Click here to load reader

Zaštita

  • View
    65

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zastita

Text of Zaštita

  • Zatita sabirnica

    Kvarovi na S praeni su izrazito velikim strujama kvara,

    Ukoliko se kvar ne eliminira dovoljno brzo, dolazi do tekih razaranja kako opreme na S, tako i samih S,Najvee dozvoljeno vrijeme trajanja kvara na S do 100 ms,

    Brzo iskljuenje kvarova poeljno je i zbog stabilnosti rada sistema, dimenzioniranja uzemljenja postrojenja, padova napona na velikom podruju, itd.

  • Bez primjene posebne zatite kvarovi na S eliminiraju se djelovanjem zatitnih ureaja susjednih postrojenja,

    Pri tome distantne zatite djeluju u drugom stepenu, a prekostrujne zatite generatora i transformatora prikljuenih na sabirnice od 2 do 4 sek.

    Primjenom distantnih releja na G i TR postie se djelovanje u drugom stepenu od 0,5 sek.

  • Zatita sabirnica distantnim relejima susjednih postrojenja

    Sabirnice se tite drugim stupnjem distantnih releja susjednih postrojenja (0,5 sek.)

    Kod jednostavnijih ema i malog broja vodova, sabirnice susjednog postrojenja mogu se tititi i osnovnim stupnjem susjedne distantne zatite primjenom tehnike produene zone djelovanja I. stupnja

  • Distantnom zatitom mogu se tititi i dvostruke sabirnice ako rade odvojeno,

    Ako je prekida spojnog polja ukljuen, kod kvara na jednom sistemu djelovati e zatite na svim vodovima koji napajaju oba sistema

  • Selektivno iskljuenje S u kvaru moe se postii ugradnjom brze nadstrujne zatite u spojnom polju, a koja iskljuuje upravo taj prekida u spojnom polju

    Nedostatak rjeenja je dugo vrijeme zatezanja djelovanja, posebno ako na TR ili G ne postoji distantna, nego prekostrujna zatita

  • Nadstrujna zatita sabirnica

    Jednostavniju emu sabirnica mogue je tititi nadstrujnim relejima na napojnim TR, napojnom vodu i na odlaznim vodovima.

  • Kod KS na S ne pobuuju se releji na odlaznim vodovima, vetrenutni kontakt nadstrujne zatite TR pobuuje vremenski

    lan sabirnike zatite S, koji nakon vremenskog zatezanja od 0,4 sek. djeluje na iskljuenje prekidaa

  • Kod KS na odvodima trenutni kontakti nadstrujne zatite vodova pobuuju relej za blokiranje B, a koji prekida napajanje releja S; vremenski lan zatite odvoda djeluje na iskljuenje prekidaa voda, a ako ova zatita zataji u rezervnom stupnju djeluje vremenski lan nadstrujne zatite TR

  • Ova zatita mogua samo kada sa strane odlazeih vodova nema napajanja,

    U suprotnom, dolazilo bi i kod kvara na sabirnicama do pobude (prorade) releja za blokiranje

  • Zatita sabirnica na principu usporedbe smjera

    Ako su svi odvodi sa sabirnica opremljeni distantnim relejima, koji kod djelovanja koriste kriterij smjera i imaju usmjerene lanove, zatita sabirnica postie se kao na sljedeoj slici.

  • Kod KS na nekom od vodova usmjereni lan na tome odvodu pokazati e smjer prema vodu, a usmjereni lanovi vodova koji napajaju mjesto kvara (zdravi vodovi) pokazuju smjer prema S (otklon pomonog kontakta u lijevo),Taj otklon aktivira vremenski relej zatite S, a otklon u desno (kvar na vodu) aktivira relej za blokiranje B.

    Iskljuenje svih prekidaa

  • Kod kvara na S svi releji pokazuju smjer prema S, relej za blokiranje nije pobuen, te relej S nakon isteka podeenog vremena djeluje na isklop svih prekidaa.Za veu osjetljivost zatite i selektivnost moe se djelovanje releja S uvjetovati i padom napona na sabirnicama (podnaponski releji koji prate sve fazne i meufazne napone).

  • Diferencijalna zatita sabirnica Da bi se izbjeglo vremensko zatezanje

    djelovanja opisanih zatita, mogue je koristiti diferencijalnu zatitu,

    U normalnom pogonu i kod kvarova u mrei suma primarnih struja na S jednaka je nuli,

    Za jednake prijenosne omjere ST, i suma sekundarnih struja je jednaka nuli (prikljuene su na DR preko TR diferencijalne zatite),

    Kod kvara na S, postoji debalans struja, te djelovanje dif. releja,

  • Meutim, zbog moguih razliitih uvjeta magnetiziranja ST i kod KS u mrei pojavljuje se struja debalansa,

    Zbog toga se koristi posebna stabilizacija DR,

    Slika stabilizirane diferencijalne zatite

  • Kod stabilizacije djeluje suma apsolutnih vrijednosti struja (suma ispravljenih struja svih odvoda), a kod diferencijalnog namotaja djeluje vektorska suma struja,

    Za izjednaavanje nejednakih prijenosnih omjera ST, te za galvansko odvajanje od strujnih krugova koji dolaze iz postrojenja slue meutransformatori

  • Kod vanjskog KS vektorska suma struja priblino je jednaka nuli, a suma algebarskih vrijednosti struja je velika, tako da ne dolazi do nepotrebnog djelovanja zatite

    Stupanj stabilizacije odabire se tako da zatita sigurno djeluje bez obzira na prilino visoku stabilizacijsku struju

  • Drugi nadstrujni relej u krugu dif. struje predstavlja osjetljivi relej, podeen na 2 do 10% In najveeg ST; zadatak ovog releja je da djeluje u sluaju prekida strujnog kruga jednog ST, struje KS ili neodgovarajueg preslikavanja uklopnog stanja postrojenja,

    Nakon 2 do 10 sek. relej djeluje na signal neispravnosti u sekundarnim krugovima i blokira djelovanje sabirnike zatite Da bi se sprijeilo

    nepotrebno djelovanje zatite kod zahvata u sekundarnim strujnim krugovima dobro je djelovanje zatite uvjetovati pojavom diferencijalne struje reda 1 2 In

  • Zatita koja kombinira diferencijalnu zatitu i zatitu poreenja faznog poloaja struja

    Na slici je prikazano djelovanje statike zatite sabirnica

  • Sekundarne struje ST sa vodova V1 i V2 teku kroz otpore R1 i R2, te na njima prave padove napona U1 i U2.Diferencijalna struja zatvara se putem otpornika Ro, na kojem ini pad napona Ud.

  • Na tim padovima napona prikljueni su pretvarai koji te napone pretvaraju u pravokutne impulse,

    Zatita je neovisna od amplituda struja koje teku vodovima ili u diferencijalnoj grani DR, jer je amplituda pravokutnog impulsa konstantna,

    Da bi se poveala brzina zatite, predviena su po dva pretvaraa; puna linija predstavlja pretvarae koji na izlazu daju signal tokom pozitivne poluperiode, a crtkano pretvarai koji na izlazu daju signal negativne poluperiode.

  • Utvrivanje smjera struje KS vri se na logikom lanu I tako to se signali iz pretvaraa svih vodova i u diferencijalnoj grani vode na logiki Ilan (plus i minus),

    Na njihovom izlazu pojavljuje se signal ako se na ulazu istovremeno pojave signali svih triju pretvaraa, tj. kada struje na svim odvodima teku prema sabirnicama

  • Oba I lana spojena su na zajedniki ILI lan, Na njegovom izlazu pojavljuje se signal kada se na ulazu pojavi ili signal iz

    I+ ili iz I-, Pojava signala na izlazu ILI lana ukazuje da struje teku prema

    sabirnicama, tj. na pojavu kvara na sabirnicama

    Integrator za eliminiranje kratkovremenih signala ili fazno pomaknutih struja; visina napona na izlazu iz integratora proporcionalna je duini trajanja impulsa na ulazu; integriranje se ponavlja tokom svake poluperiode

    T3 okida nivo okidanja sukladno vremenskoj duini ulaza integratora; okida ako signal na ulazu u integrator traje due od 5 ms. Kod pojave trajnog signala na ulazu u integrator na izlazu T3 pojavljuje se tokom svake poluperiode signal u trajanju od 5 ms.

    Da bi se dobio stalni nalog za iskljuenje ovi kratki impulsi se produe u lanu T4 i vode na izvrni lan za iskljuenje svih vodova

  • Kako bi se eliminiralo nepotrebno djelovanje zatite kod vanjskih KS ili kod kvarova u samoj zatiti, te da bi se iz pogona iskljuili samo vodovi koji napajaju mjesto kvara, djelovanje na iskljuenje uvjetovano je i pojavom dovoljno velike diferencijalne struje i postojanjem dovoljno velike struje na promatranom vodu,

    Zbog toga se u krugu struje pojedinih vodova i u diferencijalnom krugu nalaze statiki nadstrujni releji,

  • Nalog za iskljuenje PR koji daje T4 prosljeuje se dalje putem logikog lana I samo ako na njegovom ulazu postoji i signal nadstrujnog releja promatranog voda i signal nadstrujnog releja u diferencijalnoj grani,

    Tek kada su prisutna sva tri signala, preko pojaala se ide na iskljuenje PR.

    Nadstrujni relej

  • Naponi na otpornicima (odnosno struje kroz otpornike) i signali na izlazu iz pojedinih lanova za tri pogonska sluaja (a vanjski KS na vodu 2 bez pojave zasienja ST, b sa pojavom zasienja, c KS na S napajan putem voda 1 i 2

  • U sluaju a) ne dolazi do djelovanja zatite jer ne postoji koincidencija signala na ulazu u I lanove i jer nema izlaznog signala Td; takoer, nije djelovao ni nadstrujni relej u diferencijalnoj grani, tako da ni izvrni lan nema uvjete za djelovanje.U sluaju b) pojavljuje se struja neravnotee zbog zasienja ST; ta struja tee kroz diferencijalnu granu, tako da se na izlazu svih triju pretvaraa pojavljuju pravokutni impulsi; zbog razliitih smjerova struja ne postoji koincidencija svih triju ulaznih pozitivnih ili negativnih signala, tako da se na izlazu I lanova ne pojavljuju signali i zatita ne djeluje, iako su proradili svi nadstrujni releji.

  • I za sluaj c) polariteti svih triju padova napona su isti. Na izlazima T1, T2 i Td istovremeno se pojavljuju signali (puna linija za pozitivne,a crtkana linija za negativne poluperiode). Zbog toga se na izlazima I lanova pojavljuju signali, naizmjenino na I (+) i I (-) lanu.Na izlazu ILI lana egzistiraju signali koji se integriraju u integratoru I. Kako signali traju due od 5 ms na izlazu okidaa dobivaju se kratkotrajni impulsi.U izlaznom lanu T4 ovi impulsi se produavaju u trajni impuls za iskljuenje.Kako su proradili i nadstrujni releji na oba voda i u diferencijalnoj grani, nalog za iskljuenje ide na oba prekidaa i kvar se brzo eliminira.

  • Princip djelovanja diferencijalne zatite 1-strukih sabirnicaSvi dovodi i odvodi su opremljeni sa ST i MT za diferencijalnu zatituMT su pr

Search related