Zatita sabirnica
Kvarovi na S praeni su izrazito velikim strujama kvara,
Ukoliko se kvar ne eliminira dovoljno brzo, dolazi do tekih razaranja kako opreme na S, tako i samih S,Najvee dozvoljeno vrijeme trajanja kvara na S do 100 ms,
Brzo iskljuenje kvarova poeljno je i zbog stabilnosti rada sistema, dimenzioniranja uzemljenja postrojenja, padova napona na velikom podruju, itd.
Bez primjene posebne zatite kvarovi na S eliminiraju se djelovanjem zatitnih ureaja susjednih postrojenja,
Pri tome distantne zatite djeluju u drugom stepenu, a prekostrujne zatite generatora i transformatora prikljuenih na sabirnice od 2 do 4 sek.
Primjenom distantnih releja na G i TR postie se djelovanje u drugom stepenu od 0,5 sek.
Zatita sabirnica distantnim relejima susjednih postrojenja
Sabirnice se tite drugim stupnjem distantnih releja susjednih postrojenja (0,5 sek.)
Kod jednostavnijih ema i malog broja vodova, sabirnice susjednog postrojenja mogu se tititi i osnovnim stupnjem susjedne distantne zatite primjenom tehnike produene zone djelovanja I. stupnja
Distantnom zatitom mogu se tititi i dvostruke sabirnice ako rade odvojeno,
Ako je prekida spojnog polja ukljuen, kod kvara na jednom sistemu djelovati e zatite na svim vodovima koji napajaju oba sistema
Selektivno iskljuenje S u kvaru moe se postii ugradnjom brze nadstrujne zatite u spojnom polju, a koja iskljuuje upravo taj prekida u spojnom polju
Nedostatak rjeenja je dugo vrijeme zatezanja djelovanja, posebno ako na TR ili G ne postoji distantna, nego prekostrujna zatita
Nadstrujna zatita sabirnica
Jednostavniju emu sabirnica mogue je tititi nadstrujnim relejima na napojnim TR, napojnom vodu i na odlaznim vodovima.
Kod KS na S ne pobuuju se releji na odlaznim vodovima, vetrenutni kontakt nadstrujne zatite TR pobuuje vremenski
lan sabirnike zatite S, koji nakon vremenskog zatezanja od 0,4 sek. djeluje na iskljuenje prekidaa
Kod KS na odvodima trenutni kontakti nadstrujne zatite vodova pobuuju relej za blokiranje B, a koji prekida napajanje releja S; vremenski lan zatite odvoda djeluje na iskljuenje prekidaa voda, a ako ova zatita zataji u rezervnom stupnju djeluje vremenski lan nadstrujne zatite TR
Ova zatita mogua samo kada sa strane odlazeih vodova nema napajanja,
U suprotnom, dolazilo bi i kod kvara na sabirnicama do pobude (prorade) releja za blokiranje
Zatita sabirnica na principu usporedbe smjera
Ako su svi odvodi sa sabirnica opremljeni distantnim relejima, koji kod djelovanja koriste kriterij smjera i imaju usmjerene lanove, zatita sabirnica postie se kao na sljedeoj slici.
Kod KS na nekom od vodova usmjereni lan na tome odvodu pokazati e smjer prema vodu, a usmjereni lanovi vodova koji napajaju mjesto kvara (zdravi vodovi) pokazuju smjer prema S (otklon pomonog kontakta u lijevo),Taj otklon aktivira vremenski relej zatite S, a otklon u desno (kvar na vodu) aktivira relej za blokiranje B.
Iskljuenje svih prekidaa
Kod kvara na S svi releji pokazuju smjer prema S, relej za blokiranje nije pobuen, te relej S nakon isteka podeenog vremena djeluje na isklop svih prekidaa.Za veu osjetljivost zatite i selektivnost moe se djelovanje releja S uvjetovati i padom napona na sabirnicama (podnaponski releji koji prate sve fazne i meufazne napone).
Diferencijalna zatita sabirnica Da bi se izbjeglo vremensko zatezanje
djelovanja opisanih zatita, mogue je koristiti diferencijalnu zatitu,
U normalnom pogonu i kod kvarova u mrei suma primarnih struja na S jednaka je nuli,
Za jednake prijenosne omjere ST, i suma sekundarnih struja je jednaka nuli (prikljuene su na DR preko TR diferencijalne zatite),
Kod kvara na S, postoji debalans struja, te djelovanje dif. releja,
Meutim, zbog moguih razliitih uvjeta magnetiziranja ST i kod KS u mrei pojavljuje se struja debalansa,
Zbog toga se koristi posebna stabilizacija DR,
Slika stabilizirane diferencijalne zatite
Kod stabilizacije djeluje suma apsolutnih vrijednosti struja (suma ispravljenih struja svih odvoda), a kod diferencijalnog namotaja djeluje vektorska suma struja,
Za izjednaavanje nejednakih prijenosnih omjera ST, te za galvansko odvajanje od strujnih krugova koji dolaze iz postrojenja slue meutransformatori
Kod vanjskog KS vektorska suma struja priblino je jednaka nuli, a suma algebarskih vrijednosti struja je velika, tako da ne dolazi do nepotrebnog djelovanja zatite
Stupanj stabilizacije odabire se tako da zatita sigurno djeluje bez obzira na prilino visoku stabilizacijsku struju
Drugi nadstrujni relej u krugu dif. struje predstavlja osjetljivi relej, podeen na 2 do 10% In najveeg ST; zadatak ovog releja je da djeluje u sluaju prekida strujnog kruga jednog ST, struje KS ili neodgovarajueg preslikavanja uklopnog stanja postrojenja,
Nakon 2 do 10 sek. relej djeluje na signal neispravnosti u sekundarnim krugovima i blokira djelovanje sabirnike zatite Da bi se sprijeilo
nepotrebno djelovanje zatite kod zahvata u sekundarnim strujnim krugovima dobro je djelovanje zatite uvjetovati pojavom diferencijalne struje reda 1 2 In
Zatita koja kombinira diferencijalnu zatitu i zatitu poreenja faznog poloaja struja
Na slici je prikazano djelovanje statike zatite sabirnica
Sekundarne struje ST sa vodova V1 i V2 teku kroz otpore R1 i R2, te na njima prave padove napona U1 i U2.Diferencijalna struja zatvara se putem otpornika Ro, na kojem ini pad napona Ud.
Na tim padovima napona prikljueni su pretvarai koji te napone pretvaraju u pravokutne impulse,
Zatita je neovisna od amplituda struja koje teku vodovima ili u diferencijalnoj grani DR, jer je amplituda pravokutnog impulsa konstantna,
Da bi se poveala brzina zatite, predviena su po dva pretvaraa; puna linija predstavlja pretvarae koji na izlazu daju signal tokom pozitivne poluperiode, a crtkano pretvarai koji na izlazu daju signal negativne poluperiode.
Utvrivanje smjera struje KS vri se na logikom lanu I tako to se signali iz pretvaraa svih vodova i u diferencijalnoj grani vode na logiki Ilan (plus i minus),
Na njihovom izlazu pojavljuje se signal ako se na ulazu istovremeno pojave signali svih triju pretvaraa, tj. kada struje na svim odvodima teku prema sabirnicama
Oba I lana spojena su na zajedniki ILI lan, Na njegovom izlazu pojavljuje se signal kada se na ulazu pojavi ili signal iz
I+ ili iz I-, Pojava signala na izlazu ILI lana ukazuje da struje teku prema
sabirnicama, tj. na pojavu kvara na sabirnicama
Integrator za eliminiranje kratkovremenih signala ili fazno pomaknutih struja; visina napona na izlazu iz integratora proporcionalna je duini trajanja impulsa na ulazu; integriranje se ponavlja tokom svake poluperiode
T3 okida nivo okidanja sukladno vremenskoj duini ulaza integratora; okida ako signal na ulazu u integrator traje due od 5 ms. Kod pojave trajnog signala na ulazu u integrator na izlazu T3 pojavljuje se tokom svake poluperiode signal u trajanju od 5 ms.
Da bi se dobio stalni nalog za iskljuenje ovi kratki impulsi se produe u lanu T4 i vode na izvrni lan za iskljuenje svih vodova
Kako bi se eliminiralo nepotrebno djelovanje zatite kod vanjskih KS ili kod kvarova u samoj zatiti, te da bi se iz pogona iskljuili samo vodovi koji napajaju mjesto kvara, djelovanje na iskljuenje uvjetovano je i pojavom dovoljno velike diferencijalne struje i postojanjem dovoljno velike struje na promatranom vodu,
Zbog toga se u krugu struje pojedinih vodova i u diferencijalnom krugu nalaze statiki nadstrujni releji,
Nalog za iskljuenje PR koji daje T4 prosljeuje se dalje putem logikog lana I samo ako na njegovom ulazu postoji i signal nadstrujnog releja promatranog voda i signal nadstrujnog releja u diferencijalnoj grani,
Tek kada su prisutna sva tri signala, preko pojaala se ide na iskljuenje PR.
Nadstrujni relej
Naponi na otpornicima (odnosno struje kroz otpornike) i signali na izlazu iz pojedinih lanova za tri pogonska sluaja (a vanjski KS na vodu 2 bez pojave zasienja ST, b sa pojavom zasienja, c KS na S napajan putem voda 1 i 2
U sluaju a) ne dolazi do djelovanja zatite jer ne postoji koincidencija signala na ulazu u I lanove i jer nema izlaznog signala Td; takoer, nije djelovao ni nadstrujni relej u diferencijalnoj grani, tako da ni izvrni lan nema uvjete za djelovanje.U sluaju b) pojavljuje se struja neravnotee zbog zasienja ST; ta struja tee kroz diferencijalnu granu, tako da se na izlazu svih triju pretvaraa pojavljuju pravokutni impulsi; zbog razliitih smjerova struja ne postoji koincidencija svih triju ulaznih pozitivnih ili negativnih signala, tako da se na izlazu I lanova ne pojavljuju signali i zatita ne djeluje, iako su proradili svi nadstrujni releji.
I za sluaj c) polariteti svih triju padova napona su isti. Na izlazima T1, T2 i Td istovremeno se pojavljuju signali (puna linija za pozitivne,a crtkana linija za negativne poluperiode). Zbog toga se na izlazima I lanova pojavljuju signali, naizmjenino na I (+) i I (-) lanu.Na izlazu ILI lana egzistiraju signali koji se integriraju u integratoru I. Kako signali traju due od 5 ms na izlazu okidaa dobivaju se kratkotrajni impulsi.U izlaznom lanu T4 ovi impulsi se produavaju u trajni impuls za iskljuenje.Kako su proradili i nadstrujni releji na oba voda i u diferencijalnoj grani, nalog za iskljuenje ide na oba prekidaa i kvar se brzo eliminira.
Princip djelovanja diferencijalne zatite 1-strukih sabirnicaSvi dovodi i odvodi su opremljeni sa ST i MT za diferencijalnu zatituMT su pr
