u~e{}e;

“Stvarno cijenim svjedo~anstvo osobe koja ìvi sa HIV-om. To je bio prvi put za mene; bila sam {okirana i duboko ganuta. Odigralo je i odigra}e veliku ulogu u mom daljem radu na ovom polju. Mislim da je to bilo jako hrabro od njega i uvijek }u ga pamtiti, jer me je nau~io puno o ìvotu.”

“Svjedo~anstvo osobe koja ìvi sa HIV-om mi je stvarno pomoglo da bolje razumijem i imam manje predrasuda prema mnogim stvarima. Puno mu hvala!”

“Svjedo~anstvo osobe koja ìvi sa HIV-om je bilo veoma tu`no, ali u isto vrijeme puno ìvota. Bila sam sretna {to sam srela nekog nalik njemu. On je dokaz da ljudi koji ìve sa HIV/AIDS-om i homoseksualci nisu razli~iti od drugih i da ne treba upirati prstom na njih i ~initi da se osje}aju odba~enim.”

U slu~aju radionice u Sarajevu, osoba koja je dala svoje svjedo~anstvo, tako|er je bila uklju~ena u planiranje i kreiranje radionice. Kao veoma talentovan trener, imao je jako dobar osje}aj, kako, kada i o kojim temama da diskutuje.

157

poglavlje 6


Va`no je odabrati i pripremiti pa`ljivo goste-govornike koji daju li~na svjedo~anstva. Samo zato {to neko ìvi sa HIV-om ili je na neki drugi na~in dio ranjive, marginalizovane ili dru{tveno odba~ene grupe, ne kvalifikuje ga automatski da govori o nekoj temi. U nekim mjestima postoje organizacije sa biroima govornika, koji pomaù u treniranju i podràvanju ljudi da govore u prigodama poput ovih. Osoba koja govori o ranjivosti ili ìvotnom iskustvu mora da bude dobro pripremljena i da razumije vrstu situacije o kojoj govori.

Upoznajte prvo potencijalne ~lanove tima ili goste-govornike da biste se uvjerili da su pogodni za zadatak. Na primjer, postavljajte pitanja koja }e utvrditi njihovo slobodoumlje sa osvrtom na diskriminatorne i nezdrave stavove, kao {to je pitanje; “Ako bi vam blizak prijatelj rekao da je HIV pozitivan, kako biste vi na to reagovali?”

izgradnja tima

Dok neki programi daju jako malo vremena za razvijanje vje{tina svojih vr{nja~kih edukatora, neki posve}uju zna~ajne resurse tom zadatku. Kao posljedica toga reputacija koju vr{nja~ko obrazovanje dobija ~esto odraàva kvalitet odre|enog programa, u kome su vr{nja~ki edukatori trenirani i nadgledani. Podroban, razumljiv program moè da ima vi{e od 50 sati treninga da bi se dobili jako kompetentni i kvalifikovani vr{nja~ki edukatori.

[ta je potrebno da biste kreirali dobar tim?

l Okruènje za treniranje koje pruà podr{ku, ne osu|uje, prihvata, otvoreno je i sigurno

l Motivaciona iskustva (kao {to su susreti sa ljudima koji ìve sa HIV-om)

l Eksperimentalno u~enje (radionice, vje`be, vrtlozi ideja)

l Mogu}nosti vr{njaka predava~a da rade na terenu

l Vrijeme i resursi za pripremu i vje`bu prije izlaska na teren

l Sna`na konstrukcija tima i povjerenja

l Okruènje koje uklju~uje i malo zabave

l Uto~i{ta i izlete koji pove}avaju povezanost me|u pripadnicima grupe

l Preno{enje osje}anja da u~esnici mogu ne{to da promijene

l Mogu}nost da istraè i rije{e konflikte unutar grupe

l Obra}anje pa`nje na stimulacije (ovo moè uklju~iti uìne, certifikate, grupne izlete, pohvale za javnu slu`bu, pohvale polaznika, medijsku pa`nju i drugo)

[ta je potrebno da biste bili dobar vr{nja~ki edukator?

Potencijal za vodstvo je jedan od najboljih indikatora dobrog vr{nja~kog edukatora. Pod ‘vo|om’ ne mislimo na osoba koja voli da se isti~e, ve} na nekog ko posjeduje sposobnost da vodi i dijeli sa svojim timskim drugovima.

158

poglavlje 6


[ta su karakteristike dobrog vr{nja~kog edukatora?

l Potencijal za vodstvo

l Dobre vje{tine slu{anja

l Mogu}nost jasne i ubjedljive komunikacije sa vr{njacima; iskustvo u javnom istupanju je tako|e prednost

l Samopouzdanje

l Po{tovanje, vjera i simpatije od strane grupe vr{njaka

l Mogu}nost timskog rada

l Bez predrasuda

l Motivisanost i posve}enost programu

l Sposobnost da po{tuje ukazano poverenje

l Spontano razvijanje vje{tina

l Potencijal da postane uzor vr{njacima

l Dramske sposobnosti, {ta moè biti korisno ako program koristi dramu kao jednu od tehnika.

kako izabrati vr{nja~ke edukatore?

Postoji nekoliko na~ina za regrutovanje i izbor vr{nja~kih edukatora i svaki zahtijeva druga~iji nivo selekcije.

Neki programi su veoma otvoreni prema tome ko moè da se kvalifikuje, zahtijevaju}i samo da se zainteresovana osoba pona{a po pravilima (pogledajte sljede}u sekciju o formiranju ugovora sa vr{nja~kim edukatorima). Neki imaju rigorozniju selekciju, koja èli da postavi standarde za u~esnike koji stupaju u program.

proces selekcije

Proces selekcije bi, idealno, trebalo da uklju~i druge mlade ljude, naro~ito one koji ve} rade kao vr{nja~ki edukatori.

Moè se zahtijevati da aplikant popuni upitnik, koji sadrì pitanja o iskustvu, motivaciji i karakteru.

Po{to je vr{nja~ko obrazovanje kompleksno i osjetljivo pitanje, u proces selekcije tako|er treba uklju~iti li~ni intervju.

upozorenje: najbolje nije uvijek najbolje!

Pazite da ne regrutujete samo ‘super-star’ vr{nja~ke edukatore, one koji se isti~u nad svojim vr{njacima zbog njihovih dostignu}a, popularnosti ili drugih karakteristika.

159

poglavlje 6


U jako takmi~arskoj i rigoroznoj selekciji moè postojati tendencija da se izaberu oni koji najvi{e postiù - talentovani aplikanti koji se najvi{e isti~u. Ipak, ako izabrani tim zavr{i sa neproporcionalnim brojem veoma talentovanih vr{nja~kih edukatora, to moè dovesti do negativnih posljedica. Predava~i mogu da imaju manje tog zajedni~kog sa ciljnom grupom, koja }e imati problema u njihovom prihvatanju.

Neki od najve}ih uspjeha su se desili kada se publika dobro povezala sa vr{nja~kim edukatorom, koji je bio manje ‘uzoran primjer’, a vi{e nalik njima. Kada oni vide, na primjer, da je neko bio tip ’lo{eg momka’, ili njihov ‘kul’ prijatelj, a shvata HIV i SPB ozbiljno, vjerovatnije je da }e obratiti pa`nju na problem.

Od najve}e va`nosti je da poku{amo da uklju~imo primarne stejkholdere u proces selekcije.

Po{to je vr{nja~ko obrazovanje ~esto usmjereno ka populaciji koja je ugroèna i pod rizikom, oni koji regrutuju vr{nja~ke edukatore treba da se usude da kro~e tamo gdje ove populacije ìve ili se skupljaju.

Sljede}a lista dodatnih kriterijuma za regrutovanje vr{nja~kih edukatora je preuzeta iz studije Anne Calves za IPPF Vision 2000 fondiranje.

regrutovanje13

regrutovanje: kriterijumi i neophodni kvaliteti

l Uspje{an vr{nja~ki edukator treba da bude prihva}en od strane zajednice u kojoj bi trebalo da radi.

l Selekcija vr{nja~kih edukatora ne bi trebala da bude samo odgovornost program menadèra. Proces regrutovanja bi trebalo da uklju~i nastavnike, vo|e zajednica i druge organizacije mladih u prepoznavanju i preporu~ivanju potencijalnih aplikanata.

l Jasni kriterijumi selekcije treba da budu ustanovljeni prije regrutovanja. Mi{ljenja starijih vr{nja~kih edukatora i ciljnih grupa o tome ‘{ta ~ini uspje{nog vr{nja~kog edukatora mora biti uzeto u obzir. To ~ini kriterijume realnijim i hrabri mlade klijente da imaju povjerenja u osobe koje su izabrane.

l Vr{nja~ki edukatori treba da pokaù predanost filozofiji programa, njegovim ciljevima, smjernicama i sistemima organizacije. Oni treba da budu spremni da rade kako zahtijeva program.

l Klju~ne li~ne osobine uklju~uju sposobnost da;

n komuniciraju o osjetljivim temama

n budu pouzdani

n bud predani cilju

13 Adaptirano iz regrutovanje vr{njaka predava~a (p 3), u priru~niku vr{nja~kog obrazovanja - vr{nja~ko obrazovanje: uspe{na promocija seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih - Vodilje IPPF Vision 2000 Fondiranje, 2002

160

poglavlje 6


n budu diskretni i tolerantni

n budu dinami~ni i uporni

n pona{aju se kao uzor mladim ljudima.

l Jednom obu~eni, oni moraju biti sposobni da pokre}u grupne diskusije i preuzmu odgovornosti.

l Potrebne socijalno-demografske karakteristike }e zavisiti od primarnih stejkholdera. Gornja granica za vr{nja~ke edukatore je obi~no 25 godina, iako u nekim slu~ajevim godine mogu biti manje bitne od gore navedenih vje{tina i osobina.

pravljenje ugovora - u ~emu se svi slaèmo da treba uraditi

Ugovor postavlja o~ekivanja za vr{nja~ke edukatore, trenere i organizacije koje odràvaju programe treniranja. Iako mnogi rade sa najboljim namjerama, treba da postoje dogovoreni nivoi o~ekivanog i nadle`nosti za programe vr{nja~kog obrazovanja da bi se izbjegli nesporazumi i nekonzistentnosti.

Neki mogu vidjeti vr{nja~ko obrazovanje kao hobi ili osje}ati da je potpuno prihvatljivo da do|u i odu kada èle. Sporazumni ugovor, koji odre|uje {ta su o~ekivanja za vr{nja~ke edukatore, ~ini program mnogo lak{im za vo|enje. Ako neko stalno kr{i dogovor, tada moè postojati osnov da se razmotri da li je on pogodan i da li treba da nastavi da bude dio programa. Za primjer ugovora Radionice za obuku vr{nja~kih edukatora, koji je bio kreiran u stvarnoj radionici, pogledajte Dodatak 1 ovog Priru~nika.

Donatorske organizacije tako|er treba da se sloè sa nekim uslovima koji se ti~u njene uloge i pona{anja u vezi sa treningom. Ona moè, na primjer, da osigura da se trening odvija na bezbjednom mjestu i da obezbijedi adekvatnu podr{ku i nadgledanje vr{nja~kih edukatora.

Tako|er, moè postojati ugovor o stimulaciji za vr{nja~ke edukatore, kao {to je obezbje|ivanje certifikata o zavr{etku treninga i slu`be za koju je obu~en.

Ugovor tako postaje indikacija ozbiljnosti programa i obavezivanje, koje su obje strane napravile.

kako da nau~imo da budemo dobri vr{nja~ki edukatori?

U razvoju plana treninga za program vr{nja~kog obrazovanja treba da u~estvuju ljudi razli~itih profesija/profila i to;

l ljudi iz ciljne populacije

l ljudi iskusni u trening programima vr{nja~kog obrazovanja

l stru~njaci (psiholozi, socijalni radnici ili savjetnici)

l koordinatori programa

l treneri

l predstavnici vulnerabilnih grupa

161

poglavlje 6


l medicinsko osoblje

l roditelji

l lokalni predstavnici religijskih zajednica

l predstavnici ministarstva zdravlja

l eksperti iz dru{tvenog marketinga

l {kole

pitanja koja treba pokriti tokom treniranja vr{nja~kih edukatora

l Uvodni dio i orijentacija programa

l Probijanje leda i navo|enje ljudi da budu spremni da rade zajedno

l Pisanje ugovora

l Racionalan i shvatljiv model za vr{nja~ko obrazovanje

l Razumijevanje briga i interesa u~esnika

l Uvod o lokalnim potrebama, pitanjima i problemima, kojima }e se ovaj program obratiti

l Uvo|enje u jezik ljudske seksualnosti

l Razvoj adolescenata u pogledu anatomije, fiziologije i psihosocijalnih faktora

l Ljudska reprodukcija

l Priznavanje vrijednosti i stavova razli~itih stejkholdera

l Seksualnost u pogledu spola, uloga i identiteta

l Seksualna orijentacija (heteroseksualnost, homoseksualnost, biseksualnost)

l Diskriminacija i stigma

l Seksualno zdravlje, posebno kontrola ra|anja, trudno}a i roditeljstvo

Seksualna trauma, uklju~uju}i seksualno zlostavljanje, seksualni napad na sastanku (date rape)

l Bezbjednija seksualna praksa

l Seksualno prenosive infekcije i problemi

l HIV/AIDS; generalne informacije

n definisanje problema

n osnovne medicinske informacije, na primjer, preno{enje i razli~iti stadijumi bolesti

n primarna i sekundarna prevencija

n savjetovanje i testiranje

n terapija

162

poglavlje 6


n ìvot sa HIV/AIDS-om

n njega i podr{ka

l Upotreba droga i psihoaktivnih supstanci i hemijska zavisnost

l Obu~avanje trenera sa osvrtom na vje{tine prezentacije

l Kako izgraditi plan za radionicu i intervenciju

faza 2: implementacija programa

kako sve funkcioni[e?

Napominje se da se propagatori vr{nja~kog obrazovanja rijetko osvr}u na teoriju pri dizajniranju projekata vr{nja~kog obrazovanja. Neki istraìva~i misle da je vr{nja~ko obrazovanje prije metod u oblasti teorije, nego primjena teorije u praksi.14

Ipak, procesi i intervencije programa vr{nja~kog obrazovanja treba da budu podràni teorijskim okvirima ili modelima koji obja{njavaju racionalnu pozadinu. Potencijalnim donatorima je ~esto prihvatljivije postojanje vjerodostojnih teorija i modela. Neki vr{nja~ki edukatori mogu biti manje zainteresovani za teoriju, ali njeno shvatanje im moè pomo}i da razumiju planove oblikovanja programa i intervencija u logi~nijem i razumljivijem obliku. Nekoliko teorija i modela su bili predloèni kao okvir za programe vr{nja~kog obrazovanja, i naj~e{}i su dati ispod.

modeli u vezi sa obrazovanjem vr{njaka

l Informacija, motivacija, vje{tine pona{anja i resursi (IMVR) model15

l Transteoretski model ili Model faza promjene16 17

l Vjerovanje i zdravlje model18

14 Turner G, Shepherd J. Metod u potrazi za teorijom: obrazovanje vr{njaka i promovisanje zdravlja. Health Educ. Res. 1999 Apr.14(2):235-47.

15 Zielony, R. and Lewis, T. (1995) Adaptacija zasnovana na radu, Fisher, J.D. and Fisher, W.A. Mijenjanje side, Rizi~no pona{anje, Psiholo{ki bilten, 1992; 111:455-474

16 Prochaska, J.O. & Velicer, W.F. (1997) Transteoretski model promjene zdravstvenog pona{anja. American Journal of Health Promotion, 12 (1), 38-48.

17 Prochaska, J.O. i DiClemente, C.C. “Pokret ka razumljivom modelu promjene.”, U. Miller, W.R. i Heather, N. (eds.), 3-27, Lije~enje adiktivnog pona{anja, New York Plenum, 1986.

18 Janz, N.K., i Becker, M.H. Model vjerovanja i zdravlja: Deset godina poslije. Health Education Quarterly, 1984; 11: 1-47.

163

poglavlje 6


teorije koje se koriste u obrazovanju vr{njaka

l Teorija o socijalnom u~enju19

l Teorija o akcijama sa razlogom20

l Teorija o u~estvovanju u obrazovanju21

l Teorija o difuziji inovacija22

Da bismo izbjegli naporne liste i obja{njenja, ovaj priru~nik obja{njava tri modela koja su jako korisna u pogledu vr{nja~kog obrazovanja.

informacije, motivacija, vje{tine pona{anja i resursi (imbr) model:23 24 - {ta, za{to, kako, ko, gdje i kada model

Ovaj model je veoma koristan, jer je razumljiv i jednostavan u isto vrijeme. On kaè da program treba da bude razumljiv, ako treba da mijenja rizi~no pona{anje povezano sa zdravljem, i sugeri{e da razumljiv program treba da prenosi va`ne informacije, kao {to su ~injenice povezane sa zdravljem (na primjer, kako se bolest prenosi, gdje se to de{ava, {ta dovodi ljude u rizik i koji su simptomi).

Ove informacije, same po sebi, nisu uvijek dovoljne da postignu promjene pona{anja. Zato ovaj model predlaè da dobar program, tako|er, mora da nau~i vje{tinama pona{anja koje su potrebne da se izbjegnu zdravstveni problemi. Na primjer, program bi idealno trebalo da nau~i u~esnike pravi na~in kori{tenja kondoma ili kako da postignu bezbjedan seks sa partnerom.

Ljudima je tako|er potrebna motivacija ili ‘razlog’ da bi se potrudili da promijene svoje rizi~no pona{anje, tako da }e jak program tako|er motivisati u~esnike.

Kona~no, dobar program }e pojasniti gdje i kad osoba moè dobiti resurse koji su joj potrebni da bi smanjila svoje rizi~no pona{anje. Resursi mogu uklju~ivati sredstva kao {to su kondomi, zubne plo~ice i klini~ke slu`be, kao {to su savjetovali{ta i testiranja na HIV i seksualno prenosive infekcije.

19 Bandura A, Social Foundations of thought and action; a social cognitive theory. Engelwood Cliffs, NJ, Prentice Hall, 1986.

20 Fishbein M,Ajzen I. Uvjerenja, stavovi, namjere i pona{anje; uvod u teoriju i istraìvanje. Reading, MA, Addison-Wesley, 1975.

21 Freire P, Pedagogija pot~injenih. New York, Sealbury Press, 1970.

22 Rogers E, Raspored inovacija, New York, Free Press, 1983.

23 Zielony, R. and Lewis, T. (1994) Adaptacija bazirana na radu Fisher, J.D. and Fisher, W.A. Changing AIDS Risk Behavior. Psychological Bulletin, 1992: 111:455-474 (IMB je kreiro Fisher and Fisher: adaptira Zielony i Lewis da bi uklju~ili izvore (IMBR)

24 Teorije i modeli vr{nja~ke edukacije, Priru~nik za treniranje trenera vr{nja~kih edukatora, UNFPA 2003.

164

poglavlje 6


kako to funkcioni{e u vr{nja~kom obrazovanju?

Sa ~etiri logi~ke zdravorazumske komponente IMVR model omogu}ava vr{nja~kim edukatorima da jednostavno pogledaju da li njihov program uklju~uje elemente svake od ~etiri komponente.

Vr{nja~ki edukatori mogu odlu~iti koje bitne ~injenice da prenesu u~esnicima i koje vje{tine da demonstriraju ili ‘modeliraju’ (na primjer, preko igranja uloga) za njihovu ciljnu publiku. Oni ~ak mogu ohrabrivati u~esnike da sami praktikuju te vje{tine na treningu vr{nja~kog obrazovanja.

Vr{nja~ki edukatori mogu da odlu~e {ta je prema njihovom mi{ljenju najbolji na~in da motivi{u ciljnu publiku da primi poruku dovoljno ozbiljno da bi razmotrila smanjenje svojih rizika. Oni mogu dovesti gosta-govornika koji ìvi sa HIV/AIDS-om ili prikazati mo}an i potresan video. Vr{nja~ki edukatori tako|e mogu istraìti svoje lokalne izvore i prenijeti informacije publici u vidu brojeva telefona i adresa klinika ili drugih informacija.

vjerovanje i zdravlje model (vzm)25 26 - na~in na koji na{a vjerovanja uti~u na na{e zdravstveno pona{anje

Prvobitno razvijen 50-ih godina pro{log vijeka od strane Hochbauma, Kegelsa i Rosenstocka, VZM se naj~e{}e koristi da objasni i predvidi pona{anje povezano sa zdravljem. Fokusira se na ljudske stavove i vjerovanja o pitanjima zdravlja i kako oni diktiraju pona{anje u vezi sa zdravljem.

Model sugeri{e da preduzimanje akcije u korist zdravlja zavisi od nekoliko faktora. Ovi faktori uklju~uju i {ta osoba misli o li~nim rizicima ili opasnostima. Osoba zato mora imati osje}aj kolike su {anse da on ili ona moè imati ili dobiti ovaj zdravstveni problem. Na osobu tako|er mogu uticati njegove ili njene percepcije o tome koliko ozbiljan ili opasan problem moè biti. Na njega ili nju tako|er mogu uticati osje}anja o tome koliko promjena pona{anja moè rezultovati u nekoj vrsti pozitivnog ishoda ili koristi. Ovaj model vodi ra~una o stvarima koje mogu da djeluju kao prepreka za promjene, kao {to je cijena ili te{ko}e koje bi rezultirale preduzimanjem akcija.

Dodatno, ovaj model nagovje{tava da moè biti unutra{njih ili spolja{njih doga|aja, ili ‘signala’, koji tjeraju osobu da preduzme akciju. Signal moè biti fizi~ki simptom ili pote{ko}a ili mo`da spolja{nji doga|aj koji navodi na predostro`nost.

Kona~no, sugeri{e se da ‘samodjelotvornost’ moè biti uklju~ena kao faktor u ovom modelu.27

25 The Communication Initiative-ctheories-Health Belief Model (Detaljno) http://www.comminit.com/ ctheories/sld-2929.html

26 Dodatak B: Selected Planning Frameworks, Social Science Theories, and Models of Change in Making Health Communications Work, A Planner’s Guide http://cancer.gov/pinkbook, US Dept of Health and Human Services Public Health Service, National Institutes of Health, National Cancer Institute

27 http://www.fhi.org/en/aidscap/aidspubs/behres/bcr4theo.html#anchor224342”>Family Health International’s Webpage: Behavior Change – a Summary of four major Theories as cited in The Communication Initiative-ctheories-Health Belief Model (Detailed) http://www.comminit.com/ctheories- sld-2929.html

165

poglavlje 6


Ovo zna~i da osje}anja osobe ili percepcije o uspje{nom obavljanju nekog tipa pona{anja mogu da uti~u na zdravstveno pona{anje.

Vr{nja~ki edukatori treba da budu sposobni da razumiju kako se njihova ciljna publika povezuje sa tim pitanjima. Slijede}i faktori, primjeri i klju~na pitanja, mogu pomo}i u povezivanju ovog modela sa vr{nja~kim obrazovanjem.

shva}ena osjetljivost

Ne~ija percepcija {ansi ili rizika za dobijanje zdravstvenog problema. Klju~no pitanje; Kolike su {anse da dobijem HIV ili neku drugu seksualno prenosivu infekciju?

shva}ena ozbiljnost

Shvatanje osobe kako ozbiljno stanje ili zdravstveni problem i njegove posljedice mogu biti. Klju~no pitanje; Koliko je stra{no dobiti HIV ili neku drugu SPI?

shva}eni dobici

Shvatanje osobe o vjerovatno}i da }e biti pozitivnog ishoda ili koristi od akcije koje preduzimaju. Klju~no pitanje; kako }e mi ovo pomo}i?

shva}ene prepreke

Shvatanje osobe o te{ko}ama, uglavnom psiholo{ke ili opipljive ocijene, u preduzimanju akcija u pogledu nekog pona{anja. Klju~no pitanje; [ta me moè obeshrabriti da koristim za{titu ili kaèm ‘ne’?

znakovi za akciju

Ovo su stvari koje mogu dovesti do akcije ili promjene u pona{anju. To mogu biti fizi~ki incidenti koji signalizuju potrebu u tijelu, spolja{nji doga|aji ili iskustva, kao {to su izve{taji medija ili druga iskustva koja mogu pokrenuti akciju. Klju~no pitanje; koja vrsta doga|aja me moè navesti da se pona{am pa`ljivije?

samodjelotvornost

Kao dodatak originalne teorije, to je povjerenje, osje}anje ili vjera da smo sposobni da izvedemo neku akciju efekno. Klju~no pitanje; da li }u mo}i da se uspje{no {titim?

kako sve funkcioni{e u obrazovanju vr{njaka

VZM moè biti veoma koristan model u vr{nja~kom obrazovanju zato {to navodi vr{nja~kog edukatora da razmisli {ta moè sprije~iti ljude da koriste za{titu, koliko se oni osje}aju upla{eni pred tim problemom, koliko su sposobni da primijene, {ta misle o promjeni svog pona{anja.

166

poglavlje 6


transteoretski ili model faza promjene28 - koji su koraci u mijenjanju pona{anja?

Razvijen od strane Prochaska and DiClemente 80-ih godina pro{log vijeka, ovaj model sugeri{e da se promjene u pona{anju uglavnom de{avaju u seriji koraka ili faza. Prema ovom modelu, faze po~inju prije nego {to je osoba ~ak i pomislila ili ‘kontemplirala’ pravljenje promjena. On ispituje nekoliko faza kroz koje osoba prolazi u procesu promjene pona{anja, od postajanja svjesnim potrebe, preko odlu~ivanja za promjenu, sve do ~injenja te promjene i odràvanja rezultata promjene tokom nekog vremena. Naziv ‘transteoretska’ je izabran jer je model nastao od nekoliko teorija promjene pona{anja.

realne faze su sljede}e:

1. prekontemplacija - osoba mo`da nema namjeru da preduzme bilo kakve akcije i mo`da ni ne razmi{lja o problemu ili riziku.

2. kontemplacija - osoba ima namjeru da preduzme akcije, ali jo{ ni{ta nije preduzela.

3. priprema - osoba namjerava da preduzme akciju i priprema se da je provede. On ili ona su ve} preduzeli neke korake za pripremu promjene pona{anja i namjerava da preduzme akciju u roku od mjesec dana.

4. akcija - osoba je promijenila pona{anje ili preduzela akciju.

5. odràvanje stanja - osoba ne samo da je promijenila pona{anje, ve} je u stanju da zadrì promjene najmanje {est mjeseci.

kako to funkcioni{e u vr{nja~kom obrazovanju

Ova teorija se koristi u ovom priru~niku zbog svoje vrijednosti u razumijevanju raznih faza, koje }e osobe vjerovatno pro}i da bi promijenile svoje pona{anje. To moè biti od velike koristi pri radu sa individualnom osobom, prije nego sa grupom.

Ako neko nije ~ak ni pomislio o problemu ili o pravljenju promjena u svom pona{anju, ili osjetio bilo kakav rizik ili ugroènost, postaje jasno da mu je potrebno malo ‘podizanje svjesti’ o prirodi problema ili rizika. Ako je, sa druge strane, neko ve} odlu~io da poku{a da se promijeni, vr{nja~ki edukator bi se mogao fokusirati na pomaganje toj osobi da nau~i vje{tine da napravi promjenu. U jo{ jednom primjeru, osoba je mo`da ve} napravila promjenu, ali efekti onoga {to je na po~etku motivisalo promjenu, po~inju da blijede. Ova osoba moè poèljeti novu vrstu inspiracije ili podsjetnika na ono {to ju je pokrenulo ka zdravijem pona{anju.

Va`no je da zabiljeìmo da ovaj model moè biti teàk ili komplikovan za primjenjivanje vr{nja~kog obrazovanja u grupnim uslovima zbog toga {to mnogi ljudi u radionici ili publici mogu biti u razli~itim stanjima li~nih promjena, tako da jedan tip fokusiranja ili intervencije mo`da ne}e svima pomo}i.

28 Prochaska, J.O. i DiClemente, C.C. “Pravac prema razumljivom modelu promjena” u Miller, W.R. i Heather, N. (eds.), 3-27, Lije~enje adiktivnih pona{anja, New York Plenum, 1986.

167

poglavlje 6


U kreiranju programa za grupu je korisno da poku{amo da dopremo do svih vrsta ljudi, tako {to koristimo razli~ite aktivnosti i tipove fokusiranja. Dio programa moè da se odnosi na one u publici, koji su u fazi prekontemplacije i nisu mnogo razmi{ljali o ovom problemu. To moè biti dio programa za ‘podizanje svijesti’. Drugi dijelovi programa mogu da se usredsrede vi{e na pomaganje onima koji su ve} u ‘kontemplaciji’ da bi se spremili da naprave promjenu. Na primjer, nekim u~esnicima }e biti potrebna pomo} u pregovaranju sa svojim partnerima da sa~ekaju na seks i koriste za{titu. Neki su mo`da ve} u fazi akcije, ali im je potrebno ohrabrivanje ili pomo} da odrè svoje pozitivno zdravstveno pona{anje.

vje[tine i tehnike

Rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru{tveno odba~enim grupama (vulnerabilne grupe )

vje{tine

Izvjesne vje{tine i stavovi su naro~ito bitni u radu sa vulnerabilnim grupama;

l strpljenje - treba}e vremena da se pribliìte ljudima u va{oj ciljnoj populaciji i da zadobijete i zadrìte njihovo povjerenje.

l tolerancija i odnosi bez predrasuda - budite iskreni prema sebi i svjesni predrasuda koje moète imati protiv nekih ljudi. Ne prosu|ujte ih putem svojih predrasuda, ve} diskutujte o tome sa svojim nastavnicima, supervizorima i drugim ~lanovima tima prije kontakta sa ljudima iz vulnerabilnih grupa.

l razumijevanje njihovih potreba - potrebno je da shvatimo da njihovi prioriteti mogu biti hrana ili skloni{te (to im mora biti pruèno prije davanja informacija i drugih usluga). Tako|e ljudi ~esto ne}e èljeti da prekinu sa svojim nesigurnim pona{anjem samo zato {to im kaète da je ono {to rade rizi~no (seksualni radnici). Mo`da je dovoljna pomo} u smanjivanju rizika (na primjer, kori{tenje kondoma). Ovo moè biti produktivnije i od ve}e pomo}i nego poku{aji da im ponudite novi ìvot, posao ili mogu}nost da u~estvuju u vr{nja~kom obrazovanju.

l prilago|avanje - va{i susreti sa njima ne}e uvijek i}i onako kako je planirano, tako da morate brzo misliti i prilago|avati planirane aktivnosti, tako da one budu {to je konstruktivnije mogu}e.

l adekvatna komunikacija i pregovaranje - tokom kontakta sa vulnerabilnim grupama, morate govoriti na na~in koji ~ini da vas razumiju i sara|uju sa vama, tako da je u~enje tehnika koje imaju potencijala da dopru do njih esencijalno (pogledajte uokviren tekst ‘Tehnike komunikacije’).

tehnike komunikacije: savjeti iz zajednice vulnerabilnih grupa

l Vr{nja~ki edukatori koji rade sa bilo kim od pripadnika vulnerabilnih grupa treba da razumiju kako da dopru do nas i prilagode se pravilima na{e zajednice.

l Rad sa nama ~esto mora da preuzme oblik interakcije ‘jedan na jedan’, na primjer sa nekim seksualnim radnicima, zato {to ne~ije prisustvo moè biti prepreka u komunikaciji. (To se tako|er primjenjuje na mnoge grupe, kao {to su mladi ljudi u

168

poglavlje 6


izbjegli~kim kampovima ili institucijama.) Kratki kontakt ne duì od nekoliko minuta moè biti jako efikasan u prvoj komunikaciji. Ne insistirajte na dugim susretima ili sastancima koji traju duè nego {to to u~esnici èle.

gdje se sresti

l Va`no je da mjesto sastanka sa nama bude uobi~ajeno i prihvatljivo vi{e nama nego vama, vr{nja~kim edukatorima. To moè biti ulica, park, gradska periferija, ili izbjegli~ki kamp. To moè biti u kafi}u ili nekom drugom mjestu gde nas moète sresti (takozvane ‘ambijentalne radionice’) . Nije realno da o~ekujete da do|emo u va{u organizaciju ili klub. Nakon nekog vremena i kada se uzajamno povjerenje izgradi, mo}i }ete da uradite konstruktivniji posao ‘po pravilima’, kao {to su tradicionalne grupne radionice.

l Tako|er, morate prilagoditi tehnike rada prema na{im potrebama. Kao vr{nja~ki edukator, morate priznati potrebu za tim na samom po~etku. Veoma je zna~ajno da provedete neko vrijeme sa nama, na mjestima gdje mi ìvimo i da vi{e saznate o na{im mogu}nostima, potrebama i stavovima.

komunikacija

l Kao prvo, morate izu~iti na{e komunikacione kanale i onda prilagoditi svoj jezik uzimaju}i u obzir na~in na koji mi najbolje primamo informacije.

l Fotografije ili privla~ne i ma{tovite bro{ure nam ‘govore’ direktno i efektivnije nego najistinitija nau~na infomacija koja se pruà isklju~ivo putem teksta. Te stvari su veoma va`ne u radu sa osobama koje su nepismene ili koje ne govore zvani~ni jezik/e zemlje u kojoj ìvimo.

l To je tako|er va`no kada radite sa onima koji imaju slabije intelektualne sposobnosti od nas. U tim slu~ajevima, moète koristiti kratke filmove sa prigodnom muzikom, sa ili bez teksta.

l Igranje uloga je tako|er veoma efektno za razvijanje vje{tina i preno{enje informacija.

l Simulacija (na primjer, kako se koristi mu{ki ili ènski kondom, koriste}i model kao {to je banana) moè biti efektivnija nego bilo kakav tekstualni materijal. Pazite da svako razumije da u stvarnom ìvotu, na primjer, kondom treba da bude kori{ten na penisu, a ne na banani!

Ljudi iz vulnerabilnih grupa najbolje razumiju potrebe tih grupa.

Da bi prona{li efektivne kanale za komunikaciju, moète potraìti nekog da vam pomogne da iznesete program (kao {to je neformalni vo|a grupe ili organizacije mladih iz vulnerabilnih grupa). Ovo moè rezultirati efektivnijim i prisnijim vezama i obezbijediti bitne informacije o ciljnoj grupi. Dobra je ideja da osoba koja preuzme ovu ulogu dobije neku obuku vr{nja~kog obrazovanja od va{eg programa.

Ako nismo predstavnici vulnerabilnih grupa ili nismo iskusili uslove u kojima oni ìve, zna}emo manje o njihovim potrebama nego oni koji to jesu. Moramo da nau~imo o ovim grupama i njihovim potrebama od njihovih predstavnika. To su ljudi koji najbolje mogu da

169

poglavlje 6


nau~e druge o njihovim potrebama, motivima i o~ekivanjima. Jedan veoma efektivan na~in da dobijemo takav uvid u stvari prilikom organizovanja ciljnih grupa.

rad sa ciljnim grupama

Ciljne grupe se obi~no sastoje od 6-12 osoba sa homogenim karakteristikama, naprimjer isti spol, sli~no godi{te, obrazovanje, kultura, profesija, seksualna orijentacija ili druge karakteristike. Na primjer, ciljna grupa sa ènskim seksualnim radnicima moè biti uspje{nija ako ne uklju~uje mu{karce, zbog intimne i li~ne prirode nekih diskusija. Sastanci ciljne grupe treba da budu odràvani u prijatnim, prijateljskim prostorijama, gdje se u~esnici mogu osloboditi da bi olak{ali rad grupe.

Po{to su se predava~ i u~esnici upoznali i stvorili pozitivnu atmosferu, predava~ obja{njava za{to se grupa sastala i o ~emu }e se diskutovati (na primjer, kori{tenje kontracepcije). On ili ona }e imati ve} pripremljena pitanja za cijelu grupu.

Predava~ treba da ohrabri u~e{}e bez kritikovanja ili osu|ivanja mi{ljenja u~esnika. Cilj je da se nau~i {to je vi{e mogu}e iz iskustava ~lanova grupe da bi se pomoglo u budu}im planovima aktivnosti (na primjer najbolji na~ini da u~enja ljudi u toj grupi o kontracepciji). Pravila koja se primjenjuju na radionice tako|e se primjenjuju i na ciljne grupe.

Sastanci ciljnih grupa obi~no traju od jednog do jednog i po sata. Predava~ mora biti fleksibilan, prijateljski raspoloèn i mora paziti da svaki u~esnik ima dovoljno prostora i vremena da kaè {ta on ili ona èli - niko ne treba da monopolizuje vrijeme. Kada svi odgovore na neko pitanje, predava~ prelazi na sljede}e i tako dalje.

Organizator ciljne grupe tako|e moè da se pobrine da je prisutan posmatra~ ~iji je posao da pa`ljivo zapisuje odgovore i misli svakog u~esnika, ali bez zapisivanja njihovih imena da bi za{titio njihovu privatnost. Posmatra~ tako|e biljeì atmosferu, traì sli~na iskustva i misli, jezik i fraze koje u~esnici koriste. On ili ona treba da budu predstavljeni u~esnicima na po~etku sastanka.

Na kraju, u~esnicima treba dati {ansu da kaù ono {to nisu mogli da kaù ranije, ili da postave pitanja. Da bi se dobilo najvi{e {to se moè od ciljne grupe, savjetuje se da predava~u pomaù drugi vr{nja~ki edukatori, supervizori, konsultanti i drugi eksperti u pripremi, odràvanju i analizi rezultata sastanka.

metode grupnog rada

tehnike koje se naj~e{}e koriste u grupnom radu:

l individualni rad

l rad u parovima ili manjim grupama

l igre asocijacije na zadatu temu (vrtlog ideja)

l ‘akvarijum’ tehnike

170

poglavlje 6


l razgovor ‘u krugu’

l igranje uloga

l grupne diskusije

l igre

l kreativne radionice

l evaluacije

l video prezentacije

individualni rad

Svaki u~esnik u grupi je posebno angaòvan za specifi~an zadatak; fokusiran na svoj problem i razmi{ljanja i u potrazi za sopstvenim rje{enjima predloènog problema.

Kada radimo na ovaj na~in, veoma je va`no da vr{nja~ki edukator naglasi ~injenicu da ne postoje dobri ili lo{i odgovori ve} da svaki odgovor izraàva li~no vi|enje. Predava~ tako|e treba da ohrabri u~esnike koji oklijevaju da izraze svoja li~na mi{ljenja o pitanjima bez prisiljavanja u~esnika i ne ~ine}i da se osje}aju neprijatno.

rad u parovima ili malim grupama

Parovi ili grupe od ~etiri do {est u~esnika (optimalan broj) su uklju~ene u odre|eni zadatak. Razli~ite grupe moraju biti dovoljno daleko jedna od druge da bi mogle da rade bez ometanja.

U~esnici su proizvoljno podijeljeni u parove ili manje grupe, koje se trebaju mijenjati sa svakim sljede}im zadatkom. Svaka grupa moè izabrati svog vo|u koji zapisuje zaklju~ke i tako|e nekoga da prikaè rezultate u ime cijele grupe. Ova osoba treba da ima na umu vremenska ograni~enja i treba da se pobrine da se drè teme.

igra asocijacije na zadatu temu (vrtlog ideja)

Vrtlog ideja je grupna tehnika koja uklju~uje spontanu razmjenu ideja svih ~lanova grupe. Traì se od u~esnika da daju ‘slobodne asocijacije’ o odre|enoj temi, obi~no koriste}i jednu ili nekoliko rije~i da opi{u svoje ideje i vr{nja~ki edukator zapisuje njihove ideje na flip~artu ili tabli. Ovo je dobar metod za uklju~ivanje cijele grupe i slobodno razmi{ljanje o temi. Ova tehnika tako|e moè biti kori{tena za grupno rje{avanje problema.

Kroz vrtlog ideja (brainstorming) u~esnici mogu do}i do razli~itih odgovora i vr{nja~ki edukator koji koordinira grupu treba da ih zapi{e, ali da se ne pona{a na na~in koji je osu|uju}i prema vrijednosti ideja.

Na kraju, grupa moè da kategorizuje i organizuje ideje i diskutuje o njima otvoreno. Ovo je dobar na~in za predava~a da dobije ideju o razmi{ljanju i znanju koje grupa posjeduje o datoj temi.

171

poglavlje 6


‘akvarijum’ tehnike

Mala grupa ili par obavlja odre|enu aktivnost u centru kruga, dok se ostali u~esnici pona{aju kao posmatra~i koji komentari{u i sugeri{u poslije aktivnosti. Ako u~esnici nastupaju ispred ve}e grupe, oni }e se blagovremeno pripremiti u manjim grupama.

konverzacija ‘u krugu’

U~esnici razgovaraju o odre|enim pitanjima sljede}im redoslijedom; prvi koji zapo~inje je onaj koji sjedi na lijevoj (ili desnoj) strani predava~a, onda onaj koji sjedi do njega i tako to nastavlja dok se krug ne zatvori.

Predava~ treba da se pobrine da se ~uje glas svake osobe. Mogu}e je koristiti ‘produì’ pravilo koje dozvoljava u~esnicima kojima nije prijatno da ne govore. Oni mogu biti uklju~eni kasnije u konverzaciju, ako to èle.

igranje uloga

Igranje uloga je tehnika gdje parovi ili grupa ljudi opona{aju ili ‘igraju’ ìvotne situacije. Karakteri, situacije i sadràj su odre|eni unaprijed, uz po{tovanje njihovih me|usobnih odnosa i li~nih identiteta.

Jo{ jedna mogu}nost koja moè u~initi igranje uloga zabavnim i fascinantnim metodom je improvizacija. U~esnici kreiraju dijaloge ili scene kroz igru i tako preuzimaju aktivnu ulogu u razvoju pri~e.

Igranje uloga moè da se koristi da uvede temu i istraì stavove i vrijednosti. Ova tehnika nam pomaè da vi{e nau~imo o sebi, da praktikujemo toleranciju i ispitamo na{a li~na pona{anja. Poslije igranja uloga, predava~ postavlja pitanja da bi pokrenuo diskusiju o temi, kako su se karakteri pona{ali i kako su ti scenariji bili sli~ni ili razli~iti od realnog ìvota. Predava~ tako|er moè pitati ljude {ta misle o altenativnim pravcima ili strategijama koje su karakteri mogli primijeniti.

grupne diskusije

Diskusije predstavljaju mogu}nosti razmjene ideja i analiziranja stavova. Uloga predava~a je da isprati tok diskusije, stimuli{e sve u~esnike da uzmu udjel u diskusiji - postavljaju pitanja, slu{aju ostale u~esnike i, na kraju, izvedu kona~ne zaklju~ke do kojih su do{li.

evaluacija

Evaluacija je mjera onoga {to je postignuto u obrazovanju vr{njaka. Va`no je da vr{njaci predava~i znaju kako da koriste tehnike evaluacije u svakom programu koji kreiraju. Evaluacija }e dati jasnu sliku kako su u~esnici primili informaciju, isto kao i mjeri u kojoj su bili zadovoljni treningom.

172

poglavlje 6


Metode prije - i poslije - testiranja su dobar na~in da se otkrije da li su u~esnici dobro informisani o temi. Formular evaluacije je anoniman, sa kratkim pitanjima sa vi{e izbora odgovora. Ovo }e pomo}i onima koji planiraju programe da pobolj{aju svoje metode u dizajniranju budu}ih aktivnosti vr{nja~kog obrazovanja. Neke od ovih ideja su opisane detaljnije u narednoj sekciji Faza 3; Monitoring i evaluacija.

kreiranje pravog okruènja za u~enje

Posao je vr{nja~kih edukatora da kreiraju i odrè najbolje mogu}e okruènje za obrazovanje vr{njaka na treningu i na terenu. Ta okolina treba da bude psiholo{ki i fizi~ki bezbjedna i prijatna.

Optimalni prostor za treniranje treba da ima {to vi{e atributa navedenih u sljede}oj listi provjere.

fizi~ki radni prostor - lista provjere

l Dovoljno prostora da rad bude udoban, bilo da sjedite ili se kre}ete

l Udobna sjedi{ta ili prostor za sjedenje

l Prijatna temperatura

l Adekvatno i prigodno osvjetljenje

l Bez mije{anja spoljnih zvukova

l Dobra akustika u sobi, tako da svako moè ~uti svakoga

l Ni{ta {to }e vizuelno ometati u~esnike i nepostojanje mogu}nosti da ljudi sa strane gledaju radni prostor

l Hrana i pi}e u pogodnim vremenskim intervalima

l Na~in da svi u~esnici gledaju jedni druge

l Bezbjedan na~in dolaska i odlaska

psiholo{ki radni prostor - lista provjere

l Razvoj dogovorenog skupa osnovnih pravila, kao {to je ugovor kreiran uz doprinos u~esnika

l Pozitivna radna atmosfera u kojoj su u~estvovanje i ideje ohrabrene, a ne osu|ivane

l Po{tovanje li~nog povjerenja

l Za{tita kroz pa`ljivo psiholo{ko nadgledanje, tako da sadràj nau~enog nije previ{e za u~esnike

l Skup referenci na psiholo{ke ili medicinske izvore u slu~aju medicinskih hitnosti ili ako u~esnik osje}a potrebu da razgovara o li~nim stvarima sa profesionalcem

173

poglavlje 6


l Mogu}nost lidera da odbaci bilo koju osobu iz programa koja predstavlja prijetnju za bezbjednost i dobrobit ostalih u~esnika

l [ansa da tim napreduje i u~i

l Mogu}nosti odlaska na zajedni~ke izlete

l Mogu}nost da se obezbijedi rje{enje konflikata u~esnika, ako iskrsne potreba

l Saglasnost da je svaki ~ovjek jednako vaàn i uvijek zasluùje po{tovanje, i provo|enje ovog pravila

l Pristanak roditelja za maloljetnike uklju~ene u program

l Okruènje koje poru~uje u~esnicima da je ono {to rade vrijedno.

faza 3: monitoring i evaluacija

poznavanje sopstvenih granica kao vr[nja^kih edukatora

Uz mogu}nosti za razvoj i vr{enje promjena koje vr{nja~ko obrazovanje nudi, tako|e postoje rizici u poku{ajima kontakata sa vulnerabilnim grupama putem vr{nja~kog obrazovanja.

Neki rizici dolaze iz poku{aja ohrabrivanja ljudi koji mo`da nisu ‘eksperti’ ili profesionalci da se hvataju u ko{tac sa veoma osjetljivim i va`nim pitanjima u vezi sa zdravljem, me|u onima koji su ugroèni. Ovo zahtijeva da vr{njaci predava~i budu dobro trenirani i nadgledani, ina~e mogu dati neta~ne informacije, biti lo{i uzori ili pogor{avati postoje}e predrasude. Tako|e, ako nisu pa`ljivo trenirani da razumiju prirodu granica u pogledu pitanja kao {to je ljudska seksualnost mogu se, ne znaju}i, pona{ati na na~in koji je neosjetljiv ili nepogodan ili odobravati takvo pona{anje pred publikom. Ali, mnogi od tih rizika tako|er postoje i za ostale koje rade u tradicionalnijim sistemima ako su lo{e trenirani i/ili ne rade posao kako treba.

Tako|e je rizi~no za vr{nja~ke edukatore ako bez supervizora/podr{ke odu u sredine koje nisu otvorene za ovu vrstu edukacije. Neka publika moè odbiti otvorenost vr{nja~kih edukatora u preno{enju poruka, neki mogu preispitivati vrijednost mladih ljudi kao predava~a, dok sa druge strane neki mogu biti umorni od slu{anja tema koje pokre}e vr{nja~ki educator, te imati otpor prema slu{anju takvih tema. Napetost se moè pojaviti ako je vr{nja~ki edukator druge rase ili etni~kog porijekla nego ciljna publika.

Vr{nja~kim edukatorima koji nemaju iskustva u interakciji sa odre|enim ugroènim grupama moè se desiti da pod njihovim uticajem u~estvuju u rizi~nom pona{anju ako nisu dobro nadgledani ili trenirani. Blisko nadgledanje od strane dobro obu~enih i bri`nih profesionalaca je najbolji na~in da se osigura da je obrazovno iskustvo vr{nja~kih edukatora pogodno i efektivno, kako za u~esnike tako i za vr{nja~kog edukatora.

174

poglavlje 6


obezbje|enje monitoringa i evaluacija uspjeha

Va`no je pa`ljivo nadgledati i evaluirati svaki teku}i program vr{nja~kog obrazovanja da bismo pratili kako funkcioni{e. Ti programi se generalno postavljaju kako bi postigli odre|ene ciljeve, te dobro nadgledanje i evaluacija moè razjasniti tok progresa.

monitoring (pra}enje)

Izraz monitoring se odnosi na mjerenje funkcionisanja programa.

Monitoring podrazumijeva pra}enje de{avanja na dnevnoj ili mjese~noj bazi, kao {to je broj edukativnih doga|aja ili treninga koji se odvijaju, broj ljudi koji se obu~ava ili do kojih se doprlo u ciljnoj grupi i drugi ciljevi koji mogu biti postavljeni u planu programa.

evaluacija

Postoje dvije osnovne vrste evaluacionih alata koji se koriste u procjenjivanju uspjeha programa - mjerenje procesa (niz akcija usmjerenih prema ciljevima projekta) i mjerenje rezultata (ili uticaja) programa na ciljnu populaciju.

Tako|er postoje dva tipa mjerenja koja ljudi koriste da procijene funkcionisanje programa; kvalitativno (u vezi sa kvalitetom ne~ega) i kvantitativno (u vezi sa koli~inom ili u~estalo{}u ne~ega).

Iako ove rije~i mogu zvu~ati tehni~ki ljudima koji èle vr{nja~ko obrazovanje, treba ih znati!

evaluacija procesa se odnosi na mjeru u kojoj se aktivnosti koje su planirane u okviru programa stvarno i odigraju.

dvije glavne komponente u procesu monitoringa su:

l proces treniranja vr{nja~kih edukatora

l aktivnosti vr{nja~kih edukatora.29

U dobroj knjizi o monitoringu i evaluaciji HIV/AIDS programa za mlade, autori Webb i Elliott su pisali o nekim indikatorima koji mogu da budu kori{teni da izmjere i trening i aktivnosti edukatora.

va`ni aspekti u treniranju edukatora uklju~uju:

l Trena`ni proces

l Informacije primljene ili {ta su edukatori nau~ili na treningu

29 Za vi{e informacija, pogledajte Sekciju 2; Abeceda vr{nja~ke edukacije

175

poglavlje 6


l Strategije nau~ene za nagovaranje ljudi da koriste kondome

l Promjene u njihovima ìvotima kao rezultat uklju~enja u projekat

Oni tako|er nagla{avaju da se proces monitoringa moè fokusirati na obezbje|ivanje podataka koji pokazuju da edukatori izvr{avaju odre|ene aktivnosti i u odre|enom nivou odgovaraju na postavljene zahtjeve.

mjerenje aktivnosti edukatora uklju~uje:

l Brojnost vr{njaka edukatora i grupa edukatora koji su aktivni u odre|enoj oblasti

l Procenat odustajanja vr{njaka edukatora

l Broj ljudi do kojih se doprlo u odre|enoj oblasti (po godinama i spolu, ako je mogu}e)

l Broj i u~estalost sesija

l Broj kondoma koji se besplatno distribuiraju primaocima ili preko socijalnog marketinga

l Broj zahtjeva za kondomima

l Broj distribuiranih informativnih, edukativnih i komunikacionih materijala (kao {to su posteri i pamfleti)

l Pitanja koja postavljaju u~esnici na sastancima.

uspje{an monitoring i evaluacija: primjer iz vijetnama

Postoje uspostavljeni sistemi za monitoring i evaluaciju programa kreiranih da dopru do vulnerabilnih grupa, koriste}i vr{nja~ko obrazovanje, koji doprinose uspjehu ovih programa i pobolj{anju budu}ih napora.

Na primjer, vr{nja~ko obrazovanje je kori{teno da dopre do mladih korisnika droga u gradu Ho Chi Minh, Vijetnam. Kao rezultat ovog projekta, indikatori specifi~ni za ovu grupu su identifikovani, {to moè biti korisno u anketama o znanju, stavovima i praksama koje su oru|e za monitoring programa.30

Ispod je data adaptirana verzija liste indikatora. Neki od njih, prigodno prilago|eni, mogu da se primijene na druge grupe. Vremenom ovi indikatori mogu biti iskori{teni da izmjere uticaj mnogih projekata vr{nja~kog obrazovanja.

30 Prilaz marginalizovanim mladim ljudima; na slu~aju obrazovanja vr{njaka mladih korisnika droga u gradu Ho Chi Minh, Vijetnam, u Learning to Live; Monitoring and evaluating HIV/AIDS programmes for young people, Webb. D., i Elliott, L., Save the Children Fund, 2000.

176

poglavlje 6


indikatori

pokrivenost

l Broj ljudi kontaktiranih u ciljnoj populaciji

l Broj distribuiranih proizvoda (na primjer, nove {price, kondomi)

l Broj intravenskih korisnika droga i komercijalnih seksualnih radnika (KSR) koji su dobili kondome i {price/igle

rezultati

l Procenat ciljne populacije koja ubrizgava/pu{i drogu ili ima neza{ti}en seks

l Procenat koji zna gdje se kondomi i sterilizovana oprema za intravensko kori{tenje droga moè kupiti/nabaviti

l Godi{ta prve upotrebe droge ili prvog neza{ti}enog seksualnog odnosa

l Procenat dje~ije ciljne populacije koja dijeli opremu ili ima neza{ti}en seks

l Procenat dje~ije ciljne populacije koja posjeduje sopstveni {pric ili nema kondom

l Procenat djece koji vjeruje da su izloèni HIV-u

l Procenat ciljne populacije koja se testirala na HIV

Ovi indikatori pokazuju na~in na koji neko moè da nadgleda uspjeh projekta i njegov uticaj na ugroènu zajednicu. Sa adekvatnim monitoringom i evaluacijom mogu}e je usvojiti ili ponoviti lekcije nau~ene u projektu u drugim oblastima ili sa drugim populacijama.

znanje o va`nosti evaluacije

êsto postoji tendencija da se izbjegnu detalji monitoringa i evaluacije u programima vr{nja~kog obrazovanja. Oni koji ne teè ka prou~avanju rada programa, ve} samo nastavljaju sa obrazovanjem vr{njaka na terenu, mo`da nisu svjesni kako va`ni i zna~ajni ti procesi mogu biti za ukupan uspjeh programa i njegovo odràvanje.

Moè postojati tendencija da se vidi i osjeti intuitivno, da stvari napreduju jako dobro. Iz raznih perspektiva, ipak, to nije dovoljno. Donatori programa }e uvijek èljeti da znaju da je njihov novac dobro potro{en. Potrebno je poku{avati izmjeriti da li program stvarno ima uticaj na znanje, vje{tine pona{anja, motivaciju ili bilo {ta {to su priznati ciljevi projekta.

êsto, na kraju radionice vr{nja~kog obrazovanja, edukatori odlaze sa osje}ajem da je radionica bila uspje{na. Ali oni koji dovode u pitanje vrijednost vr{nja~kog obrazovanja }e èljeti da znaju da li je program imao uticaja na pona{anje ili je samo doveo do toga da se u~esnici dobro osje}aju, o ~emu se nekad govori kao ‘feel-good’ faktor. Bez pra}enja procesa programa te{ko je otkriti u ~emu je bio problem kada ne{to po|e naopako ili ako program na neki na~in bude neuspje{an.

Monitoring i evaluacija aktivnosti vr{njaka predava~a moraju biti pa`ljivo planirani uz kori{tenje kvantitativnih i kvalitativnih tehnika da bi otkrili dobre i lo{e strane projekta.

177

poglavlje 6


Monitoring aktivnosti vr{nja~kih edukatora moè biti izveden od strane osoblja projekta, starijih vr{nja~kih edukatora i tako|er od ~lanova dru{tva, kao {to su ljudi na ~elu projekata i edukatori.

Monitoring procedure mogu uklju~iti nadgledanje na terenu, izvje{taje o aktivnostima i redovne sastanke. Putem diskusija ciljnih grupa i kvalitativnih anketa i sa korisnicima i sa vr{nja~kim edukatorima moè se obezbijediti bolji uvid u specifi~ne oblasti implementacije projekta.

Evaluacije projekta moraju uklju~iti i proces i indikatore postignutog uticaja. Alati evaluacije treba da budu dobro formulisani i upu}eni ka specifi~nim izlaznim podacima i rezultatima vr{nja~kog obrazovanja. Na primjer, prikupljeni podaci o procesu mogu uklju~iti broj mladih ljudi na koje smo uticali kroz radionice i broj distribuiranih kondoma. Uticaj moè biti izmjeren i putem prije - i poslije - test anketa u radionicama i anketama o pona{anju.

Podaci prikupljeni za monitoring i evaluaciju imaju malu vrijednost ako nisu prevedeni, analizirani i rasprostranjeni sistemati~no. Gdje je ovo ura|eno efektivno, monitoring }e imati vitalan doprinos u planiranju i rukovo|enju programa.”31

Za detaljnije obja{njenje metoda istraìvanja evaluacije koji mogu biti kori{teni u programima vr{nja~kog obrazovanja pogledajte u Learning to Live; monitoring and evaluating hiv/aids programmes for Young people, Save the Children Fund, 2000. Tu se nalazi pregled bitnih ideja o programima za mlade ljude, odnose sa stejkholderima, strate{ke opcije u pristupu mladim ljudima i svim vrstama ideja za kreiranje evaluacije programa.

31 Iz; Monitoring and evaluation strana 12, Priru~nik o vr{nja~kom obrazovanju - Vr{nja~ko obrazovanje: uspje{na promocija seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih - Vodilje IPPF Vision 2000 Funds, 2002.

178

179

poglavlje 7

rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru[tveno odbaênim grupama (vulnerabilnim grupama)

180

poglavlje 7

rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru[tveno odbaênim grupama

ranjive grupe: definicija

Ako pogledate rije~ ‘ranjiv’ (‘vulnerable’) u rje~niku prona}i }ete razne vrste tuma~enja, kao {to su; bez odbrane, neza{ti}en, nebezbjedan, osjetljiv, slab, mlad i ugroèn.

Definicija ‘marginalizovanosti’ opisuje stvari koje su na margini ili granici, izvan glavnog toka i nisu od centralnog zna~aja. Marginalizovane stvari se defini{u kao stvari locirane na rubu svijesti i nekad blizu donje granice kvalifikacije, prihvatljivosti ili funkcije.

Po{to se rije~ dru{tveno odnosi na dru{tvo, a odba~enost ozna~ava biti izba~en iz nekog mjesta ili grupe, ili oduzimanje privilegija, ‘dru{tvena odba~enost’ bi se odnosila na ljude kojima su oduzete neke privilegije ili im je sprije~eno uklju~ivanje u socijalne aspekte dru{tva koje su dostupne drugima. Ovo odbacivanje moè proizilaziti iz mno{tva dru{tvenih doga|aja, okupljanja zajednica, dru{tvenih klubova, dru{tava, grupa za podr{ku, doga|aja koji slave kulturu i drugih.

Dok biti marginalizovan zna~i biti na granici dru{tva, ali sa potencijalom da se bude dio njega, ako ne njegov centar, dru{tvena odba~enost je ja~i termin koji nagovje{tava da osoba ili grupa osoba uop{te nije uklju~ena u dru{tvo.

Uticaj moè biti sli~an za marginalizovane i dru{tveno odba~ene grupe. Na primjer, u zajednici gdje je seksualno obrazovanje dostupno unutar {kolskog sistema, moè da se desi da ne postoji kulturno osjetljiv materijal ili nastavni program za marginalizovane i dru{tveno odba~ene populacije. Program moè biti koncipiran samo za predominantnu (mainstream) kulturu.

nivoi tolerancije

U nekim kulturama, ako smo homoseksualni moèmo biti tolerisani, ali ne i priznati ili dobrodo{li. Gdje je to slu~aj, seksualni program u {kolskom sistemu moè u najmanju ruku priznati na{u pripadnost i mo`da obezbijediti relevantne materijale koji bi nam pomogli da nau~imo. U drugim kulturama, netolerancija moè biti tako potpuna da su ljudi koji su orijentisani ka istom spolu dru{tveno odba~eni. U takvom dru{tvu mo`da ne}emo na}i obavje{tenje ili priznanje o postojanju ljudi koji su orijentisani ka istom spolu. Ako postoji neko obavje{tenje, ono moè govoriti o kazni i protjerivanju iz dru{tva. Dru{tvena odba~enost u ovoj situaciji moè voditi potpunom nedostatku materijala koji bi pomogli ljudima orijentisanom ka istom spolu da nau~e o svojoj seksualnosti. Dru{tveni tretman marginalizovanih i dru{tveno odba~enih grupa nas moè u~initi ranjivim, ali se snaga moè dobiti putem propagande i samoosnaìvanja.

potencijalni uzroci

Postoji puno mogu}ih uzroka ranjivosti i marginalizacije populacija i individua. Ovi uzroci mogu imati korijen u biolo{kim, fizi~kim, psiholo{kim, socio-kulturalnim, etni~kim, religijskim, istorijskim, politi~kim i pitanjima okruènja.

181

poglavlje 7


Kakvi god da su razlozi, ~esto postoje metodi koji stvaraju programe specijalno napravljene da uzmu u obzir ranjivost i marginalizaciju. Cilj je tako|er redukovati prijetnje ljudima koji su ranjivi i poduprijeti njihovu odbranu.

U ovom priru~niku, termin ‘ranjiv’ opisuje grupe koje su vi{e izloène riziku ili manje za{ti}ene od ‘mainstreama’ dru{tva. Mejnstrim (dominantne) grupe mogu biti osjetljive na zdravstvene probleme, ali manje nego ove grupe.

U sljede}oj sekciji, ~italac se upu}uje da pogleda u svijet ranjivih i ugroènih osoba na na~in koji pomjera iskustvo sa prostih rije~i na li~ne predstave i sje}anja.

uênje mladih ljudi o mra^noj strani @ivota

Moè biti pomalo te{ko ili neprijatno misliti i u~iti o ranjivosti i dru{tvenoj odba~enosti jer su ta ìvotna iskustva ~esto povezana sa bolom, traumom, tugom i te{ko}ama. Za mnoge ljude u najugroènijim grupama na{ih kultura ìvot ~esto ima elemente tragedije. Ipak, on moè imati potencijal za promjenu, uspjeh i radost.

Neki mogu pomisliti da nije fer izlagati mlade ljude mra~nijoj strani ìvota. Mladima se, me|utim, nekad ne daje dovoljno priznanja. Postoji dosta realizma u na{im svakodnevnim ìvotima. Mnogi mladi ljudi koji imaju pristup televiziji, novinama, internetu ili ~ak ulicama su izloèni svakodnevno novinskim pri~ama i drugim dokazima diskriminacije, rata, nasilja, zlostavljanja, zlo~ina i `rtve.

Kada mi kao vr{nja~ki edukatori u~imo o takvim te{ko}ama u kontekstu vr{nja~kog obrazovanja, to je na na~in koji nas oja~ava da u~inimo pozitivnu promjenu u svijetu. Moèmo preobratiti tugu u pozitivnu ìvotnu energiju i poku{ati da pobolj{amo ìvote drugih mladih ljudi.

razumijevanje drugih

Kao vr{nja~ki edukatori koji poku{avaju da pomognu ljudima iz vulnerabilnih grupa, kako moèmo razumjeti njihove ranjivosti na li~nom nivou? Kako moè biti prirodno nekima od nas zbog na{e sopstvene ìvotne situacije. Mo`da smo, ili smo bili, ~lanovi ranjive, marginalizovane ili dru{tveno odba~ene grupe. Ostalima, moè biti nephodno da pogledaju unutar sebe i koriste svoju ma{tu. Moramo oti}i iza samih rije~i u na{a srca i iskustva. Hajde da odvojimo malo vremena da razmislimo o ranjivosti. Poku{ajte da zamislite neke od sljede}ih stvari, koje vam mogu ali i ne moraju biti poznate.

Postoje dani kada se moèmo osje}ati jakim, kao da vladamo stvarima, energi~nim i optimisti~nim, o sposobnosti da upravljamo stvarima u svojim ìvotima. U nekom drugom periodu moèmo biti manje samouvjereni, nadvladani, lo{eg raspoloènja i osje}ati se manje bezbjednim i upla{enim od svijeta.

Razli~ite stvari mogu prouzrokovati ova razli~ita stanja, neke su unutra{nje, a neke spolja{nje. Va`no je primjetiti da postoji razlika izme|u ovih osje}aja. Nekada se moèmo osje}ati ja~im, kao da nas ni{ta ne moè povrijediti, a nekada ranjivijim. Ovo priznanje moè nam otvoriti vrata da bolje razumijemo ili se sjetimo kako je to biti ranjiv.

182

poglavlje 7


stranac u novom ili neprijateljskom okruènju - dru{tveno-kulturolo{ka perspektiva

Mo`da ste putovali nekada daleko od ku}e, do nekog manje poznatog mjesta, sela, grada ili zemlje. Da li ste se nekada osjetili upla{enim u ovoj situaciji? Mo`da niste znali nikoga ko vam moè pomo}i. Mo`da su vas fizi~ke karakteristike, kao {to je bilo va{e obla~enje, boja va{e koè ili neke druge karakteristike, ~inile da se isti~ete kao druga~iji od ostalih. Mo`da ste osjetili da ljudi mogu da vide da ste stranac.

zapitajte se ...

l Kako ste se osje}ali?

l Da li su vas ljudi posmatrali zato {to ste druga~iji?

l Da li ste osje}ali da su neki ljudi neprijateljski raspoloèni prema vama zbog razloga koji niste znali ili razumjeli?

l Da li ste ikad bili na mjestu gdje ste mislili da ljudi znaju ko ste ili odakle ste i da moète biti u ozbiljnoj opasnosti ako pogre{ni ljudi saznaju?

Zamislite ove scenarije za trenutak. Zamislite da vas je pogre{na rije~ ili pogled ili ne~ije prepoznavanje ne~eg u vama dovelo u opasnost. Sada ste zakora~ili u svijet stigme, predrasuda i diskriminacije.

kada je va[e tijelo ranjivo - biolo[ka i fizi^ka perspektiva

Razmislimo sada malo o biolo{koj i fizi~koj ranjivosti. Kako vas sljede}e rije~i ili situacije navode da se osje}ate? Da li ste ih ikada iskusili?

razmislite o tome …

l Kada ste tr~ali ili vje`bali tako jako da ste ostajali potpuno bez daha i osje}ali jak bol u va{im slabinama.

l Kada ste bili bolesni i preznojavali se od visoke temperature ili gripe tako da ste jedva mogli da podignete glavu sa jastuka.

l Kada ste bili veoma gladni, èdni ili dehidrirani.

l Ako imate ili ste imali fizi~ki invaliditet neke vrste.

l Ako ste imali slomljenu ruku ili nogu, pa vam je mo`da bila potrebna neka vrsta specijalne podr{ke ili poticaja.

l Kada ste oti{li na kliniku ili imali profesionalni medicinski pregled va{ih genitalija, ili ginekolo{ki pregled ili testiranje na SPB ili herniju.

l Kada ste se testirali na HIV ... i onda ~ekali da dobijete rezultate.

l Ako ste se osje}ali upla{eni ili napadnuti od strane nekoga ko je bio ve}i ili ja~i nego vi ili je bio pijan i van kontrole.

l Ako su vas gonili ili prijetili pi{toljem.

183

poglavlje 7


osje}anje emocionalne ranjivosti ili ‘`rtvenog jagnjeta’ u grupi - dru{tvena i psiholo{ka perspektiva

osvrt na psiholo[ku ranjivost

zapitajte se …

l Da li ste se ikad osjetili nervoznim, upla{enim, tu`nim ili depresivnim?

l Da li ste ikad izgubili nekog koga volite?

l Da li ste ikad bili zbunjeni u vezi s tim ko ste ili kako treba da se pona{ate?

l Da li ste se ikada osjetili usamljeno ili izgubljeno?

Da bismo razumijeli dru{tvenu ranjivost, moèmo se sjetiti da li smo se ikad na{li u situaciji da nismo prihva}eni od grupe ljudi, ili kao da smo ‘`rtveno jagnje’. Da li ste ikad osjetili da se neko “naka~i” na nekog drugog u grupi mladih ljudi da bi ga ismijao kao ‘`rtveno jagnje’? Kada ste vi ta osoba, to moè biti prili~no lo{e.

zamislite ...

Sjetite se kako je gej populacija ~esto tretirana u na{im kulturama, posebno me|u mladima. Zamislite da ste strejt i da je cio svijet oko vas odjednom gej. Zamislite da je sredi{te mnogih {ala i uvreda usmjereno ka strejt ljudima. Zamislite da postane velika uvreda nazvati nekog ‘strejt’.

perspektive okru@enja

da li ste ikada bili u mjestu ili okruènju koje vam je izgledalo opasno?

Moè postojati puno razloga za ovakvu opasnost. To moè biti mjesto u kome je vazduh jako zaga|en. Mo`da ste bili u mjestu gdje je postojala neka vrsta dima u vazduhu za koju ste mislili da moè da na{kodi va{im plu}ima i poku{avali da zadrìte dah ili prekrijete usta krpom kroz koju ste disali. Mo`da niste bili sigurni da li je pija}a voda bezbjedna, ali niste imali ni{ta drugo {to biste pili. Mo`da ste se na{li na hladnom, i vla`nom mjestu bez na~ina da se zagrijete ili osu{ite duì vremenski period.

Ljudi ~esto ìve na nezdravim mjestima. To moè biti iz razli~itih razloga, uklju~uju}i ekonomske. Mo`da je jedino mogu}e promijeniti njihovu situaciju putem jake propagande i javne svjesti o problemu. Poku{aji da se izbave iz opasnih ìvotnih uslova mogu dovesti ljude u rizik na neki drugi na~in, ako, na primjer, nemaju sredstava da plate da priu{te ìvot u nekom bezbjednijem okruènju. Oportunisti mogu iskoristiti ranjivost ovih osoba nude}i im ‘bolju’ situaciju.

Dok osoba osjeti da to nije bolje, moè biti prekasno da se izvu~e iz te situacije. Ljudi ponekad ìve u opasnim krajevima grada ili u grupi ljudi koja ìvi rizi~nim na~inom ìvota. Neki mladi ljudi mogu odrastati u sredini koja je okruèna drogom, nasiljem ili drugim rizi~nim tipovima pona{anja.

184

poglavlje 7


vulnerabilne grupe: perspektive onih koji znaju

U ovoj sekciji priru~nika istraìt }emo razli~ite grupe, {to }e nam pomo}i da bolje razumijemo neke od problema sa kojima se suo~avaju. Imaju}i na umu prethodno navedene primjere, treba biti jasno da ima puno toga da se nau~i i razmotri da bi doprli do vulnerabilnih grupa u svakoj populaciji. Va`no je razumjeti ko su oni, barijere i prepreke sa kojima se suo~avamo u pomo}i njima, najbolje prakse koje znamo i lekcije nau~ene u radu sa tim populacijama.

Na kraju, posao je vr{njaka predava~a da nau~i da prepozna oblike diskriminacije i stigmatizacije u svojoj kulturi da bi postao uspje{an predava~ i propagirao protiv takvih problema. Primjeri specifi~nih potreba }e biti navedeni u sekcijama koje slijede.

grupe koje su pokrivene u ovoj sekciji su:

l Ljudi koji ìve sa HIV/AIDS-om

l Injekcioni korisnici droga

l Djeca pod posebnim rizikom

l Seksualni radnici

l Seksualne manjine

l Etni~ke i kulturne grupe

l Ljudi sa fizi~kim i mentalnim specijalnim potrebama

grupa istraìva~a konstatuje sljede}e o populaciji vulnerabilnih mladih ljudi:

“Mladi koji su gej, biseksualni, transpolni, transrodni, besku}nici, odbjegli, intravenski korisnici droga, pritvoreni, u sistemu hraniteljske njege, mentalno oboljeli, i koji su bili seksualno ili psihi~ki zlostavljani, pod pove}anim su rizikom za dobivanje HIV infekcije zbog ve}e izloènosti virusu u njihovim dru{tvenim mreàma ”.

oni tako|er navode izvore koji su otkrili da:

“Ova ugroèna omladina ima ve}u stopu zdravstvenih i dru{tvenih problema u cijelini nego ostala omladina ”.32

osobe koje @ive sa hiv-om

“Ovo je najve}a prijetnja ~ovje~anstvu ikada!”

vatrena izjava 2003. bona, rok zvijezde iz grupe u2, koja je podigla op{tu javnu svijest o hiv-u/aids-u.

32 Futterman, D., Chabon, B. Hoffman, N.D. HIV i AIDS u adolescentskim, pedijatrijskim klinikama Sjeverne Amerike, Vol. 47.,(1), 171-188, 2000.

185

poglavlje 7


uvod

Osobe koje ìve sa HIV-om je termin koji koristimo za one od nas koji su inficirani humano imunodeficijentnim virusom (HIV) i/ili kojima je postavljena dijagnoza ste~enog sindroma imunodeficijencije (AIDS).

Kako }emo nastaviti da ìvimo na{e ìvote nakon saznanja da smo inficirani HIV-om zavisi od kulture i dru{tva u kojoj ìvimo, kao i od na{e li~nosti i ranijeg ìvotnog iskustva. Kako }emo ìvjeti sa na{om bole{}u zavisi ne samo od na{ih stavova o tome, ve} i od reakcija na{ih porodica, partnera, prijatelja i dru{tva. Ono {to boli je da je kvalitet na{eg socijalnog ìvota ~esto veoma nizak zbog negativnih reakcija, stigme i diskriminacije sredine u kojoj ìvimo.

Za neke od nas, to je kao da dva puta umiremo. Jedna smrt je fizi~ka ,dok je druga vrsta ‘dru{tvene smrti’ zbog na~ina na koji smo ponekad tretirani od dru{tva.33

barijere i prepreke koje treba prevazi]i

stigma

Ako nas dru{tvo stigmatizira i tretira one od nas koji ìve sa HIV-om kao ‘neèljene’, ‘razli~ite’ ili ‘opasne’, osje}amo otu|enje i izolaciju. Ono nas spre~ava u ispunjavanju na{ih osnovnih ljudskih prava na rad, obrazovanje, zdravstvene i socijalne slu`be, prijateljstva i druge osnovne aspekte ìvota. Kada se ovo desi, na{a reakcija moè biti da manje vodimo ra~una o sebi, izbjegavamo zdravstvene klinike i programe i ìvimo manje zdravim i odgovornim na~inom ìvota. Ova reakcija dovodi do pove}anog rizika na cijelo dru{tvo. Ljudi obi~no stigmatizuju i deskrimini{u iz dva razloga; strah i neznanje.Ova dva razloga hrane jedan drugog i funkcioni{u u zatvorenom krugu. Stigma povezana sa HIV-om je obimno dokumentovana. Pokazano je da HIV zadovoljava ~etiri uslova bolesti koja izazivaju stigmu. To su;

l {iroko rasprostanjeno mi{ljenje je da su osobe koje ìve sa HIV-om one koje su odgovorne za dobijanje bolesti ili infekcije

l smatra se da je terminalna (fatalna)

l zarazna je (moè se prenositi)

l njeni efekti su ~esto vidljivi.34 35

Prevencija stigme me|u ljudima koji ìve sa HIV-om/AIDS-om i u na{im zajednicama treba da se odvija kroz rad na dru{tvenim strukturama i politikama. Jedna prepreka u prevenciji stigme jeste da se kriminalnim djelom smatra ne re}i svom partneru u specifi~nim seksualnim

33 Levy, P. Iz svjedo~anstva u mnogim lokalnim i me|unarodnim radionicama za obuku 1996-2003.

34 Shriver, M,D.., Everett, C., Morin, S.F. Structural interventions to encourage primary HIV prevention among people living with HIV, AIDS 2000, 14 (suppl 1) S1-S6

35 Herek, G. AIDS and stigma. Am Behav Sci 1999, 42:1102-1112

186

poglavlje 7


situacijama o svom HIV statusu. Druge prepreke uklju~uju zakone koji ograni~avaju imigraciju i putovanja, obavezna obavje{tavanja partnera i prijavljivanje svog HIV statusa.36 37

‘osje}am se dobro’

Jedan od problema sa kojim se HIV pozitivni mladi ljudi moraju boriti je neslaganje ~injenice da se osje}ate dobro, a da ipak morate da uzimate lijekove. Kao {to Futterman nagla{ava, ovo moè predstavljati izazov, posebno {to mnogi adolescenti vide stvari crno-bijelo. U svjetlu toga va`no je da HIV pozitivni mladi ljudi razumiju kako virus funkcioni{e u njihovom tijelu i kako lijekovi mogu pomo}i da se uspori, ~ak i u okolnostima kada izgleda da ne postoje vidljivi simptomi bolesti.

skrivanje hiv statusa

Jedna od prepreka koju mladi ljudi koji ìve sa HIV infekcijom moraju nadvladati je vezana za probleme koji se de{avaju dok oni poku{avaju da odrè tajnost svog statusa. Futterman nagla{ava da je dobro kada HIV pozitivna mlada osoba moè da se obrati nekoj odrasloj osobi, kao {to je roditelj. “Me|utim, postoje brojni adolescenti koji biraju da ne otkriju svoj status zbog straha da ne izgube ljubav svojih roditelja ili da ne budu istjerani iz svojih ku}a ili psihi~ki zlostavljani. Za odre|eni broj mladih ljudi otkrivanje svog HIV statusa zna~i otkrivanje ~injenice da su gej ili koriste droge .”38 Rezultat poku{aja da se sakrije infekcija moè biti sakrivanje lijekova, {to moè uticati na to da li se oni uzimaju ispravno ili konzistentno.

psiholo[ka pitanja

Futterman je naglasila psiholo{ka pitanja koja su u vezi sa epidemijom HIV-a i mladim ljudima. Ona nagla{ava kako mnogi mladi ljudi koji imaju HIV imaju historiju seksualnog ili fizi~kog zlostavljanja. Ona tako|er biljeì da mnogi mladi ljudi sa HIV-om imaju dijagnozu mentalnih bolesti kao {to su depresija ili problemi zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Neka od ovih pitanja su vi{e od onog sa ~im prosje~an vr{njak predava~ moè da se izbori, osim da uputi osobu profesionalnom savjetniku ili specijalisti. ‘Komorbiditeti’ su problemi koji se de{avaju zajedno. Kao {to Futterman nagla{ava, kada ne identifikujemo i ne obratimo pa`nju na ‘ko-morbiditete’, to moè sprije~iti mlade ljude da se bore sa svojom HIV infekcijom, uklju~uju}i uzimanje lijekova na pravi na~in.39

36 Shriver, M,D.., Everett, C., Morin, S.F. Structural interventions to encourage primary HIV prevention among people living with HIV, AIDS 2000, 14 (suppl 1) S1-S6

37 Herek, G. AIDS and stigma. Am Behav Sci 1999, 42:1102-1112

38 Futterman, D. Youth and HIV,; The Epidemic Continues, pregled Tim Horna, Mart 2003. www.prn_nb_ cntnt/vol8/num1/flutterman_sum.htm

39 ibid

187

poglavlje 7


najbolje prakse i nauêne lekcije

odnos prevencije i podr{ke40

U zemljama gdje ne postoji pristup lijekovima onima koji su dobili dijagnozu HIV infekcije, bi}e teè nagovoriti ili ohrabriti ljude da se testiraju. Zato vr{njaci predava~i koji su zainteresovani za uspje{nu prevenciju treba da sebe vide u {iroj perspektivi - u borbi protiv HIV-a/AIDS-a i za prava ljudi koji ìve sa HIV-om. Oni treba da pomognu u propagandi za dobijanje lijekova i podr{ke za one koje su dobili dijagnozu HIV+.

razumijevanje diskriminacije i obezbje|ivanje njege i podr{ke

Jedan od najboljih na~ina za pripremu vr{nja~kih edukatora za rad u svijetu HIV-a/AIDS-a jeste da im pomognemo da razumiju {ta su to u stvari stigma, diskriminacija,njega i podr{ka. Ispod su navedene neke od tema i pitanja koja treba da budu uklju~ena u takvu obuku vr{nja~kih edukatora. Vr{nja~ki edukatori mogu, zauzvrat, izabrati da doprinesu ovim idejama svojoj ciljnoj zajednici.

Pitanja Oblasti treninga

Obrazovni ciljevi - Prihvatiti HIV kao i svaku drugu bolest

- Istraìti razloge zbog kojih se ljudi pona{aju na diskriminatoran na~in

- Razumijevanje tipova diskriminacije

- Suo~avanje sa sopstvenim strahovima, predrasudama i dezinformacijama o HIV-u

- Po{tovanje prava ljudi koji ìve sa HIV-om

- Razumijevanje kako moèmo pomo}i dru{tvenim promjenama u pogledu diskriminacije osoba koje ìve sa HIV-om

- Nau~iti kako da pruìmo njegu i podr{ku

Za{to vr{imo diskriminaciju? - Zato {to nismo dobro informisani o bolesti i na~inima na koji se (ne) prenosi

- Zbog straha

- Zato {to se HIV smatra tabu temom i ~esto se povezuje sa homoseksualno{}u, prostitucijom, upotrebom droga i drugim stigmatizovanim pona{anjima i populacijama

- Da bismo osjetili da {titimo sebe i one koje volimo

40 Levy, P. Personal communication, Nov. 2003.

188

poglavlje 7


Oblici diskriminacije - Kretanja HIV pozitivnih ljudi u medicinskim centrima, prodavnicama, obdani{tima, {kolama, itd. su ograni~ena ili zabranjena

- Oni su upla{eni na radnom mjestu, {to dovodi do gubitka posla

- Veze sa ~lanovima porodice i drugima su slabe i ~esto nepostoje}e

- Njihova ljudska prava i etni~ki principi (za{ti}eni deklaracijom) se konstantno kr{e

Prava HIV pozitivnih ljudi Prava osoba koje ìve sa HIV-om su za{ti}ena deklaracijom o ljudskim pravima i to su;

- Tolerancija

- Nediskriminacija

- Prava na brigu i solidarnost

- Pravo slobodnog kretanja, koje bi tako|er trebalo da uklju~i pravo putovanja zbog ìvota, rada ili turizma

- Pravo na obrazovanje

- Pravo na za{titu zdravlja

- Pravo na rad

- Pravo na za{titu privatnosti

Ovom deklaracijom odgovornosti osoba koje ìve sa HIV-om tako|er su regulisane, na sljede}i na~in;

- Da budu infomisani

- Da sara|uju

- Da budu tolerantni

- Da sara|uju sa zdravstvenim institucijama i radnicima

- Da brinu o drugima

hiv/aids i ljudska prava na radnom mjestu

U mnogim zemljama {irom svijeta gdje je HIV/AIDS rasprostranjen, svaka organizacija treba da razvije statut ili specijalna pravila da bi za{titila zaposlene koji ìve sa HIV/AIDS-om i usaglasila se sa Me|unarodnom konvencijom o ljudskim pravima.

189

poglavlje 7


Ta pravila treba da sadrè sljede}a prava;

l Prema ljudima koji imaju HIV/AIDS treba se pona{ati na isti na~in kao prema onima sa rakom ili drugim hroni~nim bolestima

l Zaposlenima treba da bude jasno da drugi zaposleni koji ìve sa HIV/AIDS-om ne ugroàvaju drugo osoblje

l Organizacije su obavezne da obrazuju zaposlene o HIV-u/AIDS-u da bi sprije~ile mogu}u paniku

l Zaposleni ne treba da budu primoravani da se podvrgnu testiranju na HIV

l HIV pozitivna osoba ne mora da prijavi svoj HIV status organizaciji/kompaniji u kojoj je zaposlena. Ako HIV pozitivna osoba ra{iri infekciju namjerno, on ili ona moraju biti prijavljeni vlastima

l HIV pozitivne osobe ne smiju biti okrivljene ili diskriminisane i ljudi koji se pona{aju prema njima na ovaj na~in moraju biti prijavljeni

l HIV pozitivne osobe ne smiju biti smijenjene na radnom mjestu zbog svoje bolesti

l HIV pozitivne osobe imaju pravo da napuste posao ako im je potrebna medicinska njega ili savjetovanje

l HIV pozitivnim osobama treba ponuditi skra}eno radno vrijeme kada je to potrebno, da bi mogli da napuste posao onda kada treba da budu hospitalizovani i vrate se na posao kada osjete da su spremne za to

l Po{tovanje ovog statuta mora biti pod supervizijom kompanija.

Treba naglasiti da se de{ava da je u zemljama gdje bi zakoni trebalo da {tite ljude koji ìve sa HIV-om veoma te{ko da se primjenjuju ili dokaè da su naru{eni. Rijetko je da }e neko ‘zvani~no’ biti otpu{ten jer je on ili ona osoba koja ìvi sa HIV-om.41

da li mladi ljudi mogu pomo}i?

U nekim kulturama, ljudi koji ìve sa HIV-om, uklju~uju}i mlade ljude, su ~esto me|u najaktivnijim, uspje{ne vo|e i propagatori na{eg dru{tva i potreba. Njihovo u~e{}e u kreiranju i implementaciji programa za ovu ugroènu populaciju je neprocjenjivo.

“Dok stigma, ili sama prijetnja od stigmatizacije, igra va`nu ulogu u odre|ivanju prihvatljivosti intervencija nad HIV inficiranim ljudima, isto kao i uspjeh ili neuspjeh skoro svih intervencija, borba sa stigmom je oblast gdje su ljudi koji ìve sa HIV -om uvijek igrali jako aktivnu, pozitivnu ulogu.”42

U tom svjetlu jedan od najvrijednijih resursa je Globalna mreà ljudi koji ìve sa HIV-om (GNP+). Centralni sekretarijat ove mreè je smje{ten u Amsterdamu, u Holandiji.

41 Levy, P. Personal communication, Nov, 2003.

42 Levy, P. Personal communication, Nov, 2003.

190

poglavlje 7


“Glavni cilj GNP+ je rad na pobolj{anju kvaliteta ìvota ljudi koji ìve sa HIV-om. Ovo se postiè promocijom i podr{kom povezanosti ljudi sa HIV-om na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou.”43

oni me|u nama koji ìve sa hiv-om igraju vitalnu ulogu u prevenciji

U nekim zajednicama, u programima za prevenciju HIV-a/AIDS-a, sve vi{e govorimo o na{im ìvotnim iskustvima. To je stoga {to dolazimo u direktan kontakt sa drugima, pa ~inimo informacije realnim i vjerodostojnim. Prema mi{ljenju mnogih mladih ljudi, ovo je najbolji vid preventivnog obrazovanja.

pregled

Izvje{taj Ujedinjenih nacija44 opisuje 10 koraka koje zemlje, posebno vlade, trebaju preduzeti kao dio svojih napora za prevenciju;

l Stati na put {utnji, stigmi i sramu

l Obezbijediti mladim ljudima znanje i informaciju

l Opremiti mlade ljude ìvotnim vje{tinama kako bi znanje upotrijebili u praksi

l Obezbijediti slu`be orijentisane na rad sa mladima

l Obezbijediti dobrovoljna i povjerljiva HIV testiranja i savjetovanja

l Raditi sa mladim ljudima na ohrabrivanju njihovog u~e{}a

l Uposliti mlade ljude koji ìve sa HIV-om

l Stvoriti sigurno okruènje koje pruà podr{ku

l Doprijeti do najugroènijih mladih osoba

l Oja~ati partnerstva, pratiti progres

mre@e dru[tvene podr[ke

Postoji veliki broj dostupnih podataka o iskustvima ljudi koji ìve sa HIV/AIDS-om. Mi traìmo na~ine da se potpomaèmo u budu}nosti uz pomo{ velikog broja informacija i putem {iroke globalne dru{tvene mreè. Postoje zemlje koje ve} imaju jako razvijene dru{tvene i druge mreè i zemlje koje planiraju njihov razvoj.

Mnoge organizacije i udruènja ljudi koji ìve sa HIV-om objavljuju informacije na internetu. Ako pretraìte internet, na}i }ete puno primjera koje stvari moèmo uraditi da napredujemo i preìvimo. Neke od zapadnih i razvijenijih zemalja su imale va`na iskustva ranijih godina u

43 www.gnpplus.net Website Nov. 1 2003

44 United Nations Development Programme: State of the World’s Population Report, Oct. 2003.

191

poglavlje 7


pandemijama (globalnim epidemijama), i iz njih stekle dosta znanja o tome kako da razviju prevenciju, njegu i podr{ku, kao i propagandu.

Moèmo shvatiti {ta zna~i podr{ka ~itaju}i rukopise ljudi koji razumiju {ta zna~i biti HIV pozitivan. Aneks 6 sadrì primjer ‘vjere’ ili rije~i napisanih za podr{ku ljudima u Sjedinjenim Dràvama koji otkrivaju da su HIV pozitivni. On je bio napisan za organizaciju ‘The Body Positive’. Mnogo toga {to je napisano bi trebalo da bude zna~ajno ljudima u drugim dijelovima svijeta koji su tako|er otkrili da su HIV pozitivni. Moè posluìti kao model za prilago|avanje potrebama odre|enih regiona.

Neophodno je razumjeti da ljudima koji ìve sa HIV-om treba da bude omogu}eno da ìve normalne i ispunjene ìvote; da rade, u~e, druè se i uìvaju u lijepim stranama ìvota. Neki od nas su tako|er inficirani, ali ne i bolesni, tako da ne trebamo automatski biti tretirani kao da jesmo. Odgovornim pona{anjem za{titit }emo sebe i dru{tvo.

injekcioni korisnici psihoaktivnih supstanci

Namjena ove sekcije je pruànje preciznih i nepristrasnin informacija o smanjenju potencijalnog rizika pri injekcionom kori{tenju psihoaktivnih supstanci. Znamo da postoje zajednice ljudi koje praktikuju injekcionu upotrebu psihoaktivnih supstanci, pa bi podràvanje programa smanjenja {tete pomoglo mladim ljudima da se “oslobode navike” u sopstvenom ritmu, odràvaju}i ih bezbjednim u me|uvremenu.

Informacije u ovoj sekciji i u Dodatku 8 (koji nudi uputstva za bezbjedniju injekcionu upotrebu psihoaktivnih supstanci) nisu pribavljene ili napisane da ohrabre ili sugeri{u upotrebu psihoaktivnih supstanci na bilo koji na~in.

uvod

Slijede}i citati navode pri~e iz stvarnog ìvota ljudi koji su u~estvovali u obrazovanju vr{njaka.

“Sje}am se ... ne{to stra{no mi se upravo bilo dogodilo. Moje srce se raspalo na komadi}e. Tada je moj stariji ro|ak (u to vrijeme sam mislila da mu mogu vjerovati) do{ao i zagrlio me. On je rekao, ‘Ne brini, imam ne{to {to }e ublaìti tvoj bol’. To je bio prvi put da sam uzela drogu. Imala sam 12 godina. Nikad nisam mislila da }u biti neko ko }e se navu}i”

“Radio sam na klinici za odvikavanje od droga nekoliko godina. Uvijek sam mislio da }u vidjeti ljude kao one koje sam gledao u filmovima, znate, stereotipne. Vremenom sam ih upoznao. Mnogi od njih su bili dobri ljudi koji su imali lo{u sre}u ili napravili neke izbore za kojima sada àle. Mnogo tih ljudi se ne uklapa u moje stereotipe. To su bili ljudi koji su se brinuli o drugima. Oni su se jako trudili da urade bilo {ta da bi preìvjeli. Mo} hemijske zavisnosti je bila jaka. Poku{avali su da nam pruè informacije o epidemiji AIDS-a. Polovina je ve} bila inficirana.”

“Oni me|u nama koji koriste drogu su iz raznih dru{tvenih slojeva. Neki od nas su iz siroma{nijih zajednica, neki iz bogatijih. Neki od nas su tek po~eli da ‘koriste’, a neki

192

poglavlje 7


se ‘oporavljaju’. Rijetko je da }ete nas ~uti da kaèmo da smo izlije~eni, jednom kad postanemo zavisni. Realno je da jednom kad postanemo zavisni, zavisnost je uvijek negdje iza nas. Tako da mi kaèmo da se oporavljamo. Ljudi ne razumiju da je zavisnost bolest kao i mnoge druge.”

“Neki od nas nikad ne do|u do terapije, ne{to drugo nas prvo stigne, kao {to je ‘overdouz’, ili smrt na neki drugi na~in.”

Za mnoge mlade ljude adolescencija je ~esto vrijeme prvog eksperimentisanja sa drogama i, tako|er, vrijeme po~etka zavisnosti.

U posljednjoj dekadi, neke zemlje su posmatrale problem sa drogama i ovisnostima kao mali i bezna~ajan. Danas, u sve ve}em broju zemalja sa brzim stepenom rasta problema povezanih sa u~estalom upotrebom droga, slika se sve vi{e mijenja.

Godi{te prve upotrebe u nekim oblastima opada do osnovno{kolskog nivoa. Tako|er postoji problem sa nasiljem povezanim sa zloupotrebom droga. U isto vrijeme, postoji manjak adekvatnih institucija koje rje{avaju ovaj problem.

Problemi zloupotrebe droga zadiru duboko u srce porodice. Mnoge porodice nemaju snagu da se izbore sa ovim problemima, jednim dijelom zato {to je porodica sama po sebi izolovana i pla{i se da bude ‘obiljeèna’ kao povezana sa drogama.

U mnogim zemljama drogu je veoma lako dobiti i koristi se na javnim mjestima, na ulici, u kafi}ima i {kolskim igrali{tima. Veoma ~esto porodica priznaje problem tek po{to znaci postanu vidljivi.

Mnoge droge mogu da umanje sposobnost kriti~nog mi{ljenja, koje ~esto vodi rizi~nom seksualnom i drugom pona{anju. Zato je jasno da postoji presudna potreba da se preduzmu koraci u smanjenju rizika od SPB-a, HIV-a/AIDS-a i drugih sli~nih rizika.


Slijede pitanja koja treba razmotriti kada razmi{ljamo o mladim ljudima koji su umije{ani u svijet injekcione upotrebe psihoaktivnih supstanci.

rizici u injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci

Jasno je da je injekciona upotreba psihoaktivnih supstanci, izvan pogodno pripremljenog medicinskog okruènja nosi sa sobom razne stepene rizika. Neki od tih rizika su izlistani i ukratko obja{njeni ispod;

l naru{eno prosu|ivanje - injekciona upotreba psihoaktivnih supstanci mijenja biolo{ko i psiholo{ko funkcionisanje na vi{e na~ina, u zavisnosti od tipa psihoaktivne supstance, doze i biolo{kih i psiholo{kih karakteristika pojedinca. Vjerovatan rezutat je nemogu}nost prosu|ivanja situacije, {to moè dovesti ljude u opasnost.

l izloènost rizi~nom seksualnom pona{anju - injekciona upotreba psihoaktivnih

193

poglavlje 7


supstanci moè voditi ve}em rizi~nom seksualnom pona{anju na mnogo na~ina. êsta injekciona upotreba psihoaktivnih supstanci moè prouzrokovati ‘disinhibiciju’ koja zna~i da su normalne inhibicije osobe smanjene i da on ili ona lak{e rade stvari koje ne bi uradili u ‘normalnom’ stanju. To moè uklju~iti ignorisanje rizika preno{enja seksualno prenosivih bolesti i HIV-a. Ako je ne~iji partner tako|re injekcioni korisnik psihoaktivnih supstanci, statisti~ki govore}i, u mnogim populacijama postoji ve}a {ansa da }e on ili ona biti izloèni HIV infekciji putem dijeljenja opreme ili nesterilnih igala.

l adikcija ili hemijska zavisnost - jedan od najve}ih problema sa injekcionom upotrebom psihoaktivnih supstanci je da one skoro sigurno vode adikciji i zavisnosti, fizi~koj, psiholo{koj ili oboje. Iako }e mnogi ljudi vjerovatno re}i da su po~eli da koriste psihoaktivne supstance bez o~ekivanja ili namjere da postanu zavisni, jednom kad zavisnost po~ne, ona je kao bolest i jako je te{ko prebroditi.

l uticaj na raspoloènje i psiholo{ko funkcionisanje - injekciona upotreba psihoaktivnih supstanci moè imati dubok utjecaj na raspoloènje, na primjer, euforija, hiperstimulacija, sedacija, redukovana anksioznost i depresija.

te[ko]e u isporuci sistema zdravstvene za[tite

l pitanje povjerenja u profesionalce u socijalnim slu`bama ili medicinskim ustanovama - intravenski korisnici droga mogu imati te{ko}e da vjeruju profesionalcima u medicinskoj zajednici ili drugim slu`bama jer se mogu osjetiti osu|ivano, stigmatizirano ili pod prijetnjom prijave roditeljima ili nadle`nima. To moè rezultovati izbjegavanjem korisnika da traè pomo} i medicinsku njegu od, koja im je potrebna od slu`bi.

l diskriminacija u medicinskim ustanovama - neke od gore pomenutih briga, su mo`da nastale iz stvarnog iskustva o diskriminaciji i stigmatizaciji u medicinskim ustanovama. Kada medicinski radnici nisu dobro edukovani o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci i hemijskoj zavisnosti, vjerovatnije je da }e postupati prema ovisnicima neprijateljski.

znanje i razumijevanje kulture povezane sa upotrebom psihoaktivnih supstanci

Vr{nja~ki edukatori treba da znaju i razumiju kulturu povezanu sa upotrebom psihoaktivnih supstanci, koja uklju~uje razumijevanje slijede}ih stvari;

l psihoaktivne supstance koje se koriste - vr{nja~ki edukatori koji èle da pomognu injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci treba da razumiju kako se one koriste, njihove efekte, na~ine upotrebe, tipi~ne krizne simpotome, itd. Na ovaj na~in mo}i }e da pokaù razumijevanje problema sa kojima se korisnici bore. Postoje specifi~ni na~ini upotrebe i rizika povezanih sa razli~itim psihoaktivnim supstancama. Kokain, na primjer, ima stimulativno dejstvo i moè voditi ~e{}oj upotrebi, koja pove}ava rizike povezane sa kori{tenjem.

194

poglavlje 7


Heroin, koji ima vi{e sedativan efekat, moè dovesti do smanjenog seksualnog nagona, kako droga po~inje da preovladava. Mogu}nost zavisnosti je veoma velika. Uklju~ivanje u seksualni rad da bi dobili vi{e novca za drogu postaje sve ve}i rizik me|u korisnicima heroina, kokaina i drugih droga, te je tako SBP/HIV prevencija veoma va`na za one koji injekciono koriste psihoaktivne supstance.

l Potreba za procedurom sterilizacije - vr{nja~ki edukatori treba da znaju o na~inima sterilizacije opreme koja se koristi za injekciono kori{tenje ako èle da pomognu korisnicima da smanje rizik od HIV-a i drugih infekcija, kao {to su hepatitis B i C. Treba da znaju da je mogu}e koristiti izbjeljiva~ (hlorin) ili druge sterilizacione agense koji su dostupni i prihvatljivi u kulturi injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci.

l Dostupnost sterilnih {priceva, igli i kukera - sli~no gore navedenom problemu, vr{nja~ki edukatori treba da znaju kako i gdje injekcioni korisnici psihoaktivnih supstanci mogu do}i do sterilne opreme.

l Kada je ‘skin-popping’ dio kulture - vr{nja~ki edukatori koji èle da pomognu injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci treba da znaju prakse kori{tenja. Na primjer, treba da znaju kori{tenje tehnika ‘skin-poppinga’ ili ubrizgavanja ispod koè. To je na~in za kori{tenje psihoaktivnih supstanci, kada se ubrizga u koù, a ne direktno u venu. Neki ljudi koji to rade gre{kom misle, po{to ne koriste drogu intravenozno, nisu pod rizikom od HIV-a/AIDS-a. Moramo ih nau~iti da to nije ta~no i da rizik postoji.

socijalna pitanja

Postoji ~itav spektar dru{tvenih problema koji su sastavni dio svijeta injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci. Oni uklju~uju;

l strah od krivi~nog gonjenja i posljedica pritvaranja - injekcioni korisnici psihoaktivnih supstanci su ~esto uklju~eni u aktivnosti zbog kojih se mogu na}i u zatvoru. Zbog toga oni mogu biti pod stalnim stresom zbog skrivanja i straha od policije i mogu}eg zatvora. Za one koji su roditelji ili imaju nekoga ko zavisi od njih, to moè biti naro~ito stresno. U nekim slu~ajevima biti uhva}en moè nositi sa sobom prijetnju gubljenja starateljstva nad djecom.

l kultura nasilja i prijetnji - svijet injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci ~esto je okruèn nasiljem i prijetnjama. Ovo moè biti posljedica trì{ta droge i o~aja nekih ljudi u èlji da nabave drogu pri te{koj zavisnosti.

l visok nivo infekcije me|u vr{njacima nekada pove}ava rizik - injekcioni korisnici psihoaktivnih supstanci su pod velikim rizikom infekcija od raznih bolesti, uklju~uju}i HIV i razne vrste hepatitisa. Zato je njihov svijet postao jako opasan za ìvot i preìvljavanje na zdrav na~in.

[ta je va`no za vr{nja~ke edukatore?

Da bi vr{nja~ki edukatori bolje razumijeli svijet injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci, va`no je da prvo razumiju njihova iskustva sa kori{tenjem supstanci raznih vrsta. Mi ~esto

195

poglavlje 7


‘lije~imo’ sebe da bi se izborili sa svojim osje}anjima. Neki od nas to rade sa supstancama koje sadrè {e}er (~okolade, kola~i, bombone), kofeinom, alkoholnim pi}ima, toplim ili hladnim napicima ili drugim legalnim supstancama. Ne èlimo da izjedna~imo ove primjere sa injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci, {to je mnogo, mnogo ozbiljnije, ali va`no je da shvatimo za{to ljudi mogu po}i putem zavisnosti, i da prona|emo na~in da ih oslobodimo nje.

Kao dodatak najboljim praksama koje su pomenute u prethodnoj podsekciji, va`no je da pomenemo da ne postoji zamjena za trening vr{njaka predava~a o kori{tenju psihoaktivnih supstanci koja je bolja od susreta i u~enja od korisnika u oporavku, ili bar gledanja dokumentarnih filmova sa lokalnog podru~ja o toj temi, ako postoje.

djeca pod specijalnim rizikom: omladina na ulici, siroâd

uvod

Postoje mnogi razlozi za{to su neki zavr{ili na ulici; na primjer, neki su siro~ad koja su izgubila jednog ili oba roditelja, ili jednostavno nemaju roditelja koji bi se o njima brinuli. Neki su bili napu{teni iz raznih razloga. Neki su morali da bjeè da bi bili bezbjedniji, jer je bilo suvi{e opasno ostati ku}i. Kada je va{ roditelj teàk alkoholi~ar, na nekim drogama, ili se nasilno pona{a, moè biti stra{no ostati kod ku}e. Neki su otkrili da su gej i odlu~ili da }e im biti lak{e da odu. Neki imaju roditelje koji rade po cijeli dan i ne mogu da paze na njih. Neki su bili u porodicama koje su morale brzo da odu iz grada i nikada nisu mogle da se vrate.

Primjeri ispod su tipi~ni za stvari koje se de{avaju u umovima mladih ljudi iz takvih ranjivih grupa. Iako slijede}e tri pri~e opisuju izmi{ljene scenarije. one predstavljaju realnost za hiljade djece. Takva djeca ìve ìvot visokog rizika, napu{teni su i bez mnogo roditeljskog staranja i podr{ke.

l “Kada je moj tata umro i moja majka po~ela da radi da bi mogla da nas izdràva, nije imala vremena da nas pazi. Po~ela je da napu{ta ku}u no}u da bi zaradila novac. Ponekad sam vidio da su je tukli na poslu i da je plakala. Morao sam da se brinem o svojoj mla|oj bra}i i sestrama. Tad je i u {koli po{lo sve naopako.”

l “Kada sam poku{ao da objasnim mom ocu da osje}am ne{to prema drugim dje~acima, on je poludio. Znao sam da ako poku{am da ostanem kod ku}e poslije toga, ne}e biti nikakve koristi. On nije spreman da ima sina koji je gej. Ali po{to ne mogu da dobijem dobar posao, no}ima moram da zara|ujem novac na bilo koji na~in. Ne}u vam re}i {ta ponekad moram da radim da bi dobio toplo mjesto da spavam ili dovoljno novca da jedem. Ali neka druga djeca na ulici su pametna. Ona su mi pokazala {ta treba da radim.”

l I tako mi je taj momak rekao da me voli i da }e se oèniti sa mnom jednom kada se preselimo na neko bolje mjesto da bi bolje ìvjeli. âk su mu i moji roditelji povjerovali. Sada sve o ~emu on brine je da li zara|ujem dovoljno novca svake no}i ili }e me on dobro pretu}i. Tako se stidim sebe. Ako ikad poku{am da se vratim ku}i, on bi me ubio. I ako uspijem, nikad ne bih mogla da pogledam u o~i moje roditelje i prijatelje. Zaglibila sam.”

196

poglavlje 7


prepreke i barijere koje treba prevazi]i: perspektive djece pod rizikom

Neki problemi sa kojima se suo~avaju djeca pod specijalnim rizikom uklju~uju;

l Hendikep - mi nemamo mo} koju odrasli obi~no koriste da se bore za sebe

l êsto smo institucionalizovani i stoga nemamo mnoga prava i privilegije koje mladi ljudi imaju u ku}nom okruènju

l Nemamo jake i konzistentne uzore, {to nas ~ini lakovjernim i ranjivim na odrasle i stariju djecu koja bi mogla da nas iskoriste

l Na nas mogu uticati lo{i uzori, kao rezultat nedostatka staranja o tome od koga da u~imo i kome da vjerujemo

l Podnosimo nedostatak informacija, koji moè prekinuti na{e {kolsko i obrazovno iskustvo

l Moramo da se uklju~imo u vje{tine preìvljavanja

l Razvijamo neku vrstu oklopa koji nas {titi u borbi sa ìvotnim izazovima u okrutnim uslovima punim gubitaka i nepostojanosti

l Moèmo patiti od posttraumatskog sindroma ili hroni~nog stresa

l Moèmo biti jako nasilni

l Moèmo biti fizi~ki ugroèni nekom bole{}u ili smanjenim imunitetom.

@ivotne situacije takvih mladih ljudi stavljaju nas pod rizik za te{ko}e u na{em biolo{kom, psiholo{kom i dru{tvenom svijetu.

psiholo[ka razmatranja

depresija i anksioznost

Oni koji ìve u ovim situacijama razvijaju depresiju ili anksioznost. Oni mogu biti pesimisti~ni i nervozni. To mogu biti njihove reakcije na te{ke ìvotne doga|aje i situacije.

Ove situacije uti~u na to kako oni razmi{ljaju o budu}nosti i na interesovanje ili motivaciju da se brinu o sebi. Nekad to moè biti i ozbiljnije i voditi samodestruktivnom pona{anju ili agresiji. Neki mogu da upadnu i u neprilike, {to moè da bude na~in za dobijanje pa`nje ili pomo}i ljudi oko njih koji primje}uju njihovo stanje i koji su sposobni da im pomognu.

trauma

Svijet mladih ljudi moè biti pun ‘trauma’ (dubokih emocionalnih {okova) raznih vrsta. Neki su pretrpjeli veliki gubitak, kao {to je gubitak majke ili oca ili oboje, a neki su izgubili bra}u i sestre. Neki su ìvjeli sa fizi~kim ili seksualnim zlostavljanjem kod ku}e, {to je dugotrajna trauma.

197

poglavlje 7


U ekstremnim slu~ajevima takva djeca mogu patiti od vrste psiholo{kog ‘sindroma’, skupa znakova ili simptoma koji teè da se dese u isto vrijeme. Ako je njihov uticaj veoma jak, tada moèmo imati problem u funkcionisanju ili ‘poreme}aj’. Jedan primjer je ‘posttraumatski stresni sindrom’. To zna~i, imamo probleme kao rezultat veoma te{kog, jako uznemiravaju}eg ili ‘traumati~nog’ doga|aja. Posljedice toga mogu biti stalne no}ne more o bolnom doga|aju ili ‘fle{bekovi’. Tako|er, neki mogu patiti od anksioznosti, osjetiti ve}u nego uobi~ajeno reakciju kada ~uju glasan zvuk u blizini i mogu biti upla{eni od smrti.

Uobi~ajan, trajan efekat dugotrajne ili ‘hroni~ne traume’ je povremeni osje}aj ‘otupjelosti’, kao da nedostaju osje}anja i normalne reakcije. Ne prolaze svi kroz iste vrste svakodnevnih (ne)raspoloènja kao drugi prilikom suo~avanja sa dnevnim doga|ajima, zato {to su navikli da obra}aju pa`nju na velike doga|aje. Zato }e dobar vr{njak predava~ mo`da morati da radi vi{e da bi privukao pa`nju takve djece na ne{to kao {to je rizik od HIV-a, seksualno prenosivih bolesti ili droga. Jedan primjer ekstremne traume mladih ljudi je kada moraju napustiti domove i sa njima, mo`da, neka prava. U sekciji o kulturnim i etni~kim manjinama moète prona}i vi{e o ovom pitanju.

pitanja okru@enja

Mladi ljudi pod specijalnim rizikom }e mo`da morati da se nose sa ìvotnim uslovima koji podrazumijevaju veliku oskudicu. Mjesta u kojima ìve mogu biti neudobna, slabo zagrijana, zaga|ena, bu~na i opasna. Moè biti nemogu}e da urade svoje doma}e zadatke ili idu redovno u {kolu zato {to moraju da se brinu o mla|oj bra}i i sestrama.

socio-kulturalna pitanja

Oni mogu iskusiti izolaciju od drugih ljudi, imati manje {anse da se igraju sa drugovima i manje vremena da budu sa svojim porodicama. êsto ima malo odraslih oko njih kojima je dovoljno stalo ili imaju dovoljno vremena da ih priviju, zagrle i pomognu im da iza|u iz problema. Neki odrasli ih mogu i iskori{tavati. Manje je ljudi oko njih koji ih mogu odvesti u crkvu, dàmiju ili sinagogu, tako da imaju manju spiritualnu podr{ku.

biolo{ki faktori

Oni su mladi ljudi, tako da i oni reaguju na promjene u njihovim tijelima. Kao i svaka druga mlada osoba, oni prolaze kroz hormonalne promjene i ponekad kroz promjene raspoloènja. Neke od njih to navodi da imaju jaka seksualna osje}anja, a da mo`da nemaju nikoga da im objasni {ta da rade u vezi sa tim osje}anjima. Neki se ne hrane pravilno zato {to ne postoji niko ko bi im rekao kako da se hrane. Neki dobijaju SPB, pa ~ak i HIV.

Po{to mnogi od njih nisu u mogu}nosti da dolaze u {kolu ili da se koncentri{u u {koli, oni ne u~e o svojim tjelima na na~in na koji drugi u~enici to rade, ako ih njihova {kola u~i o tome.Tako|er, mnogi od njih slabo ~itaju, tako da pisane informacije nisu uop{te od pomo}i.

198

poglavlje 7


najbolje prakse i nau~ene lekcije

Ono {to slijedi su neki primjeri problema siro~adi i najboljih praksi iz ~lanka objavljenog na Family Health International (FHI) internet sajtu (www.fhi.org). Mnoge od ovih ideja mogu biti uop{teni problemi djece pod specijalnim rizikom, iako je najve}i dio toga napisan za djecu koja se bore sa HIV-om/AIDS-om u svojim zajednicama.

State-of-the-art komponente efektivne njege i podr{ke siro~adima i drugoj ugroènoj djeci su evoluirale iz lekcija nau~enih u raznim zemljama i iskustvima u razvoju programa dje~ijeg preìvljavanja, djece u ratu i HIV/AIDS orijentisanih programa.

Oni nagla{avaju da intervencije koje obezbje|uju njegu i podr{ku siro~admai i ranjivoj djeci treba da;

naglase dru{tvenu prije nego institucionalnu brigu: Resursi potro{eni za fondiranje institucionalne brige oko jednog djeteta mogu pomo}i mnogo ve}em broju djece ako se koriste efektivno da podrè inicijativu same zajednice. Institucionalizacija djece ih odvaja od porodica i zajednice i ~esto odlaè razvoj zdravog djetinjstva.

ja~aju njegu i {ire kapacitete porodica i zajednica: Ja~anje ili {irenje kapaciteta zajednica da bi popunila sve ve}e rupe u sigurnosnoj mreì (koju je tradicionalno obezbje|ivala pro{irena porodica) moè biti najefikasniji, isplativ i opravdan na~in pomaganja siro~adima i drugoj ranjivoj djeci. Porodice i dru{tvo tako|er igraju bitnu ulogu u identifikovanju djece kojoj je pomo} najvi{e potrebna, onima koji su inficirani HIV-om/AIDS-om i drugoj ranjivoj djeci.

uklju~uju djecu i omladinu: Djeca nisu samo pasivna, nemo}na ciljna grupa kojoj treba biti pruèna pomo}, ve} sposobni u~esnici i va`ni resursi u uklju~ivanju u reakcije dru{tva na HIV/AIDS. Aktivno uklju~ivanje djece u inicijative brige im moè izgraditi ose}aj samopo{tovanja i efikasnosti i izgraditi vje{tine koje mogu koristiti u budu}nosti.

izgrade {iroku saradnju me|u klju~nim stejkholderima u svim sektorima: Da biste iza{li u susret potrebama djece (pod specijalnim rizikom) …treba da postoje {iroke mreè i usmjerena propaganda koja uklju~uje vladu, civilno dru{tvo i nevladine organizacije u zajedni~kim inicijativama za dru{tvenu akciju.

primjenjuju dugoro~ne perspektive: Dizajn programa uklju~uje odrìve i primjenjive pristupe. Iako je materijalna asistencija neophodna, tako|er je bitno da obezbijedimo da dru{tveni projekti nisu vo|eni samo materijalnom podr{kom ve} vlasni{tvom i odgovorno{}u.

integracija sa drugim slu`bama: Po{to problemi sa kojima se suo~ava siro~ad i druga ranjiva djeca po~inju mnogo prije smrti njihovih roditelja, briga o djeci na koji uti~e HIV/AIDS treba da po~ne u najranijem mogu}em stepenu. Slu`be koje brinu o siro~adi i drugoj ranjivoj djeci treba da budu povezane sa nekim elementima odgovaraju}e njege, kao {to je dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, prevencija preno{enja HIV-a sa majke na dijete i drugi.

odnos njege i prevencije: Siro~ad i druga ranjiva djeca su pod visokim rizikom infekcije od HIV-a zbog svoje ekonomski te{ke situacije i gubitka roditeljske njege i za{tite. Samo zbog

199

poglavlje 7


ovoga programi za njegu treba da uklju~e visok stepen prevencije, koji je usmjeren ka djeci i omladini.45

seksualni radnici

uvod

Postoji mnogo razloga zbog kojih mno{tvo mladih ljudi prodaje svoje tijelo, a preìvljavanje je naj~e{}i razlog za to. Ljudi koji su uklju~eni u seksualni rad i ljudi koji ih iskori{tavaju se naj~e{}e kriju od dru{tva. Mnogo toga je ipak poznato o tipovima ìvota i rizicima povezanim sa seksualnim radom, kao {to je nasilje (fizi~ko i mentalno), diskriminacija, gubitak osnovnih ljudskih prava, visok stepen obolijevanja od SPB-a i HIV-a/AIDS-a.

Klijenti kojima trebaju seksualne usluge obi~no traè mlade, zato {to misle da su oni jo{ nisu inficirani HIV-om. Adolescenti koji su seksualno iskori{tavani ~esto nemaju mo} da u~ine seksualni odnos sigurnijim, na primjer, kori{tenjem kondoma ili traènjem da neko drugi to uradi. Djevojke su pod ve}im rizikom nego momci. Uop{teno, seksualni radnici rijetko koriste zdravstvene slu`be i imaju slab pristup informacijama. Tako|er se de{ava da seksualni radnici nude dvije cijene za svoje usluge; jednu za za{ti}enu seksualnu aktivnost sa kondomom i ve}u cijenu za aktivnost bez kondoma. Ovi problemi pokazuju za{to je neophodno da se pove}aju napori za za{titu mladih ljudi od seksualne eksploatacije. Ono {to slijedi je izvod iz novina koji opisuje poloàj seksualnih radnika u Nepalu, ali moè biti primijenjen {irom svijeta;

“… najve}i broj èna i mu{karaca iz raznih dijelova zemlje se uklju~uje u seksualni rad samo da bi se prehranili. Zbog nedostatka specifi~nih i jasnih zakonskih odredbi, pravila i regulacija, seksualni radnici trpe mnoge nevolje od klijenata, makroa (agenata), porodica, dru{tva i administracije, pogotovo policije. U na{em dru{tvu i kulturi, seksualni rad se shvata kao ‘dru{tvena kleveta’. Ve}ina seksualnih radnika i sama osje}a i misli da je seksualni rad nemoralan. Tako|er, skoro svi seksualni radnici nisu svjesni svojih prava (zakonskih, ustavnih i ljudskih) i svoje situacije.46

Jo{ jedan primjer je profil romskih seksualnih radnika u Evropi.

ko su romski seksualni radnici i kako rade?47

l Ve}ina ima ispod 25 godina

l Obi~no rade veoma daleko od mjesta gdje ìve

45 http://www.FHI.org/en/HIVAIDS/Publications/FactSheets/carorphans.htm © Family Health International (FHI)

46 Metodologija za sveobuhvatan model promjena u pona{anju, B.M.R. Shrestha1 ,Int Conf AIDS. 2002 juli 7-12;14: Abstract No. F1171

47 Nikolov, N. Working with Migrant and Roma Sex Workers’ Plenary Presentation from Report seminar ‘Sex, Drug Use, Mobility and HIV/AIDS in Central and Eastern Europe’ Jun 5-8, 2003 Prag, Republika ê{ka

200

poglavlje 7


l Ve}ina su imigranti

l Imaju veoma promjenjivu grupu klijenata

l 30% njih su intravenski korisnici droga

Ve}ina ima momke ili muève kao makroe/menadère

barijere i prepreke koje treba prevazi]i: perspektive seksualnih radnika

stereotipi

Seksualni radnici u mnogim kulturama doìvljavaju visok stepen stereotipizacije. êsto doìvljavaju zna~ajnu diskriminaciju kao rezultat njihovog na~ina ìvota i ~esto se prema njima pona{aju kao prema gra|anima niè klase. U mnogim kulturama uobi~ajeno je kori{tenje rije~i ‘prostitutka’ u uvredljivom kontekstu, kao vrsta optu`be. êsto su tretirane kao ‘prljave’ osobe jer se seks smatra ‘prljavom’ temom. Uticaj stavova ovog tipa moè biti psiholo{ki {tetan po njih.

problemi samopo{tovanja

Samopo{tovanje seksualnih radnica/ka je ~esto osporavano zbog negativnog na~ina na koji ljudi u mnogim kulturama, klijenti i makroi, postupaju sa njima.

Neki od njih se bave tim poslom jer nemaju drugu opciju - treba im novac da preìve. Neki od njih rade iz drugih razloga. Mnogo njih dolazi u neprilike zbog droge, i morali su da rade ‘bilo {ta’ (obezbje|uju seksualne usluge) da bi sprije~ili fizi~ke tegobe (zbog simptoma prekinutog uzimanja droge).

Neki od njih dobro zara|uju, i ~ak ponekad vole svoj posao, osim kada imaju posla sa ludacima. Ljudima obi~no nije stalo da pogledaju ko su i za{to to rade. Neki ih posmatraju sa visine, ali ipak tr~e do njih kada im ne ide kod ku}e ili kada su im potrebne njihove usluge.

fizi~ko zlostavljanje i nasilje

Oni su ugroèni na mnogo na~ina, a jedan od njih je jedan fizi~ko zlostavljanje od klijenata ili makroa.

Njihovi radni ìvoti se ~esto vrte oko kriminala i nasilja.

industrija trgovine ljudima

Postoje uàsne posljedice na ìvote onih koji su zavr{ili u industiji trgovine ljudima. Ima ih na hiljade {irom svijeta. Ponekad im je obe}avano da }e se udati jednom kada se presele na novu lokaciju. êsto je, u po~etku, cijela stvar izgledala kao da se sele iz valjanog razloga, kao {to je ljubav, novi posao ili bolji ìvot. Ako su ve} bili u te{koj situaciji, bilo {ta drugo moglo im je,

201

poglavlje 7


navodno, biti samo izlaz iz nje. Jednom kada su bili dovoljno daleko od svojih porodica desilo se neprijatno bu|enje. Za mnoge od njih trebalo je vremena da shvate da su bili potpuno zavedeni. Trgovina ljudima je veliki posao. Ipak, polako se pokre}u programi koji poku{avaju da ih spase.

zloupotreba psihoaktivnih supstanci i hemijska ovisnost

Ljudi uvu~eni u seksualni rad ~esto imaju problema povezanih sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci. Ovo ih moè ~initi ranjivijim na mnogo na~ina. Mo`da }e morati da rade pod veoma te{kim okolnostima da bi zaradili dovoljno novca za svoju ovisnost. To ih moè uklju~iti u jo{ rizi~nije pona{anje.

stid:krivica u vezi sa roditeljskom ulogom

Seksualnim radnicima koji imaju djecu moè biti jako te{ko i ~esto se mogu osjetiti veoma posramljenim. Nekad se mogu preseliti u gradove gdje ih niko ne poznaje. Kada bi njihove porodice saznale, to bi bilo katastrofalno po njih. Nekad se ~ini da su mnogi ljudi - oni koji kupuju njihove usluge - oni koji ih ~ine da se stide, a to rade samo kako se ne bi suo~ili sa tim ko su oni ustvari.

depresija

Depresija je ~esto povezana sa poslom koji ima elemente opasnosti, bolesti, nasilja, seksualnog i emocionalnog zlostavljanja i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, kao {to je seksualni rad.

problemi zdravlja i infekcije

Ponekad se moraju nositi sa infekcijama kao sastavnim dijelom njihovog posla, posebno ako ne koriste ili ne koriste uvijek kondome. âk i kad koriste kondome, na primjer, mogu dobiti herpes zbog dodira koè na mjestima gdje se ne nalazi kondom. To zna~i da }e odlaziti na mnoge preglede na klinike i da se generalno ne}e osje}ati dobro. Neki od njih ne mogu da imaju djecu jer su postali sterilni zbog infekcija kao {to je klamidija i nepravovremenog lije~enja. U industriji seksualnog rada postoje fizi~ki problemi koji mogu da nastanu sa mukoznim membranama (mekim tkivom koje oblaè vaginu) kao rezultat uticaja mnogobrojnih seksualnih odnosa. Osoba moè postati veoma osjetljiva zbog odnosa sa mnogobrojnim partnerima, {to moè prouzrokovati ‘ulceracije’ koje predstavljaju otvorene rane na koì. To ponekad stvara fizi~ku situaciju u kojoj je olak{ano prodiranje HIV-a i drugih virusa u tijelo.

anonimnost

Seksualni radnik koji èli da pomogne i obu~i vr{njake }e vjerovatno èljeti da ostane anoniman. Ako to ne moè biti garantovano, moè biti te{ko njemu ili njoj da vjeruje organizaciji dovoljno da do|e na obuku i uklju~i se u program.

202

poglavlje 7



vr{njaci predava~i koji mogu pomo}i seksualnim radnicima

Da bi vr{njak predava~ bio uspje{an u pomaganju seksualnim radnicima u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem i sli~nim pitanjima, on ili ona moraju biti otvoren po prirodi i sposobni da im pristupe bez osu|ivanja. To je zbog toga jer su oni koji su bili seksualni radnici najkvalifikovaniji da znaju kako, za{to i gdje da dopru do njih u vr{nja~kom obrazovanju.

seksualni radnici kao vr[nja^ki edukatori

Dva profesionalca u oblasti prevencije AIDS-a, L Brussa and H Mongard, pruìli su neke prakti~ne savjete i opise koraka preporu~enih u obu~avanju seksualnih radnika za vr{njake predava~e.48 Njihov rad se zasniva na organizaciji Transnacionalna AIDS/SIDA prevencija me|u prostitutkama migrantima u isto~noevropskom projektu (TAMPEP).

Iako se ve}i dio njihovog opisa treninga i klju~nih koncepata poklapa sa standardnim pristupom kursu obu~avanja vr{njaka predava~a koji rade sa bilo kojom vulnerabilnom grupom, oni izvode sljede}e zaklju~ke, koji zasluùju posebnu pa`nju;

l Pri odre|ivanju imena kursa obuke za vr{nja~ke edukatore seksualne radnike, izbjegavajte kori{tenje termina koji se odnose na ‘seksualne radnike’. Brussa and Mongard isti~u da mnogi seksualni radnici vide svoj posao kao privremeno stanje, a ne kao svoj identitet, pa stoga sugeri{u izbjegavanje kori{tenja imena, naslova, oznaka koji identifikuju program kao ne{to {to ima veze sa seksualnim radnicima. Predlaù da se umjesto toga koristi naslov ‘Prevencija i higijena’.

l Jo{ jedna va`na preporuka je da instruktori u kursu trebaju da budu upoznati sa fenomenom seksualnog rada.

l Sli~no kao i u svim kursevima vr{nja~kog obrazovanja, preporu~ljivo je pozivanje gostiju govornika. Oni mogu biti doktori iz lokalnih klinika, neko ko radi u klinikama za kontraceptivno savjetovanje, obu~eni vr{njaci predava~i ili socijalni radnici.

l U~esnici kursa trebaju biti nagra|eni malom svotom novca za vrijeme i napor koji ulaù u u~e{}e, kao i za mogu} gubitak zarade tokom vremena provedenog u radionici.

l Istraìvanje

l Jo{ jedan bitan problem u kreiranju i obezbje|ivanju djelotvornog vr{nja~kog obrazovanja za seksualne radnike je problem kori{tenja dobrih metoda istraìvanja.49

48 Brussa, L. and Mongard, H. Organization and carrying out of training for peer educators. In; research for sex Work 1, 1998

49 Pyett, P. Doing it together: Sex workers and researchers. u; research for sex Work 1, 1998.

203

poglavlje 7


Da biste doprli do seksualnih radnika dobrim vr{nja~kim obrazovanjem, uvijek je korisno prikupiti osnovne podatke kroz ‘procjene potreba’. To je na~in da saznamo {ta se stvarno odvija u ciljnoj populaciji, kao i {ta su njihove potrebe.

Drugi istraìva~, Pyett, je rekla;

“Vjerovatno i ne treba re}i da istraìvanje seksualnog rada nije lak posao, posebno kada je populacija nepoznata i sakrivena zbog ilegalne prirode svog posla. I vi{e od toga, seksualni radnici imaju dobar razlog da ne vjeruju istraìva~ima i da se opiru istraìvanju. Kako da prevazi|emo te prepreke?”

Ona nagla{ava da je potrebno da izgradimo odnose u radu sa seksualnim radnicima tako da moèmo u isto vrijeme njih obu~avati kao istraìva~i i u~iti od njih kako da istraùjemo na na~in koji je koristan i u isto vrijeme prihvatljiv.

va@nost odr@avanja tajnosti

Jedna strategija koju Pyett opisuje bila je namijenjena ~lanovima lokalnih organizacija o pravima za seksualne radnike , da bi ispitali sve seksualne radnike sa kojima su dolazili u kontakt tokom {estomjese~nog perioda putem upitnika. Oni su stavljali popunjene upitnike u zape~a}ene koverte i vra}ali ih istraìva~ima na analizu. Ovo istraìvanje pokazuje da je, ako se pa`ljivo provede, mogu}e obu~avanje seksualnih radnika da skupe va`ne procjene potreba koje mogu pomo}i u kreiranju i odràvanju programa vr{nja~kog obrazovanja seksualnih radnika.

U drugoj studiji, koja je upu}ena jo{ ugroènijim seksualnim radnicima, na koje nije obra}ena pa`nja u prvom istraìvanju, obavljeni su opse`niji intervjui da bi se ispitali zdravstveni problemi, rizici i bezbjednost me|u ènama koje su identifikovane kao ugroène. Ove ène su bili veoma mladi i neiskusni seksualni radnici ili su bile zavisne od droge, besku}nici, ili su radili ilegalno, posebno na ulicama. Intervju su vodili seksualni radnici obu~eni za tu svrhu. Prednosti uvo|enja seksualnih radnika kao vr{njaka istraìva~a je o~igledna, posebno u osjetljivim pitanjima i povjerenju uspostavljenom sa intervjuisanim ènama.

Pyett je zaklju~ila;

“… ne samo da seksualni radnici imaju neprocjenjiv doprinos kao vr{njaci predava~i ve} tako|er, ako istraìvanje treba da uti~e na ìvote seksualnih radnika, obostrana je korist da to uradimo zajedno”.

seksualne manjine i osobe u preispitivanju

uvod

U mnogim kulturama je uobi~ajeno da se posmatra prete`no upro{ten pristup spektru ljudske seksualnosti. Ipak, i me|u ljudima koji spadaju u kategoriju seksualnih manjina , postoje velike razlike.

204

poglavlje 7


êsto se misli da su ljudi ili heteroseksualni (‘strejt’) ili homoseksualni (‘gej’ u slu~aju mu{karaca ili ‘lezbijke’ u slu~aju èna). U nekim kulturama se priznaje da neke ljude mogu privla~iti i oba spola. U tom slu~aju moèmo ih zvati ‘biseksualcima’.

Postoji argument, me|utim, u prilog tome da ljudska seksualnost moè i}i i vi{e (ako uzmemo u obzir pravac istraìvanja Alfreda Kinseya).50 U njegovom istraìvanju otkriveno je da seksualni izbor i privla~nost ljudi neprekidno spaja ove dvije krajnosti sa puno tonova izme|u, jer neki ljudi mogu biti uglavnom jedne ili druge orijentacije, uz izvjesnu privla~nost ili prema sopstvenom ili prema suprotnom spolu. Zbog toga, mogu postojati mu{karci koje uglavnom privla~e ène, ali imaju povremenu privla~nost prema mu{karcima. Ovaj tok se zove Kinseyeva skala.51 Kao {to se moè vidjeti na ovoj skali, brojevi od 0 do 6 prikazuju razli~ite nivoe seksualne orijentacije.

0 = isklju~ivo heteroseksualni

1 = uglavnom heteroseksualni, povremeno homoseksualni

2 = uglavnom heteroseksualni, vi{e nego povremeno homoseksualni

3 = podjednako homoseksualni i heteroseksualni

4 = uglavnom homoseksualni, vi{e nego povremeno heteroseksualni

5 = uglavnom homoseksualni, povremeno heteroseksualni

6 = isklju~ivo homoseksualni

U svjetlu spektra seksualnih izbora koji je prikazan Kinseyevom skalom, neki ljudi raspravljaju da li nasilne reakcije protiv homoseksualaca poti~u od osoba koje ne prihvataju dio sebe koji uklju~uje privla~nost ka istom spolu.

Barijere i prepreke koje treba prevazi}i; perspektive gej mu{karaca, mu{karaca koji imaju seks sa mu{karcima, lezbijki i biseksualaca

U mnogim kulturama smatra se tabuom imati seks sa osobom istog spola. Gej mu{karci ili mu{karci koji imaju seks sa mu{karicma (MSM) smatraju da ljudi ne èle da pri~aju o svojoj situaciji, ~esto odbijaju}i da priznaju da uop{te i postoje. Ova reakcija je ista i za lezbijke, i vodi homofobiji, koja je iracionalni strah i mr`nja prema mu{karcima koji imaju seks sa mu{karcima, lezbijkama i homoseksualnosti kao pojavi. Historijski, heteroseksualnost i pretpostavka o seksu koji vodi za~e}u, suprotstavljena je ideji homoseksualnosti, i generalno postavljena kao dru{tveno, kulturno i moralno pravilo. Sve {to nije dio ove heteroseksualne slike, smatrano je da je protiv pravila i time pogre{no.

50 Kinsey, Alfred C. et al. (1948/1998). Sexual Behavior in the Human Male. Philadelphia: W.B. Saunders; Bloomington; Indiana U. Press.

51 http://www.kinseyinstitute.org/resources/images/rating-scale.jpg

205

poglavlje 7


Odnosi me|u pripadnicima istog spola se demonizuju utem mjera kao {to su izolacija od dru{tva, marginalizacija, stigmatizacija, diskriminacija i kazne zatvorom. Gej, MSM i lezbijke uvijek su tretirani kao ‘druga~iji’ i ~esto ih nazivaju pogrdnim imenima. Homofobija nije samo na~in razmi{ljanja, ona se ispoljava u direktnom agresivnom pona{anju prema njima.

Za homoseksualne grupe moète primijeniti iste principe i modele kao i za druge ranjive, marginalizovane i dru{tveno odba~ene grupe. U nekim kulturama marginalizacija je tako velika da gra|ani ~ak smatraju da oni i ne postoje ili da postoji jako malo osoba koje su homoseksualne. Realnost je da postoje u zna~ajnom broju u ve}ini dru{tava. êsto ìve u zatvorenim dru{tvima ili zajednicama koje se ~uvaju kao tajna, osim za ljude koji suosje}aju sa njihovom situacijom. Uglavnom su upla{eni od reakcije ljudi na njihov seksualni izbor.

diskriminacija i stavovi: ”[ta oni @ele da doka@u?”

Diskriminacija prema ljudima u seksualnim manjinama se lako vidi u nekim klasi~nim primjerima koji su dio svakodnevnog ìvota.

Na primjer, kada se mu{karac i èna romanti~no ljube na ulici, ljudi generalno ne obra}aju pa`nju. U mnogim na{im kulturama, tendencija je da se pretpostavlja da su dvoje intimno povezani i da izraàvaju svoja ose}anja jedno prema drugom bez drugih motiva. Ako se, sa druge strane, ista romanti~na aktivnost de{ava izme|u dva pripadnika istog spola, osje}anje i odgovor su drasti~no druga~iji. Javno iskazivanje romanti~nih osje}anja me|u pripadnicima istog spola moè biti doìvljeno kao neka vrsta pobune, ‘egzibicionizma’ ili poku{aja da se ne{to dokaè’.

Kada vide dva mu{karca da se romanti~no ljube, ljudi mogu postavljati pitanja kao {to su ‘Za{to to moraju raditi javno? Da li èle ne{to time da dokaù?’ Lako je uo~iti za{to je ovo oblik diskriminacije, ako razmislite koliko je manje vjerovatno da }e ljudi imati sll~ne pretpostavke ako bi se dva pripadnika suprotnog spola ljubila na javnom mestu.

Homoseksualnost moè do}i u sukob sa porodi~nim, dru{tvenim i li~nim o~ekivanjima, {to je primaran izvor konflikata koji okruùju ove probleme. Oni iz seksualnih manjina koji javno izraàvaju svoju orijentaciju postaju mete mentalnog i fizi~kog nasilja. Diskriminacija je ~esto vidljivo iskazana pa su obi~no obiljeèni kao bolesni ljudi, ~esto odvojeni od djece i otpu{teni sa poslova. Zbog toga mnogi od njih ìve dvostruke ìvote, homoseksualni i heteroseksualni, privatni i javni. Roditelji osoba iz seksualnih manjina ~esto krive sebe za seksualnu orijentaciju svog djeteta, doìvljavaju}i je kao bolest ili defekt. Tipi~ne roditeljske emocije su;

l bijes

l osje}anje krivice ili sramote

l strah od obiljeàvanja od strane dru{tva i stigmatizacije..

reakcije u porodicama se mogu pokazati kroz:

l nasilno pona{anje i/ili stavove

l slanje u mentalne institucije na ‘lije~enje’

206

poglavlje 7


l slanje na ‘reprogramiranje’ da bi bili ‘preobra}eni’ u strejt ljude od strane psihologa i psihijatara

l neki roditelji vi{e ili manje odbijaju, ‘otpisuju’ ili razba{tinjuju svoju djecu.

stvarna @ivotna iskustva

Sljede}i navodi iz knjige ‘Na{a tijela i mi’ opisuju neke od misli i osje}anja koje lezbijke mogu imati u prihvatanju svog seksualnog identiteta i otkrivanju svog seksualnog identiteta drugima.

“Osjetila sam jaku politi~ku i li~nu posve}enost ènskim pitanjima i odu{evljenje lezbijkama, ali sam se pla{ila i da pomislim da mo`da i ja èlim da volim ènu -moji roditelji bi eksplodirali, moj biv{i mu` bi poku{ao da dobije starateljstvo nad na{om djecom, moje prijateljice bi mogle pomisliti da èlim da ih zavedem. Tako|er sam se pla{ila da bi to bio izbor protiv mu{karaca, a ne za ène. Kona~no sam jednog dana rekla sebi, ‘Za sada, ja sam lezbijka’, i neki bitan dio moje li~nosti je do{ao na pravo mjesto. Zadovoljna sam {to sam izabrala da budem lezbijka prije nego {to sam imala ènu ljubavnicu.”

“Kada sam oti{la na koled` tamo su bila jo{ samo dva crna studenta u cijelom kampusu, i oni su dolazili iz porodica srednje klase. Nisam se dobro osje}ala pored njih kao ni pored bijelih studenata srednje klase. Po~ela sam da postajem svjesna svoje sklonosti ka ènama, koju sam poku{avala da suzbijem. Po{to sam bila dru{tveno van svog elementa, uvijek sam se pona{ala ~vrsto i agresivno da bih to prikrila, i ljudi su po~eli da me optuùju da sam lezbijka. Bila sam prestra{ena da se moje fantazije pokazuju na neki na~in i po~ela sam da izlazim sa momcima da bih to sakrila. (….) @enski pokret mi je pruìo podr{ku, jer sam mogla da vidim da druge ène imaju hrabrost da promijene svoje ìvote. Njihov primjer mi je dao snage da uvidim da sam varala sebe pretvaraju}i se da sam strejt. Moj ìvot je postao mnogo ispunjeniji i mnogo sre}niji od tada.” (str. 202)

“Moja najbolja prijateljica tokom trinaest godina je prekinula na{e prijateljstvo nekoliko mjeseci po{to sam joj priznala, i nismo se ~ule ve} deset godina. Bez obzira koliko dobro nekoga poznajete, nikada ne moète ta~no znati {ta da o~ekujete kada priznate svoje sklonosti.” (str. 203)52

U zapadnim zemljama, fraza ‘coming out’ se koristi da opi{e javno izjavljivanje pripadanja seksualnoj manjini. U nekim zemljama Centralne i Isto~ne Evrope poku{avamo da sakrijemo na{u seksualnu orijentaciju, ali to ne zna~i da se praksa seksualnih manjina na ‘coming out’ ne}e uskoro desiti i u va{oj zemlji.

52 Boston Women’s Health Book Collective, our bodies, ourselves, for the new century (Touchstone, 1998). Novo izdanje our bodies, ourselves stiè iz Touchstone u prolje}e 2005.

207

poglavlje 7


spreâvanje diskriminacije

Da bi sprije~ili diskriminaciju, neophodno je prihvatiti mogu}nost slobodnog izbora u svakom segmentu ìvota. Na taj na~in, pripadnici seksualnih manjina }e biti u mogu}nosti da koriste svoja prava, koja su ista kao i bilo kog drugog gra|anina. Ono {to je jo{ va`nije jeste da prihvatimo da ~ak iako su razli~iti zbog njihovog seksualnog identiteta, nisu manje vrijedni kao osobe. Uz pomo} programa vr{nja~kog obrazovanja da mladim ljudima otkriju primjere pozitivnih iskustava zdrave seksualnosti, kao {to su ljudi koji ìve otvoreno kao GBLTP ili ‘strejt’, rade}i i u~e}i zajedno kao prijatelji, izbori}emo se sa predrasudama.

Kao {to je prethodno re~eno, jedna od glavnih prepreka sa kojom se suo~avaju ljudi koji spadaju u kategorije seksualnih manjina su stigma i diskriminacija koje name}e dru{tvo. “Dru{tvena homofobija ometa primjenu djelotvornog programa prevencije za gej omladinu i moè obeshrabriti mlade gej mu{karce u dobijanju preventivnih usluga”53 Intenzitet stigme i diskriminacije ~esto vodi visokom stepenu tajnosti oko seksualne orijentacije ljudi, posebno u ovim zajednicama.

Treba da bude prihva}eno da upu}ivanje seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih poruka mladim ljudima iz seksualnih manjina ne name}e ili promovi{e seksualnost, ve} predstavlja odgovorno pona{anje prema problemima javnog zdravlja.54

problemi @ivota u skrivanju

Jedan od problema dopiranja do onih koji su unutar seksualnih manjina je ponekad skrivena priroda dijelova njihovih ìvota. Zbog diskriminacije koja je povezana sa pripadno{}u seksualnoj manjini, ljudi ~esto ìve u ‘zatvoru’ njihovih romanti~nih i seksualnih ìvota. To moè u~initi pristup nekome ko nije otvoren da govori o svojoj seksualnoj orijentaciji i ìvotnom stilu.

Poku{aj da zataje svoju seksualnu orijentaciju nekad vodi slu~ajevima, na primjer, da kriju romanti~ne veze od svojih susjeda. Da bi sprije~ili ljude da posumnjaju da je u pitanju homoseksualna veza, neki }e poku{avati da izbjegnu da budu vi|eni sa istom osobom previ{e ~esto. Za neke to tako|er moè voditi izbjegavanju odlaska na bilo kakve javne skupove za koje je poznato da su povezani sa gej ili lezbijskom kulturom.

@elja ili potreba da odrè svoju seksualnu orijentaciju tajnom nekada vodi ve}em stepenu anonimnih susreta i na~ina ìvota, {to dovodi do pove}ane mogu}nosti da znaju manje o svojim potencijalnim seksualnim partnerima.

53 Grossman, A.H. Homophobia: a cofactor of HIV disease in gay and lesbian youth. Journal of the Association of Nurses in AIDS Care. 1994; 5:39-43 ) kao {to je navedeno na Kalifornijskom Univerzitetu San Francisko lista ~injenica pod naslovom “what are young gay men’s HIV prevention needs?” from HIV Prevention: Looking Back, Looking Ahead, Coates, T., i Makadon, H.J., pripremio Dr. Robert Hays, April 1995.

54 University of California San Francisco Fact sheet entitled “what are young gay men’s HIV prevention needs?, from HIV Prevention: Looking Back, Looking Ahead, Coates, T., i Makadon, H.J., pripremio dr. Robert Hays, april 1995.

208

poglavlje 7


Takav na~in ìvota moè dovesti i do ve}eg osje}aja usamljenosti, izolacije ili otu|enja. Jedna stvar koja posebno moè voditi diskriminaciji jeste pretpostavka da su pripadnici seksualnih manjina po prirodi ‘hedonisti’, {to zna~i da traè zadovoljstvo i samoispunjenje. Misli se ~esto da oni djeluju na osnovu impulsa koji se izbjegavaju ili zabranjuju u mejnstrimu dru{tva. Ovo moè voditi preziru ljudi koji se bore sa osje}anjem stida ili zbunjenosti u vezi sa svojim sopstvenim impulsima, fantazijama i osje}anjem poùde.

samo seksualna bi}a…

U mnogim na{im zemljama, jednom kada osoba shvati da se isti~e zbog neke vrste razli~itosti, on ili ona ili ono se ~esto gledaju kroz prizmu onoga u ~emu se njihova razika sastoji. Tako, ako je poznato da je osoba homoseksualna, ~esto postoji tendencija dru{tva da se ta osoba kao prvo i najva`nije posmatra preko svoje seksualnosti, prije nego preko bilo koje druge uloge.

stid i krivica

Po{to su mnoge na{e kulture u~ile vijekovima o tome {ta je ‘ispravno’ ili ‘neispravno’, ‘prikladno’ ili ‘neprikladno’, i ‘prihvatljivo’ ili ‘sramno’, postoje va`ni psiholo{ki problemi koji okruùju seks i seksualnu orijentaciju.

zakon

U mnogim na{im kulturama zakonodavni sistem je ~inio ili kontinuirano ~ini te{kim da se bude ‘deklarisan’ ili javan u pogledu seksualne orijentacije i na~ina ìvota osoba pripadnika seksualnih manjina. To je jo{ jedna prepreka za otvorenu komunikaciju o va`nim zdravstvenim pitanjima pripadnika seksuanlih manjina.

‘ali ja nisam gej’

Mnogi tinejdèri, bez obzira na svoju seksualnu orijentaciju, sebe ne vide kao nekoga ko je pod rizikom dobijanja HIV infekcije. Preventivne poruke ponekad stiù do gej ili biseksualnih mu{karaca, ali postoje i mladi ljudi koji imaju seks sa mu{karcima, ali ne prihvataju ove poruke ili ih ne smatraju relevantnim. To se moè desiti kada mlada osoba sebe posmatra kao heteroseksualnu ili strejt, iako su on ili ona eksperimentisali sa osobama istog spola, ali to prekinuli. Tako|er, mu{karac moè da ne smatra sebe gej osobom ako je on aktivan partner u odnosu sa drugim mu{karcem.


za{tita gostiju govornika

Svaki organizator programa mora prona}i na~in da osigura bezbjednost i povjerljivost svojih gostiju govornika iz ranjivih, marginalizovanih i dru{tveno odba~enih grupa. Organizator mora postaviti pitanja; ‘Mogu li obezbijediti dovoljno sigurnu okolinu za u~enje, za govornike koji mogu i èle da podijele svoje li~no iskukstvo?’ i ‘Mogu li smanjiti ili minimizovati bilo kakve {anse za negativne dru{tvene reperkusije poslije obuke?’

209

poglavlje 7


Programi na nivou zajednica su pokazali da stiù do velikog broja mladih ljudi. Navedeno je da;

“…jedan uspje{an program unapre|uje standarde bezbjednijeg seksa me|u mladim gej ljudima kroz spektar dru{tvenih aktivnosti i aktivnosti malih grupa koje kreiraju i vode sami mladi ljudi”55.

Pomo}u programa smo otkrili da se do mladih ljudi koji se upu{taju u nesiguran seks, a nisu voljni da poha|aju radionice, lak{e dopiralo preko aktivnosti, kao {to su igranke, filmske ve~eri, piknici, koncerti gej rep grupa i odbojka{ke utakmice.

U mnogim dijelovima svijeta, zajednice seksualnih manjina su po~ele da rastu. U nekim regionima je bilo dovoljno politi~kog aktivizma, uspostavljanja ljudskih prava i priznanja tih grupa, koja su bila presudna za uklju~ivanje, reprezentaciju i otvoreno prihvatanje u dru{tvo.

Sada postoje organizacije koje su pokrenule aktivnosti za uspostavljanje takvih priznanja. One pokazuju uspje{ne na~ine na koje treba do}i do njih, obrazovati i podràti pripadnike seksualnih manjina. Sa informacijama dostupnim na internetu, svaki vr{njak predava~ koji èli da radi sa pripadnicima seksualnih manjina moè prona}i mnogo raznih izvora. Neki od izvora su navedeni u sekciji resursa ovog priru~nika.

kori{tenje spolno neutralnih termina

Kori{tenje spolno neutralnog jezika u seksualnom i reproduktivnom zdravstvenom obrazovanju jedan je od najva`nijih na~ina dopiranja do ljudi unutar seksualnih manjina u vr{nja~kom obrazovanju.

Mnogi programi bili su razvijeni sa namjerom da stignu do ‘generalne publike’, {to zna~i da oni pretpostavljaju da su u~esnici heteroseksualni. Kada se ti programi primijene na terenu, ako nisu pa`ljivo promi{ljeni, teè da stalno koriste primjere heteroseksualnosti i time stvore osje}anje odvojenosti pripadnika seksualnih manjina. Takvi programi tako|e ne uklju~uju u~enje o seksualnim odnosima sa osobama istog spola i potrebu za preventivnim mjerama koje odgovaraju takvim okolnostima. Jako je bitno da se pobrinemo da su vr{nja~ki edukatori obu~eni da koriste spolno neutralan jezik kad god je to potrebno i mogu}e. Jedan primjer je kori{tenje termina ‘seksualni partner’ prije nego pretpostavljanje spola partnera.

razumijevanje seksualnih ìvotnih stilova

Postoje mnogi resursi na web-u sa korisnim informacijama koje bi nam pomogle da bolje razumijemo na~ine ìvota mladih pripadnika seksualnih manjina. Tako|er, moète na}i primjere tipova programa koji mogu biti razvijeni za vr{njake i koji uklju~uju vr{nja~ke edukatore.

55 Kegeles, S.M., Hays, R.B., Coates, T.J. The Mpowerment project; a community-level HIV prevention intervention for young gay and bisexual men. American Journal of Public Health (accepted) as cited in University of California San Francisco Fact sheet entitled “what are young gay men’s HIV prevention needs?, from HIV Prevention: Looking Back, Looking Ahead Coates, T., and Makadon, H.J., prepared by Robert Hays, Ph.D, April 1995

210

poglavlje 7


Jedna korisna organizacija sa veb sajtom je Hetrick Martin Institute (HMI) (www.hmi.org), koji je povezan sa Harvey Milk School. Ova organizacija je osnovana zbog za{tite mladih pripadnika seksualnih manjina. Veb sajt obezbje|uje informacije i statistike o lezbijskoj, gej, biseksualnoj, transpolnoj i omladini koja se preispituje (LGBTP). Slijede}i kratki izvod je sa njihove veb stranice i sadrì statistiku i ~injenice o mladim ljudim u Sjedinjenim Dràvama;

lgbtp omladina u {kolama

l 41.7% LGBTP omladine se ne osje}a bezbjedno u svojim {kolama

l 28% gej tinejdèra napu{ta {kolu svake godine, tri puta vi{e od nacionalnog prosjeka

l 69% LGBTP omladine je prijavilo neku vrstu uznemiravanja ili nasilja

l 46% LGBTP omladine je prijavilo verbalno uznemiravanje, 36.4% seksualno uznemiravanje, 12.1% fizi~ko uznemiravanje, 6.1% fizi~ki napad

l 86.7% LGBTP omladine je prijavilo povremeno ili ~esto slu{anje homofobi~nih primjedbi

l 36.6% LGBTP omladine je prijavilo slu{anje homofobi~nih primjedbi od strane fakultetskog ili {kolskog osoblja

samoubistva

l LGBTP omladina tri puta ~e{}e poku{ava samoubistvo nego ostala omladina

l 40% LGBTP omladine je poku{alo samoubistvo zbog pore|enja sa svojim heteroseksualnim vr{njacima

stavovi u~enika o lgbtp problemima

l 40% u~enika srednjih {kola izjavljuje da ima predrasude protiv homoseksualaca

Jo{ jedan izvor za mlade ljude uklju~ene u vr{nja~ko obrazovanje je veb sajt www.Youthresource.com. Ovo je projekat Advocates for Youth, smje{ten u Va{ingtonu DC.

U veoma ìvopisnoj uvodnoj strani vebsajta navedeno je;

“Da li se ponekad osje}ate kao da ste okrenuti naopa~ke kada do|e do pitanja koja imate o va{oj seksualnoj orijentaciji, spolnom identitetu, seksualnom zdravlju? Mo`da bi vam pomoglo da podijelite svoje brige sa nekim ko je bio u istoj situaciji kao vi, va{i vr{njaci predava~i vam mogu pokazati kako da svoju unutra{njost okrenete spolja”.

Veb sajt sadrì dosta linkova ka drugim veb stranama organizacija koje pomaù mladim ljudima, uklju~uju}i one iz seksualnih manjina. To uklju~uje li~na iskustva, seksualno zdravlje i dobro prenijetu informaciju i druge linkove ka organizacijama mladih, pitanjima propagande i drugim temama.

211

poglavlje 7


uklju~ivanje porodice i prijatelja

Na veb sajtu organizacije zvane “Roditelji, porodice i prijatelji lezbijki i gej osoba” (PFLAG) moète na}i vi{e lista ~injenica o pitanjima mladih pripadnika seksualnih manjina, uklju~uju}i teme kao {to su obja{njenja ‘coming- out’ procesa, diskriminacije i pitanja mentalnog zdravlja. Tako|er, pokriva pitanja problema roditelja djece koja su pripadnici seksualnih manjina, kontaktne brojeve i izvore, propagandu, podr{ku i obrazovanje.

Na primjer, jedna lista ~injenica nagla{ava;

“Gej i lezbijski u~enici se ~esto osje}aju nevidljivim u svojim {kolama. Njihova nevidljivost je obi~no osnaèna hetoroseksualno{}u u njihovoj okolini, koja ih nagoni da se osje}aju nevidljivim, izolovanim i bez podr{ke”.

PFLAG obezbje|uje statistiku o pitanjima kao {to su samoubistva i procenti napu{tanja {kola, nasilja, besku}ni{tva, HIV-a/AIDS-a, stavovi u~enika i osoblja, depresija i zdravstveni problemi.

Slijede}i izvod je jo{ jedan primjer kakve bogate informacije moète dobiti od organizacija kao {to je PFLAG;

za{to moraju da nam se rugaju?

Roditelji, porodice i prijatelji lezbijki i gejova (PFLAG)

“Gej osobe, lezbijke i biseksualci se ~esto optuùju da se razme}u sa svojom seksualno{}u kada javno izjave svoju orijentaciju, kada javno razmjenjuju nje`nosti sa partnerom istog spola ili kada nose gej simbole ili majice ili u~estvuju u gej paradama.

Mo`da }e vam biti naprijatno ako va{e djete javno ispoljava nje`nost prema svom partneru istog spola. Imajte na umu da svi parovi - strejt ili gej ~esto pokazuju nje`nosti na javnom mjestu jer se osje}aju zaljubljenim i cjene svog partnera. Ali stanite i razmislite da li se vi isto tako osje}ate nelagodno kada vidite heteroseksualce u istoj situaciji.

U nekim situacijama, ono {to ljudi zovu ‘ruganjem’ moè biti samo prirodno opu{teno pona{anje u javnosti. U drugim okolnostima moè biti politi~ka odluka da naglase svoju seksualnost no{enjem majica ili u~estvovanjem na javnom doga|aju. U kulturama koje ili ignori{u homoseksualnosti, ili joj se rugaju, javno izraàvanje seksualnosti moè biti vaàn ~in samoafirmacije.

Ako brinete o mogu}im negativnim reakcijama na neko pona{anje koje identifikuje va{e djete kao gej osobu, imajte na umu da i neke gej osobe, lezbijke i biseksualci sputavaju svoje sopstveno pona{anje, jer dijele te strahove. Ali na va{em djetetu je da napravi takvu odluku.”

Kao i u svakom drugom programu vr{nja~kog obrazovanja i programu koji se obra}a seksualnim manjinama, moè pomo}i roditeljska podr{ka. Organizacije kao {to je PFLAG mogu ponuditi izvore, ideje i resurse za pomo} roditeljima u podr{ci mladim ljudima koji su pripadnici seksualnih manjina i èle da postanu vr{nja~ki edukatori.

212

poglavlje 7


PFLAG nudi neke jednostavne odgovore na vrste pitanja koje mogu iskrsnuti u vr{nja~kom obrazovanju koje se odnosi na seksualne manjine. Ovo je izvod sa njihovog veb sajta, koji daje dva odgovora na ~esto postavljena pitanja;

“zbog ~ega osoba ima odre|enu seksualnu orijentaciju?

Kako se odre|ena seksualna orijentacija razvija u svakoj osobi, nau~nici nisu dobro protuma~ili. Razne teorije su predlagale razli~ite razloge za seksualnu orijentaciju, uklju~uju}i genetske i uro|ene hormonalne faktore i ìvotna iskustva tokom ranog djetinjstva. Ipak, mnogi nau~nici djele mi{ljenje da se seksualna orijentacija oblikuje u ranom dobu za ve}inu ljudi preko kompleksnih interakcija biolo{kih psiholo{kih i socijalnih faktora.”

“da li je seksualna orijentacija izbor?

Ne. Seksualna orjentacija se ispoljava kod ve}ine ljudi u ranoj adolescenciji bez ikakvog prethodnog seksualnog iskustva. Neki ljudi su pri~ali kako su se puno trudili, tokom mnogo godina, da promijene svoju seksualnu orijentaciju sa homoseksualne na heteroseksualnu, ali bez uspjeha. Iz ovih razloga psiholozi ne smatraju da je seksualna orijentacija ve}ine ljudi svjestan izbor koji moè biti svojevoljno promijenjen.”

etni^ke i kulturne manjine

opis grupe

Primjedba; prikaìte sliku grupe iz originalnog teksta

‘Ve}ina’ ili ‘manjina’ su pojmovi u vezi sa alokacijom ili podjelom mo}i. Tako|er, ovi pojmovi su u vezi sa brojem ljudi koji se mogu identifikovati kao pripadnici tih grupa.

‘Manjinske grupe’ su obi~no slabije i obuhvataju manje ljudi. Tako|er je mogu}e da se ‘manjina’ odnosi na grupe koje mogu biti i ve}e po brojnosti ali i dalje manje mo}ne. Primjer toga je odnos izme|u broja mu{karaca i èna, gdje je ènski dio uglavnom ne{to ve}i od 51%. Ipak, sa stanovi{ta mo}i, ène imaju manje prava i zato se smatraju manjinama u nekim kulturama.

Neke druge grupe su tako|er manjinske, uklju~uju}i one koje imaju etni~ki razli~ite korijene od ‘ve}ine’ gra|ana ili druga~ija religijska uvjerenja. Primjer je romska zajednica u Evropi, koja se sa procijenjenom populacijom od 7-8.5 milliona se smatra najve}om evropskom enti~kom manjinom.56

Pripadnici manjinskih grupa mogu se osje}ati;

l otpisanim

l ‘nevidljivim’ u dru{tvu

56 Poricana budu}nost: 2 tom: Roma/Gypsy and Traveller Education in Europe, Save the Children Fund, 2001.

213

poglavlje 7


l da imaju slabiju poziciju u dru{tvenim doga|ajima (~ak i onima koji direktno uti~u na njih)

l da imaju slabiju ekonomsku mo}

l da se tretiraju kao neprihvatljivi

l izolovani

l stigmatizovani

l diskriminisani

l bez ljudskih prava.

Jako ~esto, prema ~lanovima manjinskih grupa se pokazuju direktni neprijateljski stavovi. @ivot pod tim uslovima ~ini zdravlje i prava ovih ljudi ugroènim. [tavi{e, kulturne okolnosti i specifi~na potreba koje dolaze iz pripadnosti manjinskoj grupi, uti~u na na~in na koji moramo da se borimo sa problemima tih grupa. Ove probleme bi trebalo imati na umu pri planiranju aktivnosti.

izbjegice i privremeno raseljena lica (prl)

Primjedba; pokaìte sliku dje~aka iz originalnog teksta

Biti izbjeglica ili raseljena osoba je jedno od naj{okantijih iskustava u ìvotu i ~esto vodi do postajanja dijela etni~ke i/ili kulturne manjine na novoj lokaciji.

Ova iskustva reprezentuju vrstu napada na ljudska prava; od biolo{kih potreba (za hranom i skloni{tem), do dru{tvenih i psiholo{kih (kao {to je kontrola nad ne~ijim ìvotom, postajanje dijela jako bliske zajednice ljudi, odnos sa drugima, postizanje ciljeva i ambicija).

Biti izbjeglica je posebno {okantno za adolescente jer se oni nalaze u specifi~noj i zahtjevnoj ìvotnoj fazi (fizi~ki rast, kompletiranje formiranja identiteta, po~etak profesionalnih karijera, itd.). Ova faza je veoma kompleksna i pomalo bolna. Svaki neo~ekivani doga|aj u ìvotu teì da odloì postizanje i razvoj ciljeva i pove}ava rizik potpadanja pod negativne uticaje. Dolazak u novo dru{tvo zna~i da se kulturne i etni~ke manjine suo~avaju sa nizom gubitaka i promjena u vezi sa;

l dru{tvom u kojem su ranije ìvjeli

l vr{njacima

l ro|acima

l {kolom

l navikama

l ljubavlju

l uspomenama.

Posmatraju}i ovo iskustvo u cjelini, oni kao da gube mnogo od svog identiteta. Idealizam,

214

poglavlje 7


normalan dio svakog odrastanja, je smanjen. Veoma ~esto to vodi ìvotu bez mogu}nosti izbora i ponekad ~ak destruktivnom pona{anju ili prema sebi ili prema dru{tvu. Ovi mladi ljudi su izloèni problemima nasilja, SPB i drugim prijetnjama. Njihove porodice su obi~no veoma siroma{ne i naglo padaju u siroma{tvo. To name}e dodatni rizik na njihovo psihi~ko, mentalno i dru{tveno zdravlje. Seksualnost je normalan i o~ekivan dio adolescencije. @ivot u tako uskra}enim uslovima, posebno u kampovima za izbjeglice i PRL, ugroàva potrebe mladih da;

l na|u partnera

l se zabave

l osiguraju dobro seksualno zdravlje.

U isto vrijeme, ~esto im se uskra}uje mogu}nost dobijanja vitalnih informacija i kori{tenja zdravstvenih slu`bi, koje mogu sprije~iti zdravstvene probleme.

Planiranje aktivnosti koje uklju~uju ove mlade ljude mora biti zasnovano na razumijevanju njihovih specifi~nih potreba u promijenjenim ìvotnim okolnostima. Njihovo uklju~ivanje u programe moè im dati snagu da se;

l poveù sa dru{tvoml bolje ga razumijul druè sa svojim vr{njacimal integri{u u njihove zajednice.

To smanjuje rizike sa kojima se mogu suo~iti i pove}ava njihove {anse da budu sposobni da preuzmu kontrolu nad svojim ìvotima i pona{aju se odgovorno i konstruktivno u svojoj budu}nosti. Takvi mladi ljudi iz etni~kih i kulturnih manjina koji su tako|er i izbjeglice ili raseljena lica mogu biti veoma pouzdani izvori informacija u svim fazama pravljenja programa. Oni najbolje znaju i razumiju svoje vr{njake, navike, potrebe i o~ekivanja.


Uspje{an pristup etni~kim i kulturnim manjinama je od kriti~ne va`nosti u svijetu seksualnog i reproduktivnog zdravlja {irom svijeta. U mnogim zemljama, ipak postoje, problemi u vezi sa ovim.

‘Mejnstrim’, predominantna kultura, obi~no je razli~ita na mnogo na~ina od etni~kih i kulturnih manjina u bilo kojoj zemlji. Ove razlike mogu uklju~iti religijska vjerovanja i prakse, zdravstvene prakse, obi~aje udvaranja i bra~ne obi~aje, odnose prema raznim supstancama, ekonomsku situaciju, obrazovanje, ljudska prava i primjene. Svako od ovih pitanja moè predstavljati barijeru za obrazovne i zdravstvene uslove unutar odre|ene zemlje. Tako|e moè voditi smanjenoj politi~koj mo}i, i zajedno sa tim nedostatku finansijskih sredstava. Te{ko}e sa kojima se susre}e romska populacija u nekoj evropskoj zemlji daje primjer nekih problema koji se obi~no vezuju sa etni~kim i kulturnim manjinama u regionu,a na koje treba obratiti pa`nju.57

57 Nikolov, N. Working with Migrant and Roma Sex Workers’ Plenary Presentation from Report Seminar ‘Sex, Drug Use, Mobility and HIV/AIDS u Centralnoj i Isto~noj Evropi’ jun 5-8, 2003 Prag, ê{ka Republika

215

poglavlje 7


op{ta situacija roma u bosni i hercegovini

l Visok nivo nezaposlenosti

l Nizak kvalitet ìvota i siroma{tvo

l Nedostatak odgovaraju}e zdravstvene njege

l Navike izbjegavanja medicinske pomo}i

l Visoka stopa nataliteta

l Maloljetni~ka trudno}a

l Nedostatak sredstava i kulturne te{ko}e u pitanjima dje~ije njege

l Visok stepen nepismenosti

l Bez pristupa osiguranju

l Veoma izdvojena i izolovana zajednica - ìve samo u svojim dijelovima grada

l Dru{tveno neintegrisana manjina

Na seminaru ‘Seks, upotreba droga, mobilnost i HIV/AIDS u Centralnoj i Isto~noj Evropi’, 2003. godine, predava~ je naveo neke od naj~e{}ih predrasuda u pogledu Roma i posebno romskih seksualnih radnika. Jasno je da su oni velike `rtve stereotipa.

predrasude prema romima, posebno seksualnim radnicima

l Prljavi su

l Glupi su

l Svi su lopovi

l Nosioci su infekcija i prenijet }e bolesti

l Beskorisni su i ne mogu da urade nijedan vrijedan posao

l Ne èle nijedan drugi posao i zato su prostitutke

l Lijeni su


Ispod se nalazi ~ek lista razvijena iz ‘neophodnih elemenata za djelotvoran rad sa romskim seksualnim radnicima’.58 Ona je uklju~ena kao primjer jer moè lako biti generalizovana za potrebe vr{nja~kih predava~a za efektivan rad sa drugim kulturnim i etni~kim manjinama.

neophodni elementi za djelotvoran rad sa romskim seksualnim radnicima

l Bolje razumijevanje i svijest o njihovom na~inu ìvota (kulturna i dru{tvena pitanja)

l Regrutovanje i uklju~ivanje Roma u rad slu`be

58 Nikolov, N. Working with Migrant and Roma Sex Workers’ Plenary Presentation from Report Seminar ‘Sex, Drug Use, Mobility and HIV/AIDS in Central and Eastern Europe’ Jue 5-8, 2003. Prag, Republika ê{ka

216

poglavlje 7


l Uporan i dugotrajan rad ka izgradnji sigurnog i povjerljivog odnosa sa njima

l Mogu}nost brzog angaòvanja, dok je istovremeno cilj ponuditi i dugoro~ne programe podr{ke

l Pomo} u pristupu i vrednovanju sistema redovne zdravstvene za{tite i ljekarskih pregleda

rad na boljem upoznavanju sa klijentima na li~noj osnovi

l Dizajn i objavljivanje kulturnih, lingvisti~kih i vizuelno pogodnih sredstaval Mogu}nost komunikacije kori{tenjem jasnog, ~istog i direktnog jezikal Ohrabrivanje njihovih napora i potencijalnih uspjehal Imati neosu|uju}i stav prema zajednici.

ljudi sa specijalnim potrebama

opis grupe

Ljudi sa specijalnim potrebama ima u raznim kulturama, sa razli~itim tipovima li~nosti, ba{ kao i svih drugih. Neki ih mogu prepoznati kao ljude koje zovu ‘onesposobljenim’ ili ‘hendikepiranim’. Izraz ‘sa specijalnim potrebama’ mnogo vi{e odgovara. Izgleda manje poniàvaju}i, tako da se ljudi ‘sa specijalnim potrebama’ ne osje}aju da ih ljudi ~udno gledaju ili ih procijenjuju kao inferiorne.

înjenica da ìve sa specijalnim potrebama zna~i da mogu imati neki fizi~ki detalj koji im ~ini ìvot teìm nego ‘prosje~noj’ osobi. [ta to zna~i? U nekim slu~ajevima oni nisu u mogu}nosti da koriste jedno ili vi{e od pet ~ula, da vide, ~uju, osje}aju miris , ukus ili dodir na na~in na koji to drugi ljudi mogu. U drugim slu~ajevima oni mo`da nemaju isti broj ruku, nogu, {aka, prstiju kao drugi ljudi, ili mo`da ne funkcioni{u na isti na~in kao kod drugih.

Neki od njih tako su ro|eni, drugi su mo`da imali tu sposobnost ili mogu}nost ranije, ali se ne{to desilo {to je promijenilo njihova tijela. U nekim slu~ajevima, to se dogodilo kao rezultat genetike. U drugim, dogodilo se kao rezultat neke vrste lijekova koje su njihove majke mo`da uzele prije njihovog ro|enja. Neki od njih su izgubili ud ili njegovu sposobnost kao rezultat ne~ega {to su uradili, ili ne~ega {to je neko drugi uradio. Nekima od njih se ne{to desilo unutar njihovih tijela, a da niko nije utjecao na to. Ponekad se to desilo zbog bolesti ili neke vrste infekcije.


socijalna isklju~enost - nisu nevidljivi, ovdje su!

Da pojednostavimo stvari, mnogi ljudi teè da po|u od pretpostavke da su, dok se ne dokaè suprotno, svi ljudi vi{e ili manje isti - imaju dvije {ake, dvije ruke, dva oka koja funkcioni{u, dvije noge, itd..To moè u~initi stvari malo lak{im, bar za one koji nemaju specijalne potrebe. Ali ìvot

217

poglavlje 7


nije takav za sve od nas, i moè donijeti bolan osje}aj da smo mi uvijek izuzetak. Pretpostavka o nemanju ili gubljenju nekog uda (ruke ili noge) ili sposobnosti kao {to su vid ili sluh, pla{i ve}inu ljudi. Zato }e mnogi izbjegavati ili dràti ‘pristojno odstojanje’ od ljudi koji imaju odre|ene specijalne potrebe. Ovo ih spre~ava da moraju da misle ili osje}aju previ{e prema ljudima koji imaju specijalne potrebe i rzmi{ljanju o tuzi koju oni mogu osjetiti kada bi se njima tako ne{to desilo. Pomislite na trenutak kako bi bilo da ste na drugoj strani, da budete onaj koga izbjegavaju. Na kraju, za mnoge od onih sa specijalnim potrebama to nije sve {to moramo prevazi}i, ve} tako|er, i pratiti emocionalni faktor, ~esto stvoren od njihovih vr{njaka i njihove zajednice.

stigma i diskriminacija - ponekad lo{e postupaju prema nama i nazivaju nas pogrdnim imenima

Ve}ina je vjerovatno svjesna kakvim ih sve imenima zovu. ûjemo obra}anja ljudima sa specijalnim potrebama kao {to su ‘bogalj’, ‘{kart’, ‘nesposoban’, ‘invalid’. Nekad se ti izrazi koriste ne samo za ljude sa specijalnim potrebama, ve} kao uvreda. Razmislite kako se oni mogu osje}ati kada ìve sa tim.

trauma

Oni sa kongenitalnim (uro|enim) specijalnim potrebama se razlikuju od onih koji su ih zadobili kao rezultat gubitka sposobnosti. Kada ljudi izgube sposobnost da hodaju usljed sljepila ili paralize, na primjer, to moè biti posebno uznemiravaju}e. Ali, kada dobiju dovoljno vremena da se priviknu na nove ìvotne okolnosti, mogu biti jaki i nau~iti da ìve sa njima.

Sa specijalnim potrebama od ro|enja ili ne, moraju tako|er pro}i kroz neka zajedni~ka iskustva zbog na~ina na koji ljudi postupaju prema njima. Ve}ina ne èli da ih ljudi saàlijevaju ili da pretpostavljaju da ne mogu ni{ta da urade. Mnogi od njih vi{e vole da prvo pitate da im pomognete, ako smatrate da im je pomo} potrebna, nego da samo uradite ne{to za njih i pretpostavite da oni to ne mogu sami da urade. Neke stvari mogu biti teè i zahtijevati vi{e vremena, ali oni mo`da i dalje èle da ih urade sami ako mogu. Treba da razumijete da mogu postojati neke razlike u na~inu na koji pokazujete simpatiju i empatiju. Sa simpatijom, to je kao da kaète; “Oh, jadni~ak … Tako mi te ào”. Ni ne pomi{ljajte na to! Njima ne treba va{e saàljenje sa visine. Ne trudite se. Ako, sa druge strane, imate malo ‘empatije’, to zna~i da poku{avate da razumijete kako je njima i da se identifikujete sa njima. To im pomaè da ih bolje razumijete.

najbolje prakse i nauêne lekcije59

Neki od onih koji ìve sa specijalnim potrebama zahtijevaju pristup na na~in koji odgovara njihovim godinama ili sposobnostima. Uobi~ajeni ‘kanali’ primanja informacija kod njih ne

59 Ovaj ~lanak je apdaptiran iz Handbook for Peer Educators, Youth Cultural Center Juventas, Working With Vulnerable and Marginalized Groups, IPPF EN, Crna Gora 2003

218

poglavlje 7


funkcioni{u uvijek. Metode i tehnike rada sa onima koji imaju o{te}enje vida ili koji slabije ~uju moraju da se prilagode njihovim sposobnostima.

Pri planiranju rada sa njima neophodno je razumjeti njihove specifi~ne potrebe i zamoliti profesionalce sa vi{e iskustva da vam pomognu. Molimo vas da upamtite da ne smijete na njih gledati kao na ‘male’ ili ‘manje vrijedne’. Njihova reakcija zavisi od toga kako prepoznajete njihove potrebe i sposobnosti. Neki ljudi misle da oni nemaju seksualne èlje i potrebe. Taj stav je potpuno pogre{an. Vr{njaci koji èle da pomognu ljudima sa specijalnim potrebama mogu im pomo}i da izgrade svoju seksualnost na zdrav i konstruktivan na~in.

U vr{nja~kom obrazovanju ~esto postoje radionice i vje`be koje uklju~uju fizi~ke aktivnosti. Ponekad ove aktivnosti uklju~uju tr~anje, hvatanje stvari, {etanje, skakanje itd.. Dobra ideja je da vodite ra~una da postoje radionice i vje`be kreirane tako da mogu u njima potpuno u~estvovati i ljudi sa specijalnim potrebama.

Kada se odvijaju neke fizi~ke aktivnosti i vje`be u kojima ne mogu da u~estvuju, postoje neke stvari koje ipak moète uraditi da im pomognete. Prvo, moè postojati na~in da izmijenite ili modifikujete radionicu da bi ih uklju~ili. Ako ne, postoje i drugi na~ini. Na primjer, oni mogu u~estvovati u dijelu aktivnosti uz ne~iju pomo}. Mo`da im neko moè pomo}i da se kre}u. Ako ne{to ne mogu uhvatiti, osoba pored njih to moè uraditi i predati im, ako ipak moèmo to da bacimo. Ponekad im moè biti data takva uloga u radionici tako da mogu u~estvovati kao neka vrsta sudije, ako je potreban. Moè biti njihova du`nost da vide da li je neko pre{ao liniju, kada nije smio ili mogu pomo}i tako {to vode ra~una o vremenu.

Najbolje bi bilo da ih zovete da u~estvuju na najbolji na~in na koji mogu, kao dio grupe ili na drugi vaàn na~in u doga|aju, vje`bi ili radionici. To moè pomo}i cijeloj grupi u svrhu izgradnje tima i me|usobnog povjerenja. Mogu}nost da vjeruju grupi je veoma va`na za njih i za grupu u cjelini. Tada su stvarno dio tima.

Ako su oni vr{nja~ki edukatori to tako|er {alje va`nu poruku ciljnoj publici. To govori da ne moraju svi buti savr{eni, super ljudska bi}a, da bi bili dovoljno zna~ajni. To zna~i da je svako bitan i da svako moè promijeniti svijet.

219

poglavlje 8

paket za planiranje i odr@avanje radionice

220

poglavlje 7

rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru[tveno odbaênim grupama220

poglavlje 8



Bitna ~injenica za vr{nja~ke edukatore koji su iz ili rade sa vulnerabilnim grupama mladih ljudi je da budu spremni da uo~avaju sli~nosti izme|u ovih grupa, seksualnog i reproduktivnog zdravlja (SRZ) i tema u okviru zdravstva koje su vezane za ovu oblast. Postoje razne forme vulnerabilnosti koje nas navode ili su vezane za problem SRZ. Ovaj paket je ura|en tako da pruà osnovnu formulu koja }e omogu}iti vr{nja~kim edukatorima da planiraju i vode radionicu koja se bavi problemom SRZ i ostalim zdravstvenim problemima. Ova se formula moè koristiti za pristup temi seksualno prenosivih infekcija, zavisnosti od droge, HIV-u/AIDS-u i seksualnoj zloupotrebi. Drugi dio ovog paketa je skup igara i vje`bi koje se mogu koristiti kao igre upoznavanja i gra|enja timskog duha i rada kod vr{nja~kih edukatora.

organizovanje radionica: osnovni plan prezentovanja60 61 62

Kada grupa za vr{nja~ku edukaciju planira da prezentuje radionicu, prezentatori treba da pripreme i sloè se oko plana unaprijed. U najboljim okolnostima, treba da se pro|e kroz plan bar sedmicu dana prije radionice ili nekoliko dana prije. U protivnom, u~esnici }e misliti da su bolje pripremljeni od vas, ali }e ovaj slu~aj biti vidljiv samo u slu~aju da sami u~esnici uvje`baju svoje predavanje. Edukatori moraju biti pripremljeni da vode interaktivnu edukativnu radionicu i da se potpuno upoznaju sa tehnikama predavanja. Tako|er, moraju biti u stanju da pridobiju pa`nju publike, mladih ljudi, na osjetljiv i njima najprivla~niji na~in.

Aktivnosti na radionici, kao i vrijeme predvi|eno za svaku od njih, mijenja}e se u zavisnosti od prosjeka godina slu{alaca i u~esnika radionice kao i duìne prezentacije. Kada bude napravljen plan, vr{nja~ki edukatori }e se izme|u sebe dogovoriti ko }e voditi radionicu, ali tako|er trebaju voditi ra~una o tome da zaduè neku osobu da ih zamijeni u slu~aju da se neplanirane okolnosti dese i time poremete plan.

U tekstu ispod predstavljen je tipi~an plan, gde ‘x’ predstavlja temu posve}enu zdravstvenim pitanjima (npr. SPI, ovisnost o drogi, HIV/AIDS ili seksualna zloupotreba).63

[ablon uobi~ajenog plana

l Istraìvanje u~esnika

l Kako otpo~eti

60 Zielony R. Adapted from Peer Education Programs for Addressing Health Issues 1999.

61 Zielony, R. & Tunick, R. Adapted from sections of Peer Education Manual, 92nd St. Y NYC, 1996.

62 Adapted from sections of the Y-Peer, ‘Peer Education Training of Trainers Manual’ 2003.

63 This template is an adaptation and expansion of an agenda originally developed by R. Zielony for the 92nd Street YMCA in New York City with the help of several adolescent peer educators. Rebecca Tunick, a peer educator, helped to co-ordinate the first draft.

221

poglavlje 7

priru^nik vr[nja^ke edukacije 221

poglavlje 8


l Igre upoznavanja (npr, rije~i koje asociraju na x temu)

l Mogu}e i nemogu}e; Stvaranje sigurne sredine za zajedni~ki rad

l Vrtlog ideja - Brainstorming

l Li~ni iskazi

l înjenice; pitanja i odgovori

l Igranje uloga i zna~aj ovakve igre

l Zavr{etak i diskusija o temama

Obja{njenja ovih vje`bi moète na}i na stranicama koje slijede.

kreiranje plana sa istra@ivanjem uêsnika

U smislu pomo}i vr{nja~kim edukatorima da bolje razumiju osobe koje ih slu{aju i oblikuju plan svoje radionice tako da bude najprijem~iviji, od pomo}i je podijeliti upitnike, po mogu}nosti nekoliko dana prije odràvanja radionice (za primjer upitnika pogledaj Dodatak 3). Ovo istraìvanje sa u~esnicima moè se obaviti i na ulasku na samo predavanje. Treba im omogu}iti 10 minuta da ga ispune i zamoliti ih da ne traè pomo} drugih u~esnika pri popunjavanju. Po prikupljanju upitnika, vr{nja~ki edukatori mogu brzo da pogledaju i procijene nivo znanja i stavove onih kojima treba da drè predavanje, tako da znaju koje su oblasti na koje se treba fokusirati i naglasiti.

poêtak predavanja64

Radionice vr{nja~ke edukacije imaju koristi od vje`be “Zapo~injanje”, koja obja{njava svrhu radionice i razli~ite motive u~esnika koji u~estvuju na radionici. Ovaj uvod }e varirati u zavisnosti od odabira plana, nivoa znanja i zainteresovanosti u~esnika. Ono {to slijedi su dva primjera uvodnih vje`bi koje grupa vr{nja~kih edukatora moè da ima.

uvod 1

realnost ìvota sa x

Svi vr{nja~ki edukatori izgovore svoje ime, razlog svog u~e{}a na radionici i za{to su zainteresovani za teme koje }e se obra|ivati na radionici. Kada posljednja osoba u nizu zavr{i sa svojim predstavljanjem, on ili ona kaè “Realnost X je da na ovaj ili onaj na~in uti~e na sve nas koji se danas nalazimo u ovoj prostoriji. Svi moramo da se nosimo sa ~injenicom da ova oblast postoji u svijetu i da na direktan ili indirektan na~in uti~e na na{ ìvot. To zna~i da smo svi mi “ljudi koji ìvimo sa x” (Kada je to mogu}e, prezentator moè dodati “Ne morate biti ili imati x da bi na vas to uticalo”.

64 Adapted from sections of the Y-Peer, ‘Peer Education Training of Trainers Manual’ 2003.

222

poglavlje 7


poglavlje 8


uvod 2

‘ja sam osoba na koju uti~e x”

Ova vje`ba, koja za cilj ima da skretanje pa`nje, moè da pomo}i vr{nja~kom edukatoru da brzo utvrdi razloge za radionicu i na~in na koji x uti~e na sve. Ovdje treba dodatna pa`nja, jer ga publika moè uo~iti kao varljiv; neki vr{nja~ki edukatori ustanovili su da publika koja ih slu{a ne moè razumjeti da edukatori nisu direktno pogo|eni sa x oblasti. Svaka grupa vr{nja~kih edukatora mora da odlu~i da li je ovaj metod najprikladiniji za osobe koje ih slu{aju i za njihov metod prezentacije.

Da bi se koristio ovaj pristup, edukatori stoje u redu okrenuti ka osobama koje ih slu{aju. Prva osoba u nizu kaè; “Zdravo, moje ime je (ime edukatora) i ja sam pogo|en sa x (npr. Upotreba psihoaktivnih supstanci, zavisnost od droge, seksualno prenosive bolesti itd.)”. Ovo se nastavlja sve dok i posljednji edukator ne zavr{i predstavljanje. Svaki slijede}i vr{nja~ki edukator nastavlja time {to izjavljuje isto i kaè svoje ime. Po iskazu posljednjeg edukatora, on/ona naprave pauzu na trenutak i zatim kaù; “Za neke osobe, ovaj dio na{e perzentacije moè biti zbunjuju}i. U~esnici mogu ste}i utisak da smo svi mi izloèni x. Ali to nije ono {to smo èljeli da kaèmo. Ono {to poku{avamo da kaèmo je da smo svi mi - svako od nas u ovoj prostoriji - u prilici da se suo~imo sa ~injenicom da x postoji i direktno ili indirektno vr{i uticaj na na{ ìvot. Tako, na neki na~in, svi smo mi ‘osobe pogo|ene sa x’. (ukoliko je mogu}e treba dodati (“ne morate biti inficirani da bi bili pogo|eni ovom bole{}u”).

igre upoznavanja - ‘buzz-Words za (X)’

Jedan vr{nja~ki edukator vodi vje`bu dok dva druga edukatora stoje pored njega i pi{u na velikom papiru koji stoji tako da je svima vidljiv. Izabrani vo|a vje`be isti~e da “s ciljem da nau~imo vi{e o x, moramo biti spremni da razgovaramo o vi{e nivoa ove bolesti. Stoga, bez èlje da uvrijedimo nekoga, èlimo da kreiramo radionicu u kojoj se osje}amo slobodnima da pri~amo o svemu {to okruùje x”. Vo|a ove vje`be pita osobe koje prate predavanje da se sjete {to vi{e rije~i koji su sinonimi, sleng i ostale rije~i u vezi sa problemom x. Vr{nja~ki edukatori moraju biti spremni na vje`bu tako {to }e i sami u~estvovati u ovoj vje`bi i dati sinonime za neke od rije~i. Ipak, moraju biti obazrivi kako ne bi dominirali ili se takmi~ili sa u~esnicima. Kada grupi ponestane rije~i za odre|eni pojam, fasilitator prelazi na slijede}u temu.

Cilj ove vje`be je da se u~esnici osje}aju slobodnim da diskutuju o temi i da svima bude jasno da ”u ovoj radionici ni{ta nije isuvi{e neprimjereno ili vulgarno sve dok postoji razlog da se ovi sinonimi izgovore glasno. Svi mi smo, ipak, ovdje da nau~imo ne{to novo o ovoj temi.”

Zbog toga {to ova vje`ba moè da upla{i neke od u~esnika, bilo bi zgodno odmah na po~etku podijeliti cijelu grupu na manje grupe od 5 do 8 osoba. Svaka mala grupa mora imati papir na kome pi{e i marker, a odabrani vr{nja~ki edukator moè napisati njegove/njene rije~i ili rije~i koje je grupa izabrala na papiru. Na predavanju {ireg obima, vr{nja~ki edukatori bi trebalo da

223

poglavlje 7


poglavlje 8


kruè po sobi, provjeravaju}i tako napredak svake grupe. Ovo moè biti rje{enje da u~esnici ne osje}aju da su pod pritiskom, te kako da rije~i izgovaraju pred ostalim u~esnicima,odnosno, da ih izgovaraju u maloj grupi. Idealna je ona sredina u kojoj imamo bar jednog vr{nja~kog edukatora koji radi sa po jednom manjom grupom.

Vi{e informacija o igrama upoznavanja vidje}ete na stranama koje slijede.

mogu]e je i nemogu]e je: osmi[ljavanje sigurnog prostora za zajedni^ki rad

S ciljem da se svi u~esnici osje}aju udobno i da im je u~e{}e u radionici prijatno, neophodno je da se prezentator i grupa sloè oko osnovnih pravila koja mogu uklju~iti;

l ‘Pravo da kaèmo “dalje”’ - {to pruà u~esnicima {ansu da ne u~estvuju u bilo kom segmentu radionice u kome se ose}aju neugodno.

l ‘Povjerljivost’ - po{tovanje privatne informacije, ovo uklju~uje ugovor sa osobama uklju~enim u prezentaciju da ne}e otkrivati li~ne informacije o u~esnicima van radionice.

l ‘Bez suprotstavljanja’ - izbjegavati one djelove koji mogu poniziti ili uvrijediti nekoga u radionici.

l ‘Jedna po jedna osoba pri~a’ - zamoliti da neko ko se obra}a grupi to moè da u~ini a da ostale osobe u isto vrijeme vode odvojenu konverzaciju.

Neke grupe za vr{nja~ku edukaciju vole da slijede sistem osnovnih pravila, koji se bazira na sinonimima ‘CRABS’ ili ‘ROPES’, koja obuhvataju sli~an splet pravila. Na primjer, lista pravila pod akronimom CRABS podrazumijevaju;

confidentiality - povjerljivost: Osobe ne}e dijeliti li~ne informacije o drugima van radionice

respect - po{tovanje: Osobe }e pokazati po{tovanje prema svima iz grupe. Ovo zna~i da ne smije biti izliva negativnih rije~i na ne~iji ra~un i svi bi trebali da dozvole svojim kolegama koji u~estvuju da iskaù svoj stav. Koriste se “Ja” re~enice, kao {to su “Ja osje}am da...“ prije nego “Ne, nisi u pravu, treba re}i...“

attentiveness - slu{ati pa`ljivo: Ovo pravilo treba da podrazumijeva da pa`ljivo treba slu{ati ostale. Ne samo {to }ete biti u prilici da nau~ite ne{to, ve} }e se i ljudi koji vas okruùju osje}ati sigurnije da razgovaraju o svojim problemima..

be open - otvorenost: Da bismo od jedne radionice dobili najvi{e {to je mogu}e, mlade ljude treba ohrabriti da govore iz svog iskustva. Preuzimanje rizika - nemojte biti srame`ljivi da govorite o svom iskustvu.

sensitivity - osje}ajnost: Budite osje}ajni kada je u pitanju porijeklo drugih osoba u va{oj grupi. Nemojte previ{e uop{tavati ~injenice.

Po{to je prezentator predstavio osnovna pravila, on ili ona pita “Postoje li jo{ neka pravila koja nismo spomenuli, a neko bi volio da ih doda?”

224

poglavlje 7


poglavlje 8


vrtlog ideja

Ovo je jedna od najva`nijih tehnika koju koriste vr{nja~ki edukatori s ciljem da u~esnici misle {to otvorenije i kreativnije o zadatoj temi. U ovoj vje`bi u~esnici se dijele na manje grupe od 6 do 8 ljudi. Ukoliko je grupa mala, mogu}e je formirati i grupe manje od ranije predoènih, a tako|er im se moè zadati i drugo pitanje za vrtlog ideja. U predavanju koje obuhvata vi{e u~esnika, vi{e od jedne grupe moè da radi na vi{e problema ili vi{e pitanja moè biti obra|eno. Vr{nja~ki edukatori obavezni su da u~estvuju u radu svake grupe, u najboljim okolnostima sa dvije ili vi{e grupa za vr{nja~ku edukaciju ukoliko je cijeli tim vr{nja~kih edukatora prisutan.

Svaka grupa dobija teme za vrtlog ideja i odre|eno vrijeme u kome mora da napi{e {to ve}i broj pojmova. Faslilitatori mogu ohrabriti grupe i pomo}i im da se sjete vi{e pojmova time {to }e im davati “ideje” kako da {to kreativnije osmisle pojmove vezane za odre|enu oblast.

Format pitanja moè izgledati ovako;

1. Za{to neki ljudi (imaju/upu{taju se u/u situaciji su da budu) x?

2. [ta su neki od razloga (za ~ekanje/apstinenciju/uzdràvanje) od x?

3. [ta su neke od alternativa (biti sa/raditi) sa x?

4. Za{to se neki ljudi ne {tite od x? (gdje je mogu}e)?

5. Kako moèmo ohrabriti nekoga da se pona{a sigurnije i za{ti}enije u odnosu na x?

Ovdje }ete na}i primjere odgovora na pet pitanja u vrtlogu ideja koje vr{nja~ki edukatori mogu postavljati tokom radionice o temi seksualnog zdravlja i za{tite.

za{to neki ljudi imaju sex?

l Iz zabave

l Dobro se osje}aju

l Prijatelji to rade

l Slobodni su

l Buntovni su

l Dosada, ne{to {to bi radili

l Avantura

l Znatièlja, eksperimentisanje

l Zaljubljeni su

l Slijede primjer nekog drugog

l Pritisak partnera

65 Zielony 1991. and 1995.

225

poglavlje 7


poglavlje 8


l Pritisak vr{njaka

l Zbog novca, seks da bi preìvjeli

l Misle da su zaljubljeni

l Navika, zavisnost

l Jer mogu

l Hormoni

l Da bi pobjegli od drugih problema

l Ljudska priroda, prirodna aktivnost

l Vide na televiziji ili filmovima, pritisak medija

l Neupu}enost, neinformisanost

l Opsjednutost

l Strah od odbijanja, ostajanje u vezi

l Strah da ne budu ostavljeni

l Status; to je cool; da bi dokazali svoju mu{kost

l Da bi imali bebu, reprodukcija

l Mo}

l Silovanje

l To je samo za odrasle

l Rizik uzbu|uje

l @elja, pohota

l Da bi se istraìla tijela

l Traènje ljubavi; da bi se osje}ali u{u{kani (za{ti}eni)

l Popularnost

l Intimnost

l Osvajanje

l Ne èlim da budem djevica

l Nezrelost

l Bjekstvo od realnosti

l Oslobo|enje od stresa

l Emotivno osloba|anje

l Da bi dobili iskustvo

l Da sakriju svoja osje}anja

l Nemogu}nost razmi{ljanja zbog zloupotrebe neke od supstanci

226

poglavlje 7


poglavlje 8


[ta su razlozi da sa~ekamo ii apstiniramo?

l Nisam raspoloèn

l Ne osje}am se dobro

l Nisam spreman/na

l Prvi put treba da bude specijalan

l Ne volim seks

l Seks boli

l Nisam zaljubljen/na

l Ne èlim da budem iskori{ten/na

l Ne èlim bebu

l Ne èlim seksualno prenosivu infekciju

l Upla{en/na

l Ne znam {ta je partner prije radio

l Religija

l Uhvati}e me roditelji

l Seks i ne vrijedi toliko

l Nije prava osoba

l Isuvi{e mlada osoba

l Ne osje}a se prijatno sa sobom ili sa partnerom

l Posljedice su prevelike

l Ljudi te ne mogu zvati kurvom

l @elim ostati nevin/na

l Protiv vrijednosti

[ta su alternative seksualnom ~inu?

l Drànje za ruke

l Zajedni~ka masturbacija - simultana mastrubacija

l Seks putem telefona, putem interneta

l Imaginacija

l Maènje/dodir/milovanje/osje}aj bliskosti (rukom; itd.)

l Masaà

l Suhi poljubac

227

poglavlje 7


poglavlje 8


l Suhi seks (sa odje}om)

l Footsie

l Piknik

l Zajedni~ko tu{iranje

l Dugi razgovori

l Igra; erotska igra

l Romanti~na {etnja udvoje

l Gledanje seksi fotografija, gledanje porno filmova

l Upotreba seksi igra~aka (treba dràti sterilnim ako ih dijelite)

l Kreativno kori{tenje hrane

l Lizanje tijela svuda sem na otvorenoj koì ili sluzokoì

l Erotski rje~nik

l îtanje romanti~nih knjiga

l Meditacija

l Zajedni~ko vje`banje

l Frotiranje

l Biljne/holisti~ke metode; akupunktura

l Strastan poljubac

l Oralni seks

l Produèna predigra

l Penis izme|u grudi

l Samo spavati sa nekim (tj. leàti bizu nekoga tokom no}i)

l Re}i volim te; preto~iti svoje emocije u rije~i

l Uìvati u hobijima zajedno

za{to neki ljudi ne koriste za{titu?

l Isuvi{e je skupa za budèt

l Kvari raspoloènje, nije romanti~na

l Sramo}enje

l Ne umije da koristi

l Ne osje}a se podjednako dobro kao kad koristi kondom

l Alergi~ni

l Kvari spontanost

228

poglavlje 7


poglavlje 8


l Nije 100% sigurno sredstvo

l Protiv vjerovanja - religioznih, grupe mladih itd.

l Ne èlim da izgledam promiskuitetno

l Implicira da je seks planiran

l Nedostatak osnaìvanja, bitka oko mo}i

l Nisko samopo{tovanje

l Partner nevoljan

l Strah od odbijanja, ugroàvanje veze

l Sebi~nost, nevoljnost da se kompenzuje samozadovoljavanje

l Osje}aj nepobjedivosti, poricanje

l Ne èli da prihvati odgovornost

l Uzbu|enje zbog rizika

l Ne stavljati kondom na mjesta gdje ga je lako na}i

l îsta lijenost

l Slijepo vjerovanje partneru o seksualnioj po{losti, poricanje

l Neznanje i nepoznavanje rizika koji su neminovni

l Samodestrukcija

l Vjera u druge metode planiranja trudno}e koji nisu efikasni u za{titi protiv ove bolesti (ejakulacija van partnera, pravo vrijeme)

l Intoksikacija

l Ma~oizam

l Brak

l @elja za trudno}om

l Bijes, agresija

l Vjernost monogamnoj vezi

l Anksioznost zbog seksualnog ~ina

l Zaboravnost u trenutku, lo{e planiranje

l Sakrivanje odgovornosti

l Stavljanje odgovornosti na drugog partnera naspram toga da su oba partnera odgovorna

229

poglavlje 7


poglavlje 8


kako ohrabriti nekoga, npr. partnera, da se pona{a sigurnije?

l Kondomi spre~avaju neèljenu trudno}u i prenos seksualno prenosivih bolesti

l Stalo mi je do tebe

l Ne èlim da se razboli{ ili umre{

l Nema gumice, nema ljubavi

l Ja ne èlim da se razbolim ili umrem

l Da ti je stvarno stalo do mene sloìo bi se da koristimo za{titu

l Ako ne koristi{ kondom, zaboravi na mene

l Nemoj uop{te da ima{ seksualne odnose - primijeni uzdràvanje ako su ti sredstva za{tite nedostupna

l Bolje biti siguran nego kasnije àliti

l Pretvori to u igru, sam ga stavi svom partneru

l Reci; “Uìva}u vi{e ako koristimo za{titu”

l Seks je ljep{i i manje boli sa kondomom sa lubrikantom

l Sa kondomom mu{karci mogu imati zaka{njelu erekciju

l Za{titi, ne inficiraj

l Ako èli{ da bude{ sa mnom, koristi kondom. Ja ne èlim HIV, stoga koristi ga ili ni{ta od seksualnog odnosa

l Pri~aj o sigurnom seksu i prije nego se desi - telefonom ili u normalnoj konverzaciji

l Dovedi partnera do seksualnog vrhunca i onda mu daj za{titu- u onom momentu kada on to ne moè da odbije

l Bolje biti siguran nego kasnije àliti

l Ne znam sa kim si bio prije

l Moèmo to uraditi i vi{e puta ako preguramo prvi put

l Gre{ka za jednu no} ili zabava od devet meseci?

l Kondomi se mogu nabaviti sa mnogo boja i ukusa

l AIDS ne diskrimini{e

li^na ispovijest

U sljede}em dijelu prezentacije, osoba koja ìvi sa x dolazi i govori o svojim iskustvima. Ovo nekada moè biti najmo}niji dio prezentacije. Dobro je poznavati govornika dobro i uvjeriti se da je on/ona dobar govornik i da je potpuno pripremljen za prezentaciju. Ohrabrite govornika da govori o temama za koje mogu i ostali u~esnici na}i povoda da se uklju~e, naro~ito li~nim i svakodnevnim iskustvima i koliko su ona sli~na osobama koja slu{aju predavanje. Druga opcija je da u~esnici pogledaju dokumentarni film ili video o x i njegov uticaj na svijet i ìvote ljudi.

230

poglavlje 7


poglavlje 8


Treba posvetiti veliku pa`nju i uvjeriti se da gost govornik moè potpuno sigurno da razgovara sa u~esnicima i da to iskustvo za njega/nju ne}e biti poprili~no traumati~no. S ciljem da ovo uradimo, vr{nja~ki edukatori moraju da se uvjere da se sva pravila po{tuju. Npr. govornik ne smije da se navodi da ve}i dio vremena pri~a o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci ukoliko je njegovo li~no iskustvo vezano samo za taj segment. Ovo se moè desiti ako on/ona nisu bili dovoljno dugo na terapiji odvikavanja ili ako on/ona nemaju vremena da se po zavr{etku radionice konsultuju sa osobom koja im je pomogla u razgovoru i odvikavanju.

sakupi ~injenice

Sljede}i dio prezentacije je najve}i dio predavanja. Dok se ~injenice prenose kroz prezentaciju ovo je dio kada vr{nja~ki edukatori predstavljaju glavne ~injenice i odgovaraju na pitanja.

Jedna od bitnih oblasti koje treba pokriti je umanjenje rizika od x. U ovoj vje`bi edukator obezbje|uje ideje o ~injenicama koje su vezane za umanjenje rizika od x. Primjer je predstavljan ispod kao tema diskusije o HIV-u/SIDI. Prvo treba predstaviti slijede}i grafikon;

hiv/aids umanjenje rizika:

Ne dozvolite ovim te~nostima;

1.__________

2.__________ 2a.___________

3.__________ ili

4.__________

Da do|u u kontak sa; ______________

Ili u; _______ _______

Kao {to su; _____, _____, _____, _____, _____, _____.

Zatim, edukator po~inje tako {to ohrabruje u~esnike da pogode {ta ide u praznine tako {to,na primjer pitaju; ”[ta su tjelesne te~nosti koje mogu prenijeti HIV?” Zatim mogu pitati; ”Koji sistem ili dijelovi tijela treba izbjegavati s ciljem spre~avanja te~nosti?” Ono {to slijedi su ta~ni odgovori;

hiv/aids umanjenje rizika

Ne dozvoliti;

1. krv

2. sjemenu te~nost 2a. ‘pre-cum’ (preejakuliraju}u te~nost)

231

poglavlje 7


poglavlje 8


3. vaginalnu te~nost ili

4. maj~ino mlijeko66

U va{; krvotok

Ili u; sluzokoù

Kao; vagina, anus, vrh penisa, usta, o~i, nos.

Po{to su u~esnici dali odgovore, a edukatori popunili praznine, on/ona }e potom jasno objasniti definicije.

igra uloga

Vje`ba igra uloga predstavlja jednostavnu improvizaciju scena koje omogu}uju edukatorima da pojasne ~injenice i informacije o zadanoj temi a u isto vrijeme u~esnicima stave do znanja da je to tema sa kojom se susre}u tokom svakodnevnih aktivnosti. Igra uloga u isto vrijeme pomaè u~esnicima da usavr{e svoje vje{tine u bavljenju ovom temom. Igra uloga moè imati mno{tvo oblika; ono {to slijedi je najuobi~ajenija igra uloga.

osnovna igra uloga

Da bi po~eli igru vr{nja~ki edukatori predlaù svakodnevne situacije koje odre|eni broj u~esnika poku{ava da odglumi. Vr{nja~ki edukatori mogu da dodijele neke od uloga u~esnicima.

Ono {to slijedi je lista igara uloga koja moè biti od va`nosti tokom radionica koje se bave prevencijom HIV-a, seksualno prenosivih bolesti i seksualnosti;

1. Condom demo

2. Kori{tenje droge/alkohola

3. Intoksikacija na zabavi koja vodi u seks

4. Kako o~istiti pribor ({pric i iglu)

5. Period prozora; kada se HIV pojavljuje i kako se primje}uje u testu

6. Testiranje; informacija, brojevi, mjesta na kojima se moèmo testirati

7. Razlika izme|u lateksa i kondoma od jagnje}e koè

66 It should be noted, however, that in countries where clean water is not readily available the rules may be somewhat different with respect to breast feeding. Consistent, exclusive breast feeding in some areas seems to provide better health outcomes and lower risk of HIV transmission than combination of breast feeding and the use of formula.

232

poglavlje 7


poglavlje 8


8. Kada roditelji na|u kondom

9. Kori{tenje koferdama

10. Treba li da se testiram?

11. Otkrivanje HIV statusa i kako biti prijatelj u trenucima kada je osoba saznala da je HIV pozitivna

12. Teme vezane za sekualnost i heteroseksualnost - da li sam spreman, da li si ~ist/a, da li treba da koristimo kondom, {ta }e moji prijatelji pomisliti?

13. Lubrikanti

14. Problem ”va|enja” (preejakulaciona te~nost)

15. Novi tretmani novih lijekova

16. Seksualno uznemiravanje

revolucija u igri uloga

Ovdje je predstavljen jo{ jedan na~in da se u~esnici upoznaju sa igrom uloga. Dvoje u~esnika po~inju sa scenom improvizacije. Kada scena dostigne vrhunac, ili nekom treba “pomo}” jedna osoba dotakne po ramenu onu osobu koja u~estvuje u igri uloga i otpo~inje novu scenu, ili nastavlja onu koja ve} traje. Drugi u~esnik improvizuje odgovor. Ove scene mogu biti izgra|ene na istom osnovu, {to je i opisano u paragrafu ispod.

zatvaranje igre i diskusija

U~esnici su pozvani da podijele mi{ljenja oko odgovora, postavljaju pitanja i daju odgovore oko aktivnosti u radionici. Ovo je jedinstvena prilika da se ponovo obrade one teme koje su se pokazale kao problem u igri uloga, kao {to su izbori onih likova koji su predstavljeni u igri uloga. U idealnim uslovima, ova igra uloga sluì samo kao “odsko~na daska” za diskusiju. Tako|er, ako postoji gost govornik, ovo treba da posluì kao kvalitetno vrijeme koje }e u~esnici imati sa njim.

Poslije prezentacije, vr{nja~ki edukatori treba da ostanu sa u~esnicima jo{ neko vrijeme tako da bi pojedini u~esnici mogli da im pri|u sa svojim komentarima ili sugestijama. Mo`da bi neko od njih èlio da postavi neko intimno pitanje ili mu jednostavno treba izvor podataka. Mo`da bi mu bilo zgodnije da postavi pitanje pojedincu nego da ga postavi pred svim u~esnicima u grupi.

233

poglavlje 7


poglavlje 8


igre upoznavanja i vje@be67

igre i vje`be

Vje`be i igre mogu se koristiti ne samo na prezentacijama nego i u pripremi za prezentaciju. Postoje mnoge dobre i kvalitetne vje`be koje mogu pomo}i vr{nja~kom edukatoru da se osje}aju slobodnije u pripremanju prezentacije. Ove igre tako|er pomaù u~esnicima da se osje}aju slobodnijima u odnosu sa drugima, {to u recipro~nom smislu vodi boljoj prezentaciji.

uragan (ili ‘hladan vjetar pu[e…’)

Ova vje`ba je zabavna i aktivna, omogu}uje u~esnicima da ustanu sa svojih mjesta i kre}u se po prostoriji. Igra po~inje sa grupom koja sjedi u krugu na stolicama sa jednom osobom koja stoji u uglu (jedna stolica je manje nego {to ima u~esnika). Cilj je da on ii ona zauzmu mjesto, koje }e biti prazno, tako da na kraju neko drugi ostane bez stolice na kojoj bi sjedio, stoje}i nasred prostorije. Igra se igra na sljede}i na~in;

Osoba koja stoji po~inje re~enicu sa “Hladan vjetar pu{e svakome ko… i zavr{ava sa ~injenicom da je to za njega ili nju istina. “Hladan vjetar pu{e za svakoga ko nosi farmerke.”.Osobe kojima se ova tvrdnja ~ini istinitom odmah ustanu i traè mjesto ne koje }e sjesti (ne mogu jednostavno ustati i zauzeti mjesto do onog na kome su sjedili). Osoba koja se nalazi u sredini prostorije tako|er se trudi da za sebe na|e mjesto na koje }e sjesti. Uvjek }e ostati jedna osoba koja }e stajati. Ta osoba odlazi na sredinu i proces se ponavlja, a samim tim i igra se nastavlja.Izbori nisu limitirani samo na fizi~ke stvari. Oni mogu da uklju~e i stavove koje imamo o nekim stvarima, ìvotna iskustva i druge okolnosti. Na primjer, ukoliko osoba vjeruje u to da treba pomo}i osobama koje èle da apstiniraju, treba da budu podràni u toj svojoj odluci. On ili ona mogu izjaviti “Hladan vjetar pu{e za sve koji vjeruju da treba da se uzdràvaju od seksualnih odnosa i koje treba podràti u njihovoj odluci.” On ili ona mogu re}i; “Hladan vjetar pu{e za sve koji misle da kondomi treba da budu dostupni u srednjim {kolama”. Igra se jednostavno zavr{ava kad god edukator, na osnovu povratne informacije od u~esnika, èli da je zavr{i.

maca @eli svoj ugao

^lanovi grupe stoje u krugu i jedna osoba se izja{njava kao “ma~e”. Osoba u sredini, ‘ma~e’, ide oko kruga i govori; “Maci treba ugao”. Osobe koje Maca pita odgovaraju; “Pitajte mog kom{iju” i Ma~e se okre}e suprotno kretanju kazaljke na satu do slijede}eg igra~a. Kako Maca govori u~esnicima da joj treba ugao, osobe koje formiraju krug tr~e unaokolo zamjenjuju}i mjesta, iza le|a Mace. Maca poku{ava da zauzme mjesto nekom od u~esnika koji se kre}e po prostoriji, i kad ona i on uspije u svojoj namjeri, osoba koja je ostala bez stolice u prostoriji je nova Maca.

67 Adapted from sections of Zielony, R. & Tunick, R ,Peer Education Manual, 92nd St. Y NYC, 1996,.This section includes a description of games and exercises created and/or submitted by a number of peer educators and instructors, including Shira Piven, drama expert, The original source for many of them is unknown.

234

poglavlje 7


poglavlje 8


tjelesna hou-ha igra

Ova vje`ba je odli~na za podizanje atmosfere u grupi. Svi stoje u krugu. Jedna od osoba po~inje da pravi buku i pokrete tijelom. Osoba koja joj se nalazi sa lijeve strane po~inje da imitira. Buka i pokreti tijela kre}u se po krugu kao munja i vra}aju se do osobe koja je sve po~ela, koja zatim sve ponavlja.

‘da’ igra

Jo{ jedan odli~an na~in da se nau~e imena svih u~esnika u grupi. To je dobra prilika da se usavr{e dobre vje{tine slu{anja kao i prilika da se savlada nepohodna tehnika za kasnije igre uloga, dramatur{ki momenti. Igra uklju~uje osobe koje stoje u krugu i pomjeraju se na mjesta gdje su drugi ve} stajali po izgovaranju njihovih imena i dobijanja odgovora od njih. Radi na slijede}em principu;

Prvo svi stoje u krugu i predstavljaju se drugima nekoliko puta dok se ljudi ne naviknu na imena svojih kolega u grupi. Po~inje tako {to neko od prisutnih izgovara ne~ije ime od u~esnika. Ta osoba odgovara sa “da” i osoba koja je prva rekla ne~ije ime pomijera se da zamijeni osobu koja je odgovorila sada, imaju}i sve vrijeme u vidu da je nedozvoljeno pomijerati se dok ne ~ujemo odgovor “da”. Osoba ~ije je ime javno re~eno zatim ponavlja proceduru.

igra bacanja loptica68 69

Ova igra je odli~na za u~enje vr{nja~kih edukatora o vrijednostima i elementima dobre komunikacije. Svi stoje u krugu i po~inju sa predstavljanjem sebe jednom ili dva puta. Neko od njih dobije predmet koji treba da dobaci (npr. lopticu od zgu`vanog papira). Ta osoba uspostavlja kontak o~ima sa nekim drugim iz grupe, izgovara ime te osobe, i zatim baca loptu. Ukoliko zaborave ne~ije ime, mogu ga/nju zamoliti da ponovi ime. Poslije nekoliko minuta, druga ili ~ak tre}a lopta mogu se ubaciti u igru, {to pove}ava stepen zabavnosti igre.

Grupi moète dati zadatak, na primjer, da probaju napraviti 10 ili 15 uspje{nih bacanja loptice, tako da ne padne prije nego je neki od u~esnika ne uhvati, ili moète po~eti opet da brojite. Uputstva govore da minimum tri lopte treba da budu prisutne tokom trajanja igre.

Kada je ovo zavr{eno, diskusija moè da po~ne. Prvo diskusija moè biti o tome kako su se u~esnici osje}ali tokom trajanja igre. Zatim se moè malo pomjeriti do ideje o tome kako bacanje lopte (od jedne do druge osobe) moè da se posmatra kao metafora onoga kako mi kao vr{nja~ki edukatori komuniciramo. Fasilitator treba da upita osobe iz grupe koji su to neophodni elementi da ova vje`ba uspije. Stvari koje o~ekujemo kao odgovor su; kontakt o~ima, dozivanje nekoga po imenu, uvjeravanje da su spremni da prihvate lopticu koja ide u njihovom smjeru (ili poruku), bacanje loptice direktno osobi, ne bacati kada jedna lopta

68 Adapted from an exercise taught by Robert Eckert, NDRI (Narcotic and Drug Research Incorporated).

69 Revised in Peer Education TOT Manual, 2003 Y-Peer UNFPA, UNICEF, UNESCO, WHO

235

poglavlje 7


poglavlje 8


ve} leti prema nama, i sve ostale neophodne detalje za koje smatramo da }e ovu igru u~initi uspje{nijom.

igra asocijacija

Ovo je jo{ jedna zabavna igra koja u~esnicima pomaè da nau~e imena. Svaki igra~ bira neku od aktivnosti koja po~inje sa prvim slovom njenog/njegovog imena.

Dèjson; “Ja sam Dèjson koji ska~e” (on ska~e).

Rebeka; “On je Dèjson koji ska~e” (ona ska~e). “A ja sam Rebeka koja tr~i” (ona tr~i).

Kejt; “On je Dèjson koji ska~e” (ona ska~e). “Ona je Rebeka koja tr~i” (ona tr~i). “A ja sam Kejt koja {utira” (ona {utira).

prenesi pljesak70

Svi stoje u krugu. Da bi prenio pljesak, mora{ uspostaviti kontakt o~ima sa osobom koja stoji do tebe i pljesnuti u isto vrijeme kao ona ili on. Ta osoba mora uspostaviti kontakt o~ima sa drugom osobom koja stoji do nje i ponoviti radnju. Ta osoba pljesne rukama, uspostavi kontakt o~ima, i pljesne rukama sa sljede}om osobom. Ritam se uspostavlja, lider ove vje`be moè da je ubrza ili uspori ovu igru da bi bila zanimljivija.

[ta radi[?

Ova igra moè pomo}i u~esnicima da pripreme u~esnike za igru uloga. Svi stoje u krugu. Jedna osoba po~inje da mimikom obja{njava neku aktivnost, npr. udara imaginarnu ko{arka{ku loptu. Osoba sa lijeve strane pita; “[ta to radis?”

Osoba koja se igra loptom za ko{arku odgovara, ali zapravo kaè da radi ne{to drugo, kao; “Pretvaram se da sam ajkula”. Ovaj odgovor moè da bude prvo {to joj pada na pamet. Osoba koja postavlja pitanje mora da mimikom prikaè tu aktivnost, u ovom slu~aju pretvara se da je ajkula {to je kreativnije mogu}e. Zatim osoba koja se nalazi do nje pita; “[ta ti radi{?” Osoba ve} poku{ava da mimikom odgovori sa prvom stvari koja joj pada na pamet, a zatim osoba koja je mimikom pokazivala stvari poku{ava da opona{a tu akciju, itd. Svaka od osoba mora da nastavi sa mimikom na date aktivnosti, sve dok druga osoba poslije njih ne nastavi sa izmi{ljanjem aktivnosti, koju }e objasniti mimikom.

pravljenje ma[ine

Ovo moè da pomogne u~esnicima da shvate vrijednosti timskog rada. Jedan od u~esnika po~inje sa ponavljaju}im, ritmi~kim pokretima i zvukom. Drugi u~esnik poku{ava da se ubaci

70 Eckert, Bob, The LIFE Institute (Learning Institute for Functional Education), Peer Education Programme “Reflections”. Bergen, New Jersey, USA.

236

poglavlje 7


poglavlje 8


i pomaè ugra|enju ma{ine time {to pravi drugi zvuk i pokret u ritmu sa prvom osobom. Ovo se nastavlja dok svi osim fasilitatora ne potpomogne izgradnju ma{ine. Fasilitator im moè re}i da uspore, ubrzaju ili ~ak da se zamrznu u pokretu. Posao ove ma{ine, koja se gradi sa u~esnicima, je da budu sinhronizovani sa svakim dijelom.

kanap71

Svi stoje u uskom krugu, ispruè svoju desnu ruku i uhvate desnu ruku osobe koja stoji do njih. Ne pu{taju}i ruke, moraju se izvu}i iz “perece” i vratiti u krug. Ukoliko se grupa izvje{ti u ovome, dozvoljene su razne varijacije, kao {to su; bez razgovora, samo se sporazumijevati {apatom, itd.

oprez: Prije po~etka ove igre u~esnike treba upozoriti da pripaze da se ne povrijede tokom igre staju}i jedan na drugog ili uvrtanjem zgloba.

ogledalo

U paru, svaki u~esnik u ogledalu mora da pomjera ruke identi~no kao i njegov par sa druge strane ogledala. Osoba koja vodi poslije odre|enog vremena se smjenjuje sa drugom osobom.. Ponekad je nejasno ko je lider, idealno je da rade zajedno, smjenjuju}i se u vodstvu.

re]i istinu

Ova radionica pokazuje u~esnicima koliko je lako iznijeti pretpostavke u vezi sa ljudima. Svim u~esnicima je re~eno da napi{u na komadu papira ne{to istinito o sebi, ali {to niko u sobi ne zna. Potrebno ih je upozoriti da }e to {to napi{u na papiru eventualno biti pro~itano pred cijelom grupom , tako da je bitno da je to ne{to u vezi s ~im se ose}aju prijatno u dijeljenju sa grupom. Svaka osoba napi{e svoje ime na papiru i proslje|uje ga dalje fasilitatoru. Fasilitator bira jednu od tajni, zatim bira tri u~esnika, uklju~uju}i i osobu ~iju je tajnu izvukao da “kaè istinu”, bez otkrivanje ~ija je tajna. Fasilitator tada bira tri sudije. Fasilitator ~ita tajnu, a svaki u~esnik se trudi da ubijedi sudije i auditorijum da su upravo oni ti koji su napisali te tajne. Osoba ~ija je to stvarno tajna ne smije lagati.

Svaki sudija postavlja svakom u~esniku ponaosob jedno pitanje, koje }e mu pomo}i da odredi kome tajna pripada (~ija je tajna). Poslije postavljenih pitanja i datih odgovora, sudije glasaju, a nakon toga osoba ~ija je tajna otkriva se grupi.

druga polovina

Fasilitator pi{e odgovaraju}e rije~i na index karticama ili na kvadratima napravljenim od papira. Svaka karta sadrì jednu rije~, npr. “kosa”, i ima odgovaraju}u rije~ na drugoj karti, npr.” ~etka”.

71 Adapted from the exercise “Knots/Giant Knot,” New Games for the Whole Family, Dale N. LeFevre, Perigree Books, 1988.

237

poglavlje 7


poglavlje 8


Drugi primjeri rije~i su; sveska - marker, baba-mama, vrata-dr{ka, svjetlo-sijalica, ta{na-folder, pra}ka-pogodak, snijeg-grudva, usna-karmin, .. Svaki u~esnik dobija kartu sa napisanom rije~i na njoj. Potrebno je na}i odgovaraju}u rije~ u grupi.

okupite se

Ovo je jo{ jeda radionica za izgradnju timskog rada. U~esnici se podijele u parove. Svaki par sjedi na zemlji okrenut le|ima jedno drugom i povezani rukama. Moraju da ustanu zajedno, drè}i se za ruke sve vrijeme. Poslije uspje{no obavljenog posla, grupa se dijeli u manje grupe od tri, ~etiri, pet. Na kraju radionice cijela grupa poku{ava da ustane zajedno.

du[o, volim te

Ova radionica je dobar na~in da se ubaci malo smijeha i zabave u grupu. Grupa sjedi u krugu sa jednom osobom koja stoji u centru kruga. Osoba iz centra kruga prilazi nekom iz kruga i kaè; “Du{o, volim te, ho}e{ li se molim te, molim te nasmijati?” Upitana osoba mora da odgovori bez smijeha sljede}om re~enicom; “Du{o, volim i ja tebe, ali ja naprosto ne mogu da se smijem”. Ako upitana osoba uspije da se ne nasmije onda se osoba koja je postavila pitanje pomjera do prve osobe u krugu. Cilj je iza}i iz kruga pitanjem; “Du{o, volim te, ho}e{ li se molim te, molim te nasmijati? “ na najsmje{niji mogu}i na~in, tako da osoba izgovara ovo pitanje sa osmijehom.

trka vezana za kondom

Ovo je divna prilika da testirate znanje u~esnika o pravilnoj upotrebi kondoma. Poslije pitanja kako se stavlja kondom, grupa se dijeli u dvije manje grupe. Svakoj osobi daje se kondom. Grupe se trkaju od prve do posljednje osobe u grupi, postavljaju}i kondom na krastavac pravilno, trude}i se da ne zaborave osnovna pravila postavljanja kondoma. Ako neko pogrije{i dobiva nov kondom i po~inje ispo~etka.

lozinka siguran seX

Ovo je dobar na~in da pomognete u~esnicima da se podsjete klju~nih rije~i u vezi sa sigurnijim seksom i HIV/AIDS prevencijom. Grupa se dijeli u dvije manje grupe, koje sjede jedna naspram druge. Jedna grupa pokazuje lozinku, rije~ koja je u vezi sa sigurnijim seksom, koju je izabrao fasilitator. Cilj grupe koja pokazuje lozinku jeste da navede drugu grupu da shvati lozinku odgovaraju}i sa jednom ili dvije rije~i/znaka (sinonima), ne iznose}i lozinku naglas. Osoba izgovara rije~ koja predstavlja sinonim na zadatu lozinku. Osoba koja se nalazi direktno naspram njega/nje poga|a lozinku. Ako pogrije{i , slijede}a osoba u nizu izgovara sinonim, a osoba preko puta nje/njega poga|a. Ovo se nastavlja do momenta dok se ne pogodi lozinka. Primjeri lozinki su; mukozna membrane, klitoris, preejakulaciona te~nost, penis, kondom, AIDS..

238

poglavlje 7


poglavlje 8


voz

U~esnici formiraju dva ili tri reda. Svi imaju zatvorene o~i osim posljednje osobe u redu koja daje odre|ene znake ostalima. Ako ona ili on stisne ramena osobe ispred sebe, to zna~i da treba da nastave pravo, stisak na lijevom ramenu ozna~ava skretanje ulijevo, a stisak na desnom ozna~ava skretanje udesno. Svaki u~esnik radi identi~no osobi ispred sebe. Potrebno je da budu koordinisani i da paze da se ne sudare vozovi.

rje^nik pojmova

a

abortus: Izazvan poba~aj ili dobrovoljan prekid trudno}e, koristi se za prekid ve} utvr|ene trudno}e. Najve}i dio poba~aja - skoro 90% - se dese u prva tri mjeseca trudno}e. Abortus moè biti ura|en na jedan od tri na~ina; lijekom, vakuumskom aspiracijom ili hirur{kim putem. Spontani abortus se doga|a kada tijelo samo prekida trudno}u izbacivanjem embriona/fetusa prije 22. nedjelje trudno}e ili ispod 500 g teìne.

apstinencija: Seksualna apstinencija zna~i dobrovoljno suzdràvanje od seksa. Seks ima razli~ita li~na zna~enja ljudima. Nekima samo zna~i seksualni odnos sa penisom u vagini, drugima to moè uklju~ivati i analni seks, oralni seks i druge oblike seksualne aktivnosti kao {to su ljubljenje, milovanje ili ‘peting’.

adolescencija: Period tranzicije od djetinjstva do odraslog doba, koji opisuje razvoj seksualne i psiholo{ke zrelosti i ~esto relativne ekonomske nezavisnosti. Svjetska zdravstvena organizacija defini{e adolescenciju kao period od 10-19. godine sa daljnjom podjelom na ranu adolescenciju od 10-14. i kasnu adolescenciju 15-19. godine.

analni seks: Seksualni odnos kada penis prodire u anus. Dok neka seksualna aktivnost moè uklju~ivati analnu penetraciju sa nekim drugim stvarima, obi~no je termin analni seks ograni~en strogo na penis /anus penetraciju.

asimptomati~no: Stanje u kome ne postoje znakovi ili simptomi odre|ene bolesti, na primjer, kada HIV pozitivna osoba ne pokazuje simptome AIDS-a.

b

barijerne metode: Barijerne metode su tehnike kontracepcije koje spre~avaju trudno}u fizi~kim ili hemijskim blokiranjem ulaska sperme u materi~nu {upljinu. Neka sredstva, obi~no kondomi, pruàju i neku za{titu protiv seksualno prenosivih bolesti, uklju~uju}i HIV. Barijerne metode uklju~uju cervikalne kape, kondome, dijafragme, ènske kondome, spermicide i sun|ere.

biseksualizam: Seksualna orijentacija u kojoj osobu privla~e i moè da ima seks sa oba spola (i mu{kim i ènskim).

239

poglavlje 7


poglavlje 8


brzo testiranje: Postoje razne forme brzih testova na HIV koje omogu}avaju da osoba dobije rezultate u kra}em vremenu nego kod uobi~ajenog testiranja. Neki uklju~uju uzimanje krvi, uzorka oralnog muskusa ili uzimanje uzorka urina. Ipak, rezultati brzog testa, ako su pozitivni, su preliminarni i moraju biti vra}eni sa prihvatljivim potvrdnim testom.

c

cervikalni sekret; Tjelesna te~nost koju proizvodi cerviks, vratoliki kanal koji vodi maternici.

d

dvostruka za{tita: Dvostruka za{tita je za{tita kako protiv neèljene trudno}e, tako i protiv seksualno prenosivih bolesti, uklju~uju}i HIV. Za seksualno aktivne osobe kondom je jedini efektivan na~in koji pruà dvostruku za{titu. Dvostruka za{tita se tako|er moè posti}i sa jo{ nekim metodama kontracepcije, a to nazivamo dvojakim metodama ili duplom za{titom. Dvostruka za{tita je naro~ito zna~ajna kada se odnosi na grupe u osjetljivim situacijama, kao {to su mladi ljudi, seksualni radnici, itd..

diskusije ciljnih grupa (dcg): Kvalitativni metod istaìvanja se koristi da se utvrdi za{to i kako se ljudi pona{aju na odre|eni na~in. Tehnika obi~no uklju~uje duboke diskusije sa malim grupama ljudi (8-10). Moderator navodi grupu da diskutuju o odre|enim temama koje su zna~ajne za predstoje}i projekat ili aktivnost i ohrabruje je na slobodnu i otvorenu razmjenu ideja i osje}anja.

dis-inhibicija: Ovo je psiholo{ki uticaj koji prouzrokuju neki tipovi droge koji rezultuje smanjenjem inhibicije ljudi koji ih koriste.

dobrovoljno savjetovanje i testiranje (dst): DST je proces u kom osoba ide na savjetovanje koje joj omogu}uje da pravi izbor na osnovu informacija o testiranju na HIV. Ova odluka mora biti potpuno samostalna i on ili ona moraju biti uvjereni da }e proces biti tajan. DST ima vitalnu ulogu u mjerama za HIV prevenciju i njegu i treba ga adekvatno vrednovati. Pontencijalna korist od VCT-a za osobu uklju~uje pobolj{ani zdravstveni status zbog dobrih nutricionalnih savjeta i ranijeg pristupa njezi i lije~enju/prevenciji bolesti povezanih sa HIV-om, emocionalnu podr{ku, bolju mogu}nost borbe sa anksiozno{}u, svijest o opcijama prevencije MTCT hranjenja; i motivacije da se inicira ili odrì bezbjednije seksualno i pona{anje povezano sa drogom. Druge koristi uklju~uju bezbjedniju donaciju krvi.

e

epidemija: Brzo {irenje infektivne bolesti me|u puno ljudi u gradu, zemljama ili regionu.

evaluacija: Studija u kojoj se neki broj raznih tehnika koristi da se skupe i analiziraju informacije da bi se odredilo da li je program svoje aktivnosti iznio kao {to je i planirano i mjera u kojoj je program postigao namjeravane ciljeve kroz te aktivnosti.

240

poglavlje 7


poglavlje 8


g

gej: Mu{karac ~ija je seksualna orijentacija homoseksualna (uglavnom ga privla~e osobe istog spola).

h

heteroseksualnost: Osoba sa seksualnom orijentacijom u kojoj nju ili njega seksualno privla~e partneri suprotnog spola.

hitna kontracepcija: Metod kontracepcije koji se koristi da se izbjegne trudno}a poslije jednog neza{ti}enog seksualnog odnosa zbog nemanja ili nefunkcionisanja kontraceptivnih sredstava. Postoje dva tipa; hormonska terapija (poznata jo{ kao pilula za dan poslije, koja treba da bude uzeta u roku od 72 sata) i ubacivanje intramateri~nog instrumenta (koje treba da bude obavljeno u roku od 5 dana). Pilule za hitnu kontracepciju se uzimaju da sprije~e ovulaciju, oplo|enje i/ili implantaciju. One nisu efektivne kada proces implantacije po~ne, i ne mogu prouzrokovati abortus.

homoseksualnost: Osoba sa seksualnom orijentacijom u kojoj nju ili njega privla~e osobe istog spola (mu{karac-muskarac, èna-èna).

hormonalna kontracepcija: Sistemati~an metod kontracepcije zasnovan na progesteronu kombinovanim sa estrogenom ili samo na progesteronu. Metode primjene uklju~uju pilule, injekcije, implante i intramateri~ni sistem. Svi su povratni.

humano imunodeficijentni virus (hiv): Virus koji izaziva AIDS. Trenutno su poznata dva tipa virusa; HIV-1 i HIV-2. [irom svijeta dominira virus HIV-1. HIV-2 je vi{e rasprostranjen u Centralnoj i Zapadnoj Africi. Oba tipa virusa se prenose seksualnim kontaktom, preko zaraène krvi (uklju~uju}i infekcije od nesterilisane opreme za inravensko kori{}enje droga) i sa majke na dijete (ili prije ili tokom poro|aja ili putem dojenja), i oni prenose klini~ki jedinstven AIDS. Ipak, HIV-2 se teè prenosi i period izme|u po~etka infekcije i bolesti je duì. Dok neki ljudi osjete blage HIV-povezane bolesti ubrzo nakon po~etne infekcije, ve}ina se osje}a zdravim godinama. Po{to virus postepeno o{te}uje imuni sistem, po~inju da se razvijaju bolesti ~ija se ozbiljnost pove}ava, uklju~uju}i dijareju, groznicu, tuberkulozu, upalu plu}u, limfom i Kapo{ijev sarkom.

hiv negativan (hiv-): Dokazano odsustvo antitijela HIV-a u ne~ijem krvotoku sa specifi~nim testovima.

hiv pozitivan (hiv+): Dokazano prisustvo antitijela HIV-a u ne~ijem krvotoku sa specifi~nim testovima.

i

imuna deficijencija: Poreme}aj ili nemogu}nost odre|enih dijelova imunog sistema da funkcioni{u, ~ine}i osobu prijem~ivom odre|enim bolestima koje ina~e ne bi razvila.

241

poglavlje 7


poglavlje 8


indikator: Mjerenje koje moè biti sa~uvano, sakupljeno i analizirano da bi dozvolilo da kompleksni koncept bude izmjeren tako da istraìva~ moè da uporedi realne rezultate sa o~ekivanim.

informacija, edukacija i komunikacije (iek): Program koji obezbje|uje da klijenti ili potencijalni klijenti seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih slu`bi dobiju mogu}nost da donesu odgovorne odluke o ra|anju djece i njihovom seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Informacija uklju~uje stvaranje i {irenje op{tih i tehni~kih informacija, ~injenica i pitanja, da bi stvorili svjesnost i znanje. Komunikacija je planiran proces usmjeran ka motivaciji ljudi da usvoje ili zadrè zdrave stavove ili pona{anje, dok je edukacija, bilo formalna ili neformalna, proces usmjerenog u~enja koji omogu}ava onima koji u~e da prave racionalne i odluke zasnovane na informacijama.

informisani izbor: Dobrovoljna odluka klijenta da koristi ili ne koristi kontraceptivan metod (ili prihvata usluge seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih slu`bi ) poslije dobijanja adekvatne informacije, koja se ti~e opcija, rizika i koristi svih dostupnih metoda. Praksa prava na planiranje porodice i prava da se ~ine informisane i odgovorne odluke o ra|anju djece zahtijevaju potpuno znanje o koristima, svrhi i praksi planiranja porodice, te li~nim, porodi~nim i socijalnim posljedicama na{eg individuanog reproduktivnog pona{anja.

intramateri~no (kontraceptivno) sredstvo (ims ili imks): Dugotrajan, povratan metod kontracepcije, koji uklju~uje ubacivanje u matericu malog ure|aja napravljenog od metala i/ili plastike. IMS je efektivan najmanje ~etiri godine ili duè.

j

jednakost spolova: Jednaka reprezentacija èna i mu{karaca. To ne zna~i da su ène i mu{karci isti ve} da su jednako vrijedni i da treba da imaju jednaki tretman i prava.

k

kontracepcija: Prevencija neèljene trudno}e koja se moè posti}i raznim metodama.

kondom: Barijerni metod u kontracepciji koji ne samo da {titi od trudno}e ve} tako|er pruà za{titu protiv spolno prenosivih bolesti, uklju~uju}i HIV/AIDS. Postoje dvije vrste kondoma. Mu{ki kondom je tanka gumena ili lateks (guma) ili poliuretanska obloga koja se navla~i preko penisa prije seksualnog odnosa. @enski kondom se pravi od poliuretana (kao tanki plasti~ni film) i stavlja se u vaginu.

l

lezbijka: @ena ~ija je seksualna orijentacija homoseksualna (primarna privla~nost prema istom spolu).

limfoadenopatija: Upaljeni (ote~eni) limfni ~vorovi (~esto na vratu, iza u{iju, ispod ruke ili na preponama), {to je uobi~ajen simptom koji pokazuje da se imuni sistem bori protiv infekcije ili bolesti.

242

poglavlje 7


poglavlje 8


m

menstrualna regulacija (mr): Evakuacija materice ène kojoj menstruacija kasni 14 dana ili manje, koja je do sada imala redovne menstruacije i koja je imala rizi~nu kontracepciju. Moè biti obavljena prije dokazivanja trudno}e. U nekim zemljama menstrualna regulacija je regularna, ~ak iako abortus nije.

mikrobicid: Rije~ ‘mikrobicid’ se odnosi na spektar razli~itih proizvoda koji imaju jednu zajedni~ku karakteristiku; mogu}nost da sprije~e seksualno preno{enje HIV-a i drugih seksualno prenosivih bolesti. Mikrobicid se proizvodi u vi{e razli~itih oblika, uklju~uju}i gelove, kreme, supozitorije, filmove, ili kao sun|er ili prsten koji ispu{ta aktivne sastojke vremenom. Neki mikrobicidi spre~avaju trudno}u, a neki ne. Va`no je da imate oba; nekontraceptivan mikrobicid, kao i mikrobicid sa ‘dvojnim dejstvom’ tako da ène i parovi mogu da za{tite svoje zdravlje, a ipak imaju djecu. To nije mogu}e sa kondomima.

monitoring: Kontinuirano pra}enje aktivnosti radi osiguravanja da one idu prema planu i rasporedu i/ili signaliziraju potrebu za prilago|avanjem plana. Vodi ra~una i registruje dostignu}a, iskori{tavanje personala, kori{tenje zaliha, opreme, i novac potro{en u vezi sa potrebnim resurisima, tako da, ako ne{to krene naopako, momentalne korektivne mjere mogu biti preduzete.

monogamija: Veza sa samo jednim partnerom.

mu{karci koji imaju seks sa mu{karcima (msm): Ovaj termin se odnosi na mu{karce koji se, bez obzira da li se deklari{u kao gej, biseksualci ili heteroseksualci, upu{taju iz nekog razloga u nekom trenutku u seks sa drugim mu{karcem.

mukus membrane: To su ruì~asta vla`na tkiva koje se nalaze na obodu {est tjelesnih otvora; o~ima, nosu, ustima, vrhu penisa, vagini i anusu.

n

nonoksinol 9: Spermicid koji pomaè u za{titi protiv trudno}e kori{ten zajedno sa ènskim barijernim metodom, ali NE {titi obavezno protiv seksualno prenosivih infekcija kao {to je HIV, hlamidija ili gonoreja. Ustvari, ~esta upotreba nonoksinola-9 moè iritirati tkivo vagine (ili anusa ako se koristi rektalno) i stoga pove}ava rizik dobivanja seksualno prenosivih infekcija uklju~uju}i HIV.

neplodnost: Strogo, neplodnost zna~i ne biti plodan - tj. bez djece. Ipak neplodnost se ~esto defini{e kao nemogu}nost parova u godinama za reprodukciju iako imaju seksualne odnose bez kontracepcije, da postignu za~e}e tokom nekog perioda. Ona moè biti posljedica nedostataka mu{kog ili ènskog reproduktivnog sistema.

nesiguran seks: Seksualne aktivnosti bez za{tite od seksualno prenosivih bolesti uklju~uju}i oralni, vaginalni ili analni odnos bez kondoma ili zubne plo~ice, vaginalni ili analni seks bez kondoma kada se partner povla~i prije ejakulacije, fisting (~in guranja pesnice u ne~iji anus ili vaginu) bez kori{tenja lateks rukavica, riming (stavljanje jezika u anus) bez kori{tenja oralne prepreke ili plo~ice i dijeljenje seksualnih igra~aka koje nisu sterilisane ili pokrivene kondomom.

243

poglavlje 7


poglavlje 8


o

oralna kontracepcija (oc): Vidjeti HORMONALNA KONTRACEPCIJA

otpornost na ljekove: Kada odre|eni tipovi ljekova ne uti~u na virus ili bolest. Ovo moè da se razvije prirodno, tokom vremena, ~ak iako je lijek bio efikasan. Isto tako, kada neko privremeno prekine kori{tenje lijeka i virus se promijeni u formu na koju lijek ne moè da djeluje, razvija se otpornost. Osoba moè od samog po~etka biti inficirana ne~im {to je otporno na lijekove (ako je to priroda infekcije).

oralni seks: Seksualna aktivnost tokom koje postoji kontakt izme|u usta i genitalija, npr felacio (usta na penisu), kunilingus (usta na vulvi ili vagini).

oralno testiranje: Oblik testiranja na HIV i druge viruse. Ovo je oblik testiranja pri kom se koristi {patula da se blago zastruè unutra{njost usta ili obraza radi uzorka.

obrazovanje o seksualnosti: Edukacija o svim pitanjima seksualnosti i njenog izraàvanja. Obrazovanje o seksualnosti obuhvata iste teme kao i SEKSUALNO OBRAZOVANJE, ali tako|er uklju~uje teme kao {to su veze, stavovi prema seksualnosti, seksualne uloge, pitanja spolova i dru{tveni pritisak na seksualnu aktivnost. Ona obezbe|uje informacije o seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim ustanovama i moè uklju~iti trening komunikacije i vje{tine odlu~ivanja.

otpornost: Neki virusi su razvili ili }e razviti otpornost na odre|ene lijekove, tako da oni vi{e ne}e imati uticaj na njih. Ako, na primjer, neko ima ‘AZT-otpornu’ varijantu HIV-a, on ili ona bi morali da probaju drugi lijek da bi se borili sa efektima HIV-a.

p

pandemski: Epidemija tako {iroko rasprostranjena da je ogroman broj ljudi u raznim zemljama inficiran.

preno{enje sa majke na djete (psmd): Preno{enje sa ène koja je inficirana HIV-om na dijete tokom trudno}e, poro|aja i/ili dojenja.

periodi~na apstinencija: Metod kontracepcije u kojoj parovi izbjegavaju seksualne odnose tokom plodne faze seksualnog ciklusa. Ovaj metod zavisi od mogu}nosti para da identifikuje plodnu fazu (nekad nazvanu svjest o plodnosti) i motivaciju i disciplinu para da praktikuje apstinenciju kada je potrebno. Ovaj metod je tako|er poznat kao prirodno planiranje porodice.

propaganda: Kampanja ili strategija sa ciljem da se dobije podr{ka za rje{avanje nekog problema ili pitanja. Propagiranje je usmjereno prema kreiranju prijateljski naklonjene okoline, poku{avaju}i da se dobije podr{ka ljudi ili da se uti~e ili promijeni zakonodavstvo. Tako|er pogledajte pod INFORMACIJA, EDUKACIJA I KOMUNIKACIJA.

promiskuitet: Praktikovanje ~estih, posebno neobaveznih, promjena seksualnih partnera ili veza u kratkom vremenu. Ovaj termin je baziran donekle na li~noj osudi, tako da se kori{tenje

244

poglavlje 7


poglavlje 8


neosu|uju}eg, potpuno deskriptivnog izraza ‘vi{estruki seksualni partneri’ preporu~uje u vr{nja~kom obrazovanju.

prostitutka: Individua koja se upu{ta u direktnu seksualnu aktivnost sa drugom osobom u zamjenu za novac, robu i/ili drogu. Ovaj termin uklju~uje i sve one koji zara|uju novac seksualnim radom stalno, isto kao i oni koji to rade povremeno, neformalno ili sa prekidima. Prostitutka moè biti mu{ka, ènska ili transpolna (na primjer transseksualci, transvestiti), mogu biti odrasli, adolescenti ili ~ak i djeca. Rije~ ‘prostitutka’ se smatra uvrijedljivom u nekim kulturama tako da se preporu~uju rije~i seksualni radnik ili komercijalni seksualni radnik.

preispitivanje: Termin koji se koristi na polju ljudske seksualnosti da bi opisao nekoga ko moè biti nesiguran u svoju seksualnost.

period prozora: Period od momenta infekcije do momenta kada antitijela mogu da budu otkrivena preko testa krvi. Period prozora za HIV moè da potraje do tri mjeseca. Ipak, virus se obi~no moè otkriti ranije.

prekinuti sno{aj: Jedan od najstarijih metoda planiranja porodice oslanja se na mu{karca da izvu~e svoj penis prije ejakulacije. To ostaje najuobi~ajeniji metod u velikom broju evropskih zemalja. Tako|er se naziva coitus interruptus. Zbog te~nosti prije ejakuacije, on dovodi do pove}anog rizika za trudno}u, {to mnogo ljudi ne shvata.

plodnost: Stvarna reproduktivna mo} individue, grupe ili dru{tva.

planiranje porodice: Svjestan napor parova ili individualaca da odlu~e i postignu èljeni broj djece i reguli{u razmak i samo vrijeme ro|enja djece. Planiranje porodice se postiè kroz apstinencijom, tempiranjem vremena, kontracepcijom i lije~enjem neèljene neplodnosti.

plodnost(psiholo{ka): Psiholo{ki kapacitet ène ili mu{karca da stvore ili za~nu ìvo dijete. Pogledajte pod PLODNOST, koja je stvarna reproduktivna mo}.

r

redukcija rizika: Opisuje tehnike ili strategije koje mogu biti kori{tene da bi se smanjio rizik preno{enja infektivne bolesti. Kori{tenje kondoma je tehnika smanjenja rizika za seksualno preno{enje raznih seksualno prenosivih infekcija.

ravnopravnost spolova: Primjena po{tenja ili pravde u svim pitanjima spolova. Ovo se primjenjuje i na sastav strukture mo}i i na socijalnu podjelu rada. Insistiranje na apsolutnoj jednakosti spolova tako|e ne mora da bude pravedno. U oblasti reproduktivnog zdravlja, gdje ène nose najve}i dio ukupne opasnosti i tereta (fizi~kog, mentalnog, socijalnog, ekonomskog), obi~no se smatra pravednim i po{tenim da èna treba da kontroli{e ve}i dio dono{enih odluka. Jednake mogu}nosti za ène i mu{karce bi zahtijevale da ène i mu{karci zapo~nu sa istim statusom i pristupom znanju i resursima, tako da bi, ako to nije slu~aj, ène trebalo da imaju inicijalno poseban tretman.

245

poglavlje 7


poglavlje 8


regulacija plodnosti: Proces u kome individua ili parovi uti~u na svoju plodnost. Metode uklju~uju, izme|u ostalog, odlaganje ra|anja djece, kori{tenje kontracepcije, traènje terapije za neplodnost, prekidanje neèljene trudno}e, i u slu~ajevima majki sa bebom ili malim djetetom, dojenje.

reproduktivno doba: Raspon godina u kojima su osobe sposobne da postanu roditelji. Fraza moè da se koristi i za mu{karce i za ène, ali se ~e{}e odnosi na ène. ‘Parovi u reproduktivnim godinama’ skoro uvijek ozna~avaju parove gde je èna u godinama kada moè da ra|a djecu. To su naj~e{}e godine od 15-49., ali se ponekad koristi i raspon od 15-44. godine.

s

sigurniji seks: Svaka seksualna aktivnost koja je usmjerena ka redukovanju rizika preno{enja HIV-a (i drugih seksualno prenosivih infekcija) sa jedne osobe na drugu. Primjeri su neprodiru}i seks ili vaginalni odnos sa kondomom. Tokom seksa koji nije bezbjedan, te~nosti koje mogu da prenesu HIV (sjeme, vaginalna te~nost ili krv) mogu biti unesene u tijelo seksualnog partnera. Pet elemenata bezbjednijeg seksa uklju~uju; stalnu upotrebu kondoma, smanjenje broja seksualnih partnera, obostranu vjernost, brigu o bezbijednijem seksualnom pona{anju, uklju~uju}i odlaganje prvog stupanja u seksualne odnose ili apstinenciju.

sindrom ste~enog gubitka imuniteta (aids): Olak{ana najezda bolesti, koja je ~esto fatalna, prouzrokovana je Humano imunodeficijentnim virusom (HIV). Vjeruje se da }e skoro svaka osoba inficirana HIV-om eventualno oboljeti od AIDS-a, jer ljudski imuni sistem progresivno slabi pod dejstvom HIV-a.

sjeme (sperma): Bjeli~asta te~nost koja sadrì spermu (male reproduktivne }elije) koje proizvode testisi i lu~i mu{ki spolni organ neposredno prije i tokom ejakulacije (mu{kog seksualnog vrhunca).

sero-pozitivnost: Pozitivna reakcija na test krvnog seruma za neku bolest; na primjer, termin se koristi na test krvi gdje su prona|ena HIV antitijela. Ako neko ima sero-pozitivan test, nagovje{tava nam da je inficiran.

seksualno obrazovanje: Osnovno obrazovanje o reproduktivnim procesima, pubertetu i seksualnom pona{anju. Seksualno obrazovanje moè da uklju~i i druge informacije, na primjer, o kontracepciji, za{titi od seksualno prenosivih bolesti i roditeljstvu.

spermicid: Hemijsko kontraceptivno sredstvo koje se ubacuje u vaginu malo prije seksualnog odnosa. Spermicidi su efikasniji kada se koriste zajedno sa drugim kontraceptivnim sredstvima kao {to su kondom ili dijafragma. Kori{teni samostalno, oni mogu da ponude ograni~enu za{titu protiv seksualno prenosivih bolesti. Ipak, mogu biti i izvor iritacije i pove}ane osjetljivosti na infekcije. Spermicidi su dostupni u raznim oblicima; kreme i gelovi, pjene, supozitorije, {ume}e tablete i plasti~ni filmi. Neki kondomi sadrè malu koli~inu spremicida. Pogledajte i NONOXYNOL 9.

spol: Rije~ koja se koristi da klasifikuje ljude po rodu, kao pripadnike mu{kog ili ènskog spola. I vi{e od toga, postoje i druge definicije koje vode dubljem razumijevanju. ‘Spolni identitet’ je na~in na koji ljudi sebe identifikuju i dio njihovih li~nih ose}anja i procjene ko su oni u stvari.

246

poglavlje 7


poglavlje 8


sterilnost: Nemogu}nost za~e}a prirodnim putem.

sindrom: Kombinacija simptoma nekih bolesti koji zajedno ukazuju na postojanje odre|ene bolesti. AIDS je sindrom prije nego jedna izdvojena bolest, kada osoba dobije AIDS, moè dobiti vi{e razli~itih bolesti zbog svog oslabljenog imunog sistema.

savjetovanje: Dvosmjerni proces komunikacije u kojoj jedna osoba pomaè drugoj da identifikuje njene ili njegove seksualne i reproduktivne zdravstvene potrebe i pravi prave izbore kako da se pona{a shodno njima. Savjetovanje karakteri{u razmjena informacija i pogleda, diskusija i dogovor.

t

t-pomaga~i }elije: Ovo je najbrojniji tip }elija esencijalnih za imuni sistem, koji je napadnut HIV virusom. Tako|er ih poznajemo pod imenom CD-4 }elije.

transspolna osoba: Osoba koja radi ne{to da bi promijenila svoj spol i bila suprotni spol ili no{enjem haljina ili odje}e (transvestiti) i/ili drugim promjenama, kao {to su uzimanje hormona i mo`da operacija (transeksualci) da bi se potpuno identifikovala kao pripadnik drugog spola.

te~nost preejakulacije: Ova te~nost, jo{ poznata kao presjemena, je mala koli~ina providne ili bjeli~aste ljepljive te~nosti, koja izlazi iz penisa tokom seksualnog uzbu|enja prije nego {to se desi puna ejakulacija. Ona ~isti kanal penisa i obi~no se ne primijeti kad se javi, ali moè sadràti spermu i prouzrokovati trudno}u.

tajna: Informacija koja se daje nekom na raspolaganje, nedostupna drugima osim ako se ne dobije dozvola od osobe koje se ta informacija direktno ti~e.

u

univerzalne mjere predostro`nosti: Svrha standardnih mjera predostro`nosti (kao {to je no{enje za{titnih rukavica) - radnika zdravstvene za{tite, u {kolama i drugi na~ini protiv krvno prenosivih bolesti tretiranjem tjelesnih te~nosti svake osobe kao potencijalnog prenosnika infekcije.

uloge spolova: Unutar raznih kultura postoje ‘uloge spolova’ koje se smatraju kao tipi~no mu{ke ili tipi~no ènske. Atributi koji se smatraju tipi~nim za mu{ku ili ènsku ulogu mogu biti o~igledni unutar mnogih kultura ili zajedni~ki za obje uloge u drugima.

v

vagina: @enski spolni organ koji povezuje matericu sa usminama.

visokoaktivna antiretrovirusna terapija (haart): Na~in terapije preporu~en od strane vode}ih HIV eksperata, koja agresivno potiskuje virusnu replikaciju i napredak HIV zaraze.

247

poglavlje 7


poglavlje 8


vje{tine odbijanja: Vje{tine koje su potrebne da biste mogli da kaète ‘ne’ kada neko poku{a da vas ohrabri da uradite ne{to {to ne èlite.

vaginalni seks: Seksualni odnos tokom koga penis prodire u vaginu.

virusni paket: Koli~ina virusa u ne~ijem sistemu u nekom trenutku. Ovaj test se ponekad koristi da dobijemo ideju {ta se de{ava u ne~ijem imunom sistemu, ako neko ima HIV infekciju.

vje{tine pregovaranja: Osnovne vje{tine potrebne da bi neko mogao da komunicira i ispolji svoje potrebe uz po{tovanje drugog, npr. sposobnost pregovaranja sa partnerom da bi se insistiralo na upotrebi za{tite.

z

zubne plo~ice: Zubne plo~ice su kvadratni komadi}i lateksa, {to je materijal sli~an onom od koga se prave kondomi. Oni su prvobitno bili pravljeni za zubne pacijente da bi sa~uvali par~i}e materijala da ne padnu u grlo tokom odre|enih zahvata. Tako|er se koriste da prekriju vulvu tokom oralnog seksa da bi smanjili rizik od seksualno prenosivih bolesti.

znanje, stavovi i praksa (zsp) anketa: Anketa ciljne grupe da bi se ustanovio nivo znanja (npr. informacije o seksualnom zdravlju), stavovi koji preovladavaju (npr. prema kori{tenju za{tite, seksualne aktivnosti), i trenutna situacija, sa osvrtom na stvarno pona{anje (kao {to je upotreba kontraceptivnih sredstava).

@

@ensko genitalno saka}enje (@gs): Tradicionalna praksa koja ulju~uje odsjecanje dijelova ènskih spoljnih genitalija, ili druge povrede ènskih genitalija iz kulturnih ili drugih neterapeutskih razloga. @GS obi~no izvodi neobu~en tradicionalni prakti~ar pod nehigijenskim uslovima.

248

poglavlje 7


poglavlje 8


resursi

veb sajtovi

www.advocatesforyouth.org

www.youthresource.com

www.youthshakers.org

www.fhi.org/en/youth/youthnet/index.htm

www.ambientejoven.org

www.mobileaids.org

www.youthHIV.org

www.thebody.com

www.unfpa.org

www.unicef.org

www.cdc.gov/hiv/pubs

www.aegis.com

www.europeer.org

www.youthaids.org

www.youthpeer.org

www.siecus.org

www.youthpeer.com/resources.htm#guidelines

knjige i publikacije

l Me|unarodna federacija za planiranje porodice - IPPF, Vr{nja~ka edukacija; Uspje{no promovisanje seksulanog i reproduktivnog zdravlja mladih, Uputstva( London; IPPF vizije 2000 fondacije, 2002.)

l A.Brodala i J Muligan, Pomo} vr{njacima. Pristupi postavke i pokretanja projekata vr{nja~ke edukacije mladih (London; SV edukacija gra|ana, 1999.)

l Bundeszentrale für gesundheitliche Aufklärung (BZgA), Vr{nja~ka edukacija. Upustvo za edukatore(Cologne; BZgA, 2001.)

l D Flanagan and H Mahler, Kako napraviti efikasan projekat vr{nja~ke edukacije; upustva za preventivne programe (Durham, NC;FHI, 1996.)

l Me|unarodna federacija za planiranje porodice - IPPF, Pristup vr{nja~kih edukatora u promovisanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih, iskustvo (London; IPPF vizije 2000 fonda, 2001.)

249

poglavlje 7


poglavlje 8


l Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nau~nu i kulturalnu organizaciju (UNESCO), Vr{njaki pristup u obrazovanju adolescenata o reproduktivnom zdravlju, iskustva (Bangkok; UNESCO Azija i Pacifik, regionalni odsjek za obrazovanje, 2003)

dodaci

dodatak 1

ugovor radionice za obuku vr{nja~kih edukatora

Sljede}a osnovna pravila su bila postavljena od strane grupe u~esnika u IPPF EN radionici.

Kao ~lan ove radionice, ja pristajem da dam sve od sebe da se pridràvam sljede}ih pravila;

l Po{tova}u svoje saradnike.

l Koristi}u ‘ja’ re~enice.

l Ne}u kasniti.

l Ne}u pu{iti tokom radnog vremena (~ak iako radimo na otvorenom prostoru).

l Slu{a}u druge.

l Upamti}u da nema pravih i pogre{nih pitanja.

l Bi}u dio grupe.

l Bez mobilnih telefona.

l Po{tova}u povjerljivost.

l Ne}u izraàvati predrasude niti se pona{ati vo|en njima.

l Bez omalovaàvanja.

l Po{tova}u i sam }u koristiti pravo ‘propu{tanja’ svog reda , kada smatram da je prikladno.

l Bez ‘ubita~nih pogleda’ koji pokazuju osu|ivanje ili neodobravanje kada neko ne{to kaè ili uradi.

l Po{tova}u prava svih na razli~itost.

l Slijedi}u svoja osje}anja.

l Pravila ‘ups’ (ako osjetim da sam povrijedio ili uvrijedio nekoga) i ‘joj’ (ako se sam osjetim povrije|en ili uvrije|en).

l Govori}u jezikom koji govore i razumiju svi u~esnici.

l U istom trenutku govori samo jedna osoba.

250

poglavlje 7


poglavlje 8


dodatno:

Shvati}u ovo vr{nja~ko obrazovanje ozbiljno.

Bi}u svjestan svoje odgovornosti na poslu.

Aktivno }u u~estvovati.

Trudi}u se da ne uvrijedim nikoga, i izvinjava}u se ako je potrebno.

Trudi}u se da ne izraàvam bilo kakve li~ne predrasude.

Poku{a}u da prevazi|em sve li~ne predrasude.

Predlaga}u, a ne nare|ivati.

Trudi}u se da budem tolerantiji/a prema drugima.

Shvatam da je prisustvo neophodno na svim treninzima, radnim aktivnostima i prezentacijama, i da bi u~estala odsustva vjerovatno dovela u pitanje moju sposobnost da nastavim da budem dio ovog programa.

Trudi}u se da budem dobar timski igra~ kao dio ovog programa.

__________________________ _________________________ Datum_________

(molim, unesite ime {tampanim slovima) (svojeru~ni potpis)

Osvjedo~io_________________________ Datum____________.

251

poglavlje 7


poglavlje 8


dodatak 2

primjer evaluacije

Ovaj tip formulara je primjer evaluacije specifi~nih aktivnosti i njihovo vrednovanje od strane u~esnika.

Datum________ Mjesto_______

Lokacija radionice______________ Koliko dana ste prisustvovali?____

koliko korisnim smatrate sljede}e vje`be obu~avanja?

Nimalo korisnimPomalo korisnim

KorisnimVeoma korisnim

Izuzetno korisnim

1. Po~nimo!

2. Probijanje leda - Seks u àrgonu

3. Treba & Ne treba; Smjernice radionice

4.Vrtlozi ideja

5. Li~no svjedo~anstvo - gost ili film

6. HIV/AIDS 101

7. Igranje uloga ili drama

252

poglavlje 7


poglavlje 8


dodatak 3

testovi prije i poslije (primjer)

Ovo je prilago|en primjer upitnika kori{ten unutar zajednice buharskih (jevrejskih) tinejdèra u Njujorku.

anonimni upitnik o temi hiv/aids i seksualnosti

Datum;

A. Da li si mu{kog ili ènskog spola ? ____mu{ki ____ènski

B. Koliko ima{ godina? (zaokruì) 12 13 14 15 16 17 18 19 20 stariji od 20

________________________________________________________________

1. prosje~no vrijeme od infekcije hiv-om i nastupanja bolesti (aids) je preko osam godina.

____Ta~no ____Neta~no ___Ne znam

2. vazelin, petrolejsko ulje, gel i ulje o{te}uju lateks (kondome).

____Ta~no ____Neta~no ___Ne znam

3. stavi X pored svih tjelesnih te~nosti koje prenose hiv/aids;

____krv ____maj~insko mlijeko ____pljuva~ka ____sperma

____znoj ____suze ____urin ____vaginalna te~nost

Za ovaj upitnik, seksualni odnos zna~i vaginalni odnos (penis se stavlja u vaginu) ili analni odnos (penis se stavlja u anus).

4. mislim da je u redu da neoènjeni momci/mu{karci mojih godina imaju seksualne odnose.

1___u potpunosti se slaèm 2___slaèm se 3___ne slaèm se 4___u potpunosti se ne slaèm

5. milsim da je u redu da neudate djevojke/ène mojih godina imaju seksualne odnose.


6. moji prijatelji misle da je u redu da neoènjeni momci mojiih godina imaju seksualne odnose.


253

poglavlje 7


poglavlje 8


7. moji prijatelji misle da je u redu da neudate djevojke mojiih godina imaju seksualne odnose.


8. mislim da je u redu da neoènjeni ljudi moji godina imaju oralni seks.


9. [to se ti~e rizi~nog pona{anja, zatvorski tinejdèri se pona{aju na isti na~in kao i prosje~ni nezatvorski tinejdèri u njujorku.


10. opijanje alkoholom ili drogama moè pove}ati li~ni rizik za dobijanje hiv-a/aids-a ili seksualno prenosivih bolesti.


11. ako se klamidija ne lije~i, do kakve bolesti moè dovesti kod èna?

______________________________________________________________

12. ako srednja {kola ima 2000 u~enika, koliko srednjih {kola bi bilo potrebno da smjesti sve tinejdère koji dobiju seksualno prenosivu infekciju u ovoj zemlji za godinu dana?

___1 ___5 ___10-20 ___21-30 ___31-40 ___50 ili vi{e

254

poglavlje 7


poglavlje 8


dodatak 4

izvje[taj sa prezentacije vr[nja^ke edukacije

informacije o implementiranoj aktivnosti

Lokacija izvo|enja prezentacije;

Datum izvo|enja prezentacije;

Broj u~esnika;

Ime i prezime edukatora koji su vodili prezentaciju;

pre-testingNo. Pitanje Ta~ni odgovori Neta~ni odgovori % ta~nih

1Window period je vrijeme neophodno da....

2Aktivnosti rizi~ne za prenos HIV-a

3Tjelesne te~nosti koje prenose HIV

4U va{em gradu postoji prijateljski servis

post-testingNo. Pitanje Ta~ni odgovori % Ta~nih % odnos ta~nih pre/post

1Window period je vrijeme neophodno da....

2Aktivnosti rizi~ne za prenos HIV-a

3Tjelesne te~nosti koje prenose HIV

4U va{em gradu postoji prijateljski servis

255

poglavlje 7


poglavlje 8


evaluacijaNo. Pitanje % 1 % 2 % 3 % 4 % 5 % 5+

1Kako biste ocijenili prezentaciju?

2Ocijenite pristup edukator/u~esnik?

3Da li su teme jasno obra|ene i prilago|ene?

4

U navedenom polju napi{ite 3 naj~e{}a prijedloga koje su u~esnici iznijeli kao ne{to {to treba mijenjati s ciljem pobolj{anja.

uputstvo za analiziranje pre-testing/post-testing upitnika i unos podataka u izvje{taj

1. Prvi korak je da u pre-testingu i post-testingu prebrojite sve ta~ne i neta~ne odgovore u odnosu na npr. 1,2 i 3 pitanje koje zapi{ete u tabelu. Zasebno upi{ite za pre-testing, kao i u tabelu za post-testing.

2. Izra~unavanje procenta ta~nih odgovora; Broj ta~nih odgovora pomnoìte sa 100,a dobiveni rezultat podijelite sa brojem u~esnika i dobijena vrijednost je procentualno izraèn broj ta~nih odgovora. NPR 15(broj ta~nih odgovora) x 100=1500, zatim 1500; 24(broj u~esnika)=62,5%

3. Izra~unavanje odnosa ta~nih prije i poslije prezentacije; Ako je na po~etku treninga bilo 20% ta~nih odgovora,a poslije 50 % ta~nih odgovora (koji se naravno odnose na isto pitanje), odnos prije i poslije je u ovom slu~aju 30% jer 50-20 je 30.

4. Evaluacija se izra~unava isto kao pre-testing,prvo se prebroje svi odgovori,a zatim se istom formulom izra~unava procenat koji se upisuje za svaku ocjenu zasebno,na taj na~in se dobije informacija da je npr. 20% u~esnika ocijenilo odnos edukator/u~esnik sa 5+ itd.

5. Zadnje u izvje{taju su naj~e{}e predloène promjene koje }e pozitivno utjecati na daljnji rad edukatora na terenu. Pregledajte sve post-testing i samo ono {ta je naj~e{}e pominjano unesite u tabelu.

256

poglavlje 7


poglavlje 8


dodatak 5

primjeri preporu~enih radionica i vje`bi za vr{nja~ke edukatore

organizovanje grupnog rada

1. diskusija o sljede}oj temi:

[ta su prepreke u garantovanju prava ljudima koji su HIV+ i/ili ìve sa AIDS-om? (Ako se grupa ~ini suzdrànom, trener moè da stimuli{e diskusiju postavljaju}i pitanja o pravima koja trenutno postoje/trebalo bi da postoje u vezi sa brakom, poslom, roditeljima, pitanjima povjerljivosti, pristupa lijekovima, itd.)

2. radionica o temi ‘kreiraj svoj slogan’.

cilj: primijetiti predrasude i diskriminaciju prema HIV+ ljudima i prema AIDS-u kao bolesti uop{te.

potreban materijal: flip~art table, olovke u boji i prazni bedèvi ili oznake (da bi ih u~esnici nosili na svojim majicama)

potrebno vrijeme: oko 30-40 minuta, u zavisnosti od veli~ine grupe

[ta radi predava~?

1. Podijeliti u~esnike u male grupe i traìti od svake grupe da uradi ‘vrtlog ideja ‘ o temi ”[ta ljudi treba da znaju o HIV-u i AIDS-u da bi za{titili sebe i druge ljude od infekcije”. Tako|er, pitati “Na koje na~ine su ljudi diskriminisani u vezi sa HIV-om/AIDS-om?”

2. Traìti od svake grupe da zapi{e sve slogane kojih se mogu sjetiti ili ih smisliti u vezi sa diskriminacijom.

3. Kada je mno{tvo ideja zapisano na flip~artu, pitajte svakog u~esnika da izabere jedan od slogana i napi{e ga na svom bedù.

4. Pitajte u~esnike koji im se slogan ~ini najefektnijim i za{to to misle, i {ta misle da }e se desiti ako oni budu nosili taj slogan u javnosti nekoliko dana.

5. Zamolite volontere da nose bedève u javnosti i onda, na sljede}em sastanku, diskutuju o reakcijama ljudi koje su sretali.

3. igranje po ulogama

cilj: Ispitati i diskutovati ‘Za{to neki ljudi vr{e diskriminicaju?’

l Situacija 1 - Direktor obdani{ta odlu~uje da li da primi dijete u {kolu

Majka koja sjedi ispred vas èli da njeno dijete poha|a obdani{te. Vi ste ~uli da je èna korisnik droge i da ima AIDS i da je njen pokojni mu` tako|er bio ovisnik o drogi i imao AIDS. Rije{eni ste da ne primite dijete u obdani{te jer sumnjate da bi i dijete moglo biti

257

poglavlje 7


poglavlje 8


zaraèno.

l Situacija 2 - Goran, u~enik osmog razreda, saznaje da je njegov prijatelj HIV+

U tvom razredu je nov u~enik. Njegovo ime je Marko. On je HIV+. Niko u {koli to ne zna. Goran postaje jako dobar prijatelj sa Markom. Najzad Goran saznaje za HIV status svog prijatelja.

On ne zna {ta to zna~i pa pita svoje roditelje. Goran ne dobija obja{njenje o tome {ta to zna~i biti HIV+; ali mu nije vi{e dozvoljeno da se druì sa Markom. On odlu~uje da pri~a sa Markom o tome i da i dalje bude njegov prijatelj.

4. igra: ‘vrijednosti i osje}anja’

cilj: mogu}nost za otvoreno i iskreno izraàvanje osje}anja i mi{ljenja

broj u~esnika: svi

potrebno vrijeme: oko 15 minuta

potreban materijal: velika u~ionica sa tri velika znaka na kojima pi{e sljede}e; ‘Slaèm se’, ‘Ne slaèm se’ i ‘Nisam siguran’.

kori{ten metod: vr{njak edukator ~ita glasno jednu od izjava ‘Vrijednosti i osje}anja’ navedenih ispod. Zatim, na osnovu svoih osje}anja povodom izjave, u~esnici staju pored znaka koji nosi odgovor sa kojim se najvi{e slaù (ili ‘Slaèm se’ ili ‘Ne slaèm se’ ili ‘Nisam siguran’). Edukator zatim pita nekoliko u~esnika u svakoj grupi da objasne za{to su se smjestili ba{ ispod tog znaka.

Isti proces se koristi za ostale izjave ‘Vrijednosti i osje}anja’. Kasnije }e edukator ohrabriti diskusiju o na~inima na koji su ~lanovi grupe reagovali na izjave i kako su se osje}ali tokom vje`be.

va`no: nema ta~nih ili neta~nih odgovora, samo stavovi i osje}anja. Tako|er, edukator treba da ostane neutralan kada u~esnici izraàvaju svoje poglede i vrijednosti.

vrijednosti i osje]anja

1. Mi treba da tretiramo HIV pozitivne osobe sa po{tovanjem, dostojanstvom i simpatijom.

2. Homoseksualnost je validna i prihvatljiva seksualna alternativa.

3. AIDS prenose stranci.

4. HIV pozitivna osoba treba da bude registrovana od strane lokalne uprave.

5. HIV pozitivni ljudi moraju da informi{u svoje seksualne partnere.

6. HIV pozitivna èna koja je trudna mora abortirati.

258

poglavlje 7


poglavlje 8


7. HIV pozitivnoj osobi ne treba da bude dozvoljeno da radi kao zdravstveni radnik.

8. Ljudi koji ìve sa AIDS-om moraju da budu izolovani ako se ne pridràvaju ljekarskih savjeta.

9. Niko ne treba da se brine oko ne~ijeg HIV statusa osim inficirane osobe.

10. Djeci HIV pozitivnih roditelja ne treba da bude dozvoljeno da poha|aju {kolu.

11. Djeca roditelja inficiranih HIV-om moraju da budu oduzeta roditeljima.

12. Institucije i ljudi koji diskrimini{u ljude inficirane HIV-om trebaju da budu ka`njeni.

dodatak 6

uzorak izvje{taja za radionicu vr{nja~ke edukacije

Vr{njaci predava~i mogu da koriste ovaj uzorak izvje{taja kako bi obezbijedili informacije za svoje organizacije o radionicama koje odràvaju.

Datum; _____________________________

Lokacija radionice;_________________________

Donator;__________________________

Broj u~esnika; Raspon godina u~esnika; ____

Demografski podaci; broj èna ___ broj mu{karaca____

Rasne/etni~ke grupe u~esnika (na primer 50% muslimani, 50% hri{}ani, itd.);

Da li je proveden pre-test?___da ___ne

Da li je proveden post-test?___da ___ne

Da li je proveden upitnik o vrednovanju radionice?___da ___ne

tako|er moè postojati odvojena ili integrisana lista pokrivenih tema.

HIV/AIDS___

Spolno prenosive infekcije (PPI)_____

Kontracepcija_____

Spolno nasilje___

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci (PAS)___

259

poglavlje 7


poglavlje 8


formular moè imati i specifi~ne podsekcije, kao {to su:

HIV/AIDS osnovne informacije___

HIV testiranje___

Tehnike prevencije____

Spektar bolesti___

Terapija___

Gost govornik koji ìvi sa HIV-om___

Video_______________________

pregled radionice (uklju~uju}i uspjehe i izazove):

Analiza pre i post- testa;

Va`na pitanja koja su iskrsla i trebaju biti zabiljeèna;

Rezultati evaluacije radionice;

Budu}i planovi;_____________________

Vr{nja~ki predava~i;

260

poglavlje 7


poglavlje 8


dodatak 7

vjera - ti nisi sam

Mo`da ste se testirali i otkrili da ste pozitivni nedavno; mo`da to znate ve} neko vrijeme, ali ovo je prvi put da ste do{li do informacije ili podr{ke. Treba da znate da niste sami. Ima preko milion HIV-pozitivnih ljudi u Sjedinjenim Dràvama.

Biti HIV pozitivan/na ne zna~i da imate AIDS, ali HIV je vjerovatno najve}a prijetnja va{em ìvotu sa kojom ste se ikad suo~ili. Ovaj virus moè da ostane neaktivan u va{em tijelu dugo vremena, ali i ne mora. Iako ste sad zdravi, ipak biste mogli da steknete neke zdravstvene probleme vezane za HIV. Mogli biste dobiti AIDS. Ostaju mnoge nesigurnosti koje okruùju HIV, i iako trenutno nema “lijeka” za HIV infekciju, postoje terapije. Treba saznati koje su informacije na raspolaganju i praviti razumne izbore o svom zdravlju.

Mnogo HIV-pozitivnih ljudi sada ìve ispunjene i sretne ìvote. Mnogi su zdravi i ne pokazuju simptome bolesti. Mnogi su izabrali da uzimaju terapije i lijekove koji bi im mogli produìti ìvot. Tako da, koliko god da je ozbiljno, postoji nada. Ne treba da gledate na HIV+ test kao na smrtnu presudu.

Dobro je da ste ovo otkrili. Iako je moglo biti uznemiravaju}e saznati da ste HIV-pozitivni, bolje je to znati, tako da moète u~iti o HIV-u i odlu~iti {ta èlite da uradite povodom toga. înjenica da vam je bilo dovoljno stalo do toga da se testirate na HIV, i ~injenica da ~itate ovaj ~asopis pokazuje da ste zabrinuti za svoje zdravlje. Budite, ipak, zadovoljni sobom. Vi ste na~inili va`ne prve korake vezane za brigu o sebi i trebalo bi da budete zadovoljni zbog toga.

Godinama, oni koji su testirani HIV pozitivni imali su malo mjesta gdje su mogli da se obrate za podr{ku. Ovi ljudi kao da su se nalazili na ivici pakla. Na sre}u, mnogo toga se promijenilo. Mi sada znamo vi{e o HIV-u i mnoge organizacije, nastale {irom svijeta, nude podr{ku i informacije ljudima koji ìve sa ovim virusom. Mnogi su se ve} suo~ili sa pitanjima vezanim za ìvot sa HIV-om, i mnogi }e se tek suo~iti. Ne morate da se borite sa ovim sami. Puno se ruku pruà da vam pomogne.

va{e emocionalno zdravlje

Saznati da ste inficirani uvijek je te{ko. âk i ako ste sumnjali neko vrijeme, samo saznanje moè biti traumati~no iskustvo za vas. Saznanje da su HIV-pozitivni je navelo neke ljude da napuste svoje poslove, na brzinu napi{u testamente i oproste se sa prijateljima i porodicom, da bi tek onda otkrili da nisu bolesni i da }e vjerovatno ìvjeti jo{ mnogo godina. Uobi~ajeno je primiti ove rezultate kao smrtnu presudu, ali to jednostavno nije ta~no.

Ono {to sada osje}ate je savr{eno normalno. Bijes, strah, zbunjenost, otupjelost, depresija su potpuno prirodne reakcije na ovakvu vrstu vijesti kakvu ste upravo ~uli. Ako to znate ve} nekoliko sedmica moète da uhvatite sebe kako provodite sasvim normalan dan a onda se slu~ajno sjetite da ste HIV pozitivni. Uobi~ajeno je za ovu vrstu saznanja da vas samo “lupa

261

poglavlje 7


poglavlje 8


po glavi“, niotkuda, ponovo i ponovo. Ako vam se ovo de{ava, ne zna~i da ludite. Va{e raspoloènje moè da varira od duboke tuge do ekstremnog bijesa. I to je normalno.

Prvi korak u prevazilaènju ovog emocionalnog vira je da priznate {ta osje}ate. Ne budite iznena|eni ako se na|ete u situaciji da provodite dan u stanju {oka. Dozvolite sebi da ne osje}ate ni{ta. Va{a osje}anja }e se uskoro vratiti. Ovo je prosto na~in na koji se va{ um “isklju~uje” da bi vam dozvolio da se izborite sa problemom.

Ako ste ljuti, to je u redu. Imate svako pravo da budete bijesni i imate na {ta da budete bijesni. Ovaj virus ugroàva samo va{e postojanje. U redu je da ispoljite taj bijes. Ako ste upla{eni priznajte svoje strahove. Vi razmi{ljate o stvarima od kojih bi se svako upla{io. Dozvoljeno vam je da se osje}ate na taj na~in. Ne budite surovi prema sebi ili ne mislite kako morate da budete jaki. Ne morate ni{ta.

strah od bolesti i smrti

Skoro svako se pla{i bolesti i umiranja. Ako ste mladi, mo`da nikada niste morali da se susretnete sa smr}u nekoga vama bliskog. Mi ~esto mislimo o umiranju kao o ne~emu {to se de{ava u starosti. Vi mo`da niste nikada ranije stvarno razmotrili realnost svoje sopstvene smrti. Sada, odjednom, vi ste HIV pozitivni i va{a smrtnost postaje jako realna. Mo`da se pla{ite bola, bolnice ili da ne}ete biti privla~ni drugima zbog bolesti.

Va{a reakcija na ideju o bolesti i umiranju moè da bude dvojaka. Moète odlu~iti da }ete sigurno ìvjeti i da ne postoji na~in da vas virus savlada. Ovo je oblik reakcije koji zovemo “poricanje” - odbijanje da se suo~imo sa nekim mogu}nostima ìvota sa HIV-om. Ako se osje}ate ovako, imajte na umu da je imati nadu da se nastavi ìvot dobro. Ipak, to moè da postane opasno ako vas spre~ava da se brinete o sebi.

Drugi na~in koji moète izabrati da se izborite sa problemom je da mislite da }ete sigurno umrijeti od ovog i da ne postoji ni{ta {to moète uraditi povodom toga. Ako se ovako osje}ate, vjerovatno }ete ma{tati o svojoj bolesti i smrti. Morate da imate na umu da postoji mnogo ljudi koji su HIV-pozitivni i koji ìve produktivne, sre}ne ìvote, i da vi moète biti jedan od njih, ako tako odlu~ite. Dobro je da se suo~ite sa mogu}im posljedicama ove infekcije, ali ne do ta~ke gdje ìvjeti danas postaje manje va`no nego va{ strah od budu}nosti. Pomaè da podsje}ate sebe da }e svi umrijeti, ali to ne sprije~ava ve}inu ljudi da ìve danas.

@ivot ispo~etka

Jedna od istina vezana za otkri}e da ste HIV pozitivni je da jednom kad znate ne moète nikada vi{e da ne znate. U dobru i u zlu va{ ìvot }e od sada biti druga~iji. Mo`da }ete osjetiti veliki gubitak zbog ovoga. Mo`da }ete osje}ati da su sada odre|ene oblasti va{eg ìvota u rukama doktora, osiguravaju}ih dru{tava, ili simptoma. Ovo vas moè natjerati da se osje}ate kao da imate manje kontrole nad svojim ìvotom i moè da izazove veliku uznemirenost.

Znaju}i ovo, ne morate da se odreknete kontrole nad svojim ìvotom. Naoruàni informacijama i odlu~ni da uradite ono {to je dobro za vas, uskoro }ete shvatiti da ste jo{ uvijek ista osoba kao

262

poglavlje 7


poglavlje 8


{to ste bili. Ovo je va{ ìvot, va{e tijelo, va{e zdravlje, i bez obzira koliko dobronamjerni mogu biti va{a porodica, va{i prijatelji ili va{ doktor, oni nemaju prava da preuzmu kontrolu nad va{im ìvotom. Dajte sebi vremena da odlu~ite {ta èlite da uradite. Onda to uradite.

Moète otkriti da su se mnogi prioriteti u va{em ìvotu brzo promijenili. Ako razmatrate pravljenje velikih promjena u svom ìvotu, samo budite sigurni da ste pa`ljivo razmislili o njima. Mnogi HIV pozitivni ljudi su napravili ogromne promjene u na~inu ìvota. Mnogi su prestali sa lo{im navikama, kao {to je prekomjerno pi}e ili pu{enje. Neki su iza{li iz lo{ih veza ili napustili poslove koje su dugo mrzili. Suo~avanje sa mogu}no{}u bolesti i smrti je u~inila na{e ìvote mnogo boljim, jer nas je natjerala da preduzmemo akcije u oblastima ìvota koje smo prethodno ignorisali ili stalno odlagali. Smrt moè biti veliki motivator. Neki ljudi okrivljuju sebe {to su HIV pozitivni. Ova vrsta krivice i mr`nje prema sebi je veoma destruktivna. Bez obzira kako ste se inficirali, niste i{li nigdje niti radili ni{ta sa namjerom da se inficirate - dakle, za{to bi se posipali pepelom zbog toga? Sa dosta toga se trenutno suo~avate; ne treba ka`njavati sebe i zbog HIV-pozitivnog testa.

Tuga ili ekstremna àlost su neka od osje}anja sa kojima se ve}ina HIV-pozitivnih ljudi suo~ava u nekom trenutku. Mo`da àlite sebe suo~avaju}i se sa mogu}no{}u svoje sopstvene smrti. Za mnoge od nas virus ne uti~e samo na na{e sopstvene ìvote, ve} i na ìvote onih koje volimo. Mnogi su izgubili prijatelje i voljene osobe zbog HIV-a, ili imaju puno ljudi u svojim ìvotima koji su tako|er HIV-pozitivni. Dozvolite sebi da izrazite tugu i strah u nekom obliku. Dozvolite sebi da pla~ete. Ova osje}anja su dragocjena i prirodna; ignorisanje ih ne}e natjerati da nestanu.

Moète osjetiti da ste na neki na~in o{te}eni - da niko ne}e èljeti da vas dodirne ili da vas voli ili da ste manje poèljni zato {to ste HIV pozitivni. Moète se osjetiti da nikada ne}ete mo}i vi{e da volite, da niko ne}e poèljeti da bude sa vama ako zna da ste HIV+. Ova osje}anja }e pro}i. Vi niste “o{te}ena roba”. Vi ste jo{ uvijek osoba koja vrijedi, isto tako sposobna da daje i prima ljubav kao i do sada. Moète da donosite sopstvene odluke, da se opu{tate, i uìvate u svakom danu. Ovo moè biti borba i mo`da }ete morati da prona|ete nove na~ine da se izborite sa svakodnevnim ìvotom, ali vrijedit }e.

dobijanje podr{ke

Mnogi od nas su odrasli sa idejom “surovog individualizma”, da se moramo sami suo~avati sa stvarima, da je to ono {to zovemo “snagom”. Pitati za pomo} ili traìti podr{ku se ~esto smatra slabo{}u. Kao posljedica toga uobi~ajena reakcija HIV-pozitivnih je povla~enje. Mi se izolujemo kriju}i vijesti o na{em statusu. Ovo moè biti jako bolno. Va{ ìvot ne mora da bude mra~an i sumoran. Mogu}e je da imate veoma pozitivan stav kao osoba koja ìvi sa HIV-om, ali mnogo teè je nastaviti sa svojim ìvotom i ìvjeti sretno ako se trudite da to uradite sami. Nema potrebe da prolazite kroz to sami i vjerovatno je gre{ka i poku{ati to da uradite. Vi niste jedina osoba koja se sa ovim suo~ava. Nau~ite ko su ostali i {ta oni imaju da ponude. Samo slu{anje o tome kako je neko drugi prilagodio svoj ìvot, moè biti dovoljno da vam pomogne da shvatite da je ìvot jo{ uvijek dobar, da vi jo{ uvijek imate ljubav i smijeh. I vi moète tako|er biti iznena|eni kad shvatite da va{e dijeljenje problema sa ostalima moè pomo}i i drugima. U dijeljenju pitanja koja nas brinu, svaki od na{ih glasova daje snagu ostalima.

263

poglavlje 7


poglavlje 8


dodatak 8

injekciono kori{tenje psihoaktivnih supstanci

Ova sekcija je namijenjena da pruì precizne informacije za smanjivanje potencijalne {tete pri injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci. Cilj je asistirati vr{njacima predava~ima u unapre|enju zdravlja. Mi priznajemo da postoje zajednice ljudi koje su uklju~ene u injekcionu upotrebu psihoaktivnih supstanci i podràvaju programe za smanjenje {tete da bi pomogli mladim ljudima da se oslobode navike kad za to budu spremni, odràvaju}i ih sigurnim u me|uvremenu.

Informacije u ovoj sekciji, koje predstavljaju vodi~ za sigurno injekciono uìvanje psihoaktivnih supstanci, nisu objedinjene i napisane da bi ohrabrile ili sugerisale injekcionu upotrebu ili upotrebu psihoaktivnih supstanci na bilo koji na~in.

informacije o injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci

upozorenje: Ovaj aneks sadì neke opise povezane sa IUPS. Bilo ko da se oporavlja od ovisnosti moè odlu~iti da ne ~ita sljede}e osim ako je spremna da ponovo preìve neka osje}anja povezana sa kori{tenjem droga. Veliki dio ovih informacija je dobijen iz iskustava samih uìvalaca droga.

potreba za drogom i ovisnost

Ljudi koji su ovisni o drogama doìve trenutke koje karakteri{u intenzivne ùdnje, uglavnom u vrijeme od nabavljanja droge do momenta njenog ubrizgavanja u krvotok. Intravenski korisnici droga ~esto opisuju jako osje}anje potrebe da prona|u na~in da do|u do igle za ubrizgavanje droge. Korisnik droge u oporavku, koji je bio intervjuisan, rekao je da je kada dobije drogu, vo|en svojom potrebom i opisuje svoja osje}anja nazivaju}i iglu ‘{iljkom’, izrazom koji se obi~no koristi za {iljat predmet. On se prisje}a kako je razmi{ljao i osje}ao; “daj mi {iljak, daj mi {iljak, gdje mogu da nabavim {iljak?”72 Mnogi ljudi ne razumiju razliku izme|u kori{tenja droge u rekreacione svrhe i ekstremne potrebe prilikom prekidanja, onda kada je povremena upotreba prerasla u stanje ovisnosti i bolesti. êsto, u poku{aju da razumiju upotrebu psihoaktivnih supstanci i hemijske ovisnosti, ljudi poku{avaju da koriste svoja sopstvena ìvotna iskustva da bi naga|ali kako bi to moglo biti. Bol i nelagodnost prilikom prekidanja se ~esto previ|aju, kad ljudi koje ne koriste ili nisu ovisni o drogi misle o tome.

“ja bih sve uradio, mislim sve …”

Promjene u pona{anju mogu biti ekstremno velike me|u korisnicima droga. Razgovori sa ovisnicima u oporavku ~esto otkrivaju da, misle}i o svom iskustvu, postoji krivica zbog njihovog

72 Iz li~ne komunikacije sa IVKD u programu terapije metadonom, 1987.

264

poglavlje 7


poglavlje 8


pro{log pona{anja kada su bili najozbiljnije ovisni. Ljudi opisuju kako je biti ozbiljno ovisan. Oni pri~aju da bi “uradili sve” da dobiju drogu ili novac za nabavljanje droge.

stvari koje treba znati o injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci

Osoba koja radi sa injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci treba da zna: na~ine kori{tenja droga, tehnike ubrizgavanja droga i sli~ne vje{tine. Samo ako poznaje ove detalje edukator moè pravilno da nau~i intravenskog korisnika droga kako da smanji {tetu i rizike nesterilne prakse ubrizgavanja droga.

sigurnija ubrizgavanja73

Iako injekciono kori{tenje psihoaktivnih supstanci ne podràvamo niti preporu~ujemo, za one koji to rade, veoma je va`no da urade sve {to se moè da smanje {tetu, tako {to }e nau~iti da ubrizgavaju drogu sigurnije. Ova prakse se naziva redukcija {tete. To zna~i da, iako je ubrizgavanje droge {tetno i moè da ubije, postoje na~ini da se smanji {teta ili da se sprije~i najgore. Ovaj tekst se sastoji od kratkog pregleda mediciskih ~injenica, tehnika ubrizgavanja droga, ‘dànki’ (uli~ni izraz) savjeta i ostalih informacija. Proces pripreme i planiranje ubrizgavanja je jedna od najva`nijih stvari koju osoba moè da uradi da bi sprije~ila potencijalnu {tetu. Prije ubrizgavanja supstance, osoba mora da procijeni sigurnost situacije provjerom da posjeduje sterilan materijal i da priprema drogu na ~istoj povr{ini, koriste}i ~istu opremu.

izbor najsigurnijeg mjesta za uzimanje psihoaktivnih supstanci

Neka mjesta su sigurnija za kori{tenje psihoaktivnih supstanci od ostalih i osoba treba da koristi najsigurnije mogu}e mjesto. Oni treba da imaju obzira prema drugima - niko ne èli da vidi kori{tene igle i {priceve u svojim zgradama ili krvave maramice u javnim toaletima.

s kim ljudi koriste psihoaktivne supstance?

Va`no je za korisnike psihoaktivnih supstanci da imaju podr{ku ljudi koji znaju da ih oni koriste, posebno u hitnim slu~ajevima kao {to je predoziranje. Ponekad drugi korisnici psihoaktivnih supstanci od povjerenja mogu pruìti uzajamnu podr{ku. Ako je osoba zabrinuta za prijatelja koji uzima veliku koli~inu psihoaktivnih supstanci, on ili ona }e èljeti da osigura da je neko od povjerenja sa prijateljem svaki put kad on ili ona koristi drogu da bi sprije~io predoziranje.

oprema i materijali koji se koriste u praksi ubrizgavanja psihoaktivnih supstanci

[prica za ubrizgavanje psihoaktivnih supstanci; obi~no uklju~uje plasti~ni plunger, plasti~nu shaft {pricu i {uplju o{tru iglu.

73 Nacrt priru~nika omladinskog informativnog centra 2003.

265

poglavlje 7


poglavlje 8


odràvanje injekcione upotrebe psihoaktivnih supstanci sigurnim koliko je mogu}e

Veoma je va`no da neko ko injekciono koristi psihoaktivne supstance koristi dobre igle i {price i na pravi na~in. Postoje izvjesni koraci koji osiguravaju sigurnije ubrizgavanje. Pravilo koje bi trebalo da bude obavezno za korisnike psihoaktivnih supstanci je: ‘Koristiti nove igle i {priceve za svako ubrizgavanje’. Ovo pravilo treba da bude po{tovano uvijek i trebalo bi da postane moto injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci, ba{ kao u bolnicama. Igle se brzo istupljuju, one su tupe ve} nakon nekoliko upotreba. Kori{tenje tupe igle prouzrokuje nepotrebnu traumu za vene i okolno tkivo i proizvodi ve}u ubodnu ranu i ja~e krvarenje. Proces ‘o{trenja’ igle (sa kutijom {ibica, na primjer) je opasan jer moè o{tetiti vrh igle i nanijeti potencijalnu povredu vena, mogu}e je da se vrh igle istanji, uzrokuju}i da dio igle ostane u veni.

Igla i {prica su sterilni pri prvoj upotrebi, odmah nakon otvaranja, ali jednom kori{teni vi{e nisu. Pri ponavljanju procesa najsigurnija praksa je da se koriste ~iste i sterilne igle i {price za svako ubrizgavanje i da se kori{teni materijali pravilno odstrane. Izbjegavajte dijeljenje igala i {prica ili opreme za kori{tenje droge sa drugim korisnicima. Krv i neki drugi materijal koji moè ostati u igli i {prici moè se prenijeti drugim korisnicima istom opremom. Ista stvar vaì i za ‘cookers’, vatu i ka{iku za kuhanje. Virusi, kao {to su HIV i hepatitis, mogu biti prenijeti na ovaj na~in. Jedini siguran na~in da se izbjegne {irenje infekcije jeste da se nikad ne dijeli oprema za ubrigavanje psihoaktivnih supstanci sa drugim osobama. U mnogim zemljama postoje programi za zamjenu {prica i igala, ~iji je cilj da pove}aju dostupnost sterilne opreme za ubrizgavanje i da odstrane upotrijebljene kontaminirane {price iz upotrebe. Neke od ovih {ema tako|e obezbje|uju informacije o sigurnom seksu, upu}uju na prikladne slu`be i vr{e distribuciju kondoma.

Ako neko treba da podijeli iglu i {pricu sa drugim, treba da ih o~isti dobro prije svake upotrebe. Ako je neko u situaciji u kojoj je odlu~io da upotrijebi tu|u opremu ili da podijeli svoju, treba da prati instrukcije za ~i{}enje da bi smanjio mogu}nost preno{enja krvno prenosivih infekcija. Proces ~i{}enja igala i {prica nije 100% siguran; krvno prenosive infekcije se mogu prenijeti ~ak iako osoba koristi najsigurniji mogu}i metod. Ipak, neki metodi su se pokazali kao prili~no efektivni.

î{}enje opreme

Ovo su koraci kojih se treba pridràvati;

l Kad god je mogu}e, o~istite iglu i {pricu posebno.

l Zatim bacite vodu kori{tenu za ~i{enje.

l Isperite iglu i {pricu (doma}im) izbjeljiva~em. Da bi ovo uradili, ispunite {pricu do kraja izbjeljiva~em, i mu}kajte dva minuta.

l Onda bacite izbjeljiva~.

l Nakon toga, isperite iglu i {pricu hladnom vodom da odstranite ostatke izbjeljiva~a.

l Ponovo bacite vodu.

266

poglavlje 7


poglavlje 8


Ako izbjeljiva~ nije na raspolaganju, koristite hidrogen peroksid, deterdènt ili sinteti~ki alkohol. Neki ljudi koriste alkohol za pi}e kao {to je votka ili rum, ako je to sve {to imaju.

va`no: izbjeljiva~u treba dva minuta da bi ubio virus hepatitisa B. Nije sigurno da li ubija hepatitis C. Izgleda da ubija HIV za 30 sekundi.

Neki ljudi tako|er ~iste cooker izbjeljiva~em ako su ga drugi koristili. Oni nekad dijele vatu u manje komadi}e, tako da svako dobije svoj dio. Ne zaboravite da bacite vodu. Kori{tenje iste vode moè dovesti do preno{enja infekcije.

pripremanje doze

îsto i higijensko pripremanje psihoaktivnih supstanci }e smanjiti rizik preno{enja infekcija koje mogu ozbiljno o{tetiti zdravlje. Svaki put kada osoba injekciono koristi psihoaktivne supstance, on ili ona stvara uslove u kojima bakterije i ostali mikroorganizmi mogu da stupe u tijelo ili krvotok intravenski. Oprema koja se preporu~uje za ubrizgavanje droge ~iste igle i {price, ~isti ‘cookers’, vata (ne fillteri od cigareta), ~ista voda, dobar upalja~ i limunska kiselina. Postoje neke stvari koje uìvalac psihoaktivnih supstanci mora da obavi prije spremanja svoje doze.

Prvo, treba dobro da opere ruke sapunom da bi eliminisao viruse i bakterije na rukama. Ako ne, trebalo bi bar obrisati ruke mokrom maramicom, da bi bile ~iste koliko je mogu}e. Trebalo bi koristiti ravnu povr{inu za pripremanje doze. Korisnici droge uvijek treba da se osiguraju da su igla i {prica ~isti. Moraju da budu oprezni, jer neki ljudi ponovo prodaju kori{tene paketi}e igala kao da su nove. Sigurnije je neotpakivati sterilne igle i {price sve dok ih ne budete koristili.

kuhanje doze

Droga u prahu treba da bude u te~nom stanju prije ubrizgavanja. Ovaj proces se zove kuhanje droge. Razli~ite droge imaju razli~ite procese pretvaranja u te~nost. Morfijumu (u te~nom obliku) ne treba kuhanje. Neke droge se rastvaraju u vodi bez kuhanja( kao {to je kokain). Heroin se rastvara bez dodavanja kiseline, no izgleda da se postiè bolje rastvaranje kori{tenjem vitamina C u prahu. Kori{tenje soka od limuna moè da izazove gljivi~nu infekciju, koja moè da o{teti o~i. Kada ljudi ubrizgavaju pilule treba da budu sigurni da su one dobro izmrvljene prije nego {to {to po~nu da se rastvaraju. Danas proizvo|a~i proizvode pilule koje se ne mogu rastvoriti u vodi i kada se zagrijavaju one se rastvaraju djelimi~no. Zbog toga neki korisnici psihoaktivnih supstanci ~ekaju da vide da li }e se njihova pilula rastvoriti u vodi. Sve u svemu, ubrizgavanje pilula se obi~no izbjegava.

Ubrizgavanje nerastvorenih pilula moè prouzrokovati abcese. Ako djeli}i psihoaktivnih supstanci nisu rastvoreni, neki korisnici psihoaktivnih supstanci poku{avaju da ih filtriraju kroz vatu. Nije preporu~ljivo da se doza kuha ponovo ako u njoj ima krvi, jer moè do}i do zgru{avanja krvi. Uvijek koristite {pricu da uzmete drogu kroz filter od vate. Veoma je bitno provjeriti da nema vazduha u {prici, jer vazduh u igli moè biti izuzetno opasan, ~ak i fatalan.

267

poglavlje 7


poglavlje 8


izbor mjesta za ubod

Mnogi korisnici psihoaktivnih supstanci znaju da treba da promijene mjesto ubadanja na tijelu da bi smanjili mogu}nost infekcije i sa~uvali vene u dobrom stanju. Ako korisnik psihoaktivnih supstanci ne mijenja mjesto ubadanja, vene slabe i ubrizgavanje postaje teè. Zbog toga infekcije napadaju mjesto uboda i prouzrokuju ozbiljnu {tetu. Zato se preporu~uje kori{tenje obje strane tijela i {aka za ubrizgavanje.

î{}enje i pripremanje mjesta uboda

Preporu~ljivo je kori{tenje alkohola za ~i{}enje mjesta uboda. Korisnici bri{u mjesto jedanput (bez jakog trljanja), vezuju gumom biceps ruke, spu{taju {aku i skupljaju prste u {aku. êsto otpu{taju gumu nakon ubrizgavanja da bi omogu}ili normalnu cirkulaciju krvi.

ubadanje igle

Injekcioni korisnici psihoaktivnih supstanci imaju obi~aj da koriste ugao od 13-35 stepeni da bi uboli iglu, uvek ciljaju}i u pravcu srca. Ako je vrh igle debeo, {anse da se probije vena su ve}e.

finalne pripreme

Ako je igla u veni, injekcioni korisnik psihoaktivnih supstanci }e izvu}i klip iz {price prema gore. Ako tamna krv u|e unutra onda je igla u veni. Ako nema krvi ili je ima samo malo, igla nije u veni. Ako se to dogodi, obi~no }e poku{avati da ponovi proces. Mjesto uboda moè ote}i i efekat droge moè biti smanjen. Ovo moè rezultirati apcesom ili drugim problemima.

izvla~enje igle

Nakon uspje{nog ubadanja, injekcioni korisnik psihoaktivnih supstanci }e pa`ljivo izvu}i iglu koriste}i isti ugao kao kod ubadanja. Da bi sprije~io hematom, on }e pustiti gumu prije ubrizgavanja. Pritisnu}e ~vrsto mjesto uboda da bi pomogao koagulaciju. Ne}e stavljati alkohol na mjesto uboda, jer to moè pove}ati krvarenje.

pravilno odstranjivanje opreme

Korisnik psihoaktivnih supstanci treba da odnese sme}e (ostatke materijala) u centar za razmjenu igala. Ako ne postoji takav centar, on ili ona treba da spakuje iskori{tene igle i da ih baci u kantu za otpatke. Nepravilno odstranjivanje iskori{tenih igala moè da ugrozi zdravlje drugih ljudi uklju~uju}i zdravlje ljudi koji skupljaju i prera|uju otpatke.Zbog toga korisnici psihoaktivnih supstanci treba da na|u metalnu konzervu (kao za konzerviranu hranu), stave iglu u {pricu i slome je, onda stave svu opremu u konzervu i bace u kantu za otpatke.

268

Documents

Zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja