Click here to load reader

Zaštita ravnih i kosih površina vodotoka i nasip

  • View
    240

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Zaštita ravnih i kosih površina vodotoka i nasip

  • OPI TEHNIKI UVJETI

    ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

    KNJIGA 1

    Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i vodnih graevina za melioracije

    4. POGLAVLJE

    ZATITA RAVNIH I KOSIH POVRINA VODOTOKA I NASIPA

    NARUITELJ: HRVATSKE VODE IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

    INSTITUT IGH d.d., Zagreb Koordinator: prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra. Voditelj izrade: prof. dr. sc. Vesna Dragevi, dipl. ing. gra. Suradnici: mr. sc. Kreimir Bolana, dipl. ing. gra. doc. dr. sc. Davor Skeji, dipl. ing. gra.

    Zagreb,prosinac 2010.

  • 4. POGLAVLJE

    ZATITA RAVNIH I KOSIH POVRINA VODOTOKA I NASIPA

  • SADRAJ 4-00 OPE NAPOMENE ....... 4-1 4-00.1 DEFINICIJE ...... 4-1 4-00.2 OPENITO .... 4-2 4-01 ZATITA DNA I POKOSA PRIMJENOM HUMUSNOG MATERIJALA I TRAVNATE VEGETACIJE ............... 4-3 4-02 ZATITA DNA I POKOSA PRIMJENOM BUSENA ............. 4-5 4-02.1 OBLAGANJE DNA I POKOSA POJEDINANIM BUSENJEM ................ 4-5 4-02.2 ZATITA POKOSA POMOU BUSENJA U ROLAMA ........................... 4-7 4-03 ZATITA DNA I POKOSA TRAVNATIM POKRIVAEM - HIDROSJETVA 4-8 4-04 ZATITA DNA I POKOSA PRIMJENOM GEOTEKSTILA BEZ ILI SA ULOENIM SJEMENOM TRAVE ................................................................ 4-10 4-05 ZATITA DNA I POKOSA SADNJOM GRMLJA I TRAVNATE VEGETACIJE ........................................................................................................... 4-12 4-06 ZATITA POKOSA PRIMJENOM PLETERA ................................................ 4-14 4-07 ZATITA POKOSA POMOU GABIONSKIH KOARA ............................. 4-16 4-08 ZATITA DNA I POKOSA POMOU GABIONSKIH MADRACA .................. 4-18 4-09 ZATITA DNA I POKOSA PRIRODNIM KAMENOM ............................... 4-20 4-09.1 ZATITA DNA I POKOSA NASIPANJEM

    LOMLJENIM KAMENOM......... 4-20 4-09.2 ZATITA DNA I POKOSA OBLAGANJEM LOMLJENIM KAMENOM. 4-22 4-09.3 ZATITA DNA I POKOSA OBLAGANJEM OBRAENIM

    KAMENOM.......................... 4-24 4-10 ZATITA DNA I POKOSA PREDGOTOVLJENIM BETONSKIM

    ELEMENTIMA .... 4-28 4-11 ZATITA DNA I POKOSA BETONOM MONOLITNO.................. 4-30 4-12 ZATITA DNA I POKOSA MLAZNIM BETONOM ............................................... 4-32 4-13 ZATITA POKOSA GEOMREAMA................................................ 4-34 4-14 ZATITA DNA I POKOSA ASFALTIRANJEM................................................ 4-36 4-15 NORME I TEHNIKI PROPISI ............ 4-38

  • ZATITA RAVNIH I KOSIH POVRINA VODOTOKA I NASIPA 4

    4. POGLAVLJE

    ZATITA RAVNIH I KOSIH POVRINA VODOTOKA I NASIPA

    4-00 OPE NAPOMENE

    U ovom 4. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja zatite ravnih i kosih povrina vodotoka i nasipa. OTU su pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU). Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu sa vaeim zakonom, propisima i normama. Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...), uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

    4-00.1 DEFINICIJE

    Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose se na ovo poglavlje. Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja nasipa ili druge graevine. Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip ili druga graevina, a obraeno je tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete. Slabo temeljno tlo je onaj sloj tla koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za izgradnju graevine. Humus je povrinski sloj tla glinovito prainaste granulacije koji sadri organske materijale i nije pogodan za gradnju nasipa ili druge graevine. Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, odreene ravnosti i nagiba, na koju se postavljaju odreeni zahtjevi kako bi bez tetnih posljedica prenijela optereenje na temeljno tlo. Nasip je graevina iznad prirodnog terena, izgraena od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na temeljnom tlu. Stepenica je stepeniasti oblik iskopa u sraslom tlu veeg poprenog nagiba. Graevna jama je iskop u sraslom tlu koji slui za izradu temelja ili podzemne graevine. Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree, ispunjene kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju samostojeu konstrukciju (potporne zidove, obloge vodotoka i sl.).

    Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 4-1

  • 4 ZATITA RAVNIH I KOSIH POVRINA VODOTOKA I NASIPA

    Geotekstil je ploni, vodopropusni, polimerni tekstilni materijal, koji moe biti netkan, pleten ili tkani, a koji se prilikom rjeavanja problema u geotehnici ili drugim vidovima graevinarstva primjenjuje u tlu i/ili drugim materijalima. Geomrea je plona, polimerna struktura koja se sastoji od vlanih elemenata meusobno povezanih postupkom ekstrudiranja, ljepljenja ili ispreplitanja u mreu pravilnih otvora koji su vei od elemenata koji ju tvore. Drenaa je podzemna odvodnja graevine koja slui za prikupljanje povrinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihov pronos do drugih sustava odvodnje. Zatita dna i pokosa je hidrotehnika mjera (graevina) kojom se sprjeava erozija kosih i ravnih povrina vodotoka i kanala (korita) te osigurava njihova stabilnost.

    4-00.2 OPENITO

    Zatita pokosa i drugih povrina izloenih eroziji provodi se u skladu s projektnim rjeenjem na vie naina, a primjenjuje se pri izradi vodno gospodarskih graevina. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU-ima. Prije poetka rada na zatiti potrebno je radi stabilnosti pokosa ostvariti osnovne uvjete: pokose izvoditi s nagibima koji zadovoljavaju uvjete stabilnosti odnosno za koje je

    osigurana potpuna sigurnost od loma tla du klizne plohe pri nepovoljnim uvjetima;

    uslijed djelovanja vode oteene, erodirane ili deformirane pokose prethodno treba sanirati primjenom odgovarajuih zahvata;

    povrinske i podzemne vode slivnog podruja sustavom za odvodnju i drenau kontrolirano provesti u recipijente ili odgovarajue depresije;

    prijelaze pokosa nasipa (noica nasipa) u zemljanim i mijeanim materijalima oblikovati krunim lukom, ako to projektom nije predvieno;

    povrine pokosa nasipa ili obale grubo isplanirati radi vee hrapavosti i boljega prianjanja travnate vegetacije, a glatke povrine treba vodoravno izbrazdati odgovarajuim sredstvima (grablje i sl.).

    Kanali s uzdunim nagibima dna manjim od 0,5% i veim od 2% oblau se zatitnim materijalima, u zavisnosti o osjetljivosti sraslog tla. Ako je uzduni nagib kanala vei od 2%, a manji od 10% potrebno ga je obloiti oblogom otpornom na eroziju. Kanale s uzdunim padom dna veim od 10% potrebno je izvesti sa kaskadama u vidu stepenica ili u vidu pregrada koje ublaavaju taj pad. Najmanji doputeni nagib dna kanala je 0,20%, to zahtijeva oblogu od betona. Projektom traena zbijenost ureenog dna kanala, prije ugradnje obloge, provjerava se tekuim ispitivanjem modula stiljivosti, metodom krune ploe 30 cm ili mjerenjem stupnja zbijenosti ispitivanjem prostorne mase tla na svakih 100 m' ureenog dna rova, uz primjenu normi HRN U.B1.046, HRN U.B1.012, HRN U.B1.016 ili DIN 18125-2 i HRN U.B1.038. (zamjenska HRN EN 13286-2). Poslije izrade nasipa, obale, kanala ili ostalih vodno gospodarskih graevina i provedenih osnovnih uvjeta stabilnosti, potrebno je odmah zatititi povrine dna i pokosa kanala te pokose nasipa odgovarajuim nainom zatite.

    Stranica 4-2 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

  • ZATITA RAVNIH I KOSIH POVRINA VODOTOKA I NASIPA 4

    4-01 ZATITA DNA I POKOSA PRIMJENOM HUMUSNOG MATERIJALA I TRAVNATE VEGETACIJE

    Opis radova Ovaj rad obuhvaa zatitu kosih i ravnih povrina vodotoka i nasipa, odnosno dna i pokosa kanala, pokosa nasipa te drugih povrina koje su izloene djelovanju malih koliina vode primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije. Ova se zatita primjenjuje za dno i pokose kanala u kojima preteiti dio godine nema vode. U protivnom se zatita zatravljivanjem obavlja iznad jednogodinje velike vode. Povrine koje je potrebno zatititi odreuju se projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera, uz suglasnost projektanta. Materijal Za ovu zatitu upotrebljava se humusni materijal bez primjesa grana, korijenja, kamenih i drugih materijala koji nisu pogodni za razvoj vegetacije, smjesa travnatog sjemena i gnojivo, sve prema projektu. Vrsta i mjeavina trave odabire se u ovisnosti o pedolokim svojstvima tla i klimatskim uvjetima podruja zbog sigurnosti rasta vegetacije. Pri njihovu odabiru potrebno je voditi brigu i o to boljem uklapanju graevine u prirodni okoli. Koliina sjemena iznosi oko 5,1-8,0 g/m2. Ovisno o pedolokim svojstvima tla i odabranom sjemenu trave, treba odabrati prikladno gnojivo. Koliina gnojiva izn

Search related